Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom ...Izravni porezi, na drugoj strani,...

114 POREZNI VJESNIK 7-8/2016.

Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom tisućljeću

Dr. sc. Predrag Bejaković

Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom tisućljeću

1. UvodPorezni sustav neodvojiv je od općih gospodarskih kretanja, pa je u uvodnim razma-

tranjima nužno barem ukratko opisati opća gospodarska i politička zbivanja i odrednice. Novo tisućljeće označilo je prekretnicu u hrvatskoj povijesti: zaključeno je poglavlje rata i njegovih posljedica, iako su ostale mnoge rane i veliki troškovi poratne obnove. Uglav-nom je završena prva faza gospodarske i političke tranzicije. Zemlja se, sukladno tome, okrenula ≈drugoj fazi tranzicije«, u prvom redu, obilježene nastojanjima da se stekne pu-no pravno članstvo u Europskoj uniji (EU). Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru-živanju (SSP) označilo je i siguran korak na putu prema EU. Hrvatska je u listopadu 2005. počela pristupne pregovore s EU-om, što je dovršeno punopravnim članstvom 2013.

Zahvaljujući uspješnoj gospodarskoj preobrazbi i pregovorima o pristupanju EU, Hr-vat ska je do 2008. bilježila solidne stope rasta, uglavnom na razini prosjeka drugih europ-skih tranzicijskih zemalja. Prosječan godišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u tome je razdoblju bio veći od 4%. Zemlja je, istodobno, uspjela smanjiti deficit vanjskotrgovin-ske bilance, usporiti rast inozemnog duga i stabilizirati cijene, što je bilo praćeno jačanjem političkoga i pravnog sustava. Osnovica razvoja bio je stalni rast domaće proizvodnje, uz turizam koji je imao važnu ulogu i znatno pridonio povećanju BDP-u. Gospodarstvo se otvorilo globalnim tržištima kroz članstvo u organizacijama WTO i CEFTA, obnovljena je gospodarska suradnja sa susjedima u jugoistočnoj Europi, a političko-sigurnosna situacija je osjetno poboljšana radi prestanka sukoba u regiji i ulaska RH u punopravno članstvo NATO-a.

Gospodarska je kriza Hrvatsku zahvatila malo kasnije te je, nakon blagoga ali još po-zitivnog rasta BDP-a u 2008, u 2009, BDP smanjen 5,8%, što je malo slabije nastavljeno i u 2010. godini. Smanjena je i osobna potrošnja, potaknuta snažnim potrošačkim pesi-mizmom, negativnim kretanjima na tržištu rada i manjom izravnom potrošnjom kućan-stava. Takve negativne promjene u domaćoj potražnji prouzročile su i smanjenje uvoza, što je bilo pozitivnim doprinosom neto-strani potražnje realnog BDP-a, ali i manjemu proračunskom prihodu na temelju manje plaćena PDV-a. Negativne stope gospodarskog rasta zadržane su do posljednjega tromjesečja 2014. kad je zabilježen rast 0,3% u uspored-bi s istim u tromjesečju u godini prije. Tako je BDP u promatranom razdoblju smanjen otprilike 12,5% u usporedbi s razdobljem prije izbijanja krize.

OBILJEŽJA I PROMJENE OPOREZIVANJA DOHOTKA I DOBITI U NOVOM TISUĆLJEĆU 115

Smanjenje gospodarskih aktivnosti radi krize bilo je nov izazov za javne financije. U državnom se je proračunu 2009. moralo znatno smanjiti rashode, ali su unatoč tome bila očuvana primanja ranjivih skupina korisnika socijalnih transfera iz državnog proračuna (poglavito umirovljenika, primatelja pomoći u sustavu socijalne skrbi te naknada za vri-jeme nezaposlenosti). Izdaci socijalne zaštite za starost, obiteljske i invalidske mirovine ostali su na razini otprilike 10,5% BDP-a, dok su rashodi za socijalne pomoći i naknade za nezaposlenost ostali na razini otprilike 1 do 2% BDP-a. Znatno slabljenje gospodarske aktivnosti i nepovoljna kretanja na tržištu rada, uz rastuću nelikvidnost gospodarskih subjekata, utjecali su na nastavak smanjivanja prihoda konsolidirane opće države u 2009. i 2010, unatoč činjenici da se je u razdoblju od početka kolovoza 2009. primjenjivalo višu osnovnu stopu PDV-a, ali i, svotom relativno izdašan, poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke (krizni porez). Istodobno su rashodi malo smanjeni, nažalost u svih glavnih rashodnih stavaka, osim kamata i socijalnih naknada, a smanjena je i nabava nefinancijske imovine.

Osim prihoda od posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke, negativna kretanja ukupnih prihoda uvelike su ublažili prihodi od naplate duga temeljem trošarina na naftne derivate (uračunane su i naknade za ceste sadržane u cijeni goriva). Prihodi od poreza na dobit u 2009. i 2010. bili su znatno (otprilike trećinu) manji nego u 2008, što je pretežito posljedica znatnoga pogoršanja poslovnih rezultata gospodarskih subjekata, s obzirom da se tekuće obveze na osnovi poreza na dobit plaća prema dobiti u godini prije. Na takva su kretanja usto utjecali i zahtjevi obveznika poreza na dobit da se dodatno smanji predujmove poreza za 2010.

Teško je sa sigurnošću procijeniti je li se moglo učiniti više i brže u vo�enju fiskalne politike kakva bi ublažila negativna gospodarska kretanja, napose zato što nije posve jasan i/ili jednoznačan odnos poreznog sustava i gospodarskog rasta (Stokey i Rebelo, 1995, Myles, 2000, Šimović, 2008). Ovdje opisujemo obilježja i promjene u oporezivanju dohotka i dobi-ti, te nakon uvodnih razmatranja, slijedi dio o važnosti poreza za proračunske prihode.

2. Promjene u oporezivanjuPorezi su najizdašniji proračunski prihod u Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva

financija, od 120 mlrd. kuna, koliki je u pretkriznoj 2008. bio ukupan prihod proračuna konsolidirane središnje države1, porezima je ubrano otprilike 69 mlrd. kuna. Porezi su u opći proračun donijeli 58% ukupnih proračunskih sredstava. Njihov se udjel, istina, po-slije blago smanjuje (osim 2010). Najviše u proračun donose PDV (otprilike 34% svih poreza) i doprinosi za socijalno osiguranje (33,9%). Slijede porez na dohodak, dobit (oko 11%) i trošarine (oko 10%). Zanemariv je prihod od carina, lokalnih poreza, poreza na imovinu i ostalih poreza. U 2009. ekonomska kriza utječe na smanjenje gospodarske ak-tivnosti, smanjuju se i prihodi proračuna, prije svega od poreza. U 2010. udjel poreza malo raste, a nakon toga oscilira oko 58% ukupnih prihoda konsolidiranog proračuna središnje države. U posljednje dvije promatrane godine 2013. i 2014, osjetno je povećan udjel po-moći na oko 1,6% ukupnih prihoda konsolidiranog proračuna, dok je malo smanjen udjel ostalih prihoda. Ukupan porezni prihod u Hrvatskoj u 2012. bio je 35,7% BDP-a i manji je od prosjeka EU-a (39,4%) i vrijednosti u susjednim državama, Ma�arskoj (39,2%) i Sloveniji (37,6%) (Directorate-General for Taxation and Customs Union, 2014).

1 Konsolidiranim proračunom središnje države naziva se proračun nakon poništavanja me�usobnih trans-akcija (transfera) državnoga proračuna i izvanproračunskih fondova.


U nastavku je prikaz najvažnijih stavaka konsolidiranog proračuna središnje države i njihov udjel u razdoblju od 2002. do 2014.

Tablica 1 − Najvažnije stavke prihoda konsolidiranog proračuna središnje države i njihova struktura (000 HRK)

PRIHODI (1) Porezi (11) Socijalni doprinosi (12)

Pomoći (13) Ostali prihodi

2002. 82.895.736 50.665.636 25.200.022 1.190 7.028.887

2003. 89.314.501 53.834.653 27.424.608 12.034 8.043.206

2004. 96.426.967 56.425.728 29.477.597 13.992 10.509.650

2005. 103.100.941 60.521.399 31.301.340 28.149 11.250.053

2006. 112.293.777 66.768.246 33.877.148 200.133 11.448.251

2007. 126.716.000 73.392.426 37.203.486 446.066 15.674.022

2008. 134.737.775 79.669.875 40.703.484 498.489 13.865.927

2009. 128.087.106 73.570.853 39.994.739 623.603 13.897.911

2010. 123.709.173 71.729.021 38.712.382 638.985 12.628.784

2011. 123.024.529 70.228.042 38.605.067 880.441 13.310.980

2012. 126.131.604 74.117.755 37.845.871 995.042 13.172.936

2013. 125.878.640 74.491.639 37.149.263 1.772.879 12.464.859

2014. 131.916.723 74.888.251 41.701.505 2.342.229 12.984.738

2015 131.916.723 82.811.949 40.974.672 5.029.833 21.272.117

Struktura u %2002. 100 61,1 30,4 0,0 8,5

2003. 100 60,3 30,7 0,0 9,0

2004. 100 58,5 30,6 0,0 10,9

2005. 100 58,7 30,4 0,0 10,9

2006. 100 59,5 30,2 0,2 10,2

2007. 100 57,9 29,4 0,4 12,4

2008. 100 59,1 30,2 0,4 10,3

2009. 100 57,4 31,2 0,5 10,9

2010. 100 63,1 34,0 0,6 10,2

2011. 100 57,1 31,4 0,7 10,8

2012. 100 58,8 30,0 0,8 10,4

2013. 100 59,2 29,5 1,4 9,9

2014. 100 56,8 31,6 1,8 9,8

2015. 100 62,8 31,1 3,8 16,1Izvor: Ministarstvo financija

NAPOMENA: Počevši od razdoblja od siječnja do ožujka 2015, podaci za jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, umjesto prijašnjeg obuhvata 53 najveće JLP(R)S odnose se na puni obuhvat 576 JLP(R)S i na izvanproračunske korisnike JLP(R)S − župa-nijske uprave za ceste. Stoga podaci za JLP(R)S i konsolidiranu opću državu nisu uspore-divi sa slijedom što zaključuje razdoblje od siječnja do prosinca 2014.

Hrvatski porezni sustav oslanja se uglavnom na neizravne poreze i doprinose za so-cijalno osiguranje. Prema Directorate-General for Taxation and Customs Union (2014), neizravni porezi čine 18,2% BDP-a i viši su od prosjeka EU-a (13,6%). Neizravni porezi


čine više od polovice ukupnih poreznih prihoda, a Bugarska je bila jedina zemlja članica s većim udjelom (55%) neizravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima. Doprinosi za socijalno osiguranje u RH čine 11,5% BDP-a, što je malo manje od prosjeka EU-a (12,7%). Izravni porezi, na drugoj strani, čine 6,1% BDP-a, što je znatno manje od prosjeka EU-a (13,2%). S obzirom na udjel izravnih poreza u ukupnima poreznim prihodima, Hrvatska je s udjelom od 17,1% osjetno ispod prosjeka EU-a (33,4%).

Tablica 2 prikazuje udjel najvažnijih poreznih oblika, odnosno poreza na dobit, PDV-a i trošarina, u poreznim prihodima državnog proračuna prema računskom planu u razdo-blju od 2003. do 2014.

Tablica 2 − Udjel PDV-a, poreza na dobit i trošarina u poreznim prihodima konsolidiranog proračuna središnje države (u 000 HRK)

Porezi (11) Porez na dobit (1112)

% PDV (11411)

% Trošarine(1142)

%

2003. 44.963.334 3.074.466 6,8 28.129.300 62,6 7.850.993 17,5

2004. 46.806.937 3.131.440 6,7 29.864.905 63,8 7.941.554 17,0

2005. 50.319.478 3.950.636 7,9 32.243.372 64,1 8.177.659 16,3

2006. 55.233.670 5.055.966 9,2 34.931.750 63,2 8.665.755 15,7

2007. 60.837.371 8.816.375 14,5 37.747.987 62,0 9.096.926 15,0

2008. 66.344.968 10.564.703 15,9 41.308.036 62,3 8.948.922 13,5

2009. 60.594.565 9.439.858 15,6 37.050.354 61,1 8.205.061 13,5

2010. 61.808.896 6.407.084 10,4 37.688.520 61,0 11.239.712 18,2

2011. 61.088.579 7.288.030 11,9 37.718.154 61,7 11.215.054 18,4

2012. 64.332.058 7.697.342 12,0 40.652.023 63,2 11.206.489 17,4

2013. 62.713.258 6.365.443 10,2 40.253.061 64,2 11.682.936 18,6

2014. 63.074.040 5.657.765 9,0 40.923.500 64,9 12.846.449 20,4

2015. 82.811.949 6.244.055 7,5 43.577.753 52,5 13.923.204 16,8Izvor: Ministarstvo financija, Najznačajnije kategorije prihoda državnog proračuna prema računskom planu (tablica)

NAPOMENA: Počevši od razdoblja od siječnja do ožujka 2015, podaci za jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, umjesto prijašnjeg obuhvata 53 najveće JLP(R)S, odnose se na puni obuhvat 576 JLP(R)S i na izvanproračunske korisnike JLP(R)S − žu-panijske uprave za ceste. Podaci za JLP(R)S i konsolidiranu opću državu stoga nisu uspo-redivi sa slijedom što završava s kalendarskom godinom 2014.

U Hrvatskoj su od pojedinih poreznih oblika najznačajniji PDV i trošarine, dok porez na dobit nema veću ulogu u punjenju proračuna. Od ukupnih prihoda od poreza, PDV donosi biše od 60% (malo manje u 2015), a porez na dobit najveći udjel 15,9% bilježi u 2008. Zbog recesije i usporavanja gospodarstva 2009, prihodi od PDV-a i poreza na dobit manji su za desetak postotnih poena, pa je smanjen i njihov udjel u prihodima državnog proračuna u 2010. u usporedbi s 2008, u poreza na dobit za više od pet postotnih poena a u PDV-a za oko 1,3 postotna poena. U promatranom je razdoblju osjetan rast udjela trošarina s 13,5% u 2008. na 20,4% u 2014.

Pozitivna je strana hrvatskoga poreznog sustava veće oslanjanje na oporezivanje PDV-om, a manje na poreze od dobiti. Općenito se vjeruje kako struktura poreznog sustava, u ko-


jemu se jače oporezuje potrošnju širokom primjenom PDV-a nego štednju i ulaganje, pozitivno utječe na razvoj gospodarstva, ali bi dugoročno ipak trebalo provesti mjere poreznog rasterećenja rada, jer je još pod znatnim poreznim teretom. Kesner-Škreb (2014) ujedno podsjeća kako je složeno i nezahvalno uspore�ivati različite porezne sustave. U porezne podatke velike većine zemalja EU-27 uračunane su svote naplaćenih i nenapla-ćenih poreza, odnosno poreze se prikazuje prema obračunskom načelu te se podatke bi-lježi kad je porezna obveza nastala, svejedno je li plaćena, dok ih se u RH prikazuje prema gotovinskom načelu, pa podaci o porezima sadrže samo podatke o naplaćenim, ali ne i o nenaplaćenim porezima2. Stoga bi za potpuniju usporedbu poreznog tereta s onim u EU-27, hrvatske podatke trebalo povećati za svotu nenaplaćenih poreza. Ukupan bi porezni teret tada bio znatno veći, a prostor za novo povećanje poreza manji. Točni, ažurni i statistički provjereni podaci o ukupnima nenaplaćenim porezima i doprinosima na razini opće države, u nas nisu raspoloživi, no prema podacima u Popisu poreznih dužnika što ga objavljuje Porezna uprava, dugovi 84.101 obveznika potkraj siječnja 2014. bili su 22 mlrd. kuna. Iako nepotpuna, uistinu velika svota (Porezna uprava, 2013)3. Kada bi se podatke o nenaplaćenima spojilo su onima o naplaćenim porezima (kada bi se do-bilo usporedive podatke s EU-27), Hrvatska bi se, umjesto u skupini ispodprosječno opo-rezivanih zemalja, našla vjerojatno u skupini zemalja s visokim poreznim teretom.

Slijedi opis promjena pojedinih najvažnijih poreznih oblika, počevši od izravnih po-reza, a nakon toga se pozornost usmjeruje neizravnim porezima. Više o pojedinostima i promjenama ostalih poreznih oblika može se naći u publikaciji Jelčić i Bejaković (2012).

3. Porez na dohodakPorez na dohodak zapravo sudjeluje s vrlo malim udjelom u ukupnim prihodima

državnog proračuna, u 2014. npr. sa samo 2,2%. S obzirom da mu se u stručnima i poli-tičkim raspravama ipak daje (pre)veliku pozornost, česte su i promjene ovoga poreznog oblika. U Hrvatskoj se od 1. siječnja 1994. primjenjivalo Zakon o porezu na dohodak kojim se oporezivalo dohodak pojedinaca, nasuprot prijašnjemu cedularnom sustavu, u kojemu se posebno oporezivalo svaku vrstu dohotka, te se novouvedenim globalnim oporezivanjem dohotka nakon 1994. zbraja ukupne dohotke fizičkih osoba i oporezuje na jedinstveni način. Drugo je temeljno obilježje toga poreza bilo potrošno načelo, prema kojemu se oporezuje samo dohodak kojeg se troši, a ne onaj kojeg se štedi i/ili investira. Tako se nije oporezivalo dohodak od kapitala poput dividenda, kamata i kapitalnih dobi-taka, te prinos od vlastitog kapitala obrtnika, što se provodilo uz primjenu zaštitne kama-te. Ovakva orijentacija ima više dobrih obilježja u vezi s prednostima neizravnih poreza u odnosu na izravne poreze, ali i jednu negativnu − regresivan učinak što se očituje u činjenici da osobe s manjom ekonomskom snagom ustvari snose veći ili teži porezni teret. Takav zakonski okvir vrijedio je sve do početka 2001, kad stupa na snagu posve izmijenjen sustav oporezivanja dohotka.

2 Samo Bugarska, Češka, Latvija i Slovenija prikazuju poreze kao Hrvatska prema gotovinskom načelu (odnosno prikazuju samo naplaćene, ali ne i nenaplaćene poreze).

3 Uvršteni su dospjeli i neplaćeni dugovi gra�ana (veći od 15.000,00 kn), pravnih osoba (veći od 300.000,00 kn) i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost (veći od 100.000,00 kn), i to na ime PDV-a, doprinosa, carina, trošarina, poreza i prireza na dohodak, poreza na dobit i PPN-a. No, podaci ne sadrže dugove obveznika kojima je porezno tijelo odobrilo odgodu ili obročno plaćanje duga ili reprogramiranje napla-te. U izračun visine duga ne uzima se, uz to, svote zaduženja dospjelih u posljednja tri mjeseca prije objave popisa dospjelih i nenaplaćenih dugova, što znači kako su podaci nepotpuni.


Od 1. siječnja 2005. primjenjuje se novi, treći Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04), u kojemu nema znatnijih promjena u usporedbi s rješenjima iz 2001, ali je na-kana bila donijeti jednostavniji, pregledniji i razumljiviji propis. U nastavku je podroban prikaz promjena poreza na dohodak u promatranom razdoblju.

Tablica 3 − Promjene Zakona o porezu na dohodak i druge promjene poreza na dohodak

Godi-na

Promjena Primjena Objava u NN

Pojašnjenje

2000. Povećava se osnovni osobni odbitak za porezne obveznike

1.4.2000. 33/00. Osnovni osobni odbitak od 1.000,00 povećava se na 1.250,00 kn.

2001. Odbacuje se potrošno načelo i globalno oporezivanje dohot-ka, a umjesto dvije (25 i 35%), uvode se tri stope poreza na dohodak (15, 25 i 35%) te niz poreznih poticaja i olak šica.

1.1.2001. 127/00. Ukida se zaštitnu kamatu i uvodi oporezivanje različitih vrsta dohotka od kapitala, a svaki se oblik dohotka oporezuje na poseban način. Uvodi se nove porezne olakšice (za premije osiguranja što ih uplaćuju obveznici; samostalne djelatnosti obrta, slobod-na zanimanja, poljoprivrede i šumar-stva na PPDS i u Gradu Vukovaru; poticaji zapošljavanja; darovanja), dok se postojeće olakšice za umjetni-ke, PPDS i HRVI u djelomično izmi-jenjenome obliku unosi u Zakon o porezu na dohodak.

2002. Zakon o brdsko-pla nin skim područjima uvodi olakšicu za BPP

6.2.2002. Zakon o BPP, 12/02.

Fizičkoj i pravnoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost na brdsko-planinskom području umanjuje se poreznu osnovicu na temelju koje se plaća porez, a onu koja osniva trgo-vačko društvo ili otvara obrt i zapo-šljava više od pet novih radnika, osloba�a se plaćanja poreza na dobit, odnosno dohodak što ga ostvari za prvu godinu poslovanja, u drugoj go-dini plaća 25%, trećoj godini 50%, u četvrtoj 75%, a u petoj 100% pripa-dajućeg poreza.

2003. Uvodi se četvrtu stopu 45% i nove raspone na koje se pri-mjenjuje stope, povećava i mi-jenja osobni odbitak te uvodi novu olakšicu

1.1.2003. 150/02. Povećava se osobni odbitak za porez-ne obveznike i umirovljenike. Mijenja se odbitak za uzdržavane članove. Uvodi se novu olakšicu − dodatno uvećanje osob nog odbitka za izdatke zdravstvene zaštite i stambene potre-be te uvodi oporezivanje dividenda i za inozemne obvez nike.

Promjene u sustavu olak šica 1.7.2003. Zakon o BPP, 117/03.

Ukida se postojeće olakšice uvedene za BPP, a olakšice uvedene za PPDS počinje se primjenjivati i za BPP.

Porezne olakšice za istraživa-nje i razvoj

24.10.2003. 163/03. Uvodi se porezne olakšice za potica-nje istraživanja i razvoja.

2004. Povećan osobni odbitak za umirovljenike

1.4.2004. 30/04. 1.500,00 kn za obveznika i 2.550,00 kn za umirovljenika


Godi-na


Pojašnjenje

2005. Novi Zakon o porezu na doho-dak

1.1.2005. 177/04. Novi rasponi za primjenu stopa (15% do visine dvostruke svote osnovnog osobnog odbitka, 25% izme�u visine dvostruke i peterostruke svote osnov-nog osobnog odbitka, 35% izme�u visine peterostruke i 14-erostruke svote osnovnoga osobnog odbitka, 45% iznad visine 14-erostruke os-nov ne svote osobnog odbitka), pove-ćan osnovni osobni odbitak za obve-znike (1.600,00 kn za obveznika i 3.000,00 kn za umirovljenika), mije-nja se odbitak za uzdržavane članove (0,50 osnovnogs osobnog odbitka za supružnika ili druge uzdržavane čla-nove uže obitelji), dividende su is-ključene iz oporeziva dohotka, osim kada se isplaćuje dobit ostvarena u razdoblju od 2001. do 2004, smanju-je se ukupnu svotu odbitka za osigu-ranja, zdravstvene usluge i stambene potrebe.

Uvedeno paušalno opo-rezivanje dohotka od imovine ostvarenog od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putni-cima i turistima

1.1.2005. 48/05. i 148/09.

Pri iznajmljivanju nekretnina i po-kretnina porez na dohodak plaća se na svotu najamnine umanjenu za 30% na ime troškova nastalih radi iznajmljivanja. Porez na dohodak plaća se u obliku predujma po stopi 15%, bez prava na osobni odbitak. Tako utvr�en porez smatra se konač-nim i za taj dohodak obveznik ne mora podnositi poreznu prijavu.

2007. Pravilnik o paušalnom opore-zivanju samostalne djelatnosti

1.1.2007. 143/06. Uvodi se olakšice u vezi s paušalnim plaćanjem poreza na dohodak od sa-mostalne djelatnosti.

Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu

13.10.2007. 109/07. Uvodi se državnu potporu za obrazo-vanje i izobrazbu.

2008. Povećava se osnovni osobni odbitak za obveznike i umirov-ljenike

1.7.2008. 73/08. 1.800,00 kn za obveznika i 3.200,00 kn za umirovljenika.


Godi-na


Pojašnjenje

2010. Snižene stope i smanjen njihov broj s četiri na tri, ukinute olakšice za premije osiguranja, zdravstvene usluge i stanova-nje (priznaje ih se ako su pla-ćene do 1. srpnja 2010)

1.7.2010. 80/10. Izmijenjene stope pri oporezivanju pojedini oblika dohodaka fizičkih osoba tijekom godine, utvr�ena nova tarifa kojom se prema godišnjoj pri-javi poreza na dohodak oporezuje ostvaren godišnji dohodak, ukinute neke porezne olakšice, ali i propisani novi neoporezivi primici te uvjeti za njihovu uporabu. Izmijenjene pojedi-ne odredbe Zakona što propisuju po-rezno dopustive izdatke osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, pro-mijenjeni razlozi za obvezno podno-šenje godišnje prijave poreza na do-hodak. Porezne stope 12% do visine dvostrukoga osnovnog osobnog od-bitka, 25% izme�u dvostrukoga i šesterostrukog osnovnoga osobnog odbitka, 40% iznad šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka.

2011. Promjene utvr�ivanja plaće u naravi

15.10.2011. 114/11. Promjene utvr�ivanja plaće u naravi, te ukinuta obveza isplate dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu na žiro-račun fizičkih osoba. Isplatitelji dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu obvezni su voditi evidenciju o obračunanim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu po svakoj fizičkoj osobi − dioničaru.

2012. Promjena osnovnog osobnog odbitka i poreznih razreda

1.3.2012. 22/12. Povećava se osnovni osobni odbitak za obveznike i umirovljenike, mije-nja se porezne razrede, uvodi opore-zivanje dohotka od dividenda i udje-la u dobiti na temelju udjela u kapi-talu, uvodi oporezivanje mirovina rezidenata ostvarenih u inozemstvu, propisuje dodatni uvjet za oporeziva-nje primitaka od djelatnosti poljopri-vrede i šumarstva (u primjeni od početka 2013). Definirano je kada se obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost obrta i s obrtom izjednače-nih djelatnosti, te djelatnost poljopri-vrede i šumarstva, a nije obveznik PDV-a (s primjenom od početka 2013), dohodak i porez na dohodak može utvr�ivati u paušalnoj svoti.

2013. Proširuje se opseg primitaka što ih se ne smatra dohotkom te primitaka na koje se ne pla-ća porez na dohodak.

1.1.2013. 144/12. Dohodak od otu�enja najmanje isto-vrsne nekretnine ili tri imovinska prava u razdoblju pet godina ne sma-tra se više dohotkom od samostalne djelatnosti, nego dohotkom od imo-vine i imovinskih prava.


Godi-na


Pojašnjenje

2013. Izjednačuje se prava na osobni odbitak i mogućnost plaćanja predujmova poreza na doho-dak za umirovljenike i strana predstavništva i tvrtke u Hr-vatskoj.

19.10.2013. EU-a Izjednačuju se prava na osobni odbi-tak za hrvatske rezidente i rezidente Europske unije i EGP-a koji pretežiti dio dohotka ostvare u Hrvatskoj. Za umirovljenike koji mirovinu primaju iz inozemstva uvodi se mogućnost plaćanja predujmova poreza na do-hodak po rješenju Porezne uprave te umirovljenici više ne moraju sami obračunavati predujam poreza ni podnositi propisana izvješća. Propi-suje se mogućnost da diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, me�unarodna organizacija ili predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju RH ima diplomatski imu-nitet, preuzme obvezu obračuna, obustave i plaćanja predujma poreza na dohodak za vlastite radnike, od-nosno stjecatelje primitka od nesa-mostalnog rada te podnošenja propi-sanih izvješća.

Osloba�anje od obveze plaća-nja predujmova i promjena tretmana dodijeljenih ili opcij-skih dionica.

19.12.2013. 148/13. Rezidenti zastupnici u Europskom parlamentu, pod odre�enim uvjeti-ma, ne moraju plaćati predujmove poreza na dohodak, ali moraju pod-nijeti godišnju poreznu prijavu.Dodjelu ili opcijsku kupnju vlastitih dionica radnicima po povoljnijim uvjetima smatra se isključivo primit-kom u naravi (prije je postojala mo-gućnost da ga se smatra i dohotkom od kapitala).

2014. Ukidanje olakšica 1.1.2014. 148/13. Ukida se postojeće olakšice za PPDS, BPP i Grad Vukovar. Uvodi se dvije nove olakšice što vrijede za potpomo-gnuta područja i Grad Vukovar (uve-ćan osobni odbitak te umanjenje po-rezne obveze ili neplaćanje poreza za samostalne djelatnosti koje dohodak utvr�uju kao razliku primitaka i izda-taka na temelju poslovnih knjiga).


Godi-na


Pojašnjenje

2015. Povećava se osobni odbitakMijenjaju se porezne razredePovećava se olakšice (osnovni osobni odbitak) za potpomo-gnuta područja i Grad VukovarUvodi se oporezivanje kamata na štednju (uz odre�ena ogra-ničenja) po stopi 12%Ukida se neoporezivu svotu dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu (do 12.000,00 kn godišnje)Propisuje se da se porez na do-hodak ne plaća pri isplati divi-denda i udjela u dobiti na te-melju udjela u kapitalu, ako ih se isplaćuje iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012, osim ako su ostvareni u razdoblju 1. si-ječnja 2001. do 31. prosinca 2004, a isplaćuje ih se nakon stupanja na snagu ovog Zako-na (NN 143/14) te oporezuje stopom predujma 12% (u vezi s Odlukom USRH broj: U-I-5294/2013 i dr. od 18. lipnja 2014. (NN 83/14)Uvodi se poseban postupak utvr�ivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodakPojednostavnjuje se postupak oporezivanja za obveznike koji ostvare primitke od prodaje otpadaUkida se rješenja za obveznike koji sami podnose godišnja ili mjesečna izvješća, a zaduže-nja će se obavljati na temelju tih izvješćaUvodi se drugi dohodak po os-novi razlike vrijednosti imovi-ne i visine sredstava kojima je stečenaPropisuje se da promjena nači-na oporezivanja obvezuje ob-veznika sljedeće tri godine (dosad pet godina)

1.1.2015. 143/14. Zakon o porezu na dohodak

Uvodi se olakšice sukladno čl. 15 Zakona o poticanju ulaga-nja

2.10.15. 102/15. Zakon o poticanju ulaganja

Temeljem Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, 1. listopada 2009. uvedena je obveza plaćanja posebnog poreza na dohodak od kapitala i od osiguranja. Obveznik je obračunavanja posebnoga poreza isplatitelj tih do-hodaka, a obveza dospijeva na dan isplate primitka. Poseban porez plaća se samo ako je


svota isplaćena dohotka umanjena za porez na dohodak i prirez veća od 3.000,00 kn mjesečno. Isplatitelji dohotka od kapitala i dohotka od osiguranja obvezni su mjesečno izvješćivati Poreznu upravu o obračunanim i plaćenim svotama posebnog poreza usteg-nutog iz dohotka od kapitala i iz dohotka od osiguranja.

Najznačajnije su se promjene dogodile 2010, kad je smanjen broj i snižene stope po-reza na dohodak, ali su ukinute olakšice za premije osiguranja, zdravstvene usluge i stanovanje. Od 1. srpnja 2010. uvedena je mogućnost da poslodavci za radnike, uz njihov pristanak, neoporezivo uplaćuju doprinose (premije) za dobrovoljno mirovinsko osigura-nje. Poslodavci mogu za ove namjene neoporezivo uplatiti do 500,00 kn mjesečno po rad niku odnosno do 6.000,00 kn godišnje (za 2010. do 3.000,00 po radniku). Dopuštena je neoporeziva uplata za više proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja.

U 2013. uvedena je mogućnost da isplatitelj ili sam obveznik ne moraju plaćati predujmove poreza na dohodak u tuzemstvu, ako po osnovi jednakoga primitka predu-jam poreza na dohodak plaća u inozemstvu, sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja, te u odre�enim okolnostima moraju podnijeti poreznu prijavu. Pro-pisano je da se predujam poreza na dohodak po osnovi dividende i udjela u dobiti obračunava i plaća na sve isplaćene primitke od dividenda i udjela u dobiti temeljem udjela u kapitalu (prema načelu blagajne), osim ako je odluka o isplati donesena, a nisu bili isplaćeni do stupanja na snagu toga Zakona (NN 125/13), kada će se primijeniti propise što su bili na snazi na dan kad je odluka donesena. Porezna uprava, napokon, može objaviti listu poslodavaca za koje je sukladno dostavljenim izvješćima očito da radnicima ne isplaćuju plaću.

Dohodak od nesamostalnog rada, ovisno o utvr�enoj osnovici, za 2014. se je opore-zivalo uz primjenu propisanih poreznih stopa 12, 25 ili 40%. Jednako se u godišnjoj pri-javi poreza na dohodak oporezuje i dohodak od samostalne djelatnosti, ali se primitke s obilježjem drugoga dohotka (npr. naknade za rad po ugovoru o djelu, za autorska djela te za rad u nadzornim odborima, upravnim vijećima i slično), oporezuje u trenutku ispla-te po stopi 25%, neovisno o visini osnovice, a obveznici za te primitke ne moraju podni-jeti godišnju poreznu prijavu, jer se predujam poreza na dohodak plaćen tijekom godine smatra konačno utvr�enom poreznom obvezom. Zbog izjednačenja oporezivanja drugoga dohotka s oporezivanjem navedenih primitaka ostvarenih radom, predloženo je da za 2014. obveznici koji ostvare drugi dohodak prema toj osnovi moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu te, ovisno o poreznoj osnovici, utvrditi godišnju obvezu poreza na doho-dak (uz primjenu propisanih poreznih stopa 12, 25 i 40%). Kako navodi Sirovica (2014), proširene su ujedno prekršajne odredbe Zakona te uvedena mogućnost da Porezna upra-va, bez ograničenja roka, pokrene obnovu postupka, ako na temelju novih saznanja, utvrdi da obveznik nije u prijavi iskazao dohodak.

Od početka 2015. osnovica za obračun najveće stope poreza na dohodak 40% pove-ćana je na 13.200,00 kn (s 8.800,00 kn), a osnovni je osobni odbitak za zaposlene povećan s 2.200.00 na 2.600,00 kn mjesečno, dok je za umirovljenike povećan s 3.400,00 na 3.800,00 kn. Obveznicima s potpomognutih područja i područja Grada Vukovara tako�er je povećan osnovni osobni odbitak, i to za I. skupinu potpomognutih područja i grad Vukovar s 3.200,00 na 3.500,00 kn, a za II. skupinu s 2.700,00 na 3.000,00 kn. Ovim se promjenama u sustavu poreza na dohodak željelo potaknuti osobnu potrošnju, ali budući da najviše pogoduje zaposlenicima sa srednjim i višim dohocima, to će svakako umanjiti očekivani učinak, a izravan je proračunski učinak smanjenje prihoda opće države za ot-prilike 0,6% BDP-a (Šimurina, 2015).


Tablica 4 − Porezni razredi i osnovni odbitak prije i nakon zakonskih promjena poreza na dohodak u 2015.

Stopa Prije promjena Nakon promjenaOsnovni osobni odbitak 2.200,00 2.600,00

Granične stope (%) i porezni raz-redi (kn)

12% do 2.200,00 do 2.200,00

25% od 2.200,00 do 8.800,00 od 2.200,00 do 13.200,00

40% iznad 8.800,00 Iznad 13.200,00Izvor: Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12. − Odluka USRH,

120/13, 125/13, 148/13. − Odluka USRH, 83/14. i 143/14)

Ponekad se u stručnim raspravama ističe kako porez na dohodak u Hrvatskoj nije dovoljno progresivan, odnosno da nedovoljno opterećuje bogate, pa slijedom toga gotovo nije ni bilo ozbiljnijih razmatranja mogućeg uvo�enja razmjernog poreza (flat tax). Urban (2006) je u istraživanju pokazao kako je progresivnost postojećeg poreza na dohodak u RH rasla tijekom razdoblja 1997. do 2004. od 0,277 u 1997. na 0,335 u 2004. Istodobno je prosječna porezna stopa smanjena s 12,3 na 8,2%, te je, unatoč rastu progresivnosti, učinak preraspodjele bio neznatan − s 0,038 na 0,029. Progresivnost poreza na dohodak u Hrvatskoj visoka je, u usporedbi s drugim zemljama. Tako je prosječan učinak progre-sivnosti u 15 zemalja OECD-a bio 0,182, a ≈najprogresivnije« zemlje bile su Francuska, s učinkom 0,320, i Nizozemska, s 0,263.

Kesner-Škreb (2007) navodi kako se prosječno oporezivanje dohotka gra�ana smanju-je, a da najveći teret snose imućniji. Iako su u to doba zakonske stope imale raspon 15 do 45%, stvarne stope po kojima se plaća porez na dohodak, zbog brojnih olakšica i oslobo-�enja, bitno su niže − 2004. npr. tri do 16% za različite decilne skupine4. Istodobno devet od deset decilnih skupina pridonosilo je 2004. manje ukupno ubranu porezu na dohodak nego 1997. godine. Iz dohotka desete, najimućnije, skupine prikupljeno je 1997. godine 55%, a 2004. čak 66% ukupno ubrana poreza na dohodak. Imućniji gra�ani, dakle, upla-ćuju državi čak otprilike dvije trećine ukupnog poreza na dohodak, a njihovo relativno opterećenje raste. Stoga nam se čini pohvalnim što je smanjen broj stopa na tri (12, 25 i 40%) te što je malo ublažena granična stopa.

Progresivni porez relativno više opterećuje osobe s višim dohocima i smanjuje nejed-nakost u raspodjeli dohotka. Na razinu progresivnosti utječu različiti elementi sustava poreza na dohodak: raspored poreznih stopa, osobni i ostali odbici te umanjenja porezne obveze. Od 1997. do 2004. osobnim je odbitkom postignuto prosječno 91% progresivnosti, a rasporedom poreznih stopa 13% progresivnosti. Učinak ostalih odbitaka i umanjenja porezne obveze bio je u prosjeku niži 4%, pri čemu negativan predznak znači da su te olakšice smanjivale moguću progresivnost. Stoga u kasnijem radu Urban (2006b) navodi kako bi za postizanje progresivnosti u sustavu poreza na dohodak bilo dovoljno imati osobni odbitak i samo jednu poreznu stopu. U svjetlu rasprava o uvo�enju jedne stope htio je provjeriti taj teoretski zaključak i istražiti kako bi jedna inačica proporcionalnog poreza utjecala na progresivnost i raspodjelu poreznog tereta po dohodovnim skupinama. Zadržavanjem postojećega osobnog odbitka, ukidanjem svih ostalih olakšica i uz jedin-

4 Decilne skupine dobiva se tako da se obveznike poreda prema rastućem dohotku prije oporezivanja, a zatim ih se podijeli u 10 skupina s jednakim brojem članova. Tako prva decilna skupina obuhvaća 10% obveznika s najnižim dohocima prije oporezivanja, a deseta decilna skupina 10% obveznika s najvišim dohocima prije oporezivanja.


stvenu stopu 19%, postiglo bi se jednaku svotu prihoda i oko 90% progresivnosti kao u stvarnome sustavu.

Može se, dakle, ponoviti kako je u sustavu poreza na dohodak do 2000. postojala praktički samo jedna olakšica − osobni odbitak. Nakon toga uvodi se brojne porezne olakšice i oslobo�enja, pa ih je do 2003. bilo čak dvadesetak, poput oslobo�enja za pod-ručja posebne državne skrbi, za hrvatske vojne invalide, za poticanje zapošljavanja, za istraživanje i razvoj te za školovanje. Budući da se izuzeća i olakšice uobičajeno smatra neučinkovitima, netransparentnim, skupima i složenim za primjenu, morat će ih se po-stupno postupno suzivati. Pojednostavnjenje sustava omogućilo bi i sniženje graničnih poreznih stopa. Istraživanja, uz to, pokazuju da za izuzećima, oslobo�enjima i olakšicama uglavnom posežu gra�ani s relativno visokim dohotkom, a ne siromašniji obveznici, ko-jima su ponajprije namijenjene. Hrvatski sustav poreza na dohodak priznaje i porezne olakšice za djecu i druge uzdržavane članove obitelji. Radi se o smanjivanju visine dohot-ka podložna oporezivanju. Do početka srpnja 2010. u RH je postojao veći broj odbitaka, olakšica, izuzeća i umanjenja u poreza na dohodak, pa je stvarna efektivna stopa poreza bila mnogo niža, otprilike 12% (Šimović, Deskar Škrbić, 2010).

Osim ukidanja raznovrsnih olakšica, trebalo bi razmišljati i o daljnjim mogućnostima pojednostavnjenja poreza na dohodak. Jedno bi od mogućih sniženja bilo ukidanje stope 40%, o čemu se mnogo piše u medijima (Gatarić, 2014; Špoljar, 2015). Pritom u Hrvatskoj vlada neopravdan strah od snižavanja najviše porezne stope. Poznato je kako se praved-nost fiskalnog sustava najbolje postiže socijalnim naknadama i javnim uslugama, a porez-ni sustav treba oblikovati tako da stvara što manje prepreke zapošljavanju i poduzetništvu. Osim što najviša granična stopa 40% djeluje nepoticajno i kažnjavajuće, dodatni je pro-blem što je se primjenjuje na relativno nizak dohodak, otprilike tek 160% prosječne bruto- -plaće. Razlog je smanjenja broja razreda pojednostavnjenje sustava oporezivanja dohot-ka i veća učinkovitost prikupljanja poreza, što sigurno treba nastaviti.

4. Porez na dobitMnogo se pisalo o pitanju treba li uopće postojati poseban porez na dobit, jer ≈samo

ljudi plaćaju porez«. Neki oblici poreza na potrošnju, barem teoretski, dopuštaju ukidanje poreza na dobit, jer je jedno od glavnih opravdanja za oporezivanje poduzeća oporeziva-nje dohotka što ga fizičke osobe akumuliraju u poduzećima.

U RH je 1. siječnja 1994, temeljem Zakona o porezu na dobit (NN 109/93), uveden novi porez na dobit što je sadržavao i zaštitnu kamatu u visini 3% (realna stopa) na vla-stiti kapital kakva umanjuje osnovicu poreza na dobit. Godine 1996. uvodi se olakšice za PPDS i slobodne zone, a stopa je povećana s 25 na 35% (kako bi je se izjednačilo s gornjom stopom poreza na dohodak i time spriječilo prelazak obveznika iz sustava poreza na do-hodak u sustav poreza na dobit, samo zbog smanjenja porezne obveze), dok se zaštitnu kamatu povećava s tri na 5%. Zakon o poticanju ulaganja (73/00) uvodi poticaje za ula-ganja, a sukladno Zakonu o porezu na dobit (NN 127/00) od početka 2001. poreznu se stopu smanjuje s 35 na 20%, ukida zaštitnu kamatu i uvodi nove porezne olakšice za Grad Vukovar, poticaje zapošljavanja i poticaje za profesionalnu rehabilitaciju invalida. Brojne promjene uslijedile su i u 2001. (uvedeno je oporezivanje dividenda po odbitku za inoze-mne pravne osobe, dok se PPDS i poticaji za ulaganja, u djelomično izmijenjenu obliku, prenose u Zakon o porezu na dobit) i 2002. (uvodi se olakšice za brdsko-planinska pod-ručja). Sustav oporezivanja dobiti postao je odveć složen, pa je radi pojednostavnjenja i uklanjanja nekih slabosti, od početka 2005. u primjeni novi Zakon o porezu na dobit što


je potom više puta mijenjan. U nastavku je skraćeno objašnjenje sada važećeg sustava oporezivanja dobiti i promjena u vezi s tim poreznim oblikom u promatranom razdoblju.

Obveznik je toga poreza trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, što je razlika prihoda i rashoda. Kao pravna osoba, obvez-nik može biti trgovačko društvo i druga pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, dohotka ili prihoda te tuzemna poslovna jedinica inozem-nog poduzetnika (nerezident). Obveznik je i fizička osoba, koja stječe dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, pa i fizička osoba koja stječe dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih dje-latnosti: a) ako je u prethodnom poreznom razdoblju stekla ukupan primitak veći od tri milijuna kuna, ili b) ako ispunjava dva od sljedeća tri uvjeta: u prošlome poreznom raz-doblju je imala dohodak veći od 400.000,00 kn, ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od dva milijuna i u prošlom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.

Porez na dobit po odbitku odnosi se na tuzemnog isplatitelja koji plaća kamate, divi-dende, udjele u dobiti, autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe i koji plaća usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslov-nog savjetovanja i revizorske usluge inozemnim osobama, te na sve vrste usluga plaćenih osobama sa sjedištem ili mjestom stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u država-ma, osim članica EU-a, u kojima je opća ili prosječna nominalna stopa oporezivanja do-biti niža od 12,5%, a objavljene su u Popisu što ga donosi ministar financija. Porez na dobit plaća se po stopi 20%, a porez na dobit po odbitku prema stopi 15%, osim za divi-dende i udjele u dobiti na koje se primjenjuje stopu 12%.

Važeća zakonska stopa poreza na dobit 20% niža je od prosjeka zakonskih stopa u EU, a Šimurina (2015) navodi kako je prema efektivnu poreznom opterećenju dobiti RH ispod prosjeka zemalja članica EU-a, što je povezano s primjenom široka spektra olakšica, oslobo�enja i poticaja. U porezu na dobit zapošljavanje se potiče sustavom oslobo�enja i olakšica, jer se oslobo�enja za potpomognuta područja i područje grada Vukovara pove-zuje sa zapošljavanjem jednako kao u poreznih poticaja za ulaganje, gdje se veličinu poticaja ne povezuje samo s visinom ulaganja, nego i s otvaranjem novih radnih mjesta.

Tablica 5 − Promjene poreza na dobit

Go-dina Promjena Primjena Objava NN Pojašnjenje

2000. Uvodi se poticaje za ulaganja

29.7.2000. Zakon o poticanju ulaganja73/00.

Za ulaganja najmanje 10 mil. kn, po-rez na dobit plaća se prema stopi 7% na rok 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se osigura zapo-šljavanje najmanje 30 zaposlenika, za ulaganja u svoti većoj od 20 mil. kn, porez na dobit plaća se po stopi 3% uz uvjet zapošljavanja najmanje 50 zaposlenika; a za ulaganja u svoti ve-ćoj od 60 mil. kn, porez na dobit plaća se po stopi 0% uz uvjet zapošljavanja najmanje 75 zaposlenika od isteka prve godine ulaganja.



2001. Smanjuje se stope i ukida zaštitnu kamatu

1.1.2001. 127/00. Stopa se smanjuje s 35 na 20%, ukida se zaštitnu kamatu i uvodi nove pore-zne olakšice za Grad Vukovar, poticaji zapošljavanja i poticaji za profesional-nu rehabilitaciju invalida. Uvodi se oporezivanje dividenda po odbitku za inozemne pravne osobe. PPDS a poti-caje za ulaganja prenosi se u izmijenje-nom obliku u Zakon o porezu na dobit.

2002. Uvodi se olakšice za BPP

6.2.2002. Zakon o brdsko-pla-ninskim područjima 12/02.

Fizička i pravna osoba koja osniva tr-govačko društvo za obavljanje gospo-darske djelatnosti ili otvara obrt su-kladno Zakonu o obrtu i Zakonu o trgovačkim društvima i zapošljava više od pet novih radnika, osloba�a se plaćanja poreza na dobit, odnosno do-hodak za prvu godinu poslovanja, u drugoj godini poslovanja plaća 25%, trećoj 50%, u četvrtoj 75%, a u petoj 100% pripadajućeg poreza.

2003. Uvode se poticaje za istraživanje i razvoj te za školovanje i usavršavanje

BPP se prenosi u Zakon o porezu na dobit

24.10.2003.

1.7.2003.

Zakon o porezu na dobit163/03.

Zakon o brdsko-pla-ninskim područjima117/03.

Poreznu osnovice može se dodatno umanjiti po osnovi troškova istraživanja i razvoja, i to za 100% nastalih i iskaza-nih troškova istraživanja i razvoja u razdoblju za koje se utvr�uje porez.

Porezne olakšice za treću skupinu po-dručja posebne državne skrbi propisa-ne u Zakonu o porezu na dobit (NN 127/00) primjenjuje se i na brdsko-planinska područja.

2005. Ostaju olakšice, ali su malo izmijenjene; ukinuto je oporezivanje po odbitku na divi-dende inozemnim pravnim osobama.

1.1.2005. 177/04. Obveznici koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodre�eno vri-jeme, pri čemu više od 50% zaposle-nika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi naj-manje devet mjeseci, deset godina ne plaćaju porez na dobit na području prve skupine, plaćaju 25% od prop-isane porezne stope na području druge skupine i 75% od propisane po rezne stope na području treće skupine.

Uvodi se olakšice za trgovačka društva koja obavljaju brodarsku djelatnost.

1.1.2005. 177/04. i 181/04.

Registrirana trgovačka društva koja obavljaju brodarsku djelatnost, ne pla-ćaju porez na dobit od isko ri štavanja brodova u me�unarodnoj plovidbi.

Prvi dio olakšica se prenosi u matične za-kone, ali i dalje vrijede.

2.8.2005. 90/05. Brisanje dijela povlastica iz Zakona, uz istodobno propisivanje, i to na sadržajno nepromijenjeni način, u za-konima što ure�uju poslovanje u ne-kim područjima posebne državne skrbi, u Gradu Vukovaru, brdsko-pla-ninskim područjima i u slobodnim zonama.



2006. Prema Pravilniku o porezu na dobit, fizička osoba koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj is-postavi Porezne uprave do kraja tekuće za sljedeću kalendarsku godinu.

1.1.2006. 95/05. Fizička osoba koja je ispunila jedan od propisanih zakonskih uvjeta, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja godine u ko-joj je ispunjen jedan od propisanih uvjeta. Jednako postupa nositelj za-jed ničke samostalne djelatnosti. Me�u obveznike fizičke osobe, sukladno u ovome Zakonu, uz obrtnike, pripada-ju i druge fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih djelatnosti. Rješenje o statusu obvez nika donosi nadležna ispostava Porezne uprave sukladno OPZ-u.

2007. Drugi dio olakšica prenosi se u matične zakone, briše se pre-ostale olakšice, oslobo�enja i poticaje.

1.1.2007. 57/06. Od početka 2007. u primjeni je novi Zakon o poticaju ulaganja (NN 138/06) što uz odre�ene uvjete omogućuje stjecanje prava na porezne, carinske i potporne dotacije za nove zaposlenike i u postojećim društvima, dok se to po prijašnjem zakonu odnosilo samo na novoosnovane tvrtke. Potpore se ne mogu dobiti za ulaganja u područje za proizvodno-prera�ivačke gospodarske trgovine, turizma i graditeljstva, nego samo aktivnosti i tehnološko-razvojne centre.

2008. Dopune Zakona što se odnose na spajanje, podjelu, prijenos imovi-ne i zamjena dionica na dan pristupanja Hrvatske EU.

1.7. 2008. 146/08. Trgovačkim društvom rezidentom dr-žave članice EU-a smatra se društvo koje ima jedan od oblika za koje se primjenjuje zajednički sustav oporezi-vanja, što vrijedi za spajanja, podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica društava iz različi-tih članica EU-a te za prijenos sjedišta europskog društva ili europske zadru-ge iz jedne u drugu članicu; rezident je članice EU-a, sukladno pravu te države i ne odnosi se na rezidente izvan EU-a prema me�unarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zaključenih s državama nečlanicama; obveznik je jednog od poreza za kojeg se primjenjuje zajed-nički sustav oporezivanja što vrijedi za spajanja, podjelu, djelomičnu po-djelu, prijenos imovine i zamjenu di-onica društava iz različitih članica EU-a te za prijenos sjedišta me�u dr-žavama članicama.



2010. Pooštreni su uvjeti iskorištenja imovine registrirane na poduzeće u privatne svrhe.

Uvodi se obveza plaćanja poreza po od-bitku na usluge

1.7.2010. Zakon o porezu na dobit 80/10.

Ne priznaje se rashode amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelat-nost. Obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zra-koplove, apartmane i kuće za odmor priznaje se, uz odre�ene uvjete, amor-tizaciju takve imovine kao rashod.Pravnim osobama koje sa sjedištem, odnosno mjestom stvarne uprave ili nadzora poslovanja izvan EU-a i u ko-jima je nominalna stopa oporezivanja dobiti (opća ili prosječna) niža od 12,5% (tzv. porezna utočišta), uvodi se obvezu plaćanja poreza po odbitku na usluge prema stopi 20%.

2012. Uvodi se mogućnost smanjenja osnove pore-za na dobit za reinve-stiranu dobit

Uvodi se oporezivanje dividenda i udjela u dobiti po odbitku za inozemne pravne osobe

Zamijenjene olakšice za poticaje ulaganja

Primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2012. odnosno 1.3.2012.

22/12. Za dobit poreznog razdoblja kojom se investiranja i razvoja radi povećava temeljni kapital; ako takva dobit nije ostvarena iz bankarskog ili financij-skog sektora. Oporezivanje dividenda i udjela u do-biti po odbitku za inozemne pravne osobe po stopi 12%. Olakšicu i poticaj za ulaganja zamje-njuje se sličnom olakšicom poticaj za investicije i unapre�enje investicij-skog okruženja.

2013. Ukida se postojeću olak-šicu za trgovačka druš-tva koja obavljaju bro-darsku djelatnost i uvo-di se porez po tonaži

Promjene u porezno priznatim rashodima kreditne ustanove

Promijenjen popis pore-znih utočišta

1.1.2013.

19.12.2013.

Pomorski zakonik

Zakon o porezu na dobit 148/13.

Porez po tonaži broda utvr�uje se i plaća umjesto poreza na dobit, neovi-sno o stvarnoj dobiti ili gubitku u po-reznom razdoblju za koje se utvr�uje obvezu poreza po tonaži broda.U porezno priznate rashode kreditne ustanove uračunava se, uz odre�ene uvjete, svote otpisa potraživanja po osnovi odobrenih stambenih kredita egzistencijalno ugroženim gra�anima i kredita poduzetnicima kojima je ugrožena mogućnost razvoja investi-cija i nastavka poslovanja.Popis poreznih utočišta za potrebe utvr�ivanja plaćanja poreza po odbit-ku na usluge po stopi 20% (umjesto stope oporezivanja dobiti niže od 12,5%).

2014. Novi način plaćanja predujmova poreza na dobit

Promjena poreznih olakšica


Zakon o PPDS; BPP; obnovi i razvoju Grada Vuk-ovara 148/13.

Pri izračunu predujma, poreznu se osnovicu može umanjiti samo za po-rezne olakšice što ih se odobrava za više poreznih razdoblja.

Uvodi se nove porezne olakšice za ob-veznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima i ukida postojeće olakšice za obveznike koji obavljaju djelatnost na PPDS-u i u Gradu Vukovaru.



2015. Stopa ostaje 20%, ali se ukida obvezu plaćanja poreza po odbitku pri isplati dividenda udjela u dobiti inozemnima pravnim osobama, ako ih se isplaćuje iz dobiti do 29. veljače 2012. Olakšicu poticaji za investicija i unapre�e-nje investicijskog okru-ženja zamjenjuje se sličnom olakšicom poti-caji za ulaganja.

1.1.2015.

2.10.2015.

Zakon o porezu na dobit, 143/14.

Zakon o poticanju ulaganja, 102/15.

Primjenu porezne olakšice u porezu na dobit po osnovi reinvestirane dobi-ti dodatno se uvjetuje investicijama u dugotrajnu imovinu te zadržavanjem broja zaposlenih.

Idžojtić i Amidžić Peročević (2007) ističu kako su s motrišta obveznika negativni fi-nancijski učinci poreza na dobit, mada ima i povoljnih učinaka, uz ostalo, kroz olakšice, oslobo�enja i poticaje. Promjene su, nažalost, tako česte i brojne te ure�ene različitim zakonima da je gotovo nemoguće snaći se u njima. Tablica 5 sadrži pregled olakšica po-reza na dobit prema namjeri.

Tablica 6 − Važna obilježja olakšica u sustavu poreza na dobit

Olakšica i opis Primjena od Propis Objava NN

1. PPDS

veća zaštitna kamata 13.6.1996. do 1.1.2001. Zakon o PPDS 44/96.

ukida se zaštitnu kamatu, te se uvo-di umanjenje stope poreza na dobit

1.1.2001. do 1.1.2005. Zakon o porezu na dobit 127/00.

izmjena umanjene stope poreza na dobit


jednako umanjenje stope poreza na dobit preneseno u matični zakon


Zakon o PPDS 90/05.


31.8.2008. do 1.1.2014. Zakon o PPDS 86/08.

ukida se olakšicu 1.1.2014. Zakon o PPDS 148/13.

2. BPP

umanjena stopa poreza na dobit, poticaji ulaganja

6.2.2002. do 1.7.2003. Zakon o BPP 12/02.

umanjena stopa poreza na dobit izjed načena sa stopom na PPDS III. skupine olakšica je prenesena u Zakon o po-rezu na dobit, a poticaji ulaganja ukinuti

1.7.2003. do 2.8.2005. Zakon o BPP 117/03.



Zakon o BPP 90/05.

izmjena umanjene stope poreza na dobit, olakšicu se ukida po ulasku RH u EU

19.7.2008. do 1.7.2013. Zakon o BPP 80/08.


3. Vukovar

umanjena stopa poreza na dobit 1.1.2001. do 2.8.2005. Zakon o porezu na dobit 127/00.

izmjena u primjenu umanjene stope poreza na dobit



2.8.2005. do 19.7.2008. Zakon o porezu na dobit 90/05

Zakon o obnovi i razvo-ju Grada Vukovara

90/05


19.7.2008. do 1.1.2014. Zakon o obnovi i razvo-ju Grada Vukovara

80/08.

ukida se olakšicu 1.1.2014. Zakon o obnovi i razvo-ju Grada Vukovara

148/13.

4. Slobodne zone

umanjena stopa poreza na dobit 13.06.1996. do 1.1.2001.

Zakon o slobodnim zo-nama

44/96.

slično umanjenje stope poreza na dobit preneseno u Zakon o porezu na dobit


izmjena u vezi s iskorištenjem uma-njene stope poreza na dobit




Zakon o slobodnim zo-nama

92/05.

izmjena umanjene stope poreza na dobit, te uskla�ivanje s pravnom stečevinom EU-a i Zakonom o poti-canju ulaganja

29.7.2008. Zakon o slobodnim zo-nama

85/08.

5. Poticaji ulaganja

umanjena stopa poreza na dobit 29.7.2000. do1.1.2001. Zakon o poticanju ulaga-nja

73/00.

neznatno smanjenje stope poreza na dobit preneseno u Zakon o porezu na dobit


izmjena umanjenja stope poreza na dobit


izmjena razine nužnih ulaganja za stjecanje prava na umanjenja porez-ne stope prenesena u matični zakon


Zakon o poticanju ulaga-nja

138/06.

izmjena olakšice (izmjena razine nužnih ulaganja radi umanjenja po-rezne stope i izmjena umanjene po-rezne stope)

20.5.11. do 10.10.12. Zakon o poticanju ulaga-nja

61/11.

izmjena olakšice (smanjenje najni-žih nužnih svota ulaganja i broja novootvorenih radnih mjesta nuž-nih za iskorištenje olakšice, izmjena umanjene stope poreza na dobit i uvo�enje posebnih uvjeta za mikro-poduzetnike)

10.10.12. do 31.12.2014.

Zakon o poticanju inve-sticija i unapre�enju investicijskog okruženja

111/12.


iskorištenje porezne olakšice u po-rezu na dobit po osnovi reinvestira-ne dobiti dodatno se uvjetuje inve-sticijama u dugotrajnu imovinu te zadržavanjem broja zaposlenih. Ako se iskoristi ovu mogućnost, isto dobno se za ta ulaganja u dugo-trajnu imovinu ne može iskoristiti poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju investicija i unapre�enju investicijskog okruženja što propi-suje da se sve porezne olakšice odo-brava sukladno pravilima o držav-nim potporama i potporama za male vrijednosti


olakšicu poticaji investicija i unap-re�enje investicijskog okruženja za-mjenjuje slična olakšica poticaji ula-ganja

2.10.2015. Zakon o poticanju ulaga-nja

102/15.

6. Poticaji za istraživanje i razvoj

uvodi se dodatno umanjenje porez-ne osnovice

24.10.2003. do 1.1.2005.


dodatno umanjenje porezne osnovi-ce i nastavlja se primjenjivati, a uvo-di se i neplaćanje poreza na dobit


ukida se dodatno umanjenje porez-ne osnovice i neplaćanje poreza na dobit


uvodi se izmijenjeno dodatno uma-njenje porezne osnovice

1.1.2007. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

46/07.

Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte

116/07.

7. Poticaji za školovanje i usavršavanje

uvodi se dodatno umanjenje porez-ne osnovice

24.10.2003. do 1.1.2007.


ukida se dodatno umanjenje porez-ne osnovice


uvodi se izmijenjeno dodatno uma-njenje porezne osnovice

1.1.2007. Zakon o državnoj potpo-ri za obrazovanje i izo-brazbu

109/07.

Pravilnik o sadržaju evi-dencije državne potpore za obrazovanje i izo-brazbu

12/08.

8. Trgovačka društva koja obavljaju brodarsku djelatnost

ne plaća se porez na dobit od isko-rištavanja brodova u me�unarodnoj plovidbi

1.1.2005. do 1.1.2007. Pomorski zakonik 181/04.


olakšica se briše iz Zakona o porezu na dobit, ali ostaju u Pomorskom zakoniku


olakšicu se ukida, a uvodi se porez po tonaži

1.1.2013. Pomorski zakonik 61/11.


9. Poticaji zapošljavanja

dodatno umanjenje porezne osnovi-ce za novozaposlene


ukida se poticaje zapošljavanja 1.1.2007. Zakon o porezu na dobit 57/06.

10. Poticaji za profesionalnu rehabilitaciju invalida

umanjena stopa poreza na dobit 1.1.2001. od 1.1.2007. Zakon o porezu na dobit 127/00.

ukida se poticaje za profesionalnu rehabilitaciju invalida


11. Potpomognuta područja

uvodi se umanjenje porezne stope ili neplaćanje poreza na dobit. Olakšicu se može iskoristiti prema pravilima o potporama male vrijednosti te nema vremensko ograničenje


Izvor: Zakon o porezu na dobit, Zakon o područjima posebne državne skrbi (PPDS), Zakon o brdsko-pla-ninskim područjima (BPP), Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara, Zakon o slobodnim zonama, Zakon o poticanju ulaganja, Zakon o poticanju investicija i unapre�enju investicijskog okruženja, Zakon o znan-stvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, Pomorski zakonik i Pravilnik o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu.

Prva izmjena Zakona (NN 90/05) odnosila se na brisanje dijela povlastica uz njihovo istodobno propisivanje, i to sadržajno nepromijenjeno, u zakonima što ure�uju poslovanje u područjima posebne državne skrbi, u Gradu Vukovaru, brdsko-planinskim područjima i u slobodnim zonama. Druga izmjena Zakona o porezu na dobit (NN 57/06) ukinula je preostale olakšice i poticaje, i to za: ulaganja, zapošljavanje, istraživanja i razvoj, školo-vanje i stručno usavršavanje te profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba. No, te se promjene primjenjuje tek od 1. siječnja 2007, pa su za fiskalnu 2006. primjenjivane istovjetne olakšice, oslobo�enja i poticaji kao za 2005.

Takva praksa razmjerne složenosti nastavljena je i poslije, pa je u 2013. npr. opore-zivanje dobiti odre�ivalo cijelo mnoštvo temeljnih propisa i pravilnika: Zakon o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12. i 148/13) i Pravilnik o porezu na dobit (NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12. i 146/12). Osim poreznih propisa i Zakona o slobodnim zonama, tu su još bili: Zakon o državnim potpo-rama (NN 72/13, 141/13. − proč. tekst), Zakon o poticanju ulaganja (NN 138/06. i 61/11), Karta regionalnih potpora (NN 52/08. i 19/13), Pravilnik o načinu izračuna obavljenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganja i o načinu ostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona (NN 122/08, 33/10. i 52/10. ∑ ispr.), Uredba o poticanju ulaga-nja (NN 64/07), Odluka o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (NN 45/07), Odluka o objavljivanju pravila o regionalnim potporama (NN 58/08), Carinski zakon (NN 78/99. i 56/10).

U 2014. donesena su i nova mjerila za iskorištenje olakšica za reinvestiranu dobit po kojima umanjenje porezne osnovice, za dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja, što je bila iskorištena za povećanje temeljnoga kapitala, obveznici mogu iskoristiti samo ako je te-meljni kapital povećan u visini investicija u dugotrajnu imovinu (materijalnu i nemateri-jalnu) te ako zadrže postojeća radna mjesta, odnosno broj radnika s početka razdoblja reinvestiranja i još dvije godine nakon toga. Šimurina (2015) i tu mjeru smatra pozitivnom u pogledu zapošljavanja.


U sustavu oporezivanja postoje prilično dobre mjere usmjerene na očuvanje postoje-ćih ili stvaranje novih radnih mjesta, ali je njihova iskorištenost prilično slaba, što vjero-jatno uvjetuje zahtjevan i normirno složen te često promjenljiv sustav poticaja raspršen u više različitih zakona. Stoga je najvažniji problem oporezivanja dobiti u vezi s nejasnoćom jesu li fiskalne mjere poticaja ulaganja, zapošljavanja, ubrzanog razvoja pojedinih dijelo-va zemlje i drugo, stvarno nužne ili je bolje očuvati neutralnost i konzistentnost poreznog sustava, kako bi se dugoročno osiguralo gospodarski razvoj.

5. Zaključno o porezu na dohodak i dobitHrvatski porezni sustav, osim brojnih i čestih zakonodavnih promjena, obilježuju i

brojne olakšice, oslobo�enja, poticaji i druge pogodnosti, najčešće na području poreza na dohodak i dobit. Njima se nastoji pomoći npr. ratom opustošenim područjima poticanjem investicija i gospodarskog razvoja. Sve te pogodnosti u širem smislu nazivamo poreznim izdacima. No, uvo�enje takvih poreznih pogodnosti, neovisno o kakvome se o poreznom obliku radi, ima i brojne negativne posljedice, od složenosti i poskupljenja poreznog su-stava, narušavanja njegove konzistentnosti i transparentnosti, pa sve do urušavanja po-rezne osnovice i gubitka proračunskih prihoda. Primjer je takva poreznog izdatka i oslo-bo�enje od plaćanja poreza na dobit u Vukovaru, čime je Vlada nastojala potaknuti brži gospodarski razvoj i rast zaposlenosti. Iako porez na dobit od početka 2007. nije više zajednički, čije se prihode dijeli na različite razine vlasti, Bratić (2008) smatra zanimljivim osvrt na proračun Vukovara, koji od mirne reintegracije ima osobit položaj u sustavu oporezivanja dobiti. Vukovarski bi proračun, naime, u 2006. bio ubrao 7,5 puta više pri-hoda od poreza na dobit da nije bilo oslobo�enja za njegove obveznike.

Postoje nejasnoće i nedorečenosti u mnogima zakonskim odredbama. Osobitu teškoću u poreza na dobit izaziva oporezivanje izuzimanja i skrivenih isplata što u nekim primje-rima nije odre�eno jednoznačno, a osobito je primjetno u okolnostima kada se neki trošak poslovanja može shvatiti dvojako, odnosno kao izdatak na kojeg se plaća porez na doho-dak ili kojeg se ne priznaje kao izdatak prema porezu na dobit. To su različiti troškovi za koje se smatra da nisu prouzročeni uobičajenim poslovanjem društva, nisu uvjet stjecanja prihoda ili nisu učinak obavljanja djelatnosti. U takve troškove moglo bi se ubrojiti i troš-kove što nastaju kad vlasnik (dioničar, član društva) uzima dobra ili usluge društva za privatne potrebe ili potrebe članova obitelji, za rekreaciju, razonodu, zabavu tih osoba ili osoba izravno povezanih s njima. Troškovi što ih se smatra porezno nepriznatima samo su oni za koje se smanjuje dobitak trgovačkog društva (obveznika), odnosno oni što ih se evidentira na teret dobitka tekuće godine kao rashod poslovanja, a na koje nije plaćen porez na dohodak. S tim u vezi treba razlikovati postupak s troškovima kakve društvo plaća iz dobiti u prošlim godinama, u ime i za račun dioničara odnosno člana društva, a na koji je već plaćen porez na dobit, jer je već bio obračunan porez na dobitak, sukladno Zakonu, svejedno je li porez na dobit stvarno plaćen, je li namirena obveza, odnosno je li obveza uopće iskazana i je li obveznik npr. iskazao gubitak kada se poreznu obvezu ne iskazuje od izdataka što ih se isplaćuje na teret troškova tekućeg razdoblja (Guzić, 2007).

Navedeno mnoštvo zakona i propisa ne stvara pravnu sigurnost, nego upravo suprotno, nered i pravnu nesigurnost, osobito zato što je često riječ o formalnim stvarima poput npr. ure�enja nadležnosti ministarstava. Tako se u cijelome tekstu Zakona o slobodnim zonama riječi: ≈Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva« zamjenjuje riječima: ≈ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt« u pripadajućem padežu, a riječi: ≈ministar gospodarstva« zamjenjuje riječima: ≈ministar nadležan za poduzetništvo i obrt« u pripadajućem padežu.


Osim jasnoće i trajnosti, u ukupnome zakonskom ure�ivanju porezne problematike, napose poreza na dohodak i dobit, treba se zauzimati za jednostavnost i razumljivost zakonskih i podzakonskih rješenja, što bi jamačno potaknulo spremnost obveznika na plaćanje poreza i olakšalo im ispunjavanje porezne obveze.

Porezi su najvažniji proračunski prihod u Hrvatskoj i u svim zemljama EU-a te, uz doprinose, čine otprilike 90% ukupnih proračunskih prihoda i 40% BDP-a. U posljednjih deset godina porezni prihodi stalno rastu, osim u 2008. i 2009. kad je, kao posljedica gospodarske krize, bilo zabilježeno smanjenje. Razlozi kolebanja u poreznim prihodima tako�er su promjene u ekonomskim aktivnostima (prouzročene razinom zaposlenosti, prodajom i prometom dobara i usluga) te u poreznim sustavima (stopa, osnovica, izuzeća), ali i visini BDP-a.

Problem porezne utaje i gubitak poreznih prihoda postoji u EU, a RH se sučeljava s oz bilj nim teškoćama u vezi s krijumčarenjem duhanskih proizvoda te, malo manje, alkoho-la. Boljom i učinkovitijom kontrolom i radom poreznih i carinskih služba, te uključivanjem u europski sustav nadgledanja prometa i robe kakvu se oporezuje trošarinama, trebalo bi smanjiti razmjere gubitaka poreznih prihoda zbog nelegalnih aktivnosti. To bi svakako bio pozitivan pomak u proračunskim prihodima.

Hrvatska reforma uglavnom udovoljava i kriterijima što ih predlaže Svjetska banka, a to su: prelazak s oporezivanja proizvodnje na oporezivanje potrošnje (uvo�enje PDV-a i trošarina), širenje osnovice poreza na dohodak i manji broj izuzeća i stopa, pojednostav-njenje i racionalizacija oporezivanja dobiti (malen broj stopa, odnosno u RH samo jedna stopa i neutralnost) te poboljšanje porezne administracije.

Teško je zasad reći koliko je poboljšana učinkovitost ili smanjena iskrivljenost, koliko će se reforma održati ili u kolikim bi razmjerima izazivala željene ili neželjene prateće pojave (sve više nepravde npr. u raspodjeli dohotka). Za valjanu procjenu svih tih krite-rija treba proći još odre�eno vrijeme. No, uz brojne pozitivne odlike hrvatske reforme, ističe se kako je novi porezni sustav znatno složeniji od prijašnjega; nije od samog počet-ka ujednačena najviša stopa poreza na dohodak sa stopom poreza na dobit; umjesto da ih se smanji , sve su življe rasprave o izbjegavanju poreza i o rastu nejednakosti u dohot-ku i imovini.

Ne postoji savršen porezni sustav, ali se ipak može navesti obilježja dobra poreznog sustava:

1. Što manje porezno opterećenje i predlažem ∑ ≈što veća jednostavnost«, jer kako se čini i opterećenje i jednostavnost trebaju biti što manje jednostavni

2. Neutralnost i predvidivost3. Što manje izuzeća i oslobo�enja4. Što manji broj stopa i što manje granične stope5. Trajnost ∑ jer se na postojeće poreze naviknu i obveznici i Porezna uprava

Hrvatski porezni sustav, nažalost, obilježuju stalne promjene, pa bi kao prvi korak u unapre�enju poreznog sustava trebalo nastojati prekinuti takvu praksu stalnih promjena.

Porezni sustav vrlo je složen pa, napose u ovo predizborno doba, nikako ne bi tre-bao biti predmetom licitiranja i nerealnih obećanja političara. I gra�ani i političari mo-raju biti svjesni važnosti javnih prihoda i realni. Iako su, naime, nužni u suvremenom društvu, ne znači da se njima može nenamjenski raspolagati. Najvažnija je uloga porez-nog sustava punjenje proračuna, pa se često ističe kako se socijalnu politiku ne smije voditi mjerama porezne politike, jer je znatno učinkovitije provoditi je izravnim trans-ferima iz proračuna.


Literatura

Adams, C., (2006) Za dobro i zlo − utjecaj poreza na kretanje civilizacije. Zagreb: Institut za javne financije

Amidžić-Peročević, K. (2014) ≈Porezne olakšice u porezu na dobit za 2013. godinu za po-duzetnike koji posluju u slobodnim zonama«. Računovodstvo i financije, 1. 156. do 162.

Blažić, H., (2006) Usporedni porezni sustavi − oporezivanje dohotka i dobiti. Rijeka: Eko-nomski fakultet u Rijeci. dostupno na: https://www.efri.uniri.hr/sites/efri.hr/files/cr-collections/2/h.blazic_usp_por_sustavi-knjiga-1363785054.pdf

Blažić, H., (2012) Usporedni porezni sustavi - oporezivanje dohotka i dobiti, Ažurirane tablice/grafikoni za 2012, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka. (dostupno na: https://www.efri.uniri.hr/sites/efri.uniri.hr/files/cr-collections/2/blazic-azurirane_tabli-ce_2012.pdf)

Bratić, V., (2011) Skrivena javna potrošnja − Porezni izdaci: potreba ili udvaranje birači-ma? Zagreb: Institut za javne financije

Directorate-General for Taxation and Customs Union (2014) Taxation trends in the Euro-pean Union, Bruxelles: Directorate-General for Taxation and Customs Union (dostupno na: http://ec.europa.eu/taxtrends)

Gatarić, Lj. (2014) ≈Ukida se najveća stopa poreza na plaće od 40%?, Ukidanje bi osjetilo stotinjak tisuća zaposlenih s plaćom iznad 9.000.00 kuna neto«. Večernji list, 7. srpanj 2014. (http://www.vecernji.hr/hrvatska/ukida-se-najveca-stopa-poreza-na-place-od-40-948867)

Guzić, Š., (2007) ≈Izuzimanja i skrivene isplate dobitka u poreznom sustavu i dobitka u poreznom sustavu i računovodstvenoj evidenciji«. Računovodstvo, revizija i financije, 8, str. 103. do 109.

Idžojtić, I., Amidžić Peročević, K., (2007) Olakšice, oslobo�enja i poticaji kod oporeziva-nja dobiti za 2006. god. Računovodstvo, revizija i financije 1. str. 170-173.

Jelčić, B., Bejaković, P., (2012) Razvoj i perspektive oporezivanja u Hrvatskoj, Zagreb: HAZU

Kesner-Škreb, M. (2007a) ≈Što s porezima u Hrvatskoj? Porezno opterećenje, oporeziva nje dohotka, dobiti i imovine«. Newsletter Instituta za javne financije, 32. (dostupno na http://www.ijf.hr/newsletter/32.pdf)

Kesner-Škreb, M., (2007b) ≈Porez na dobit«, u: ≈Javne financije u Hrvatskoj« [online]. Ott, K. (ur.) (2007), ≈Javne financije u Hrvatskoj«. treće izdanje, Zagreb: Institut za javne financije

Kesner-Škreb, M., (2007c) ≈Porezna harmonizacija«. Financijska teorija i praksa 31 (3), str. 305. do 307.

Kesner-Škreb, M., (2014) ≈Je li Hrvatska dosegnula porezni maksimum?« Newsletter Insti-tuta za javne financije, broj. 84. (dostupno na http://www.ijf.hr/upload/files/file/newsletter/84.pdf)

Mankiw, G. N., Weinzierl, M., Yagan, D. (2009) ≈Optimal taxation in theory and practice«. National Bureau of Economic Research Working Paper Series No.15071, Cambridge: National Bureau of Economic Research (dostupno na http://www.nber.org/papers/w15071.pdf)

Ministarstvo financija (20016) Statistika i izvješća, vremenske serije (dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/vremenske-serije-podataka) Zagreb: Ministarstvo


Myles, G. D. (2000) ≈Taxation and Economic Growth«. Fiscal Studies, 21 (1): 141-168.

Sirovica, K. (2014) Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, Računovodstvo i fi-nancije, 11(1), str. 167-169.

Stiglitz, E. J., (1988) Economics of the Public Sector, Second Edition, New York ∑ London: W. W. Norton and Company.

Stokey, N. L., Rebelo, S. (1995) ≈Growth effects of flat-rate taxes«. Journal of Political Economy, 103 (3), str. 519. do 550.

Šimović, H., Deskar Škrbić, M., (2010) ≈Efektivno opterećenje porezom na dohodak: ima li samostalna djelatnost povlašten status u sustavu poreza na dohodak?« Serija člana-ka u nastajanju, članak broj 10-04, Zagreb: Ekonomski fakultet (dostupno na http://web.efzg.hr/RePEc/pdf/Clanak%2010-04.pdf)

Šimović, H. (2008) ≈Me�uovisnost oporezivanja i gospodarskog rasta u Hrvatskoj«. Eko-nomska istraživanja, 22 (1), str. 33. do 46.

Šimurina, N. (2015) ≈Poreznom politikom poticati zaposlenost«. u: Vidović, D. (2015.) Zaposlimo Hrvatsku: Strateške smjernice za rast zaposlenosti. Zagreb: Hrvatska gos-podarska komora, str. 135. do 148.

Špoljar, M. (2015) Lalovac ukida stopu od 40% poreza na plaće?, Večernji list, 27. lipnja 2015. dostupno na http://www.vecernji.hr/hrvatska/boris-lalovac-ukida-stopu-od-40-poreza-na-place-012277?utm_source=ContentShare&utm_medium=poslovni.hr&utm_campaign=ContentShare&utm_content=1012277

Urban, I., (2006a) ≈Što porez na dohodak u Hrvatskoj čini progresivnim?« Newsletter In-stituta za javne financije, broj. 23. (dostupno na http://www.ijf.hr/newsletter/23.pdf)

Urban, I., (2006b) ≈Jedna stopa unutar poreza na dohodak: utjecaj na raspodjelu poreznog tereta«. Newsletter Instituta za javne financije, broj. 24. (dostupno na http://www.ijf.hr/newsletter/24.pdf)

Urban, I., (2011) ≈Raspodjela poreznog opterećenja u Hrvatskoj«. Newsletter Instituta za javne financije, broj 58, (dostupno na http://www.ijf.hr/newsletter/58.pdf )

Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom ...Izravni porezi, na drugoj strani,...

Documents

Transcript of Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom ...Izravni porezi, na drugoj strani,...