128MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 128-141J. Perini, K. lof, S. Hadi : VJERODOSTOJNOST TISKANIH MEDIJA U SLUAJU SVINJSKA GRIPAIZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070.431:35.078.7, 070.431:616.9 / PRIMLJENO: 30.07.2010.VJERODOSTOJNOST TISKANIH MEDIJA U SLUAJU SVINJSKA GRIPAJadran Perini :: Ksenija lof :: Slobodan HadiIZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070.431:35.078.7, 070.431:616.9 / PRIMLJENO: 30.07.2010.SAETAK Problem vjerodostojnosti izrazito se istie u kriznim dogaajima, koji su sami po sebi prezasi-eni nepoznanicama, neizvjesnou i nedoumicama. Krizne situacije uglavnom su iznenadni, kompleksni tekatkadkontroverznidogaajiukojimajavnosttraivieinformacijazbogpreciznijeorijentacije telakegsnalaenjaunjima.Naimeupravoseotakvimpojavnostimaponajmanjezna,malotkoima iskustvasnjima.JednajeodtakvihsituacijabilaipojavavirusaA(H1N1),poetkom2009.godine,koji jeprijetiougroavanjemzdravljauirimrazmjerima.Preventivnaakcijacijepljenjagraanstvazavrila jeneuspjehom.Pretpostavilismokakojeneuspjehuznaajnopridonijelonevjerodostojnoinformiranje javnosti putem medija. Stoga je cilj ovog rada bio utvrditi razinu vjerodostojnosti informacija u medijskim objavamanatemeljukojihsejavnostmoglaodreditipremanavedenojkriznojsituaciji.Kvantitativno istraivanje,provedenonakorpusutiskanihmedijasnacionalnompokrivenoumetodomanalize sadraja,pokazalojekakosehrvatskitiskanimediji,suprotnooekivanjima,uvelikekoristeslubenim izvorimainformiranjaitransparentnonavodeautorstvo,toideuprilogviojrazinivjerodostojnosti. Nodaljnjaanalizabrojaizvorapokazalajekakosenovinarinajeekoristesamojednimimenovanim izvorom ili imenovanog izvora uope nema, to bitno umanjuje vjerodostojnost medijskih objava. KLJUNE RIJEIVJERODOSTOJNOST, KRIZNI DOGAAJI, TISKANI MEDIJI, SVINJSKA GRIPABiljeka o autorimaJadran Perini :: Javna vatrogasna postrojba grada Zadra :: perinicj@gmail.comKsenija lof :: vanjska suradnica na Visokoj koli za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Kreli, Zaprei :: kszlof@gmail.comSlobodan Hadi :: vii savjetnik u tvrtki Presscut d.o.o, Zagreb :: slobodan.hadzic@presscut.hrMEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 128-141129J. Perini, K. lof, S. Hadi : VJERODOSTOJNOST TISKANIH MEDIJA U SLUAJU SVINJSKA GRIPAIZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070.431:35.078.7, 070.431:616.9 / PRIMLJENO: 30.07.2010.UVODPoetkom 2009. godine svjetski mediji prenosili su vijesti o pandemiji novog virusa A (H1N1), koji je nazvan svinjskom gripom. Svjetska zdravstvena organizacija izvjetavala je o aritima, broju oboljelih, broju smrtno stradalih, ali i o nainima zatite, prije svega na po-druju preventive, a potom i kurative. Uz praenje broja oboljelih (klinikih i laboratorijski dokazanih sluajeva) mogle su se u medijima pratiti rasprave o proizvodnji novog cjepiva koje bi zatitilo stanovnitvo, ali i o nagaanjima da je rije o velikoj zavjeri iza koje stoje mona farmaceutska industrija i financijske institucije. Globalna javnost suoila se s poja-vom otprije poznatog virusa A (H1N1)1, koji je odnio mnoge ljudske ivote. Navedeni virus u prolosti je pokazao sklonost izuzetnoj varijabilnosti te podlonost stalnim genetskim promjenama (mutacijama i izmjeni gena meu sojevima), to je rezultiralo ne tako davno ptijomgripom,poetkom2009.godinesvinjskomgripom,paikozjomgripomkojase pojavilapotkraj2009.godineuNizozemskoj.Iakonekiodtipovanisuosobitoopasniza ljude, jer se ne prenose s ovjeka na ovjeka, mnogi virolozi upozoravali su na izvjesnost promjene u genetskom sastavu soja, kojom bi virus postao prenosiv meu ljudima, to bi dovelo do pandemije sline onoj koja je u povijesti odnijela mnoge ljudske ivote.Svenavedenojasnojeupuivalonamoguevrloozbiljnostanjetojepotaknuloi podizanje razine pripravnosti hrvatskih nadlenih institucija, prije svega zdravstvenih, od kojih su se oekivali i konkretni odgovori u skladu s petim stupnjem pripravnosti2, koji je proglasila Svjetska zdravstvena organizacija.Razina pripravnosti podrazumijevala je, izmeu ostalog, i intenziviranje komunikacij-skihaktivnostipremauputamaNacionalnogplanapripremljenostizapandemijugripe3 na svim razinama, od Vlade Republike Hrvatske pa sve do lokalnih razina. Spomenuti plan bitnojeodreivaosustavupravljanjadogaajemtesustavupravljanjainformacijama.S komunikolokogstajalitaostajenejasnozbogegajeizostavljensustavupravljanjain-formacijama prema javnosti. Na svim razinama i relacijama ovaj se sustav planirao, ali pre-ma javnostima planirana je samo uspostava sustava upravljanja dogaajem jednako kao i prema institucijama Europske unije.Usvakojposlovnojpraksikojaseuliteraturiopisujekaokriznidogaaj4,patakoiu ovojsituaciji,upravljanjevjerodostojniminformacijamakljunijeelement,tovie,te-meljnapretpostavkauspjenogdjelovanja.Izostanakupravljanjainformacijamaprema kljunim javnostima, pa tako i prema opoj javnosti, u kriznim situacijama moe izazvati 1 Prvi opasniji pohod virusa A (H1N1) zabiljeen je 1918. i 1919. godine (tzv. panjolska gripa), kad je odnio vie od 20,000.000 ljudskihivota,tojenetovieodbrojasmrtnostradalihtijekomPrvogasvjetskograta(premadostupnimpodatcimau borbama je stradalo 9,442.000 vojnika i preko 10 milijuna civila, koji su umrli zbog bolesti i gladi; izvor: Kingston, Deremi i Lambert, Dejvid (1982) Velike svetske katastrofe i krize. Beograd: Narodna knjiga, str. 137. Slinih pandemija istog virusa, ali sa znaajno manjom smrtnou, bilo je i 1950. godine te 1977. godine (tzv. ruska gripa, koja je bila identina onoj iz 1950. godine).2 Peti stupanj pripravnosti prema Nacionalnom planu pripremljenosti za pandemiju gripe Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske ima ove karakteristike: vea grupiranja, ali bez interhumanog prijenosa koji je jo lokaliziran, to upuuje na to da se virus bolje adaptirao na ljude, ali bez stjecanja pandemijskog potencijala (visoke kontagioznosti). Dostupno na: http://www.mzss.hr/hr/ministarstvo/strategije_i_planovi/nacionalni_plan_pripremljenosti_za_pandemiju_gripe/nacionalni_plan_pripremljenosti_za_pandemiju_gripe (10.01.2010.).3 Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici 26. listopada 2005. godine Zakljuak o Nacionalnom planu pripremljenosti za pandemiju gripe.4 Znaenje pojmova krizni dogaaj i krizna situacija u ovom je radu istovjetno.130MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 128-141J. Perini, K. lof, S. Hadi : VJERODOSTOJNOST TISKANIH MEDIJA U SLUAJU SVINJSKA GRIPAIZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070.431:35.078.7, 070.431:616.9 / PRIMLJENO: 30.07.2010.nesagledivetetneposljedice.Tetetneposljedicenastajuprijesvegazbognedostatka valjanihivjerodostojnihinformacijakojesupretpostavkauspjeneorijentacijegraana u javnom prostoru i pomo u donoenju odluka kako na kolektivnoj tako i na individual-noj razini. Osim toga izostanak komunikativnog djelovanja u kriznim situacijama znaajno otvaraprostorzarazliitanagaanja,paimogueglasine,tonepridonosiuspjenom upravljanju kriznim dogaajem. U konkretnom sluaju, kad govorimo o podruju Republi-ke Hrvatske, ako se prate reakcije javnosti, kao i slubena izvjea Ministarstva zdravstva, ini se da aktivnosti usmjerene na pravodobno preventivno cijepljenje stanovnitva nisu uspjeleponajprijezbogizraenognepovjerenjapremanovomcjepivu.Posumnjalismo dajeupravoloaobavijetenostgraanaizazvalanepovjerenjetejetakonastalojavno mnijenje prema kojem je stupanj rizika od cijepljenja novim cjepivom vei od same infek-cije virusom gripe. Drugim rijeima, izostala je odgovorna i vjerodostojna javna komuni-kacija koja se u kriznim situacijama uglavnom provodi preko masovnih medija. To je poka-zalo i istraivanje (Stempel, 2003: 86) prema kojem upravo u kriznim situacijama javnost, odnosno graani trebaju i trae potrebne informacije vie nego obino, i to upravo putem masovnihmedija.OtomepieiBlankaJergoviistiuidaupravoutakvimsituacijama mediji slue kao glavni izvor informiranja javnosti zato to zanemariv broj ljudi ima osobni kontakt putem kojega saznaje informacije, a i u sluajevima kada se informacije dobivaju iz drutvene skupine, one opet dolaze iz medija (Jergovi, 2003: 989-1002). Tako graani prikupljaju potrebne informacije, ali takve koje nisu sline onima koje dobivaju iz svojega neposrednogokruenja,odnosnoizizvorakojinisudostupniinterpersonalnimmrea-ma, gdje slini govore sa slinima (Cutlip, Center i Broom, 2003: 262).TEORIJSKI OKVIR MASMEDIJSKE KOMUNIKACIJE KRIZNOG DOGAAJAKrize nastaju zbog razliitih razloga. Te je razloge u svojem radu definirao i sistematizirao TimothyCoombs(Coombs,1999).Izirokograsponaidentificiranihtipovakriza,kojeje pronaao u literaturi, izradio je njihovu tipologiju: prirodne katastrofe (engl. natural disasters) ili krize uzrokovane prirodnim katastrofama takve se krize esto u sadrajima masovnih medija nazivaju viom silom (engl. acts of God); zlonamjerne krize (engl. malevolent crises), odnosno krize izazvane zlom namjerom pojedinaca ili grupa koje koriste ekstremne taktike za izraavanje ljutnje prema organizaciji; krize izazvane tehnikom grekom (engl. technical breakdowncrises);krizeizazvaneljudskimpropustom(engl.humanbreakdowncrises);krize izazvaneprijetnjama,tj.izazovima(engl.challengesarecrises)ukojimaseorganizacije suoavajusnezadovoljnompublikomjavnosti;iznimnotetnekrize(engl.megadamage crises)ilikrizeuzrokovanedogaajimakojiobiljeavajuvelikeiprepoznatljiveteteu okruenju; krize izazvane tetnim, nezakonitim djelovanjem organizacije (engl. organizational misdeed crises), odnosno krize koje se javljaju kao posljedica djelovanja koje organizacija ili njezina uprava poduzima iako zna da e takvo djelovanje biti tetno; krize izazvane nasiljem na radnom mjestu (engl. workplace violence crises), odnosno krize uzrokovane mobingom, kao rezultat nasilja nad zaposlenikom, sadanjim ili bivim; krize izazvane glasinama (engl. rumorcrises),odnosnokrizeuzrokovaneplasiranjemneistinitihinformacijaoorganizaciji, njezinoj djelatnosti i sl. Prijetnja novim virusom opasnim za ljudsko zdravlje upravo je zbog moguih glasina poprimila razmjere krize u kojoj je dominiralo nepovjerenje graana, to se manifestiralo masovnim odbijanjem cijepljenja.MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 128-141131J. Perini, K. lof, S. Hadi : VJERODOSTOJNOST TISKANIH MEDIJA U SLUAJU SVINJSKA GRIPAIZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070.431:35.078.7, 070.431:616.9 / PRIMLJENO: 30.07.2010.Iznimno je vano istaknuti kako su krize, pa i ova izazvana virusom svinjske gripe, si-tuacije u kojima su uzroci i posljedice prilino nejasni (Quarantelli, 1988: 373-386). U ista-knutimodrednicamakriznogdogaajapronalazimovaneelementekojipredstavljaju, s gledita masovnih medija, dovoljno jake razloge da se teme vezane uz takve dogaaje pojave kao udarne vijesti, a to su: neoekivanost, nepredvidivost te nejasnoa uzroka i po-sljedica. Kada dogaaj obiljeavaju upravo ovakve odrednice, tada sve povezano s tim po-staje za medije sirovina koja se proputa kroz njihov filtar, umnaa i konano prodaje kao roba (Kronja, 2008: 109). Jasno je da je u takvim sluajevima vjerodostojnost informiranja ozbiljno ugroena, iako bi upravo masovni mediji trebali pomagati ljudima da stvore vje-rodostojnu sliku svijeta, koja se nalazi izvan njihova dosega i izravnog iskustva. Oni svojim konzumentima prenose informacije na temelju kojih graani saznaju to se dogodilo i na temelju toga donose ponekad i kljune odluke (Malovi, 2007: 10). Upravo zbog navede-nogamasovnibimedijitrebaliomoguitibrzoipotpunoizvjetavanjeoonometose dogaa u naem okruenju kroz fazu prikupljanja, proiavanja i tumaenja informacija (Bertrand,2007:18-19),alitobitrebaliinitiaurno,objektivnoikompetentnotenataj nainstvarativaljanupodloguzaosiguravanjedrutvenekomunikacijekrozkojuese temeljemjavneraspraverjeavativelikiproblemi(Lipovan,2006:29-33),tojeosobito vano u kriznim situacijama.Mnogi konzumenti medijskih sadraja esto se pitaju jesu li objavljene injenice vje-rodostojne i kako ih se moe interpretirati (zato se neto dogodilo, to su uzroci i kakve e biti posljedice). U ovom istraivanju posebno smo razmatrali onu komponentu poruke (vijesti) koja u prvi plan stavlja potrebu za vjerodostojnou komunikatora (novinara). Da u suvremenoj medijskoj praksi komunikatori nisu uvijek vjerodostojni, potvruje Stjepan Malovi(2007:10)kojitvrdidamedijisveviegubenavjerodostojnosti,tonijesamo sluaj u zemljama u tranziciji nego i u razvijenom demokratskom svijetu, na to upuuju i upozorenja koja opetovano ve desetak godina iznosi American Society of Newspaper Editors (ASNE).Problem vjerodostojnosti osobito se istie u kriznom dogaaju koji je ionako sam po sebi prezasien nepoznanicama, neizvjesnou i brojnim nedoumicama u irem javnom prostoru u vezi s novonastalom situacijom. Ako ovome dodamo kako su medijski lanci, posebno naslovi i podnaslovi koje publika zapaa na prvi pogled (i najee ostaje samo na njima), sve vie obojeni senzacionalizmom i atraktivnou u funkciji pridobivanja po-troaa, odnosno publike, pitanje vjerodostojnosti medijskih objava dodatno se kompli-cira. Naime iako naslovi predstavljaju reklamu samog novinarskog teksta, odnosno poziv na itanje (Spahi, 1990: 194), oni esto dodatno saimaju sadraj poruke i dodatno uda-ljavaju nastali novinski oblik od stvarnosti (Obradovi, 2007: 92).Daljnjem udaljavanju od stvarnosti ili rekonstrukciji stvarnosti pridonosi metoda citi-ranja u prilozima ime se novinari slue kako bi osnaili vjerodostojnost svojih podataka te obogatili sadrajne vrijednosti. Iako u profesiji novinarstva postoje jasne upute o nainu citiranja u tekstovima, istraivanjem je utvreno kako je citiranje metoda koje je novinari-ma strana (Malovi, 2007: 15). Kad se to i ini, obino se citira jedna osoba, tako da je i-tatelj uskraen za drugo miljenje, to je jedan od osnovnih novinarskih postulata. Podatci 132MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 128-141J. Perini, K. lof, S. Hadi : VJERODOSTOJNOST TISKANIH MEDIJA U SLUAJU SVINJSKA GRIPAIZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070.431:35.078.7, 070.431:616.9 / PRIMLJENO: 30.07.2010.nedvojbeno govore o nepotivanju novinarske struke koja nalae pozivanje na najmanje dva meusobno neovisna imenovana izvora, a ponegdje i na tri, kao to to nalau pravila medijske kue Canadian Broadcast Company (javna kanadska radio-televizija). Suprotno tome u praksi hrvatskog novinarstva prevladavaju tekstovi sa samo jednim izvorom, to objavljenuvijestsvrstavameupristraneijednostranevijestiiliakmeupropagandu, odnosno u najmanju ruku meu nekritine vijesti (vie u: Jergovi, 2003; Katanevi, 2006; Malovi, 2007; lof, 2007).Glasinesutakoerjedanodelemenatakojiproizvodipoprilinusmetnjuuvjero-dostojnomizvjetavanjuokriznomdogaaju.Francuskisociolozi,slinokaoiameriki, navodiJeanNolKapferer,5glasinenazivajuvanimdogaajemdvojakogkaraktera, odnosnonovostimakojesenemoguprovjeritiikojekolajuusklopunekeneodreene skupine. U sadrajnom smislu javljaju se kao rezultat kontinuirane i neprovjerene bujice informacijakojaprijesvegadoprinosimentalnojzagaenosti(BardiSderqvist,2003: 94) komunikatora. Cutlip, Center i Broom nazivaju ih neformalnim i nekontroliranim me-dijem koji se disperzira u prostoru od usta do usta. Zbog toga su glasine mono sredstvo komunikacijekojeprenosiinformacijemnogouzbudljivijeodobinihinjenicailiistine (Cutlip, Center i Broom, 2003: 297).Glasine ne dovode do dogaaja, dogaaji stvaraju glasine, a one svojim pretjerivanjem dovodedoreakcije.6Glasinetrebajuplodnotlokojeprepoznajemousklonostidrutva usmenim predajama, brojnim stereotipima, predrasudama i niskoj razini drutvene svijesti. Nastanku glasina potrebno je pogodno vrijeme, to podrazumijeva neku nejasnu situaciju, tevijestkojairitira(npr.jelipouzdanocjepivoprotivvirusaH1N1?),toesvezajedno rezultirati nastankom glasine i kod najpotenijih lanova javnosti bez ikakve zle namjere.ANALIZA VJERODOSTOJNOSTI LANAKA U TISKANIM MEDIJIMAUovomradueljelismoistraitijelijavnost,prekomedijamasovnekomunikacije, bila vjerodostojno informirana o sluaju svinjske gripe, odnosno o novom virusu i nainu zatite.Medijisudjelovalinadvaplana.Sjednestraneposluilisukaokomunikacijski kanal izmeu vladinih tijela te institucija i javnosti, a s druge su strane svojim istraivakim radom prikupljali, obraivali i diseminirali informacije koje e posluiti graanima za bolju orijentaciju i snalaenje u novonastaloj situaciji. Drugim rijeima, prenosili su upozorenja Ministarstva zdravstva, Slube za epidemiologiju i drugih o stvarnoj i izvjesnoj opasnosti od novog virusa. Upravo stoga postavlja se pitanje: kako je onda mogue da su graani u konanicimasovnobojkotiralipotpunobesplatnunacionalnuakcijucijepljenjaitakose izloili opasnosti obolijevanja od nimalo bezazlenog virusa?75IzintervjuasJ.N.Kapfererom,profesoromsociologijenaHautestudescomercialesuParizu.Usp.:http://www.hnd.hr/novinar/Novinar99_06_07/14-16vijest.pdf (07.10.2008.) 6Ibid. 7 Prema podatcima Slube za epidemiologiju zaraznih bolesti Republike Hrvatske u razdoblju od poetka srpnja 2009. godine, kad je laboratorijski potvren prvi sluaj oboljenja o virusa A (H1N1), pa do 24. sijenja 2010. godine ukupno su oboljele 57 124 osobe, od ega je 29 osoba umrlo. Izvor: http://www.hzjz.hr/epidemiologija/svinjska_gripa.htm (10.02.2010.)MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 128-141133J. Perini, K. lof, S. Hadi : VJERODOSTOJNOST TISKANIH MEDIJA U SLUAJU SVINJSKA GRIPAIZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070.431:35.078.7, 070.431:616.9 / PRIMLJENO: 30.07.2010.Odgovornimazatakavishodakcijemoguseinitimnogifaktori(tijela,institucijei ustanovetenjihovnain(ne)komuniciranjasrazliitimjavnostima,pogrekeujavnom djelovanju,neorganiziranostzdravstvenogsustavaitd.),alibezvaljanihpokazateljaita-kvabisemiljenjamoglapridruitionimakojasesvrstavajupodneargumentiranana-gaanja.Naasumnja,izkojeseiitavaiistraivakiproblem,prijesvegajeusmjerena na nekvalitetnu komunikaciju izmeu razliitih javnosti koja se u suvremenim drutvima uglavnom vodi preko medija masovne komunikacije (i tiskanih i elektronikih). Izraena sumnja sadrana je u opoj hipotezi koja glasi:Medijske objave ne daju vjerodostojne informacije na temelju kojih bi se javnost mogla jasnoijednoznanoodreditipremanovonastalojsituacijikojujemoguenazvati kriznom.S ciljem testiranja i provjere ope hipoteze postavili smo i tri pomone hipoteze:Medijske objave ee istiu opasnost od cjepiva nego od virusa.Usadrajimamedijskihobjavaeesuzastupljenanagaanja,amanjerelevantne injenice,jersetemeljenaneimenovaniminevjerodostojnimizvorima(manjeoddva neovisna imenovana izvora).lancimadominirajusenzacionalistiki8naslovikojiizraavajunegativanstavprema cijepljenu.Ciljistraivanjausmjerenjenapotvrivanjeiliodbacivanjehipotezenatemeljupo-dataka dobivenih iz novinskih lanaka odabranih dnevnih tiskanih medija s nacionalnom pokrivenou.Istraen je sluaj svinjske gripe. Prema Ratku Zeleniki studija sluaja jest prva faza u znanstvenoj metodi, jer se samo na temelju promatranja vie sluajeva mogu izvui odre-enezakonitosti(Zelenika,1999:366).Primijenjenajemetodafrekvencijskeanalizesa-draja, koja je primjerena analizama verbalnih sadraja u komunikaciji. Metoda se smatra prikladnomzatotoseupravopomounjemogusistematinoobjasnitifenomenima-sovne komunikacije (prema Stojak, 1990: 27). Kriza izazvana pandemijom virusa A (H1N1) svakakopripadaokvirufenomenologijekriznemasmedijskekomunikacijeukojojvalja istraiti kako su komunikatori (mediji, novinari) izabirali i oblikovali te na emu su temeljili informacije koje su diseminirali u javnom prostoru. Istraivaki korpus predstavljaju lanci u odabranim tiskanim medijima s nacionalnom pokrivenouzatotosuupravooniznaajanizvorinformacijazagraaneRepublike Hrvatske.9Izbortiskanihmedija(prikazanutablici1)napravljenjejednimdijelomzbog 8PremaVladimiruAniu(1998)pridjevsenzacionalistikiodnosisenaizazivanjesenzacijaiiskrivljavanjeinjenicautu svrhu,apremaVladimiruAniuiIviGoldsteinu(1999)senzacionalizamjeokarakterizirankaonainnovinarskogpisanja, pretjerivanja u senzacionalnim injenicama te inzistiranje na skandaloznom.9Premadostupnimistraivanjimazaprvotromjeseje2008.godinednevnenovinesvakodnevnoita72%Hrvataizmeu 15 i 19 godina. Slino istraivanje, obavljeno dvije godine prije, pokazalo je kako dnevne novine svaki dan ita 63% graana Hrvatske, to je bio skok od 46% u odnosu na prethodno razdoblje. Ovi podatci Hrvatsku, u europskim okvirima, svrstavaju u red zemalja s najveom stopom itanosti, to dijelom opravdava izbor tiskanih medija u predmetnom istraivanju. Podatci prema: MEDIAPuls, Veliki porast itanosti tiskovina u Hrvatskoj, http://www.suvremena.hr/7221.aspx (17.08.2008.).>>>>134MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 128-141J. Perini, K. lof, S. Hadi : VJERODOSTOJNOST TISKANIH MEDIJA U SLUAJU SVINJSKA GRIPAIZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070.431:35.078.7, 070.431:616.9 / PRIMLJENO: 30.07.2010.njihove,istraivanjempotvrene(Malovi,2007),10velikeitanosti,odnosnozbogvelike prodaje na podruju Republike Hrvatske.Tablica 1. Izbor tiskanih medija obuhvaenih istraivanjemIstraivakikorpusinesviobjavljenipriloziosvinjskojgripi(primarnipublicitet11)u izabranim novinama s nacionalnom pokrivenou od poetka srpnja (od 7. srpnja 2009.), kadsuzabiljeeniprvipotvrenisluajevioboljenja,dokrajaprosinca(do31.prosinca 2009.). Pretraivanje priloga obavljeno je preko internetskog servisa Presscut upisivanjem kriterija pretrage: svinjska gripa.Za jedinicu analize uzete su jednostavne jedinice mjere (engl. measuring unit), koje se mogu nai u novinskom lanku. Takav pristup zahtijevao je utvrivanje varijabli i indika-tora (tablica 2) kojima su se u postupku analize pridruile numerike vrijednosti, ime se omoguila interpretacija rezultata analize sadraja na nivou numerikog iskaza. Osim toga ovakavpristupanalizisadrajaomoguiojekombinacijuikomparacijumjernihjedinica (premaStojak,1990:8).Kakobisepostigaoveistupanjvjerodostojnostigeneralizacije iskaza, u statistikoj analizi koristio se i neparametrijski test X2 (Hi kvadrat). Razliku izmeu oekivanihidobivenihfrekvencijasmatralismostatistikiznaajnomakojevrijednost p (granina vrijednost) bila pBroj izvoraTiskani medij24 sataJutarnji listNovi listSlobodna DalmacijaVeernji listVjesnikBusiness.hrPoslovni dnevnik%UKUPNOIstie se opasnost od virusa1332261617140871.591261.2.3.4.5.6.7.8.Istie se opasnost od cjepiva1556622115.9128Ostalo1354540012.5022Ukupno15403626282029100176X219.239.3524.59.5389.512.45.444*df2222221*p0000.0080.0090.0020.020Svi istiu opasnost od cjepivaPomona hipoteza Indikatori Varijabla*df - stupnjevi slobode, *p - statistika znaajnostVjerodostojnost 136MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 128-141J. Perini, K. lof, S. Hadi : VJERODOSTOJNOST TISKANIH MEDIJA U SLUAJU SVINJSKA GRIPAIZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070.431:35.078.7, 070.431:616.9 / PRIMLJENO: 30.07.2010.znaajnosti manje od 5% (p0,05).Daljnjetestiranjevjerodostojnostiprovedenojefrekvencijskomanalizomautorstva lanaka.lanakkojikarakteriziranetransparentnoautorstvojestlanakbezpotpisanog 12 Slubene izvore predstavljaju predstavnici kriznog stoera, resornog ministarstva, ustanova koje provode akciju cijepljen-jatedrugihrelevantnihzdravstvenihinstitucija.Neslubenimizvorimasmatralismoneovisnemedicinskestrunjakete medicinsko osoblje i druge imenovane izvore koji komentiraju ili daju izjave na temu svinjske gripe.Tiskani medij24 sataJutarnji listNovi listSlobodna DalmacijaVeernji listVjesnikBusiness.hrPoslovni dnevnik%UKUPNODomai731291817132167.05118Domai6324220010.80191.2.3.4.5.6.7.8.Inozemni0552540514.7726Inozemni210230036.2511Ukupno15403626282029100176Nije navedeno000011001.142X22.859.636.527.53830.571182.667*df2323432*p0.247000000.264Svi domai slubeni*df - stupnjevi slobode, *p - statistika znaajnostSlubeni izvori Neslubeni izvoriMEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 128-141137J. Perini, K. lof, S. Hadi : VJERODOSTOJNOST TISKANIH MEDIJA U SLUAJU SVINJSKA GRIPAIZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070.431:35.078.7, 070.431:616.9 / PRIMLJENO: 30.07.2010.autora, lanak koji je potpisan inicijalima imena i prezimena autora, kao i onaj kojemu u potpisustojiN.N..lancipotpisaniimenomiprezimenomiliinicijalomimenaiprezi-menomautora,kaoionipotpisaninazivomizvjetajnihagencijakaoizvora,13smatrani sutransparentnima.Veizdobivenihfrekvencijaoitojekakojeodnostransparentnih (58,52%) i netransparentnih (41,48%) lanaka prilino ujednaen.Tablica 5. Transparentnost autorstvaUnovinamaBusiness.hruobalankaautorisunavedenipunimimenomiprezime-nom, to ih ini transparentnim novinama. Ipak, samo dva lanka ine premali uzorak da bi se mogli donositi relevantni zakljuci. Kao sljedei transparentni tiskani medij pokazale su se novine Jutarnji list, ija je statistika znaajnost autorstva izraunata na manje od 5% (p0,05).Vjerodostojnost medijskih objava testirana je i prema broju izvora kojima se novinari koriste u medijskom izvjetavanju. Vjerodostojnima su smatrane medijske objave u kojima su se koristila najmanje dva neovisna imenovana izvora. Ve je iz frekvencijske analize oi-to kako prevladavaju lanci (79,55%) s jednim izvorom i lanci bez izvora.Testiranjem statistike znaajnosti dobivenih rezultata za svake pojedine novine po-tvruje se prethodni zakljuak. Novine 24 sata u svim objavljenim lancima koriste se jed-nimizvoromiliizvorauopenema,dokseuJutarnjemlistubiljeinetovielanakas dva i vie izvora, ali X-test upozorava na statistiki znaajnu prisutnost lanaka s jednim izvorom, kao i onih bez izvora, na razini znaajnosti 1% (p0,05). 13 Analizom je utvreno osam priloga kojima umjesto potpisa stoji naziv neke od agencija (HINA i sl.). Od tog broja takvih je priloga bilo u Slobodnoj Dalmaciji jedan, u Vjesniku dva, a u Novom listu pet.Tiskani medij24 sataJutarnji listNovi listSlobodna DalmacijaVeernji listVjesnikBusiness.hrPoslovni dnevnik%UKUPNOTransparentnoautorstvo727221614112458.52107Netransparentnoautorstvo81314101490541.48731.2.3.4.5.6.7.8.Ukupno15403626282029100176X20.0674.91.7781.38500.20.111*df1111111*p0.7960.0270.1820.23910.6550.739Svi transparentni*df - stupnjevi slobode, *p - statistika znaajnost138MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 128-141J. Perini, K. lof, S. Hadi : VJERODOSTOJNOST TISKANIH MEDIJA U SLUAJU SVINJSKA GRIPAIZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070.431:35.078.7, 070.431:616.9 / PRIMLJENO: 30.07.2010.Tablica 6. Broj izvoraPrema izloenim podatcima moe se rei kako ipak u veem broju sluajeva prevlada-vaju lanci s jednim izvorom i lanci bez izvora. Takoer smo izrazili sumnju kako novine u svojim sadrajima najvie istiu senzacionalistike naslove koji izraavaju negativan stav prema cijepljenu. Ovu sumnju dodatno potie i podatak prema kojemu je ak 53,98% na-slova svih lanaka oznaeno senzacionalistikima.Tablica 7. Usmjerenost naslovaOvaj zakljuak nesumnjivo se odnosi na Business.hr i Poslovni dnevnik iji su naslovi u stopostotnomiznosuprocijenjenisenzacionalistikima.Narazinimanjojod1%(pAni, Vladimir (1998) Rjenik hrvatskog jezika. Zagreb: Novi liber.>Ani, Vladimir i Goldstein, Ivo (1999) Rjenik stranih rijei. Zagreb: Novi liber.>Bard, Alexander i Sderqvist, Jan (2003) Netokracija Nova elita moi i ivota poslije kapitalizma. Zagreb: Differo d.o.o.>Bertrand, Claude-Jean (2007) Deontologija medija. Zagreb: Sveuilina knjiara.>Coombs, W. Timothy (1999) Ongoing Crisis Communication: Planning, Managing, and Responding. Thousand Oaks: Sage Publications.>Cutlip, M. Scott, Center, H. Allen i Broom, M. Glen (2003) Odnosi s javnou. Zagreb: Mate d.o.o.>Jergovi, Blanka (2003) Komunikacijska kultura hrvatskih novinara: Medijska scena 1994., Drutvena istraivanja 12 (6 (68)): 989-1002.>Katanevi, Julije (2006) Analiza izvora informacija u lokalnom novinarstvu, str. 142-152, u: Malovi, Stjepan (ur.) Utjecaj globalizacije na novinarstvo. Zagreb: ICEJ, Sveuilina knjiara.>Kronja Ivan (2008) ovjek tranzicije u mas-medijskom drutvu (sluaj Srbija), Filozofska istraivanja 28 (1): 97-106.>Lipovan, Sreko (2006) Mediji druga zbilja?. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada.>Malovi, Stjepan (2007) Vjerujemo li novinama?, str. 9-21, u: Malovi, Stjepan (ur.) Vjerodostojnost novina. Zagreb: ICEJ, Sveuilina knjiara.>Nacionalni plan pripremljenosti za pandemiju gripe (listopad 2005.), http://www.mzss.hr/hr/ministarstvo/strategije_i_planovi/nacionalni_plan_pripremljenosti_za_pandemiju_gripe/nacionalni_plan_pripremljenosti_za_pandemiju_gripe (16.12.2009.)>Obradovi, ore (2007) Medijski prikaz zbilje, Medianali 1 (2): 87-101.>Pravilnik o ustrojstvu i nainu rada kriznog stoera ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Narodne novine 121/03, 48/05 i 85/06.>Quarantelli, Enrico Luis (1988) Disaster Crisis Management: A Summary of Research Findings, Journal of Management Studies 25 (4): 373-365.>Spahi, Besim (1990) Biti propagandista. Sarajevo: Udruenje ekonomskih propagandista BiH.>Stempel, Hermann Guido III (2003) Media and Politics in America: a Reference Handbook. Santa Barbara: ABC-CLIO Inc.>Stojak, Rudi (1990) Metoda analize sadraja. Sarajevo: Institut za prouavanje nacionalnih odnosa.>Zelenika, Ratko (1999) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. Rijeka: Ekonomki fakultet u Rijeci.>lof, Ksenija (2007) Vanost izvora za vjerodostojnost medija, str. 77-91, u: Malovi, Stjepan (ur.) Vjerodostojnost novina. Zagreb: ICEJ, Sveuilina knjiara.MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2011 . 2 . (3-4) . 128-141141J. Perini, K. lof, S. Hadi : VJERODOSTOJNOST TISKANIH MEDIJA U SLUAJU SVINJSKA GRIPAIZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070.431:35.078.7, 070.431:616.9 / PRIMLJENO: 30.07.2010.CREDIBILITY OF THE PRINTED MEDIA: THE SWINE FLU AS A CASE STUDYJadran Perini :: Ksenija lof :: Slobodan HadiABSTRACT The issue of credibility becomes especially pronounced in times of crises, which characteristi-cally abound in the unknown, uncertainty, and doubt. Such crises are mostly sudden, often complex, and sometimesmiredincontroversialevents.Thepublicsubsequentlycravesmoreinformationintimesof crises, such that they may obtain more precise guidance, and ease their ability to cope. Given the relatively lowfrequencyofcrisissituations,mostpeoplelackactualexperiencerelevanttoagivenpredicament. The appearance of Virus A (H1N1) at the onset of 2009 is one such case. Despite H1N1s classification as a broad-scale, serious health hazard, preventive vaccinations failed to reach a large segment of the popula-tion. We contend that the lack of credibility in informing the public through the media contributed consid-erably to this failure. Therefore, the aim of this paper is to determine the level of credible information pro-vided by the print media from which the general public could have taken an informed position on the crisis inquestion.Quantitativeresearchandcontentanalysisascertainedfromabodyofprintmediasources withnationalcoveragerevealsthattheCroatianprintmedia,contrarytoourexpectations,largelyrely on official sources and transparently cite authors, which contributes to a higher degree of credibility. Yet further analysis of the number of sources suggests that most journalists used on average only one or no named sources, which significantly reduces the credibility of the published articles. KEY WORDSCREDIBILITY, CRISES, PRINTED MEDIA, SWINE FLUAuthors NoteJadran Perini :: Public Fire Brigade, the City of Zadar, Croatia :: perinicj@gmail.comKsenija lof :: associate at the Visoka kola za upravljanje i poslovanje Baltazar Adam Kreli, Zaprei, Croatia :: kszlof@gmail.comSlobodan Hadi :: senior consultant in Presscut, Zagreb, Croatia :: slobodan.hadzic@presscut.hr