OBRADA GLODANJEM - zoranpericsplit.weebly.com · Obrada krivolinijskih kontura je obrada...
Transcript of OBRADA GLODANJEM - zoranpericsplit.weebly.com · Obrada krivolinijskih kontura je obrada...
T-7.
OBRADA GLODANJEM
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2012. Dušan B. Regodić
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
CILJEVI UČENJA:
1. Razumete proces obrade glodanjem.2. Pojmovno odredite proizvodne operacije
i alate.3. Objasnite osnovna kretanja u toku
procesa glodanja.4. Planirate mašine u obradi glodanjem.5. Objasnite operacije obrade glodanjem.6. Razumete otpore rezanja i snagu mašine.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Nastavna pitanja:
Strana uudžbeniku1. Proizvodne operacije i alati 135
2. Otpori i snaga rezanja 141
3. Mašine u obradi glodanjem 142
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Obrada glodanjem je postupak obrade ravnih površina, žljebova,profilisanih (fazonskih) kontura, površina specijalnog i složenog oblika.
Glavno kretanje je obrtno kretanje alata definisano brzinom rezanja V,m/min.
Pomoćno kretanje je:
•pravolinijsko kretanje predmeta obrade i/ili alata i određeno je brzinompomoćnog kretanja (Vp = n·S, mm/min - aksijalnim pomeranjem u jedinicivremena),
•može biti definisano korakom po zubu (S1, mm/z - aksijalnim pomeranjemza jedan zub alata) i korakom (S, mm/o - aksijalnim pomeranjem za jedanobrt alata).
Metode obrade rezanjemsa alatima sa
definisanom geometrijom•glodanje
Metode obrade rezanjemsa alatima sa
definisanom geometrijom•glodanje
Metode obrade rezanjemsa alatima sa
definisanom geometrijom •glodanje
Metode obrade rezanjemsa alatima sa
definisanom geometrijom •glodanje
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
qIstosmerno i suprotno smerno glodanje
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Prema smeru međusobnih kretanja alata i predmeta obrade razlikuju se dvapostupka obrade glodanjem i to obrada:
1. Istosmernim glodanjem2. Suprotno smernim glodanjem.
Pored toga kod istosmernog glodanja debljina strugotine se menja odmaksimalne vrednosti do nule, a kod suprotno smernog od nule domaksimalne vrednosti hmax.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Prema rasporedu reznih elemenata alata razlikuju se dva postupkaobrade glodanjem:
1. obimno glodanje2. čeono glodanje.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Kružno glodanje
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Koraci kod odabira alata i režima rada iz kataloga alata
Odabir načina glodanja:- čeono glodanje- obodno glodanje- glodanje ruba- profilno glodanje- utorno glodanje
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovni geometrijski parametri obrade glodanjem:qdubina rezanja (a)
qširine glodanja (B),
qugao kontakta ψ,
qugao zahvata ϕ,
qširina (b) i
qdebljina reznog sloja - strugotine (h), trenutna, srednja i maksimalna.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Dubina rezanja pri obradi ravnih površina glodanjem iznosi:
a = h1 − h
gde su h1 i h, mm - dimenzije pre i nakon obrade, dok su dodaci zaobradu:
δ1 - dodatak za grubu obradu glodanjem,δ2 - dodatak za finu obradu glodanjem,δ3 - dodatak za brušenje.
Dodaci za obradu u obradi glodanjem
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovne operacije u obradi glodanjem su obrada:
1. ravnih površina,2. krivolinijskih kontura,3. površina specijalnog oblika i4. površina složenog oblika.
Obrada ravnih površina je obrada:
horizontalnih, vertikalnih ili nagnutih površina, izrada kanala ižljebova na ravnim i cilindričnim površinama (žljebova za klin),usecanje i odsecanje, obrada stepenastih površina i sl.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Neke proizvodne operacije obrade ravnih površina glodanjem
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Obrada krivolinijskih kontura je obrada profilisanih površina,ispupčenja, udubljenja, zaobljenja, zavojnih žljebova, složenih kontura i sl.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Izrada i obrada površina specijalnog oblika glodanjem je izrada T- žljebova, profila prizmi, žljebova u vidu ″lastinog repa″, površina savećim brojem stepenica, pravolinijskih i krivolinijskih žljebova itd.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Neke proizvodne operacije obrade površina složenog oblika glodanjem
Izrada i obrada površina složenog oblika glodanjem je izrada zupčanika,navoja, ožljebljenih vratila, gravura alata za kovanje, livenje u kokilama,presovanje itd.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Proizvodne operacije obrade glodanjem se često razvrstavaju i prema
vrsti i obliku glodala koje se koristi pri obradi na glodanje:
1. valjkastim glodalima,
2. čeonim glodalima,
3. vretenastim glodalima,
4. koturastim glodalima itd.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Po načinu izrade razlikuju se:
• glodala sa glodanim zubima• glodala sa podstruganim - podbrušenim zubima• glodala sa umetnutim zubima
Prema obliku glodala se mogu svrstati u tri grupe:
glodala sa drškom- vretenasta glodala- glodala za žlebove
glodala sa otvorom- valjkasta- koturasta- testerasta- čeona valjkasta- ugaona- profilna i dr.
Podela glodala se može izvršiti na više načina:
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Prema obliku zuba glodala mogu biti:•sa pravim zubima•sa ukrštenim zubima•glodala sa zavojnim zubima
Po smeru obrtanja u radu glodala mogu biti:•desnorezna•levorezna
Po materijalu koji se koristi za rezni deo glodala mogibiti:
•od brzoreznog čelika•sa pločicama od tvrdog metala
Glodačke glave
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Glodala od brzoreznog čelika
Valjkasta glodala sa glodanim zubima se izrađuju od brzoreznog čelika.Primena: obradu ravnih površina.Širina im je veća od spoljašnjeg prečnika, a mogu biti sa pravim, kosim izavojnim zubima (zavojni zubi obezbeđuju povoljnije uslove rada).
Zubi se izrađuju glodanjem na telu valjkastog oblika od brzoreznogčelika, a centralni otvor u telu služi za postavljanje glodala na glavnovreteno glodalice ili nosač u obliku trna.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Namena:
izrada žljebova, kanala i obradu ravnih površina.
Izrađuju se iscela sa drškom, koja može biti cilindrična, konična sa uškom i sanavojem u otvoru drške. Na obimu i čelu reznog dela nalaze se rezne ivice (zubi), asam rezni deo je izrađen od brzoreznog čelika.
Vretenasta glodala Vretenasto glodalosa valjkastom drškom sa kupastom drškom
Vretenasto glodalo Vretenasto glodalosa SK drškom za zaobljenja
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Čeono valjkasto glodalo•izrađeno iscela od brzoreznog čelika•ima zube po čelu i omotaču i•primenjuje se za obradu ravnih površina, zidova žljebova i slično.
Osim čeono valjkastih glodala iz jednog komada (iscela) od brzoreznogčelika, ova glodala se izrađuju i sa umetnutim noževima od brzoreznogčelika.
Čeono valjkasta glodala
Profilna glodala
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Čeono vretenasto glodalo Valjkasto glodalo
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Glodala za žljeb Glodala za Ugaonaza segmentni klin T - žljeb glodala
Profilna glodala od brzoreznog čelika izrađenih iscela
Ugaona glodala se primenjuju kodizrade alata (glodala sa glodanim zubima) ikod glodanja žljebova odgovarajućegoblika. Mogu biti jednostrana i dvostrana, amogu se ubrojiti i u profilna.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Karakteristika testerastih glodala jeste da je širina samog glodalamnogo manja od prečnika godala. Njima se mogu izrađivati razni žljebovi,ukopavati kanali i dr.
Testerasta glodala
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Glodala sa pločicama od tvrdog metala
Iz ove grupe glodala izdvojićemo:
koturasta, profilna, sferna, čeona, valjkasta, testerasta, specijalnaglodala i glodačke glave.
Koturasta glodala sa mehanički pričvršćenimpločicama od tvrdog metala
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Profilno glodalo Sferno glodaloza izradu žljeba
Čeona glodala
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Valjkasta glodala Testerasto glodalo
Specijalna glodala
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Glave za glodanje (glodačke glave) se koriste pri obradi ravnih površina većeširine kada se traži veći učinak obrade.
Sastoje se od tela (glave), u koju se ugrađuju noževi od brzoreznog čelika ili salemljenim pločicama od tvrdog metala ili izmenljive pločice od tvrdog metala.
Glodačke glave
Pločice se za telo glodalamogu pričvrstiti kao i godstrugarskih noževa načetiri osnovna načina:
1. stezanjem odozgo,2. stezanjem preko
otvora,3. stezanjem odozgo i4. preko otvora i5. stezanje vijkom.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Nastavna pitanja:
Strana uudžbeniku1. Proizvodne operacije i alati 135
2. Otpori i snaga rezanja 141
3. Mašine u obradi glodanjem 142
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Glodala spadaju u grupu višesečnih alata, što znači da imaju veći brojreznih elemenata (zuba), a time i veći broj reznih ivica.
Geometriju alata u obradi glodanjem čine osnovne:
prečnik otvora ili drške - d
prečnik - D
širina - B
geometrija reznog klina (α, β i γ).
ugao uspona spirale glodala ω
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Kod čeonih glodala geometrija reznog klina je definisana
Napadni (κ) ipomoćnimnapadnimuglom (κ1),
ugao vrha zuba (ε),
radijus vrha zuba (r)
geometrijom pomoćnog reznog klina (α1, β1 i γ1).
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Rezultujući otpor rezanja u obradi glodanjem se može razložiti na trikomponente:•F1 - glavnu ili obimnu - tangencijalnu silu,•F2- radijalnu ili silu prodiranja i
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
1. F1 –obimna sila2. F2 – radijalna sila
Čeono glodanje
Rezultujuća sila na zubu glodala:
Основни елементи процеса резања - обимно глодање
брзина резања [m/min]
број обрта n [о/min]брзина помоћногкретања
vs [mm/min]
корак по обрту [mm/о]
корак по зубу
главно време [min]
производност q=a ·b· vs [mm3/min]
дебљинастругот. по зубу
am=sz·sinψLt
L
am a
sz
vs
n Db
ψ
истосмерно супротносмерно
Обрадљивост и главни фактори обраде - глодањеистосмерно супротносмерно
n
n
vs vs
D
a
sz
ψ3
ψtψt
ψ2
ψ1
ψ
D
a
sz
ψ3
ψtψt
ψ2
ψ1
ψ
z - број зуба глодала
ψt - угаони корак зуба
ψ - угао захвата
iz - број зуба у захвату
ψ3=ψ-2ψt
ψ2=ψ-ψt
ψ1=ψ
ψi=ψ-(i-1)ψt
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Nastavna pitanja:
Strana uudžbeniku1. Proizvodne operacije i alati 135
2. Otpori i snaga rezanja 141
3. Mašine u obradi glodanjem 142
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Mašine u obradi glodanjem ili glodalice se, premakonstruktivnom rešenju, dele na:
1. konzolne (horizontalne, vertikalne i univerzalne,2. bezkonzolne (posteljne) - horizontalne, vertikalne i univerzalne,3. glodalice specijalne namene (alatne, kopirne, agregatne, programske,
odvalne, glodalice za navoj i sl.).Horizontalne glodalice
se koriste za obradu ravnihpovršina, površina specijalnogoblika, izradu zupčanikapojedinačnim rezanjem, izradudugohodih zavojnica i sl.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Kod konzolnih glodalica kretanja u uzdužnom, poprečnom i vertikalnompravcu (pravcu osa X, Y i Z) izvodi radni sto, tako da je krutost i stabilnostradnog stola, predmeta obrade relativno niska.
Osnovni elementi horizontalnih konzolnih glodalica su:
1. radno vreteno (1),
2. radni sto (2),
3. jedinica za glavno kretanje (pogonski elektromotor i prenosnik glavnog kretanja - 3),
4. jedinica za pomoćno kretanje (pogonski elektromotor, prenosnik pomoćnog kretanja isistem prenosnika tipa navojno vreteno - navrtka, 4), postolje (5),
5. sistem upravljanja (komandna tabla, ručice, poluge i sl.), sistem za podmazivanje,sistem za hlađenje i podmazivanje i sl.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Horizontalna glodalica
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Vertukalne glodalice
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Vertikalna glodalica
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Bezkonzolna glodalica
Bezkonzolne (posteljne) glodalice
1. obezbeđuju visoku krutost i stabilnost radnog stola,
2. izvodi dva kretanja (u uzdužnom i poprečnom ili vertikalnom pravcu, pravcu osa Y i X iliZ),
3. nosač alata izvodi jedno kretanja u vertikalnom ili poprečnom pravcu, pravcu ose Z ili X.
Najnoviji tipovi glodalica se izrađuju sa jednim kretanjem radnog stola,
uzdužnim kretanjem, dok ostala dva kretanja izvodi nosač alata.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Osnovne eksploatacione karakteristike glodalica su:
1. pogonska snaga mašine P i mehanički stepen iskorišćenjasnage,
2. raspon brojeva obrta nmin - nmax i geometrijski faktor promeneprenosnika glavnog kretanja ϕn,
3. raspon brzina pomoćnog kretanja Vpmin - Vpmax i geometrijskifaktor promene prenosnika pomoćnog kretanja ϕS,
4. maksimalna dužina hoda radnog stola u pravcu sve tri ose,5. koeficijent preciznosti Cmp i tačnosti mašine Cmpk,6. gabariti predmeta obrade,7. broj radnih vretena kod viševrtenih glodalica i sl.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Neki tipovi vertikalnih glodalica
Bezkonzolna glodalica – HURON
Konzolne glodalice
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Univerzalne alatne glodalice, sa horizontalnim i vertikalnim radnim vretenom, sekoriste za izradu reznih alata, alata za kovanje, presovanje i sl.
Konstruktivno su tako formirane da obezbeđuju obrtanje radnog stola oko jedne ili dveose i obrtanje nosača alata (glavnog vretena) u cilju postavljanja vertikalnog radnogvretena pod određenim uglom. Snabdevene su i uređajima za bušenje i rendisanje,tako da mogu raditi i kao bušilice ili rendisaljke, što znatno proširuje nomenklaturuproizvodnih operacija.
Univerzalna alatna glodalica
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Kopirne glodalice su namenjene su za obradu krivolinijskih kontura i profilisanihpovršina.
Poseduju dva paralelna vretena od kojih je vreteno (1) glavno vreteno sa glodalom,a vreteno (2) se koristi za smeštaj kopirnog šiljka. Kopirni uređaj radi na hidrauličnomili električnom principu i obezbeđuje prenos kretanja od kopirnog šiljka do alata, takoda alat izvodi ista kretanja kao i kopirni šiljak.
Kopirna glodalica
Suština programskog upravljanjase sastoji u automatskom upravljanjuradnim organima mašine po unapredzadatom redosledu kretanja, bezučešća radnika.
Redosled rada pojedinih organamašine je definisan programom kojise unosi u upravljačku jedinicuglodalice.
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
Portalna glodalica
Osnovne akademske studije – Studijski program - Inženjerski menadžment
Tehnički sistemi 2011. Dušan B. Regodić
HVALA NA PAŽNJI