Obrada tla i mulch folije u proizvodnji jagodastog vo ća · Obrada tla i mulch folije u...

Sveučilište u Zagrebu

Agronomski fakultet

ANDREAS ANTUNOVI Ć

Obrada tla i mulch folije u

proizvodnji jagodastog voća

Završni rad

Zagreb, 2016.

Obrada tla i mulch folije u proizvodnji jagodastog voća

Sveučilište u Zagrebu

Agronomski fakultet

ANDREAS ANTUNOVI Ć


Završni rad

JMBAG: 01780972928, redoviti student: Andreas Antunović

Studijski smjer: Hortikultura

Mentor: izv. prof. dr. sc. Boris Duralija

Zagreb, 2016.


Ovaj završni rad ocijenjen je i obranjen dana ____________________ s ocjenom

____________________ pred Stručnim povjerenstvom u sastavu:

1. Izv. prof. dr. sc. Boris Duralija ____________________

2. Izv. prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić ____________________

3. Izv. prof. dr. sc. Stjepan Sito ____________________.


Sažetak

Cilj rada bio je prikazati najsuvremenije tehnologije u obradi tla, kao i korištenje

mulch folija u proizvodnji jagodastog voća. Priprema tla jedan je od preduvjeta kvalitetnoga i

visokog priroda. U radu se prikazuje kako je tlo potrebno izorati, obogatiti potrebnim

gnojivima i analizirati da bi se postigli željene rezultate. Mulch folije koriste se u proizvodnji

jer sprječavaju rast korova, reguliraju temperaturu i smanjuju evaporaciju iz tla. Također

povoljno utječu na povećanje vlage u tlu te smanjuju nadmetanje jagodastih vrsta s korovima,

stoga mulch folije neposredno djeluju na povećanje priroda jagodastih voćnih vrsta.

Intenzivno se radi na razvoju mulch folija u smislu njihove biorazgradivosti i samim time

manjim onečišćenjem okoliša.

Ključne riječi: obrada tla, jagodasto voće, biorazgradive mulch folije


Sadržaj

1. Uvod ...............................................................................................................................1

2. Obrada tla........................................................................................................................2

2.1. Oranje ......................................................................................................................3

2.2. Meliorativna gnojidba ..............................................................................................4

2.3. Analiza tla ................................................................................................................5

2.4. Izrada gredica...........................................................................................................6

3. Navodnjavanje.................................................................................................................7

4. Pokrivanje gredica mulch folijom....................................................................................8

5. Zatravljivanje i malčiranje tla ..........................................................................................9

6. Povijest mulch folija......................................................................................................10

7. Crne mulch folije...........................................................................................................11

8. Biorazgradivi i fotorazgradivi plastični mulchevi...........................................................12

8.1. Fotorazgradivi mulchevi.........................................................................................12

8.2. Biorazgradivi mulchevi ..........................................................................................13

9. Uporaba plastičnih mulcheva.........................................................................................14

10. Utjecaj boje mulcha na prirod ....................................................................................15

10.1 Odnos bijelih i crnih mulch folija........................................................................16

11. Zaključna razmatranja................................................................................................17

12. Literatura ...................................................................................................................18


1

1. Uvod

Jagoda (Fragaria × ananassa Duch.) je jedna od najrasprostranjenijih voćnih vrsta.

Zauzima središnje mjesto u skupini jagodastog voća jer s gospodarskog stajališta u

suvremenom hrvatskom poljodjelstvu počinje dobivati sve veću važnost. Polimerni materijali

primarni su materijali za izradu mulch folija u suvremenim nasadima za proizvodnju jagode.

Prvi su put folije od polimernih materijala za proizvodnju jagoda uvedene 1951. godine u

Japanu. Danas je njihova primjena raširena u cijelome svijetu. Prednosti mulch folija na

godišnji rast i prinos već je dugo vremena prepoznat. Primjena mulch folija omogućava

kontrolu agroekoloških čimbenika uzgoja, kao što su temperatura i sadržaj vlage u tlu, ali i

uštedu strojnog i ljudskog rada u kontroli biljnih bolesti, korova i štetočinja. Zbog manjeg

kontakta ploda s tlom, takav plod je kvalitetniji, propadanje i truljenje plodova je smanjeno te

se utječe na kemijska, biološka i fizikalna svojstva tla. Također, zbog smanjenja evaporacije,

dolazi do očuvanja zemljišne vlage, ne pojavljuje se pokorica, što povoljno utječe na

vodozračni režim u tlu. Papirnate mulch folije bile su jako popularne početkom 20-ih godina

prošlog stoljeća. Doduše, nisu bile prilagođene za komercijalnu uporabu zbog njihovog

kratkog vijeka trajanja, kao i materijala i ljudskog rada jer se tada sve obavljao ručno jer nije

bio odgovarajuće mehanizacije. Iako su papirnate mulch folije bile korisne u svoje vrijeme,

danas se u poljoprivredi ipak naširoko koriste samo one izrađene od polietilena .


2

2. Obrada tla

Obrada tla jedna je od najvažnijih agrotehničkih mjera koja je omogućila da u uzgoju

različitih kultura koristimo i lošije tipove tala gotovo jednako uspješno kao i prirodno plodna i

pogodna za proizvodnju. Može se reći da je obrada tla jedan od mnogobrojnih načina kojim se

tlo prilagođava zahtjevima uzgajane kulture, a te načine nazivamo sustavima uzdržavanja tla

(Sito i sur., 2014).

Obrada tla za proizvodne nasade i matične nasade nije jednaka. Za obje namjene

osnovni zahvat tijekom vegetacije je obrada jednoosovinskim traktorom, traktorskom frezom

ili ručnom obradom u redu. U malim nasadima služe manje freze ili se obrada obavlja ručno.

Svrha je ovakve obrade održavanje tla nasada u rahlom i prozračnom stanju koje najbolje

odgovara svim kulturnim biljkama, pa tako i jagodama (Miloš-Bohutinski, 1972).

O pravilnoj pripremi zemljišta za podizanje jagodnjaka u velikoj mjeri ovisit će visina

prinosa i kvaliteta plodova, te tako i uspješnost uzgoja odabrane sorte (Jalešković, 2014). Pri

izboru zemljišta za osnivanje novoga jagodnjaka od posebne je važnosti poznavanje kultura

koje su bile uzgajane na odabranoj površini. Naime, kao pogodne kulture za jagodu mogu se

preporučiti sve kupusnjače, a izrazito nepovoljne predkulture su grašak, rajčica, bijeli

krumpir, repa i kukuruz jer svi dijele iste štetnike. Glavni zahvati obrade koje je potrebno

napraviti prije sadnje su:

a) oranje

b) meliorativna gnojidba

c) analiza tla

d) izrada gredica.


3

2.1. Oranje

Priprema tla obično započinje oranjem. Za jagodu je potrebno duboko oranje na 30 –

40 cm dubine. To se mora obaviti najmanje 15 – 30 dana prije sadnje. Pri oranju je dobro

zaorati neke prethodno uzgojene kulture za zelenu gnojidbu. Time se tlo obogaćuje

organskom masom, poboljšava dreniranost i pospješuje mikrobiološka aktivnost. To osobito

vrijedi za teža tla, nepovoljnih fizikalno-kemijskih svojstava, kakva su na širem području

sjeverozapadne Hrvatske (Dretar i Zeman, 1987).

Traktorski priključci pogonjeni priključnim vratilom traktora namijenjeni usitnjavanju

zemlje nazivaju se rovilice ili freze. Nakon oranja potrebno je parcelu, na kojoj će se saditi

jagode, prethodno obraditi frezom u jednom ili dva prohoda radi poravnanja površine i

usitnjavanja tla. Na rotoru se nalaze parovi noževa koji mogu biti različitih oblika, a najčešće

su u obliku slova "L". Radna su tijela smještena na horizontalnom pogonskom vratilu,

vrtnjom zasijecaju i kidaju tlo te ga odbacuju na zaštitnu oplatu pri čemu se tlo usitnjava.

Finoća rada ovisit će o radnoj i obodnoj brzini te o poziciji i izvedbi zaštitnog lima-oplate.

Učinak traktorske freze veći je pri manjoj brzini kretanja i većem broju okretaja rotora freze

(Sito i sur., 2014). Budući da se sadnja odvija tijekom ljetnih mjeseci, najčešće u srpnju,

postoji opasnost da bi se ako bi grubo izorano tlo ostalo izloženo utjecaju sunca, moglo isušiti

te bi poslije moglo iziskivati velike napore kada bi se željelo dobro usitniti za sadnju. Zato se

frezom razbijaju veće grude, poravna površina parcele, a time tlo postane prikladno za

sljedeće agrotehničke mjere, gnojidbu mineralnim i stajskim gnojivima (Krpina i sur., 2004).

Budući da se korijenov sustav jagode rasprostire najvećim dijelom do dubine od 20

cm, gnojivo je potrebno unijeti toliko duboko da odmah bude biljci na raspolaganju. Prije

oranja, ako je tlo nedovoljno plodno, dodaje se oko 15 – 20 t/ha stajskoga gnojiva. Ako je tlo

siromašno humusom, potrebno je unijeti 30 – 40 t/ha stajskoga gnojiva ili se u prethodne dvije

godine uzgajaju i zaoravaju biljke za zelenu gnojidbu. Pri gnojidbi organskim gnojivima

dodajemo 300 – 600 kg NPK.

Prije sadnje jagode tlo treba prihraniti sa:

100 kg/ha dušika

100 kg/ha fosfora

200 kg/ha kalija.


4

2.2. Meliorativna gnojidba

Pod meliorativnom gnojidbom podrazumijevamo unošenje osnovnih hraniva u tlo radi

podizanja njegove razine na optimum. To će omogućiti jagodnjaku dodatnu opskrbu dugi niz

godina. Osnovna hraniva su: fosfor, kalij, kalcij i magnezij (Biškup i Gašpar, 2000). Od

mineralnih gnojiva za meliorativnu gnojidbu koriste se NPK gnojiva koja imaju manji udio

dušika, a veći udio fosfora i kalija (Tablica 1).

Tablica 1: Količina NPK gnojiva za meliorativnu gnojidbu prema količini biljnih

hraniva koje treba unijeti u tlo

Količina biljnih hranjiva kg ha-1

koje treba unijeti u tlo

NPK gnojiva koja približno zadovoljavaju odnos P2O5:

K2O za meliorativnu gnojidbu

Fosfor P2O5 Kalij K2O Vrsta NPK Količina kg ha-1

300 300 NPK 8-26-26 1200

NPK 5-20-30S 1400

NPK 7-20-30 1400

300 400

NPK 8-16-24 1800

300 500 NPK 5-20-30S 1650

600 600 NPK 8-26-26 2300

600 700 NPK 5-20-30S 2300

NPK 7-20-30 2800

NPK 6-18-36 2200

600 800

NPK 7-20-30 2650

(Izvor: Biškup-Gašpar, 2000).


5

2.3. Analiza tla

Prije podizanja nasada potrebno je uzeti uzorke tla te ga ispitati. Uzeti uzorci šalju se

na analizu u laboratorij, gdje se utvrđuju fizikalne, kemijske i biološke osobine tla. Podatci

koji su potrebni voćaru za provođenje meliorativne gnojidbe su: podatci o teksturi tla (veličina

mineralnih čestica), podatci o pH vrijednosti tla (stupanj kiselosti/bazičnosti), podatci o

biljkama pristupačnim fosforu i kaliju te količina humusa u tlu (Biškup, Gašpar, 2000).

Kako bi meliorativna gnojidba bila ispravno provedena, potrebna je opreznost pri

uzimanju uzoraka tla. Vukadinović i Bertić (2013) navode kako se tijekom uzorkovanja tla

dogodi oko 80 % grešaka u cjelokupnom provođenju gnojidbe i kontrole plodnosti tla, te se

tako obezvrijede rezultati provedene laboratorijske analize. Za 4 hektara uzima se samo 1 kg

tla, te zato uzorak zemlje treba uzeti na više mikrolokacija kako bismo dobili što objektivniju

sliku stanja plodnosti tla, te kako bi meliorativnu gnojidbu mogli kvalitetno provesti prema

podatcima dobivenim u laboratoriju. Za prosječan uzorak tla potrebno je provesti najmanje 20

do 25 uboda agrokemijskom sondom (slika 1). Za voćne kulture, pa tako i za jagodasto voće,

uzima se tlo na dvije dubine, i to od 0 do 30 i od 30 do 60 cm. Uzorak tla mali je dio zemlje

koji reprezentira površinu jednog nasada, te zato uzorkovanje treba biti pažljivo provedeno

(Škegro, 2007).

Slika 1. Agrokemijska sonda (www.petrokemija.hr)


6

2.4. Izrada gredica

Na pripremljenom slogu ili parceli trasira se prva gredica. Nastoji se da ona nakon

oblikovanja bude ravna i usporedna s dužom stranom parcele ili puta koji prethodno

odredimo, a ostale gredice ravnaju se prema njoj. Obično se počinje od sredine sloga, a zatim

se kreće kružno prema rubovima, vodeći pritom računa o tome da se zadrži utvrđen razmak

između gredica po cijeloj dužini (Krpina i sur., 2004). Gredice se izrađuju priključnim

strojem, u nas nazvanim baulator. Konstrukcija stroja sastoji se od okvira na koja su

montirana dva para ukošenih tanjura, čija je zadaća da prigrću i uzdižu zemlju i dovode je

između dviju metalnih ploča koje tako oblikuju osnovu gredice te valjka koji valjanjem vrha

gredice određuje njezinu visinu točka (Bulatović, 1989).

Devrinol, 3 – 6 kg/ha, primjenjuje se na dobro pripremljenom tlu prije sadnje protiv

jednogodišnjih travnatih i širokolisnih korova. Budući da ga treba unijeti u tlo na već

prethodno oblikovane gredice, a to je nemoguće ili vrlo teško mehaničkim putem, gredice se

tretiraju površinski, zatim se pokriju crnom PVC folijom, na foliji se izbuše rupe za sadnju

jagoda, a zatim se zaliju pomoću sustava za navodnjavanje (Dretar i Zeman, 1987).

Venzar se primjenjuje na sličan način, tj. prije sadnje jagoda i prije nicanja korova, 1.5

– 2.5 kg/ha. Može se kombinirati s Devrinolom. Betanal je herbicid koji se primjenjuje u

uzgoju šećerne repe, selektivan je na jagodu. Primjenjuje se 15 – 20 dana nakon sadnje

jagoda, tj. u fazi kad korovi imaju 1 – 3 lista, po 6 l/ha. Primjenom tih herbicida može se

postići dobar, polovičan ili loš rezultat, što ovisi o više čimbenika. Ipak, neke korovske biljke

uvijek niknu iz sadnoga mjesta i prijete razvoju jagoda (Krpina i sur., 2004).

Budući da se sadnja odvija ljeti, kada su visoke temperature, a ima obilje vlage i hrane,

korovske biljke vrelo dinamično rastu, pa se mora na vrijeme obaviti plijevljenje. Najbolje je

plijeviti kada korijen korovske biljke nije prodro u tlo dublje od nekoliko centimetara. Ako se

iznikli korovi u sadnim mjestima jače razvijaju i isprepletu s korijenom jagode, tada nastaju

nove teškoće jer se povećava udio ručnog rada, a pri uklanjanju korova nastaju štete jer se

čupanjem razvijenih korova čupaju tek zasađene sadnice jagoda (Dretar i Zeman, 1987).


7

3. Navodnjavanje

Nasad jagode zahtijeva dosta vode u svim svojim fenofazama rasta i razvoja.

Navodnjavanje treba započeti odmah nakon sadnje. Najbolji sustav navodnjavanja je

kapanjem tzv. „kap po kap“ jer voda dolazi ravnomjerno do svakoga korijena sadnice te nije

veliki pritisak vode i ne oštećuje biljku (slika 2). Navodnjavanje se provodi pomoću pumpe s

regulatorom tlaka. Voda izlazi pod tlakom od 1,3 bara. Važno je održavati visoku vlažnost

prvih 14 dana nakon sadnje. Dolaskom jesenskih kiša snižava se temperatura, pa je time

potreba za navodnjavanjem manja te se isključuje sustav za navodnjavanje. U proljeće,

dolaskom toplijega vremena, potreba za vodom se povećava, pa je potrebno ponovno uključiti

sustav za navodnjavanje.

U vrijeme cvatnje navodnjavanje povoljno utječe na razvoj habitusa biljke, olakšava se

primanje hranjiva iz tla te se povećava mikrobiološka aktivnost. Navodnjavanje prije i u

vrijeme berbe povoljno utječe na krupnoću plodova i povećanje prinosa. Ovakvim

cjelokupnim sustavom navodnjavanja plodovi imaju veću prodajnu vrijednost nego plodovi

koji su navodnjavani na drugačiji način. Također, navodi se da nedovoljna vodoopskrba

dovodi do brojnih morfoloških, fizioloških i metaboličkih modifikacija koje se javljaju u svim

biljnim organima (Klamkowski i sur., 2006).

Slika 2. Navodnjavanje sustavom „kap po kap“ (www.groundreport.com)


8

4. Pokrivanje gredica mulch folijom

Primjena PE folija u poljoprivredi jedna je od novijih tehnologija. Ali iako je relativno

nova, jako su dobro poznate sve njezine prednosti. Istraživanja su pokazala da se danas jagode

mogu uzgajati na PE folijama uspješnije nego klasičnim načinom. Novi način uzgoja sastoji

se u pokrivanju dobro pripremljenog tla crnom PE folijom određene debljine, na kojoj se

zatim buše rupe za sadnju (Bulatović, 1989).

Gredica se pokriva crnom PE folijom pomoću baulatora, uređaja posebno

konstruiranog za tu namjenu koji je priključen na traktor srednje jačine (slika 3). Konstrukcija

priključenog uređaja sastoji se od metalnoga okvira koji nosi dva para ukošenih tanjura, a

njihova je zadaća da odgrću zemlju uz rub gredice i prigrću je, pa time učvršćuju foliju u tlu.

Zatim je tu i valjak koji potiskuje plastiku na tjeme gredice, i dva kotačića koja potiskuju

foliju uz osnovu gredice da bi preko cijele površine gredice bila dobro napeta i učvršćena u

tlu. Tu su još dva para kotača na kojima klizi cijeli uređaj. Oni određuju dubinu, odnosno

količinu zemlje kojom će zagrnuti foliju u tlu. Cijeli uređaj ovješen je o traktor, pa omogućuje

prilagođavanje konfiguraciji parcele. Tlo ne smije biti vrlo vlažno jer se lijepi za kotače

polagača i otežava pokrivanje (Krpina i sur., 2004).

Uz traktorista, pri polaganju plastike potreban je barem još jedan radnik koji presijeca

foliju na kraju gredice, stavlja na okvir novu rolu plastike kada zatreba, uravnotežuje cijeli

uređaj ako dođe do bilo kakvih nepravilnosti u radu, kao što su nagib terena, nedovoljno

zagrnuta folija i sl. Dobro uhodana ekipa može za sedam sati položiti više od 5 km plastične

folije, odnosno pokriti oko 1 ha površine (Dretar i Zeman, 1987).

Slika 3. Baulator (www.savjetodavna.hr )


9

5. Zatravljivanje i malčiranje tla

Suvremeni trajni nasadi jagodastog voća održavaju tlo malčiranjem i zatravljivanjem.

Travne smjese u nasadu mogu konkurirati u potrošnji vode i hraniva jer jagodasto voće ima

plitko raspoređenu korijenovu mrežu. Pri tome se formira zbijeni, nepropusni površinski sloj

tla, a rezultat toga je gušenje korijenovog sustava, tj. usporen rast i razvoj mladih voćaka. Sito

(2003) navodi kako je iz toga razloga razvijen i izrađen prototip „površinski prorahljivač tla“

koji ima ulogu da prozrači tvrdi, zbijeni površinski sloj kako bi se normalizirali vodozračni

odnosi u tlu. Površinski prorahljivač tla u nasadima jagodastog voća je jednostavne

konstrukcije, jednostavno ga je održavati te relativno velikoga učinka (radna brzina 10 – 15

km/h), a nabavna cijena mu je povoljna za većinu poljoprivrednih gospodarstava.

Malčiranje je postupak nastiranja tla organskim (slama, treset, listinac, pokošena trava,

kompost, piljevina itd.) ili anorganskim (kamen, plastična folija) materijalom koji štiti tlo od

izravnoga utjecaja atmosfere. Sprječava se erozija, isušivanje tla, bolja je akumulacija vlage,

suzbijaju se korovi i pokorica, a omogućena je i veća nosivost tla. Organski mulch je i

dodatan izvor hrane i vremenom prelazi u humus. Međutim, troškovi i mogućnost nabave

materijala za nastiranje te način rasprostiranja materijala po površini su ograničavajući faktor

uporabe i razlog slabe zastupljenosti ovoga sustava u našim nasadima (Sito i sur., 2014).

Sito i sur. (2014) navode kako je zatravljivanje tla tehnološki postupak kod njege

nasada, gdje u međurednom i zaštitnom pojasu razvijamo prirodne travne zajednice ili

odabrane djetelinsko travne smjese. Preporuča se razvijati leguminoze te djetelinsko travne

smjese, iz razloga što su prirodne travne zajednice češće konkurenti uzgajanoj biljci u vodi,

hrani te dušiku. Prednosti zatravljivanja tla nad drugim sustavima su: bolji razvoj korijenova

sustava biljke, nema korova, smanjena erozija, manje zbijanje tla, bolja akumulacija vode u

tlu, sprječava se iscrpljivanje i zamaranje tla.


10

6. Povijest mulch folija

Najranija metoda primjene organskih i anorganskih materijala kako bi se modificirala

mikroklima usjeva je malčiranje. Od ovih materijala ubrzo su napravili različite vrste PE

folija koje su revolucionalizirale novi način uzgoja jagodastih i ostalih hortikulturnih vrsta,

kao što je prikazao Emmert (1957) u Kaliforniji. Povijest plastičnih mulcheva potječe iz 1948.

godine, kada je profesor Emmert koristio polietilen prvi put kao stakleničku foliju kako bi

zamijenio staklo koje je bilo skuplje. Emmert se prema mnogima smatra ocem razvoja

plastike u agrikulturi u SAD-u. Prikazao je principe tehnologije rada plastikom sa

staklenicima i mulchevima (Emmert, 1957). Ova otkrića tijekom ranih 50-tih godina prošloga

stoljeća iznjedrila su novi sustav proizvodnje povrća. Najveći udio plastike u agrikulturi danas

se koristi u obliku plastičnih mulcheva.

Plastika je bila predstavljena na komercijalnoj razini 1939. godine. To uključuje

polietilen, polivinilklorid te etilen vinilklorid. Polietilenska se plastika proizvodi od

polietilenske smole koja je u obliku kuglica. Te se kuglice zagrijavaju i procesuiraju u

savitljive listove plastičnih folija. Uporaba polietilena je raširena zbog lakoće za daljnju

obradu, odlične kemijske otpornosti, duge izdržljivosti, fleksibilnosti te slobode od mirisa i

toksičnosti.

Plastični se mulchevi danas koriste u cijelom svijetu kako bi se zaštitili usjevi od

nepovoljnih uvjeta rasta, kao što su nevrijeme, insekti i ptice (slika 4). Korištenje plastičnih

masa u agrikulturi započelo je u razvijenim zemljama, a sad se širi u zemlje koje se tek

trebaju razviti. Početna primjena mulcheva bila je samo u hladnim predjelima kako bi se

usjevi zaštitili od hladnoće. Danas se ona koristi u svim vrstama klima, tala i godišnjih doba

zbog njezinih nebrojenih prednosti u dodatku do povećanja temperature tla (Kasirajan i

Ngouajio, 2012).

Slika 4. Polietilenska folija (www.pseno.hr)


11

7. Crne mulch folije

Plastični mulch je prvi put poznat po svojoj sposobnosti da poveća temperaturu tla

tijekom 1950-tih (Emmert, 1957). Plastični mulchevi mijenjaju mikroklimu usjeva

promjenom ravnoteže energije tla. Modifikacija mikroklime usjeva rezultira promjenama u

temperaturi tla koja može utjecati na rast biljaka te prinos. Crni i prozirni mulchevi pokazali

su najveći potencijal zagrijavanja tla među mulchevima različitih boja (Bilck i sur., 2010).

Krpina (2004) navodi kako crne mulch folije olakšavaju berbu, sprječavaju razvoj

korova onemogućavanjem fotosinteze i time smanjuju troškove održavanja nasada bez

korova, povećavaju toplinu i vlažnost tla jer smanjuju gubitak topline i isparavanje vode,

poboljšavaju opći razvoj sadnica jagoda i pospješuju ranije dozrijevanje plodova, povećavaju

prinos po jedinici površine i poboljšavaju kakvoću plodova zbog bolje obojenosti i očuvanju

čistoće ploda, smanjuju razvoj truleži ploda te smanjuju evaporaciju i eroziju tla.

Prednost polietilenskih mulcheva za uzgoj biljaka također su dobro dokumentirana i

uključuju veći rast korijena od biljaka koje nisu uzgajane na taj način. Kontroverzna korist

koju su izazvali neki istraživači je unaprjeđenje uroda biljaka, a plod sazrijeva zbog

reflektirajućih svojstava pojedine plastike (slika 5). Promjene u dostupnosti svjetla i

spektralna distribucija može aktivirati fotosintetske i fotomorfogenetske mehanizme kako

bismo mijenjali rast i razvoj biljaka te poboljšali utržive kvalitete voća i priroda (Kasirajan i

Ngouajio, 2012).

Slika 5. Mulch folije za proizvodnju jagode (www.mprline.com)


12

8. Biorazgradivi i fotorazgradivi plastični mulchevi

8.1. Fotorazgradivi mulchevi

Alternativno rješenje za smanjenje otpada polietilenskih mulcheva je razvitak

fotodegradacije i biodegradacije mulcheva. Šezdesetih i 70-tih godina prošloga stoljeća

znanstvenici su počeli istraživati načine biološke fotodegradacije kao autodestruktivan način

za odstranjivanje plastičnih mulcheva. Fotorazgradivi mulchevi (slika 6), testirani su na

mahove preko 20 godina (Hemphill, 1993). Rezultati su varirali, a neke su folije prerano

degradirale. Nadalje, glavni je problem mogućnost fotorazgradivih mulcheva, koji su

izgrađeni s materijalima na bazi nafte, da se degradiraju na ugljični dioksid i vodu dovodio se

u pitanje.

Nedavno su noviji fotorazgradivi proizvodi pokazali zadovoljavajuće karakteristike

razgradnje kada su bili testirani u različitim regijama SAD-a. Tri glavna komercijalna

proizvoda su Plastigone, ultra-ljubičasto, vremenski kontrolirana razgradiva plastika. Biolan,

agrikulturni je mulch dizajniran da se fotodegradira u skladu s prethodnim rasporedom

razgradnje u bezopasne čestice, koje se razgrade u ugljikov dioksid. Agplast je fotorazgradivi

materijal kojeg je izradio Lecofilms (Kasirajan i Ngouajio, 2012).

Fotorazgradive plastike su one koje se razgrade foto pokrenutim kemijskim

reakcijama. Problem s takvim plastikama je trajno korištenje neobnovljivih sredstava na bazi

nafte i njihova upitna sposobnost da se razgrađuju na ugljikov dioksid (CO2) i vodu u tlu bez

emisije svjetla. Proces fotodegradacije u pravilu traje od 46 do 64 dana, što u pravilu

zadovoljava potrebe poljoprivrednoga uzgoja.

Slika 6. Fotorazgradiva mulch folija (www.plastitech.com)


13

8.2. Biorazgradivi mulchevi

Prikladne alternativne metode za odlaganje plastičnih filmova uključuju upotrebu

biorazgradivih materijala. Na kraju svoga života biorazgradivi materijali mogu se ugraditi

izravno u tlo, gdje ga mikroflora transformira u uglji čni dioksid ili metan, vodu i biomasu. Iz

razloga što biorazgradivi materijali ne proizvode otpad koji zahtijevaju odstranjivanje, oni bi

mogli predstavljati održivu ekološku alternativu za polietilenske folije niske gustoće (Costa i

sur., 2014).

Plastika je otporna na napade mikroorganizama jer tijekom njezine relativno kratke

vremenske prisutnosti u prirodi evolucija još nije projektirala novi strukturni enzim koji je

sposoban za razgradnju sintetskih polimera. Proces biorazgrađivanja plastičnih mulcheva je

rezultat degradacija plastike zbog utjecaja normalno pojavljivanih mikroorganizama, kao što

su bakterije, gljivice i alge (Bilck i sur., 2010).

Prvi pokušaji razvitka plastičnih mulcheva koji se razlažu u polju nakon žetve pokazali

su kako razgradivi polimeri mogu proizvesti mikro fragmente koji ostaju u tlu dug vremenski

period (slika 7). Istinski biorazgradivi materijali trebali bi biti uništeni od strane

mikroorganizama u tlu. Biorazgradive mulch folije mogu se razgraditi u polju nakon oranja,

čime se eliminira oporavak filma i odlaganje otpada.

Škrob je koristan za izradu poljoprivrednih mulch folija jer degradira u bezopasni

proizvod kada dođe u kontakt s mikroorganizmima u tlu. Poznato je da će visoki sadržaj

amiloze u škrobu dovesti do snažnih i fleksibilnih folija zbog svojih jakih svojstava spajanja i

helikoidne linearne strukture polimera. Biorazgradive mulch folije imaju slično dobre

rezultate kada se usporede s PE folijama, bez značajnih razlika u kvaliteti i produktivnosti.

Cjelokupno gledano biorazgradive folije bit će održiva zamjena PE folijama (Kasirajan i

Ngouajio, 2012).

Slika 7. Biorazgradivost mulch folije (www.ausbioplas.com.au)


14

9. Uporaba plastičnih mulcheva

Danas se u razvijenom svijetu jagoda uzgaja tijekom cijele godine tako da su plodovi prisutni

na tržištu 365 dana. Razlog široke mogućnosti uzgoja leži u odabiru različitih vrsta mulch

folija koje svojim svojstvima omogućavaju kvalitetniji prirod. Također rezultati su pokazali

da obojeni mulchevi imaju vrlo značajan učinak na ukupni sadržaj antocijana i omjer

pojedinih antocijana u jagodi. U usporedbi s bijelim mulch folijama, crvene i žute folije

dovele su do značajnog povećanja ukupnog sadržaja antocijana, dok su zeleni i plavi

mulchevi izazvali pad (Miao i sur., 2016).

Plastična folija koja se u proizvodnji jagoda koristi kao mulch koji u prvom redu sprječava

razvoj korova, svojom bojom djeluje na temperaturu u zoni rasta korijena i nadzemnog dijela

(Mohamed, 2002).

Tablica 2. Prikaz djelovanja mulcheva različitih boja

BOJA MULCH FOLIJE OPIS FOLIJE

Crna Ekonomična, omogućuje kontrolu korova, zagrijava tlo

Bijela Najprozračnija od svih folija

Bijela preko crne Prozračnija od crne, ipak sprječava veći rast korova od bijele

Srebrna preko crne Smanjuje populaciju određenih insekata, inhibitor korova

Transparentna (prozirna) Solarizira tlo ubijajući mnoge bolesti u tlu, bez fumigacije

Crvena Povećava prirod određenom povrću

Žuta Privlači insekte , osobito štitastog moljca (Bemisia tabaci)

Smeđa Smanjuje protok zračenja i rast korova

(Izvor: http://www.shagoonpackaging.in)


15

10. Utjecaj boje mulcha na prirod

Primarna korist od crne mulch folije uključuje povećanje ranog priroda, zadržavanje vlage,

usporavanje rasta korova, suzbijanje gljivičnih bolesti i postizanje čistijih plodova. Druge boje

mulch folija također se koriste za uzgoj jagoda. Masa ploda, njegova veličina, urod, aroma i

sadržaj antocijana su poboljšani s crvenom folijom u odnosu na crnu (Loughrin i

Kasperbauer, 2002).

U pogledu tržišnog priroda, zelena mulch folija dovela je do viših vrijednosti od crnog

mulcha. Ukupni sadržaj antocijana u voću nešto je veći kod voća uzgajanog na smeđem

mulchu u odnosu na bijeli. Znatno veći ukupni sadržaj antocijana sadrži voće uzgajano na

crvenim i žutim folijama nego ono uzgajano na bijelim folijama (slika 8), ali opet značajno

niži je sadržaj antocijana u njima u odnosu s voćem uzgajanim na plavim i zelenim

mulchevima (Locascio i sur., 2005). U odnosu voća uzgojenog na bijelim mulch folijma i

onog na crvenim, crveni plastični mulchevi imali su za trećinu veći sadržaj ukupnih

antocijana. Primjena crvenih i žutih mulch folija može biti korisna kao dopunska metoda

uzgoja za razvoj jagodastog voća i poboljšanja sadržaja antocijana (Miao i sur., 2016).

Slika 8. Mulch folije raznih boja (http://hightunnels.cfans.umn.edu)


16

10.1 Odnos bijelih i crnih mulch folija

Pri uzgoju jagoda izvan sezone, na crnim i bijelim mulch folijama jagodama će više

odgovarati bijela folija. Razlog tome je što tijekom ljetnih temperatura nije potrebno dodatno

zagrijavanje tla koje omogućuje crna mulch folija. Dok je u sezonskom uzgoju u rano proljeće

cilj povećati temperaturu kako bi dobili veći i raniji prirod, to se u proizvodnji izvan sezone

pogotovo u ljetnom periodu želi smanjiti njena vrijednost kako bi se smanjila štetnost

previsokih temperatura pri čemu se uglavnom koriste bijele mulch folije (slika 9). Masa

plodova jagoda neće biti jednaka masi plodova u sezoni ali ipak će biti zadovoljavajuća

(Duralija i sur., 2006).

Slika 9. Bijela mulch folija (http://www.duboisag.com)

Urod jagoda uzgojenih na bijelim mulch folijama uvijek je veći kod bijele nego kod crne

mulch folije izvan sezone u ljetnom periodu (graf 1). Glavne razlike su u ukupnom urodu po

biljci te razlike u rodnosti unutra više berbi.

Graf 1. Prirod jagoda s obzirom na boju mulch folije (Duralija i sur., 2004)


17

11. Zaključna razmatranja

U završnom radu obrađene su tehnike obrade tla, kao i primjene raznih oblika mulch

folija u uzgoju jagodastog voća s ciljem povećanja priroda i kvalitete plodova. Prikazan je

redoslijed zadataka koji se moraju obaviti prije sadnje te kako primjenjivati odgovarajuću

foliju nakon sadnje. Smatra se kako mulch folije mogu utjecati na razinu temperature i

kvalitetu svjetla te samim time utjecati na vrijeme dozrijevanja i kemijski sastav plodova.

Također je prikazano kako samo primjenom stručnih znanja može se doći do određenih

rezultata. Razvojem ekološke svijesti i potrebom primjene održivih metoda u poljoprivredi

razgradive mulch folije postaju budućnost u uzgoju te će svakom budućem agronomu biti

dužnost koristiti ih, ne samo zbog vlastite koristi i smanjenja troškova, već i zbog brige o

okolišu.


18

12. Literatura

BAILEY, L. A. (1991.) Effects of mulch types and colors on growth and yield of

muskmelons. HortScience. 26(6): 738.

BILC, A. P.; GROSSMAN, M. V. E.; YAMASHITA, F. (2010). Biodegradable mulch films

for strawberry production. Polymer Testing. 29 (4). str. 471-476.

BIŠKUP, S.; GAŠPAR, I. (2000.) Gnojidba voćnjaka i vinograda. Promotivna brošura. ?

BRZICA, K. (2002.) Voćarstvo za svakog. Zagreb: Agroznanje.

BULATOVIĆ, S. (1989.) Savremeno voćarstvo. Beograd: Nolit.

COSTA, R.; SARAIVA, A.; CARVALHO, L.; DUARTE, E. (2014). The use of

biodegradable mulch films on strawberry crop in Portugal. Scientia Horticulturae. 173. str.

65-70.

CRANDALL, P. C. (2000.) Proizvodnja i promet jagodičastim voćem, Maline i kupine.

Poreč: Marina d.o.o.

DRETAR, D.; ZEMAN, I. (1987.) Jagodičasto voće. Zagreb: Nigro.

DURALIJA, B. (2004.) Sadni materijal u suvremenoj proizvodnji jagoda. Pomologia

Croatica. 10 (1-4). str. 71-79.

DURALIJA, B.; ČMELIK, Z.; MILI ČEVIĆ, T.; NJAVRO, M.; ŠIMON, S. (2004). Ohlađena

kontenjerska sadnica – novost u proizvodnji jagoda. Sjemenarstvo 21(5-6): str. 267-273.

DURALIJA, B.; ČMELIK, Z.; DRUŽIĆ ORLIĆ, J.; MILIČEVIĆ, T. (2006). The effect of

Planting System on the Yield of Strawberry Grown Out-of- season. Acta Horticulturae 708:

str. 89-92

EMMERT, E. M. (1957.) Black polyethylene for mulching vegetables. Proc Amer Soc Hort

Sci. 69. str. 464–469.

HEMPHILL, D. D. (1993.) Agricultural plastics as solidwaste: what are theoptions for

disposal? Hort Technology. 3. str. 70–73.


19

JELEŠKOVIĆ, A. (2014.) Tehnologija uzgoja maline. Bosna i Hercegovina: Caritas

Biskupske konferencije BiH.

KASIRAJAN, S.; NGOUAJIO, M. (2012.) Polyethylene and biodegradable mulches for

agricultural applications: a review. Agronomy for Sustainable Development. 32 (2). str. 501-

529.

KLAMKOWSKI, K.; TREDER, W. (2006.) Morphological and Physiological Responses of

Strawberry Plants to Water Stress. Agric. conspec. sci. 71 (4). str. 159-165.

KRPINA, I. i sur. (2004.) Voćarstvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

KURTOVIĆ, M.; MALIČEVIĆ, A. (2006.) Uzgoj maline i kupine. Sarajevo: Poljoprivredni

fakultet Sarajevo.

LOCASCIO, S. J.; GILREATH, J. P.; OLSON, S.; HUTCHINSON, C. M.; CHASE, C. A.

(2005). Red and black mulch color affects production of Florida strawberries. Hortscience,

40(1), 69–71.

LOUGHRIN, J. H.; KASPERBUER, M. J. (2002). Aroma of fresh strawberrys is enhanced by

ripening over red versus black mulch. Journal of the Science of Food and Agriculture, 50(1),

161-165.

MIAO, L.; ZHANG, Y.; YANG, X.; XIAO, J.; ZHANG, H.; ZHANG, Z.; WANG, Y.;

JIANG, GUIHUA. (2016). Colored light-quality selective plastic films affect anthocyanin

content, enzyme activities, and the expression of flavonoid genes in strawberry (Fragaria x

ananassa) fruit. Food Chemistry, 207: str. 93-100.

MILOŠ, T.; BOHUTINSKI, O. (1972.) Jagoda, malina, ribiz, kupina. Zagreb: Voće Export

import.

MILJKOVIĆ, I. (1991.) Suvremeno voćarstvo. Zagreb: Nakladni zavod Znanje.

MOHAMED, F.H. (2002). Effect of Transplant Defoliation and Mulch Color on the

performance of Three Strawberry Cultivars Grown under High Tunnel. Acta Hort. 567:483-

485.

PETRANOVIĆ, K. (1976.) Voćarstvo. Zagreb: Znanje.


20

SITO, S. (2004.) Tehnika uzgoja i ubiranja jagodastog voća. Zagreb: Agronomski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu.

SITO, S.; JURIŠIĆ, M.; STAJNKO, D.; KUŠEC, V.; BILANDŽIJA, N. (2014.) Tehnika u

voćarstvu i vinogradarstvu. (Interna skripta). Zagreb: Agronomski fakultet u Zagrebu.

STANGL, M. (2001.) Voće iz vlastitoga vrta. Rijeka: Andromeda.

STANKOVIĆ, D. (1982.) Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina. Beograd: Nolit.

ŠKEGRO, I. (2007). Kontrola plodnosti i preporuka za melioracijsku gnojidbu tla za vinovu

lozu. (Završni rad). Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

ŠKRLEC P.; DURALIJA, B. (2014.) Uporaba mulch folija u proizvodnji jagodastog voća.

Pomologia Croatica. 20 (1-4). str. 57-71.

ŠOŠKIĆ, M. (2012.) Jagoda. Beograd: Parteon.

VELIČKOVIĆ, M. (2001.) Jagodasto voće. Beograd: Neven.

VOLČEVIĆ, B. (2008.) Jagodičasto voće. Bjelovar: Neron.

VUKADINOVI Ć, V.; BERTIĆ, B. (2013.) Filozofija gnojidbe – Sve što trebate znati o

gnojidbi. Osijek: Autorska naklada.

Internet stranice:

<http://www.petrokemija.hr/Portals/0/Pokusi/UPUTA%20O%20UZIMANJU%20UZORAK

A%20TLA%20ZA%20AGROKEMIJSKU%20ANALIZU.pdf. Pristupljeno 05. srpnja 2016.

<http://www.groundreport.com/increasing-crop-production-using-drip-irrigation-system/.

Pristupljeno 25. svibnja 2016.

< http://www.savjetodavna.hr/savjeti/15/553/priprema-zemljista-za-sadnju-i-sadnja-jagoda/.

Pristupljeno 28. svibnja 2016.

<http://pseno.hr/trgovina/folije-2/folija-za-mulchiranje-crna-20-%CE%BCm-a1-

1000m/#prettyPhoto. Pristupljeno 02. srpnja 2016.


21

<http://www.mprline.com/folija-za-jagode.html. Pristupljeno 24. svibnja 2016.

<http://www.plastitech.com/#!photodegradable-mulch-film/cmk7. Pristupljeno 22. lipnja

2016.

<http://www.ausbioplas.com.au/australian-bioplastics-biodegradable-mulch-film-used-in-

bourke-nsw. Pristupljeno 01. lipnja 2016.

<http://www.shagoonpackaging.in/plastic-mulching-film. Pristupljeno 30. kolovoza 2016.

<http://hightunnels.cfans.umn.edu/management/mulch/. Pristupljeno 30. kolovoza 2016.

<http://www.duboisag.com/en/biodegradable-white-on-black-mulch-film-bioplus.html.

Pristupljeno 30. kolovoza 2016.

Obrada tla i mulch folije u proizvodnji jagodastog vo ća · Obrada tla i mulch folije u...

Documents

Transcript of Obrada tla i mulch folije u proizvodnji jagodastog vo ća · Obrada tla i mulch folije u...