3SINJSKE NOVINE

novine LIPANJ 2010. GODINE - BROJ 5

Ispovijest jednog kladioničara

TEMA

Reportaža Brnaze

NK Tekstilac – 56 godina tradicije

mjesni odbori sportske teme

Str. 10.Str. 32.

KULTURA

Siniša Labrović moje viđenje sinjske kulture Str. 28.

Sinj se priprema za svoje dane!

Str. 23.

Alajčauš Tonći Bešlić: U Alci se otvara prostor mlađima Str. 8.

2 novineUvodnička - Sadržaj

SADRŽAJstr .3. Dani Alke i Velike Gospe - programstr. 4. 12. Sjednica Gradskog vijeća - sažetakstr. 5.-6. Aktualno-Vjesticestr. 7. Novosti iz političkog životastr. 8. Razgovor-Alajčauš Tonći Bešlićstr. 9. Mjesni odboristr. 10.-11. Reportaža mjesni odbor Brnazestr. 12. Kritično okostr. 13. Mladi i biznisi - mario Markilinstr. 14.-15. Zanimljivi ljudi Mladen Vučkovićstr. 16.-17. Sinjsko-Zagrebačkastr. 18.-19. Feljton Sinjani i politikastr. 20.21. Sinj kroz prošloststr. 22. Vremeplov prelistavamo Vjesnik Cetinske krajinestr. 23.-25. Tema Ispovijest strastvenog sinjskog kladioničarastr. 26.-27. Školstvo Završena upisna groznicastr. 28.-29. Kultura Siniša Labrović, Natan Zlodrestr. 30 Zanimljivosti Zahvalnica Zambatistr. 31. Zanimljivosti Ljubo blažen među ženamastr. 32.-33. Sport NK Tekstilacstr. 34. Sport Ženski Ivano Balićstr. 35. Sport Hrvoje Librenjak mlada nada KK Alkarastr. 36.-37. Sport Mali nogomet i golubaristr. 38. Sport,Priča o lopti Junaka iz 1954.g.str. 39.-40 Čitatelji pišu Studija o Sutinistr. 40.-41. Priče čitateljastr. 42. Križaljka

UVODNIČKAEvo i to smo dočekali, da nas napadaju, doduše politički i trenutno s desna i iz sredine. Naime, na konferenciji HSS-a održanoj prije dva tjedna prozvani smo zbog navodnog širenja komunističke ideologije odnosno kulta druga Tita. Po tko zna koji puta moramo pojasniti i vama čitateljima i svima zainter-esiranima da u rubrici koju smo nazvali Vremeplov doslovce prepisujemo tekstove iz ondašnjih novina koje su se zvale vjes-nik cetinske krajine, a sve to ilustriram o preslikom naslovnice. Obzirom da sa su zadnja dva broja naših novina izišla u svibnju i lipnju a kako rubriku pravimo u stilu „dogodilo se na današnji dan“ na naslovnici VCK-a je bio Tito. No, dobro, da vas ne zama-ramo, pa kome je više stalo do tih kvaziideoloških prepucavanja, danas u situaciji kad je u cijeloj zemlji sve teže funkcionirati i poslovno i privatno, jer su se golemi oblaci krize, recesije, a bogme i depresije, nadvili nad nama. S druge strane na prošloj sjednici gradskog vijeća prozvani smo da nam je uređivačka politika u stilu Sadama Huseina, jer samo glori�ciramo vlast. Iako smo u zadnjem broju imali razgovore sa dvije osobe koje su na suprotnim političkim pozicijama, jednog sa vlasti i jednog iz oporbe, ni to nije dobro za one koje misle da moramo biti novina po njihovom ukusu. Ima i onih koji nam s pravom prigovaraju zbog tehničkih greški u novinama, izbora tema, kvalitete tiska, fotogra�ja, i slično, a takve sugestije uvijek rado prihvaćamo, i trudimo se da budemo bolji, te svaki slijedeći broj popravimo greške i otklonimo nedostatke. Opet ćemo naglasiti da smo gradska novina koja se trudi pridržavati uobičajenih novinar-skih normi, tzv. „srednje struje“, dakle informirati, poučiti i za-baviti, a nakladnik je Grad Sinj u kojem je trenutno na vlasti NL dr. Stipislava Jadrijevića koja je prihvatila naš projekt i pružila mu maksimalnu potporu, i koja, a to odgovorno tvrdimo, nema upliva u uređivačku politiku. Naravno da ćemo pratiti rad grad-ske vlasti, a od ovog broja imamo i stranicu i za ostale sudionike političkog života u Sinju. Također stalno naglašavamo i poziva-mo sve sugrađane da nam se javljaju, pišu, šalju fotogra�je, tek-stove, komentare i primjedbe. Ali naravno da će uvijek biti i onih koji smatraju da je njihova fotogra�ja ili riječ važnija od drugih i da se treba češće čuti njihov glas. nemamo ništa protiv ako takvi imaju nešto pametno za reći, što bi koristilo svima nama, te ako usput i nešto pametno naprave. Demokracija može biti i ljepoti-ca ali može biti i rugoba. No da ne lamentiramo previše, evo nas opet sa vama. u novom ruhu, svježijeg dizajna i s nekim novim temama, te što posebno raduje sa sve više vaših tekstova. Uhva-tili smo ritam izlaska, do sredine mjeseca za protekli. Uskoro će i naši dani, Alka i Velika Gospa, pa ćemo, nadamo se, imati i pri-godni broj. Činjenica je da unatoč svim teškoćama i dalje izlaz-imo, a mogu vam otkriti i jednu malu tajnu. Uskoro će medijski prostor našeg grada biti obogaćen jednim novim projektom koji nije iz naše radionice, ali ima punu kolegijalnu potporu, i radu-jemo se da ćete imati još prostora za sebe, dragi sugrađani, jer taj novi medijski projekt će vam otvoriti svoja vrata. No, o tom kad bude, sad vam samo malo golicamo maštu. Čitajte nas i uživajte, i držte se lada.Glavni urednik Sinjskih novina Vito Perić

Sinjske novine broj 5 lipanj 2010.g.Izlaze jednom u mjesecu i dijele se besplatno

Nakladnik: Grad SinjIzdavač: Kulturno-umjetničko središte Sinj

Glavni urednik: Vito Perić mobitel 099/ 217 09 31e-mail. vito.peric@st.t-com.hr, sinjske.novine@gmail.com

Tisak: Grafika Markulin ZagrebNovinari. Vito Perić, Žarko Kodžoman,

Iva Milanović LitreSuradnici u ovom broju: Filip Ratković, Slaven Kardoš,

Božidar Jadrijević, Mate Ivandić, Ante Filipović Grčić, Ivan Bota, Ante Čarić, Stipe Mandac, Anđela Damjanović,

Vesna Jukić-Bračulj

GRAD SINJtel.: 821 081

Dragašev Prolaz, 21230 Sinj

Ovu fotogra�ju alke od šimšira na naslovnici lju-bazno nam je ustupio dugogodišnji zamjenik alkar-skog arambaše, Draško Talaja. Alka je posađena 2000.g. ispred obiteljske kuće Draška Talaje i brižno njegovana i oblikovana 10 godina.

3Aktualnonovine

DAT DAN DOGAĐANJE MJESTO SAT12.07. Pon Malonogometni turnir „Sinjski

Maligani“ (12.-26.07.)Košarkaško

igralište18:00

15.07. Čet ŠD „Brnaze“ Brnaški dernek (15.-18.07.)

Meljača 17:00

16.07. Pet Predstava „Dujo Manzan i Mate Manistra“-Sinjsko pučko kazalište

Alkarski dvori

Svečano otvaranje „Dana Alke i Velike Gospe“ 2010. godine

Trg dr. Franje Tuđmana

Koncert i pučko veselje Trg dr. Franje Tuđmana

17.07. Sub18.07. Ned19.07. Pon20.07. Uto Izložba slika i skulptura- Udruga

umjetnika „Colonia“ GljevGalerija

Galiotović21:00

21.07. Sri Udruga SUK-Koncert klasične glazbe

22.07. Čet KK „Alkar“- Turnir u basketu Košarkaško igralište

18:00

23.07. Pet Udruge S.K.U.P.-SARS-Festival urbanog zvuka (23.-24.07.

Hipodrom 21:00

24.07. Sub Udruga» Sinjski slavuji»-Cjelovečernji koncert mješovitog i dječjeg zbora

Alkarski dvori 21:00

25.07. Ned26.07. Pon Izložba maketa jedrenjaka-

Stanko MarasovićKuća Tripalo 21:00

27.07. Uto Monodrama „Cicibela“ -Vlasta Knezović

Alkarski dvori 21:00

28.07. Sri Stjepan Mihaljinec, Marija Župić i gosti-Koncert klasične glazbe

Alkarski dvori 20:30

29.07. Čet Škola košarke „Alkar“-Turnir (29.-31.07.)

Košarkaško igralište

16:00

Izložba „Sablje na tlu Hrvatske od VI.-XX.st.“-Tomislav Aralica

Muzej Cetinske krajine

21:00

10. Moto susret-MC „Streetrun-ners“ (29.07.-01.08)

Hipodrom 21:00

31.07. Sub Alkarski padobranski kup-AK „Sinj“

Zračno pristanište

9:00

Dan knjige- Udruga S.K.U.P. Piv„D.C.DM.“ 10:00„Žene dalmatinske zagore“-

Izložba fotografija Biljane Gaurina

Galerija Galiotović

20:00

Koncert- Gradska Glazba Sinj Trg kralja Tomislava

21:00

01.08. Ned Koncert -Klapa „Sinj“ i gosti Alkarski dvori 21:0002.08. Pon Liga malog nogometa-Turnir u

malom balunuKošarkaško

igralište18:00

MKC Split - KUD „Ilinden“ Makedonija

Trg kralja Tomislava

21:00

03.08. Uto Izložba foto-video udruge Sinj-„Alka kroz povijest“

Galerija Galiotović

21:00

04.08. Sri BZ „Konjanik“- Izložba konja Hipodrom 21:00Natjecanje pjevača amatera

„Mikrofon je Vaš“Košarkaško

igralište

Objavljujemo kompletan ovogodišnji program Dana Alke i Velike Gospe. Napominjemo da program još službeno treba potvrditi i Gradsko vijeće na slijedećoj sjednici koja bi se trebala održati oko datuma izlaska ovog broja novina, stoga ovaj program nije konačan, može doći do manjih preinaka, izmjena ili dopuna na što organizator pridržava pravo, a javnost će na vrijeme biti obaviještena o mogućim promjenama.

05.08. Čet Boćarski klub „Sinj“-Turnir Hipodrom 10:00K.U.U. Sinjske Mažoretkinje-

RevijaKošarkaško

igralište21:00

06.08. Pet „Proizvodi hrvatskog sela“-Sajam Turističke zajednice Sinj (06.-07.08.)

Trg dr. Franje Tuđmana

9:00

Festival marijanskih pjesama „Klape Gospi Sinjskoj“ 2010.

Dvorište samost

21:00

Udruga S.K.U.P. -Akcija uoči Čoje

Trg k Tomis-lava

07.08. Sub Nacionalna izložba pasa CAC Sinj

Parkiralište Petrolvilla i Bilić

9:30

Večer viteštva i folklora Trg dr. Franje Tuđmana

08.08. Ned Vatromet Trg dr. Franje Tuđmana

Koncert u čast slavodobitnika09.08. Pon10.08. Uto Projekcija filma „Stella maris

Dalmacije II“-Udruga prosoli

Dvorana Gospe Sinjske

20:00

11.08. Sri Koncert Big banda „Baška voda“ – Udruga S.K.U.P.

Trg kralja Tomislava

12.08. Čet Turistička zajednica Sinj-Pred-stava „Opsada Sinja 1715.g.“

Tvrđava Grad 20:30

13.08. Pet14.08. Sub15.08. Ned16.08. Pon17.08. Uto18.08. Sri Tenis-Turnir TK „Alka Sinj“ Teniski tereni19.08. Čet ŽRK „Sinj“-Memorijalni turnir

u čast poginulih hrvatskih branitelja

Športska dvorana

18:30

Udruga SUK - Filmski festival20.08. Pet NK „Glavice“- Nogometni

turnir „Memorijal Mirko Perić“(20.-22.08)

Glavice 10:00

ŽOK „Sinj“- Turnir u odbojci Košarkaško igralište

16:00

2. kulturno ljeto za djecu - Završna večer „Naša mašta radi svašta“-Udruga „Srma“(19.07.-20.08.)

Trg. dr. Franje Tuđmana

19:00

21.08. Sub22.08. Ned Vučkovića dječja Alka Brnaze-

Vučkovići17:00

Svečano zatvaranje „Dana Alke i Velike Gospe“2010.godine

Trg kralja Tomislava

20:00

23.08. Pon24.08. Uto25.08. Srij26.kol Čet Drugi međunarodni Dani

Antike-Udruga Gaj Laberije i Turistička zajednica Sinj

Trg dr. Franje Tuđmana

20:00

31.08. Uto Otvorena zabavna škola nogometa (31.08.-04.09.)

Stadion NK Junak

9:00

04.09. Sub Ragbi klub „Sinj“-Turnir Ragbi igralište 17:00Konjički klub „Karoca“ prepon-

ska natjecanja Hipodrom 16:00

05.09. Ned Konjički klub „Karoca“ galopska natjecanja

Hipodrom 14:00

4 novineAktualno

Na početku sjednice nezavisni vijećnik Miro Bulj dao je prijed-log da se zbog opsežnog dnev-nog reda od 24 točke sjednica podijeli u dva dijela. nakon kraće rasprave većina 8 10 glasova za od ukupno 19 vijećnika 9 je podržala ovaj prijedlog tako da je sjednica održana u dva dijela., u prvom je apsolvirano 14 točaka dnevnog reda, a u drugom ostalih 10. Us-vojen je i prijedlog kluba vijećnika HDZ-a da se na Gradskom vijeću raspravlja o prijedlogu odluke o smjeni predstavnika grada Sinja u skupštini komunalnog poduzeća Vodovod i čistoća. Naime u ime kluba vijećnika HDZ-a Miloš Balić je pojasnio kako je prijed-log odluke podnesen zbog toga jer HDZ smatra da je predstavnik grada u skupštini radio nezakon-ito, odnosno postavlja se pitanje poštivanja zakonitosti prilikom smjene bivšeg direktora, jer se nije poštivao akt o sistematizaciji, te stoga treba preispitati rad pred-stavnika grada. Klub vijećnika SDP-a je zatražio stanku nakon koje su priopćili svoju odluku da će podržati prijedlog odnosno da se raspravlja o prijedlogu ali će temeljem rasprave i iznesenih činjenica donijeti svoju odluku. Kada se raspravljalo o prijedlogu te navedene odluke za riječ se javio Hrvoje Markulin (HDZ) koji je iznio slijedeće: “Smijenjeni direktor Damir Tomašević je još za vrijeme dok je gradonačelnik bio Nikola Tomašević predlagao mjere sanacije poduzeća zbog teškoća nastalih u poslovan-ju. Upravo te mjere se sada i provode. Podsjećam da trenutni direktor ima VŠS dakle nema VSS što također nije u skladu s propisima. također raspolažemo informacijama da je dana suglas-nost za novo kreditno zaduženje i povišenje cijena vode. Moram reći da je za vrijeme bivšeg di-rektora uložeo u poduzeće oko

60 milijuna kuna, povećana re-alizacija naplate sa 65% na 905, potraživanja smanjena za 10 mili-juna kuna. Nogometni klubovi su oslobođeni plaćanja vode što iz-nosi oko 500.000 kuna na godinu manje za komunalno poduzeće, a na kraju, iako je ovo kuloar-ska priča, navodna smjena di-rektora je uvjetovana političkom trgovinom predstavnika vlasti Sinja i Trilja te se priča kako su u poduzeću osigurana neka radna mjesta za osobe iz Trilja“, rekao je Markulin.Gradonačelnik Ivica Glavan je odgovarajući na Markulinovo poduže izlaganje rekao kako ova vlast raspolaže sa podacima su-protnim od iznesenih, te da je us-tanovljeno niz nepravilnost i loših poslovnih poteza kod bivšeg di-rektora. Tako je napomenuo kako je zbog nemara izgubljena lokac-ijska dozvola za vodovod gornje zone Obrovac Bajagić Čačijin dolac, potom da je od 800.000 kuna županijskih sredstava nam-ijenjenih za gradnju zapadne kanalizacije u Sinju na račun Vo-dovoda i čistoće otišlo 400.000. “Direktor je imao 14.000 kuna plaću, a tijekom njegovog man-data povećan je broj zaposlenih. prema društvenom ugovoru koji smo mi tražili da se izmijeni di-rektor ne može bit izabran putem javnog natječaja, a upravo smo mi pokrenuli postupak izmjene da bude putem javnog natječaja. Direktor Tomašević je prikazao gubitak od 345.000 kuna a on je preko 13 milijuna kuna. Pravne osobe s područja grada duguju od 20 do 50.000 kuna, 7 milijuna kuna je otišlo u zastaru i tako dalje”, re-plicirao je Glavan te dodao kako je ovo samo vrh sante leda, a biti će i još iznenađujućih podataka. U drugom dijelu sjednice koji je održan 11. lipnja nije prihvaćeno izvješće o radu dječjeg vrtića Bili cvitak, a polemika se vodila oko

postupka javne nabave u vrtiću, pa je većina koja je glasovala pro-tiv usvajanja izvješća smatrala da javna nabava nije vođena u skladu s propisima. Zadnja točka dnevnog reda bio je prijedlog od-luke o smjeni predstavnika Grada u skupštini Vodovoda i čistoće za što je inicijativu pokrenuo Klub vijećnika HDZ-a. Na pitan-je dogradonačelnika Zorana Vujanovića da se navedu zakoni koje je kršio predstavnik grada Ivica Romac tijekom svog rada u skupštini poduzeća, vijećnik HDZ-a Miloš Balić koji je u ime kluba vodio riječ nije dao de-cidirani odgovor. Na opetovano pitanje Vujanovića također se nije konkretno izjasnio, pa je nastao muk u vijećnici, a potom je Vujanović obrazložio i citirao neke akte vezane uz rad Skupštine te društveni ugovor i ustanov-ljeno je da je Romac radio po zakonu, na što je Vujanović od Balića tražio ispriku za Romca što ovaj nije učinio. Stipislav Jadrijević je odgovarajući na prozivke iz HDZ-a da se radi o političkoj smjeni ustvrdio kako je upravo HDZ ( predstavnik Trilja u skupštini op. V.P. ) glas-ovao za smjenu direktora, te da NL od početka svog mandata nikoga politički nije smijenila. Naglašeno je da se treba iznaći rješenje za pomoć Vodovodu i čistoći a ne dozvoliti da zapos-lenici ostanu bez posla i plaće.Stipe Jukić iz HDZ-a smatra da se radi o običnoj političkoj trgo-vini. Gradonačelnik Glavan je replicirao da je i bez toga bilo dovoljno razloga za smjenu što je obrazložio u prvom dijelu sjed-nice. Zbog nedostatka prostora nismo mogli vjerno prenijeti sve detalje sa sjednice, no zato na-pominjemo da postoji snimka u arhivi gradske uprave pa svatko zainteresiran može poslušati tijek sjednice.

12. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA SINJA ODRŽANA U DVA DIJELA 09. I 11. LIPNJADonosimo najzanimljivije dijelove sjednice, koje smo preslušali sa službene snimke iz gradske uprave

5Aktualno - Vjesticenovine

NOVOSTI SA KUKUZOVCA

U Uredu gradonačelnika Sinja, Ivica Babić vlasnik Proizvodno trgovačko ugostiteljsko uslužnog obrta „BABIĆ“ Split, Kopilica 19, zaključio je s Gradom Sin-jom Predugovor o kupoprodaji nekretnine na području GZK-Sinj.Investitor namjerava na parceli površine 30.791 metara četvornih iz-graditi tvor-nicu za proiz-vodnju kruha,

peciva, slastica i tjestenine.Realizacijom ove investicije otvo-rila bi se mogućnost i potreba za zapošljavanjem oko.200 rad-nika, s tendencijom dodatnog zapošljavanja zaposlenika s područja Grada Sinja, a zbog čega ova investicija, dosada pred-stavlja jedno od najznačajnijih ulaganja na području Gospo-darske zone Kukuzovac-Sinj.

U petak 9. srpnja svečano su ot-voreni radovi na izgradnji prvog objekta u zoni. Tvrtka ALCA-ZA-GREB, veliki distributerski lanac iz Zagreba započela je gradnju objekta na površini od 6000 me-tara četvornih. ALCA-ZAGREB j inače kupila 31.289 metara četvornih u zoni gdje namjerava graditi dva objekta na površini od ukupno 12000 metara četvornih u kojima je najavljeno zapošljavanje 20-ak radnika.

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA MREŽE UDRUGA GRADA SINJAMreža Udruga Grada Sinja održala je 14.6.2010.g. Izbornu skupštinu u prostorijama Crvenog križa. Na skupštini je izabran petočlani Savjet Mreže. Članovi savjeta izabrani na dvije godine su: Snježanka Jadrijević - Udruga Srma, Vojo Barać – Udruga UTIS, Miro Bulj – Udruga veterana i dragovoljaca domovinskog rata, Marica Munivrana – Klub žena liječenih na dojci Sinj i Dragana Poljak, SKUP – Sinjski kulturni urbani pokret. Savjet je operativno tijelo mreže koje odluke donosi konsenzusom, a na svojoj prvoj sjednici će izabrati koordinatora Savjeta. Članice ove neformalne Mreže Udruga Grada Sinja su:1. Udruga Srma2. Udruga UTIS3. Udruga veterana i dragovoljaca domovinskog rata4. Klub žena liječenih na dojci Sinj5. Udruga hrvatskih branitelja liječnih od PTSP-a (posttraumatskog stresnog poremećaja) Splitsko- dalmatinske županije6. Udruga za promociju kulturnih događanja ''Gaj Laberije''7. Udruga za unaprijeđenje kulture cvijeća ''Viola odorata''8. Odred izviđača porječana ''Malin''9. Udruga navijača Dinama Sinja i Cetinske krajine10. SKUP - Sinjski kulturni urbani pokretUdruge koje su službeno iskazale interes za suradnjom s mrežom u ostvarenju programa i ciljeva, ali se nisu učlanile u Mrežu su Udruga Novi put, Crveni križ Sinj i Udruga obitelji s četvero i više djece (4+)

Dalmatinka Nova dd u stečaju, Sinj oglašava – četvrti put prodaju imo-vine stečajnog dužnika prikupljan-jem pisanih ponudaPredmet prodaje je tvornica konca i prediva kao tehnološka cjelina, sa strojevima, opremom, sitnim in-ventarom, zalihama te zemljištem i objektima u tvorničkom krugu.Cjeloviti tekst oglasa sa popisom nekretnina te uvjetima i načinu pro-daje objavljen je na internet strani-cama Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske u Zagrebu, Hr-vatske gospodarske komore u Za-grebu, Grada Sinja, i oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Splitu, a može se dobiti i od stečajnog upravitelja pozivom na mob 091-475 1111.Javno otvaranje svih zaprimljenih ponuda obaviti će se dana 14. srp-nja 2010. god. u 9.00 sati u sudnici br. 118/I Trgovačkog suda u Splitu, ulica Sukoišanska br. 6. Doznajemo da su pristigle dvije ponude za kupnju Dalmatinke Nove. Natječaj traje do 12. srpnja a dva dana iza trebala bi biti done-sena odluka o prodaji.obje ponude su prema mišljenjima radnika i njihovih sindikalnih predstavnika bolje od prethodnih, no još uvijek nitko nije htio davati konačne su-dove prije nego cijeli postupak pro-daje bude okončan, odnosno budu provedeni i zadovoljeni svi uvjeti natječaja, i prije svega budu ispun-jeni radnički uvjeti. Kada budete čitali ovo možda će se već znati novi vlasnik Dalmatinke.

Dalmatinka Nova

6 novineAktualno - Vjestice

U sportskoj dvorani 24. lipnja je održan je veliki završni koncert sinjskih mažoretkinja za sezonu 2009/10. Nastupile su sve sku-pine sinjskih mažoretkinja, od najmlađih mrvica do najstarijih seniorka, ukupno deset grupa sa 160 članica i jednim muškim članom Mariom Tomaševićem. Na nastupu je izvedeno 26 kore-ogra�ja, i to razičitih mažoret i twirling disciplina. Posebno at-raktivne su bile najmlađe članice mrvice koje su i dobile najviše pljeska od publike, te koreogra�ja s pomponima na temu Michaela Jacksona , a isto tako na nas-tupu su izvedene i ovogodišnje uspješnice s državnog prven-stva u mažoret plesu i twirlingu koje je održano u Novoj Gradiški u ožujku, na kojem su sinjske mažoretkinje osvojile ukupno 20 medalja za svoje koreogra�je, i to 8 zlatnih, 8 srebrenih i 4 brončane, te su zahvaljujući tim rezultatima stekle pravo odlaska na Europsko prvenstvo u mažoret plesu koje

će se početkom listopada održati u Švicarskoj, a na kojem će pokušati obraniti prošlogodišnju titulu europskih prvakinja. Nas-tup je bio speci�čan i po tome što je jedna od dvije najstarije članice sinjskih mažoretkinja, seniorka Tea Milanović - Litre slavila svoj dvadeseti rođendan, pa smo je tom prigodom iznenadile pok-lonom za rođendan, a i za sve ono što je učinila za sinjske mažoretkinje (inače višestruka državna prvakinja u solo i duo disciplinama), u proteklih tri-naest godina od kada je naša članica. Nakon nastupa organ-izirana je prigodna zakuska za sve mažoretkinje i roditelje, u dvo-rani kraj kina. Dva dana nakon nastupa u Trilju je održano i prvo regionalno prvenstvo Dalmacije u mažoret plesu za mlađe uzraste mažoretkinja, koje do sada nisu sudjelovale na državnim prven-stvima. Sinjske mažoretkinje su sudjelovale u tri kategorije i u sve tri osvojile medalje, i to dvije zlatne i jednu srebrnu. Zlatne su bile u kategoriji tradicionalni mažoret ples djevojčice od 8-10 godina i u kategoriji tradicion-alni mažoret ples djevojčice od 10-12godina, dok su srebrenu medalju osvojile u kategoriji exibition corp djevojčice od 10-12godina.

Nezavisni vijećnik Miro Bulj sazvao je konferenciju za ovinare na temu skupštine Autoprijevoza sinj. Pro-zvao je gradonačelnika zbog kako je rekao oprečnih stavova. “Dan prije skupštine gradonačelnik je stao uz sindikate, a potom je nakon skupštine dao izjavu da je doka-pitalizacija obavljena. Promet je dokapitalizirao Autoprijevoz sa 26 stgarih autobusa koji su procijenjeni na 7 milijuna kuna. I ministar Šuker je inzistirao na ispunjenju ugov-ornih obveza od strane Prometa”, rekao je Bulj te prozvao I općinsko državno odvjetništvo te državnog odvjetnika Mladena Bajića zbog neučinkovitosti u rješavanju slučaja Autoprijevoz. U nastavku konferen-cije nezavisni vijećnik Bulj je izrazio nezadovoljstvo sporošću rješavanja statusa rodilišta te ukidanjem Ureda za obranu u Sinju zbog čega braitelji radi najobičnijih potvrda moraju putovati u Split.

HUMANITARNA UTAKMICA ZA ŽANU LELASPiše: Božidar Jadrijević

Na igralištu NK Glavice je odigrana humanitarna nogometna utakmica za pomoć pri liječenju djevojčice Žane Lelas iz Vr-like. Utakmica je odigrana u sklopu blagdana Svetog Ivana i Dana sela Glavice. Glavni inicijator ove utakmice je leg-enda NK Glavice Rade Labrović, inače poznat po organ-iziranju sličnih humanitarnih aktivnosti. U natjecateljskom dijelu snage su odmjerili nogometni veterani Cetinskog kraja pojačani Zlatkom Canjugom i dalmatinski nogometni suci predvođeni selektorom Stjepanom Glavinom. Na kraju su slavili domaćini sa 3:2 .Pogotke za Cetinske veterane su postigli Nikša Domaze-Lošo dva puta i Frano Poparić, a za suce Josip Knezović i Jakov Titlić. Utakmicu je pratilo oko 200 gledatelja, a glavni sudac je bio Goran Proleta iz Opuzena. Nakon utakmice je održana aukcija za Arsenalov dres, ko-jeg je nosio naš reprezentativac Eduardo Da Silva. Dres je

na aukciji kupio bivši predsjednik NK Glavice Ivan Perić, poznat kao veliki humanist i čovjek koji pomaže Zakladu „ Kap za Slap“ i teško bolesne tjelesne invalide. Utakmici je bio nazočan i Ante Raos, predsjednik Mreže udruga osoba sa invaliditetom Dalmacije. Nakon zajedničke fotogra�je Rade Labrović je ispred ogranizatora Žani Lelas zaželio brzi oporavak te joj uručio 18.000,00 kuna koje je prikupljeno od organizacije.

Piše: Vesna Jukić-Bračulj

SPEKTAKULARNIM NASTUPOM U SPORTSKOJ DVORANI SINJSKE MAŽORETKINJE OBILJEŽILE ZAVRŠNICU SEZONE

7Novosti iz političkog životanovine

HDZ

Tijekom proteklog mjeseca GO HDZ-a sastao se dva puta , te je or-ganizirao tematsku tiskovnu kon-ferenciju na temu “ Godina dana aktualne gradske vlasti.“ na kojoj su se predstavnici stranke osvrnuli na protekli vremenski period nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora.Na sastancima gradskog odbora članovi su informirani o održanim unutarstranačkim izborima u or-ganizaciji mladeži HDZ-a Grada Sinja, te je GO povećan za jednog člana, novoizabranog predsjednika Mladeži HDZ-a, Antonija Šimlešu, koji je automatizmom postao i član predsjedništva HDZ-a Grada Sinja. Predstavnici stranke položili su vijence žrtvama i stradalima povodom dana antifašističke borbe 22.lipnja, te povodom najvećeg praznika dana državnosti prisjećajući se 25. lipnja 1991., kada je Hrvatski sabor donio odluku o pokretanju postupka razdruživanja od drugih republika SFRJ i Dek-laraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.Nezavisni vjećnik Miro BaraćNa pitanje što je kao nezavisni vjećnik radio u proteklim razdo-blju Miro Barać nam je opširno odgovorio sllijedeće; Želeći promi-jeniti dosadašnji način vođenja i upravljanja gradom,nastojao sam biti što aktivniji u radu gradskoga viječa grada Sinja.Prihvaćao sam sve prijedloge za koje sam mislio da će doprinijeti napretku grada. Podržao sam ulaganje u razvoj gospodarske .zone kao prioritet, zalagao se da bude više transpar-entnosti u vođenju gradskih �rmi koji su najveći korisnici proračuna, podržavao i podržajem da u Sinju ostane Dom zdravlja Ustrajao sam i ustrajati ću da se dokažu,ako ih je bilo, sve nepravilnosti kod pri-vatizacije pojedinih �rmi u Sinju (Dalmatinka, Autoprijevoz.). Za-lagao sam se a i ubuduće ću da svi korisnici proračuna(udruge i slično) polažu račune građanima, jer to nije virtualan novac, već novac građana. Prihvaćen je moj

prijedlog o zapošljavanju kao volontera, mladih visokoobra-zovanih, jer smatram da je to jedan od načina da ti potrebni kadrovi os-tanu u svom gradu. Zalažem se i za stvaranje što boljih uvjeta mirnog življenja u samom centru grada pa je prošao moj prijedlog da teren oko pravoslavne crkve bude park ili trg, a ne parking zona. Odrekao sam se vjećničke naknade u korist jednog studenta iz Vukovara.”

SDP

Delegacija sinjskog SDP-a je 19. lipnja posjetila Tjentište na Sutjesci kako bi prisustvovali 65. godišnjici obilježavanja bitke na Sutjesi koja se vodila za II svjetskog rata. Prema rječima predsjednice sin-jskog SDp-a Nataše poparić na obilježavanju je bilo preko 2500 lju-di, a Poparićka je spomenula i po-datak da je tijekom bitke poginulo 3304 borca NOVJ, od čega je bilo oko 2900 Dalmatinaca, a od njih oko 300 Sinjana I Cetinjana. “Stoga su nas posebno pozdravljali kada su čuli iz kojeg smo kraja,” dodala je Nataša Poparić. Inače stranka odnedavno ima i web stranice pa se putem interneta može pratiti rad i aktivnosti SDP-a u Sinju uz SDP web ima i HDZ, ali primjedba je da nije previše ažuriran.

HSLS

U sinjskoj organizaciji HSLS-a predstoje važne unutarstranačke aktivnosti. Naime u pripremi je redovita izborna skupština sin-jskih liberala, na kojoj će kao gosti nazočiti uz predsjednika HSLS-a Darinka Kosora I mnogi drugi dužnosnici iz vrha stranke. I MHL Sinj ( mladi hrvatski liberali-podružnica Sinj) se pripremaju za izbore u sovjoj organizaciji, tako da i mlade i stare liberale ovo ljeto

očekuje puno posla. Inače dva vijećnika stranke Dragan Podrug i Hrvoje Filipović-Grčić su aktivni na sjednicama GV-a.

Nezavisni vjećnik Miro BuljOsim niza konferencija za medije na kojima je izvještavao javnost o svojim aktivnostima, Bulj je in-icijator i niza akcija u gradu, pa tako između ostalog pokretanja inicijative za opstanak i ostanak sinjskog doma zdravlja i rodilišta, potom akcija oko tvrtki Autopri-jevoz i Dalmatinka gdje je davao potporu radnicima u borbi za nji-hova prava. Nedavno je pokrenuo inicijativu da se u gradu postavi bista dr. Tihomila Rađe.

HSS

Sinjski HSS održao je krajem lip-nja konferenciju za medije na ko-joj je između ostalog govoreo o godini dana vladavine NL dr. S. Jadrijevića. HSS-ovcisu istaknuli kako se predizborna obećanja nisu ostvarivala u najavljenom opsegu iako je razvidno da gradska vlast ulaže dosta napora u realizaciji GZ Kukuzovac. Također je stavljena zamjerka na podjelu poljoprivred-nog zemljišta u vlasništvu države, odnosno HSS sinja smatra da bi podjela trebala ići brže I transpar-entnije te da se neće ugroziti nas-tavak obrađivanja I poljoprivredna porizvodnja. Iznesen je I podatak da je grad sinj tijekom 2009.g. up-rihodio oko 8 milijuna kuna manje nego u 2008.g. I HSS je pokrenuo inicijativu za postavljanje biste dr. Tihomilu Rađi. Na konferenciji su se osvrnuli na rad GV-a pa su tako istaknuli kako je vijeće izgubilo legitimitet, a također su prozvali I Mira Baraća, dojučerašnjeg člana stranke ustvrdivši kako je u javnost plasirao netočne podatke vezane za svoju političku odluku o prelasku u nezavisne vjećnike. “Barać je isključen iz stranke zato što je odlučio postati nezavisni, a nije obrnuto kako on tvrdi” zaključeno je na presici HSS-a Sinja.

8 novineRazgovor

Sve je manje vremena do početka 295. alkarskih svečanosti. O dosadašnjem tijeku priprema alkara i svemu onome što slijedi do same Alke izvijestio nas je alajčauš Tonći Bešlić.„Pripreme za ovogodišnju Alku započele su 14. svibnja na sinjskom Hipodromu. Na prvoj prozivci oku-pilo se 29 kandidata. Od spomenutog broja njih 22 već je učestvovalo u Alci, a ostalih sedam su mladi konjanici. Prvotni je plan bio da se do 1. srp-nja jaši dvaput tjedno, no 19. svibnja županijska veterinarska inspektorica donijela je rješenje o zabrani izlaska konja van kruga Ergele zbog spolne bolesti jednoga rasplodnog konja. Zbog toga su pripreme alkara bile slabijeg intenziteta, jašilo se samo u krugu hipodroma. Nakon što je spomenuto rješenje o zabrani ukinu-to, da bi pojačali intenzitet priprema, počeli smo trenirati triput tjedno, ponedjeljkom, srijedom i petkom. Od 1. srpnja se jaši svaki dan osim subote i nedjelje, a od 14. srpnja trenirat će se na samom alkarskom trkalištu“, kaže alajčauš Bešlić.„Prva selekcija kandidata bit će 20. srpnja kada na trkalištu ostaju samo kandidati za alkarsku povorku, da bi tjedan dana prije 295. Sinjske Alke vojvoda na prijedlog alajčauša odredio 17 alkara kopljanika, alkare pratitelje i ađutanta ovisno o izboru onih koji bi trebali biti u alkarskoj pratnji. Mogu reći da se za ovogodišnju Alku otvara prostor za mlađe momke“, kaže Bešlić koji je rekao i riječ-dvije o konjima koji će sudjelovati na alkarskim nadmetanjima.„Sve je standardno. S konjima je sve u redu, nisu nemirni. Puno toga ne ovisi samo o konju nego i o konjaniku. Postojanost i smirenost raspoloženja konjanika je vrlo bitna. Za ovogodišnju Alku ima-mo na raspolaganju 34 konja. Od tog broja 20 su u vlasništvu Ergele, a 14 je privatnih. Za alkarsku pov-orku treba odabrati 24 najkvalitetnija konja. Treba stvoriti simbiozu konjanika i konja. Treba postup-no, korak po korak podizati kondiciju i raspoloženje da bi sve doživjelo kulminaciju na samim alkar-skim svečanostima. Što se tiče opreme, ona je u zadovoljavajućem stanju. Moram naglasiti da im-amo vrlo kvalitetna sedla za konje (ciffer) kupljena još 1987. g. i čija današnja vrijednost nije ispod dvije tisuće eura. Ipak, i njih bi trebali postupno mijen-jati“, kaže Bešlić koji dužnost alajčauša obnaša već petu godinu.

„Želim opći uspjeh Alke, da pripreme alkara i sama natjecanja prođu u najboljem mogućem redu kao što je bio slučaj i u prethodne četiri godine“, rekao je na kraju Bešlić.„Želim opći uspjeh Alke, da pripreme alkara i sama natjecanja prođu u najboljem mogućem redu kao što je bio slučaj i u prethodne četiri godine“, rekao je na kraju Bešlić.

Alajčauš Tonći Bešlić: Otvara se prostor mlađimaZapovjednik čete alkara obavijestio nas je o dosadašnjem tijeku priprema i svemu onome što slijedi do same 295. Sinjske alke

Piše: Žarko KodžomanFoto: Žarko Kodžoman

9Mjesni Odborinovine

NOVOSTI IZ MJESNIH ODBORAPredstavnici gradske vlasti obišli mjesni odbor Brnaze i „snimili“ komunalne probleme

U Brnazama je problem neuređeni plato uz groblje. Tu se nalazi i dio zemlje koja je gradu ponuđena na kupnju, pa bi se taj prostor iskoristio za igralište i parkirališni prostor. Cijeli plato bi trebalo urbanistički riješiti i osmisliti. Također je veliki problem i okoliš osnovne škole u Brnazama na koju je naslonjen i vrtić. Postoji opasnost direktnog izlaza iz dvorišta na lokalnu cestu, na kojoj se ne vozi sporo. Put ko-jim je išla Ferata je zapušten i neasfaltiran, postoji puno i ostalih nerazvrstanih putova koje treba asfalti-rati ili presvući novim asfaltom, posebno u zaseoku Mastelići, Klarići i kod plantaže jabuka obitelji Zec.Dom u Brnazama je zapušten i devastiran, te postoji opasnost od otvorenih i devastiranih štekera koji prijete opasnošću djeci i odraslima. Veliki problem su i dotoci voda koje ulaze u privatne kuće i stvar-aju velike materijalne štete. Predsjednik mjesnog odbora Ivo Vukasović je posebno istaknuo oštećeni nogostup kroz cijelo naselje u koji nije uloženo ništa �nancijskih sredstava od njegove izrade.

Proslava Svetog Ante u Tujacima

Na Svetog antu najveća fešta je u Turjacima. Tako je bilo i ove godine. Uz tradicionalne vjerske obrede, svečanu svetu misu i blagoslov djece priređen je i bogat program,. Na pozornici uz mjesnu crkvu nastupili su KUD-ovi, Kamešnica iz Otoka, udruga za očuvanje baštine Cetinskog kraja, gradski pjevački zbor, a održan je i tradicionalni malonogometni turnir.

Pobjednik drugog po redu malonogometnog turnira po prezimenima (SVE ZA PREZIME) u Turjacima je momčad Bekana koja je tako obranila prošlogodišnji naslov. Na turniru koji se održao u sklopu proslave svetog Ante nastupilo je ukupno 12 momčadi od kojih su neke branile čast jednog prezimena, a neke su bile „miješane“ (sastavljene od igrača s različitim prezi-menima). Iako je turnir bio revijalnog karaktera, na terenu se igralo sa srcem i dušom, a sve u cilju da se obrani „čast“ svog prezimena. Prolilo se mnogo zno-ja, ali i pokoja kapljica krvi. Sve je utakmice s velikim zanimanjem pratila mnogobrojna publika. Najbolji strijelac turnira bio je Tomislav Budimir-Bekan s osam pogodaka. Nakon �nala na igralištu je bila priređena i prigodna zakuska. Feštalo se i slavilo dugo u noć.

Skupina 1Bekan : Grgić-Blajić 4:1Bekan : Jazidžija-Maleš 4:1Grgić-Blajić : Jazidžija-Maleš 2:4Poredak: Bekan (6 bodova), Jazidžija-Maleš (3), Grgić-Blajić (0)

Skupina 2Pupić : Uvodić-Perković 2:2Pupić : Galić 1:2Galić : Uvodić-Perković 2:2Poredak: Galić (4 boda), Uvodić-Perković (2), Pupić (1)

Skupina 3Budimir : Marković 3:2Lucić-Bilić-Maleš : Marković 3:0Budimir : Lucić-Bilić-Maleš 1:5Poredak: Lucić-Bilić-Maleš (6 bodova), Budimir (3), Marković (0)

Skupina 4Perić : Pavlinušić 0:3Perić : Šarac-Jelinčić-Vuka 2:2Pavlinušić : Šarac-Jelinčić-Vuka 3:1Poredak: Pavlinušić (6 bodova), Šarac-Jelinčić-Vuka (1), Perić (1)

PolufinaleBekan : Galić 4:2Lucić-Bilić-Maleš : Pavlinušić 4:0

FINALEBEKAN : LUCIĆ-BILIĆ-MALEŠ 4:1

Sve za prezime!

U sklopu proslave svetog Ante u Turjacima drugu je godinu zaredom održan malonogometni turnir po prezimenima, a pobjednik je isti kao i lani, momčad Bekana

Piše: Žarko KodžomanFoto: Žarko Kodžoman

10 novineMjesni Odbori

Na kavici kod predsjednika

Subota, rano ujutro, krećemo na razgovor s prvim čovjekom mjesnog odbora Brnaze, Ivom Vukasovićem-Parom. Sidi isprid kuće u ladu svoje odrine, lista novine, a supruga Mir-jana mete. “Ajme meni šta ste nas pripali,“ poskoči Mirjana s metlom u ruci, jer smo se mi tiho prišuljali, pa smo ih oboje prenuli u rano-jutarnjoj kontemplaciji. “Evo ja malo očistila isprid kuće“, kaže prava brižna i vridna brnaška domaćica. Na stolu su se odmah stvorili kava, sok i kolači, a glavar sela Ivo se uoz-biljio. “Pa nećemo u boj s Turcima, ne tribaš bit tako mrk“, malo smo se našalili jer naš Ivo osim što već dugi niz godina obnaša dužnost predsjednika MO, također je i alkarski arambaša, te dugogodišnji sportski djelatnik, rukometaš, a uz sve to stigne i odraditi svojih osam, nekad i više sati u sinjskom pogonu HEP-a. “Napišite da sam ja prvi arambaša iz Brnaza, ali dodajte da Brnaze imaju alkarsku tradiciju, Vučkovići, Malbaše i niz drugih. poznati smo i po dječjoj alci, najpoznatija Vučkovića, ali treba svakako reći da se u svakom zaseoku igrala i igra alka, i u Vukasovića i u Marića, i u Talajića, ajme meni Mirjana sidi tu da ne bi koga zaboravio, znaš kakvi su naši Brnažani odma će dignit nos“, rekao je Ivo supruzi, a ona je spremno sjela za stol s nama kako bi i ona pomogla u pravljenju reportaže. “E Ivo ipak je ženska ruka u ovoj kući ona koja drži buz-dovan“, opet smo malo provocirali stasitog arambašu, ali on se nije dao smesti već je spremno izišao s podacima; “Brnaze se prostiru u dužini od 5 km prema Sinju i Trilju.

U 2001.g .imali smo po popisu 3223 stanovnika, a sad ih je sigurno više. Ima mladog svita, žene se i udaju, rađaju se dica. Obitelji ima oko 875, a površina naselja je 262 ha. Zanimljiv je i podatak da sada uz starosjedioce ima oko 230 novih prezimena, uglavnom doseljenika

iz susjedne Bosne koji su se nasel-javali tijekom proteklih deseteljeća u Brnaze”, izreferirao je Ivo. Brnaze su uvijek bile ulaz u Sinj tako da praktički i nema te granice koja odvaja. Zadnjih godina su se skoro stopile sa Sinjem pa mnogi ulazeći iz pravca Splita kod Masle u Brnaze već smatraju da su u Sinju. A kaže Ivo da se i Tomašević, te Poparići i Budimiri uvijek bili dio Brnaza, ali je administrativnom odlukom odlučeno da oni postanu Sinjani. “Naš svit radi uglavnom u sinju, ima ih u Splitu, u škveru, a ima i dobar broj onih koji rade u Hrvat-skim željeznicama. Imamo i obrt-nika u selu, poljoprivrednika koji sade povrće u polju, ima pokušaja voćarstva, stočarstva je sada manje nego prije“, kaže Ivo.

Brnažani su uvijek bili društveno aktivni što se vidi po broju udruga u naselju

Inače Brnažani su uvijek bili i društveno aktivni, pa je tako u zad-

njih nekoliko desetljeća u mjestu osnovano niz udruga, KUD Brnaze (1975.g.), Klapa Prijatelji (1999.g.), Sportsko društvo Brnaze (2002.g.), Nogometni klub Brnaze (2008.g.) a imaju i svoj časopis Brnaška strana. Upravo nam je glavni urednik Ante Čarić ljubazno ustupio nekoliko

fotogra�ja brnaških bunara te dozvolio da se koristimo nekim podacima iz časopisa za ovu reportažu. Brnažani imaju i nadaleko poznatu dječju Vučkovića Alku te čuveni brnaški dernek na Meljači. E kad smo već kod te smotre narodnih običaja, igara i junaštva, pitali smo Ivu Vukasovića da nam ispriča koju anegdotu. “Zanimljivo je da je uvik postojao taj sportski rival-itet Brnažana i Glavičana, pogotovu kod tih narodnih

igara, potezanja konopa, rvanja, klipa, balota i drugog. A s druge strane najviše se međusobno žene Brnažani s glavičkim curama i obrnuto Glavičani s brnaškim“, kaže Ivo te dodaje da u Brnazama ima niz zanimljivih i poznatih lju-di, ali njemu je nekako neugodo izdvajati da se ne bi neko nalju-tio. U svakom slučaju Brnaze su dale i pisce, i likovne umjetnike, i dobre sportaše, i alkare, i gospo-darstvenike i političare, a pokazali su se i u Domovinskom ratu kao branitelji. pa bi zaista lista bila poduža, kada bi sve nabrajali. Inače Brnaze imaju dva zaštitnika Svetog Nikolu Tavelića koji se slavi 14. studenog i Gospu Lurdsku koja se slavi 11. veljače. Crkva je Svetog Nikole iz izgrađena je 70-ih godina prošlog stoljeća, a u njoj službu sada obavlja fra Luka Norac Kljajo. Brnaze imaju i dvije kapele, jednu Srca Isusova na ulazu u selo, a dru-gu gospe Sinjske kod Čarića briga.

BRNAZE-PREDGRAĐE SINJA RAZBACANE UZ CESTU, PO POLJU I U BRDU

Predsjednik MO Brnaze ivo Vukasović Para kaže kako predstoji još puno komunalnih zahvata kako bi naselje imalo još bolje uvjete življenja, te da članovi MO predano rade na tome

Piše: Vito PerićFoto. Vito Perić , Ante Čarić i Stipe Mandac

11Mjesni OdborinovineMjesni odbor ima još puno posla u rješavanju komunalnih problema Mještani su uredili i sportski centar sa travnatim nogometnim terenom na Meljači, a Ivo Vukasović ističe kako ima još niz komunalnih problema koje treba riješiti. “Bili bi zadovoljni gradnjom zaobilaznice, treba riješiti i kanalizaciju, idejni projekt postoji, problem je i parking prostor kod našeg groblja, a obzirom da kroz naselje prolazi glavna cesta treba posebno rješavati problem signalizacije, ja sam predlagao uvođenje žutih treperavih svjetala pogotovu u Vučkovićima i Vukasovićima, to su kritične točke, a ne smijemo zabo-ravit da u naselju imamo dva vrtića i školu, znači svakodnevno je velik broj pješaka u prometu“, rekao je Vukasoivić te na kraju dodao da u Brnazama postoji društveni objekt koji se zove Dom mladih Brnaze, trenutno prilično devastiran, ali kada bi se uložio novac u popravak mladi a i stari Brnažani bi dobili vrijedan objekt u kojem bi zadovoljili svoje i kulturne i ostale društvene potrebe. Pa poželimo Brnažanima da im se ostvari sve što su naumili i što žele kako bi im misto bilo još lipše i ugodnije za život.

BRNAŠKI BUNARIU listu klape Prijatelji „Brnaška strana“ pronašli smo zanimljiv tekst i fotogra�je brnaških bunara. Autor gteksta je profesor Stipe Mandac koji je uka-zao na naš loš odnos prema okruženju i

najvećem blagu koje imamo a to je voda. Profesor Mandac piše o zaboravljenim bunarima kojih u mjes-tu ima destak. Pa je tako nabrojio Poparića bunar, Budimirov bunar, Vučkovac, Šabića bunar (kod Jaže), Marićevac, Meljača, Klarića-kukuzov, Miletin i još puno kužćnih bunara. Mi ćemo uz objavu efektnih fo-togra�ja podržati plemeniti naum profesora Mandaca, a to je da vratimo svi zajedno u život zaboravljene i zapuštene bunare, koji su nekada bili izvor života, i mjesta događanja.

NA VAMA JE DA RAZVALITE A NA NAMA JE DA POPRAVIMO

Braniteljska zadruga Patriot - odjel za vodoinstalacijestrojno odštopavanje kanalizacije brzo i efikasno

snimanje cijevi TV kameromsve vrste vodoinstalacija

centralno grijanjemob. 098/518 872

Braniteljska zadruga Patriot - odjel za vodoinstalacijestrojno odštopavanje kanalizacije brzo i efikasno

snimanje cijevi TV kameromsve vrste vodoinstalacija

centralno grijanjemob. 098/518 872

12 novineKritično oko

Ovaj puta smo zabilježili smo dva problema koja muče naše sugrađane, što ne znači da komunalnih problema nema. Ova dva navedena izdvojili so kao najzanimljivija, ali u našim novinama imate i broj mobitela 099/2170931 i mail sinjske.novine@gmail.com pa nam uvijek ožete dojaviti o vašem komunalnom problemu i mi ćemo izići na teren i to zabilježiti.

Priključak građevine na kanalizacijski ili vodoopskrbni sustav

Kako se naši sugrađani kada dođu u situaciju priključenja svoje građevine na kanalizacijski ili vodoopskrbni sustav nađu u pitanju kako će to iz-vesti, odnosno gdje podnijeti zahtjev, kome i koliko se što treba platiti mi smo zatražili od nadležnog odjela u gradskog upravi dokumentaciju, odnosno Odluku, da sugrađani ne bi lutali od vrata do vrata i preskakali niz birokratskih zapreka.

Temeljem . članka 34. Zakona o komunalnom gospodarstvu Gradsko vijeće.

O D L U K U

o priključenju na komunalnu infrastrukturuČlanak 2. Građevine izgrađene bez akta na temelju kojeg se može graditi ne smiju se priključiti na komunalnu infrastrukturu, kao i građevine za koje je u tijeku postupak inspekcije koja se odnosi na obustavu građenja ili uklanjanja građevina prema posebnom zakonu».

II POSTUPAK PRIKLJUČENJAČlanak 3. Postupak priključenja na komunalnu in-frastrukturu pokreće pismenim zahtjevom vlas-nik građevne čestice, odnosno građevine koja se priključuje na komunalnu infrastrukturu.

Uz zahtjev se prilaže: pravomoćnu građevnu dozvolu, vlasnički list, uvjerenje građevinske in-spekcije da nije u tijeku postupak koji se odnosi na obustavu građenja ili uklanjanja građevine prema posebnom zakonu i propisanu pristojbu. Zahtjev za priključenje na komunalnu infrastruk-turu podnosi se Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti Grada Sinja. Članak 4. Rješenje u povodu zahtjeva za priključak na komunalnu infrastrukturu nakon provedenog upravnog postupka donosi Upravni odjel za komu-nalne djelatnosti Grada Sinja.Članak 5.6. Primjerak rješenja dostavlja se trgovačkom društvu Vodovod i čistoća” d.d. Sinj,.

Članak 9. Priključak građevine na objekt komunalne infrastrukture mora se u tehničko-tehnološkom smislu izvesti prema pravilima struke, vodeći računa da se priključivanje obavi, racionalno, uz op-timalne troškove, ,Članak 11. Trgovačko društvo Vodovod i čistoća d.d. Sinj koje obavlja komunalnu djelatnost op-skrbe pitkom vodom i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obavlja priključenje i nadzor nad izvedbom priključaka građevine na javni sus-tav odvodnje otpadnih voda, Vlasnik građevine plaća troškove izvedbe priključka prema stvar-nim troškovima trgovačkog društva iz stavka 1. ovog članka, na temelju pisanog ugovora i računa na izvršeni posao.

V NAKNADA ZA PRIKLJUČENJE Naknada za priključenje na komunalnu infrastrukturu je prihod proračuna Grada Sinja, koju plaća vlasnik građevine koja se priključuje na komunalnu infrastrukturu

Psi lutalice

Prije nekoliko dana zvali su uznemireni građani jer je u ranim jutarnjim satima središnji dio grada, Trg kalja Tomislava, zatim trg dr. Franje Tuđmana, Vrlička i neke druge ulice, bio pre-pun pasa lutalica. Njih nekoliko je ležalo na središnjem trgu, a građani se s pravom pribojava-ju jer ne znaju da li su životinje opasne i može li doći do ugriza, što se već i ranije dešavalo u grad-skom parku. U svakom slučaju obavijestili smo nadležni odjel za komunalne djelatnosti, a kako će trajno biti riješen ovaj problem za koji znamo da postoji već duže vrijeme ostaje nam da vidimo.

Rubrika za komunalne i druge probleme koje muče naše sugrađaneZabilježili perom i kamerom: Vito Perić i Žarko Kodžoman

KRITIČNO OKO

13Mladi i Biznisnovine

Mario Markulin oduvijek je volio raditi oko automobila. Prije dvije godine odlučio je spojiti ugodno s korisnim. Otvorio je autoservis.„Još u petom razedu osnovne škole prvi put sam popravio auto. Jednostavno, volio sam raditi oko auta još od djetinjstva. Prije dvije godine nisam imao posla i odlučio sam otvoriti autoservis za brzi servis vozila. Kuća mi je na dobroj lokaciji u Ulici fra Filipa Grabovca 100 uz državnu cestu D1 i to je bio dodatni razlog zašto sam se odlučio za pokretanje ovog posla“, kaže 31-godišnji Markulin, inače po struci strojar-ski tehničar.„Za pokretanje posla bilo mi je potrebno oko 150 tisuća kuna. Imam autodizalicu, ekotester, stargas 898, autodijagnostiku, aparat za namještanje svjetala, tester za ispitivanje akumula-tora, saugere za izmjenu ulja i sve ostale potrebne strojeve. Moj

autoservis bazira se na brzom servisu auta i pripremi vozila za tehnički pregled“, kaže Markulin i potom govori o pogodnostima koje njegov Autoservis i vulkan-izer Mark nudi.„Držimo ulja Shell, Castrol, Mobil i Valvoline. Onaj tko ih kupi kod nas ima pravo na be-splatnu izmjenu, a uz kupljeno sintetično ulje idu i gratis �lter ulja. Uz snižene cijene nudimo mogućnost i plaćanja karticom“, kaže Markulin koji je nedavno i proširio opseg djelatnosti vulkan-izerstvom.„Zbog kompletiranja usluge i mušterija okrenuo sam se i vul-kanizerstvu. Uzeo sam strojeve za vulkanizerstvo – montirku, balansirku i sav pripadajući alat za obavljanje ove djelatnosti. Nu-dimo veliki izbor auto guma Sava, Barum, Michelin, Good Year te ostalih marki kombi i moto guma svih dimenzija. Neke je gume

potrebno prethodno naručiti uz besplatnu montažu i balansiran-je. Uz kupljene gume radimo gratis pregled vozila - ekotest i dijagnostiku. Jednostavno sada ljudi ovdje imaju sve na jednom mjestu, sve potrebno za brzi servis. I još nešto. Klijenti će moći plaćati ne samo gotovinom nego i karticama“.Radno vrijeme Autoservisa i vul-kanizera Mark je od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati, a sub-otom se radi od 8 do 13 sati. Sve potrebne informacije građani mogu dobiti na sljedeće brojeve: 021/822-866 i 091/121- 2212.Mario je zasad zadovoljan pos-lom.„Ide dobro, interes je solidan, građani dolaze. Zasad radim sam, no širenjem posla u planu je zapošljavanje još ljudi“, rekao je na kraju Markulin.

Autoservis i vulkanizer Mark - sve na jednom mjestu

Mario Markulin otvorio je prije dvije godine autoservis, a sada je i proširio opseg djelat-nosti vulkanizerstvom

Piše: Žarko KodžomanFoto: Žarko Kodžoman

ooSEMAF R d.o.o.SEMAF R d.o.o.AUTO ŠKOLA

CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIHSINJ - Vrlička 52 a

Tel/fax: 021/822-111; 661-110Mob: 098/265-781

oo

14 novineZanimljivi ljudi

Mladena Vučkovića u našem gradu svi poznaju kao vrsnog alkara ko-pljanika. Ipak, malo tko zna da je Vučković kao diplomirani inžinjer građevinarstva prvi u Sinju otvorio projektni ured koji se bavi projekti-ranjem, nadzorom i gradnjom ob-jekata pomorske gradnje. ALKAR U SRIDU d.o.o. je poduzeće koje je Mlađo osnovao 2006. g. u Sinju.„Moj se ured bavi i projektiranjem ob-jekata visokogradnje, mostogradnje, cestogradnje, no upravo pomorska gradnja donosi 70 posto dobiti tvrtke. Ovakvih projektnih ureda koji se bave pomorskom gradnjom u Hrvat-skoj ima ukupno svega sedam, a mis-lim da čak i Zagreb nema niti jedan. Ovdje u Sinj dolaze strani investitori, predsjednici lučkih uprava, investi-tori stranih marina. Čude se kako to u Sinju uopće postoji ovakav ured specijaliziran za pomorsku gradnju. Naziv „Alkar u sridu“ smislio je moj pokojni otac Anđelko“, kaže Vučković.Mladen je iskustvo stjecao prvo u tvrtki ADK d.o.o. Sinj, potom u Pomgrad inženjeringu, zatim u Konstruktoru da bi napokon prije četiri godine osnovao vlastitu tvrtku.

Samo čisto znanje privlači klijente

„Imao sam viziju tj. oduvijek sam imao ideju da sam otvorim svoj projektni ured. Nekoliko sam godina radio za druge tvrtke, stjecao iskustvo i onda napokon sam krenuo u ovaj posao. Inače, i moj brat Mislav je inžinjer građevine, on radi na poslovima nadzora u Hrvatskim cestama“.A reference koje je slavodobit-nik Sinjske alke 2005. g. stekao kroz svoj rad govore same za sebe. „Dok sam radio za već spomenute druge tvrtke, sudjelovao sam u izradi raznih

idejnih, izvedbenih i glavnih projekata poput onih vezanih za tri ribarske luke u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emira-tima, sanaciju dijela obale u luci Cavtat, Marinu Povljanu na otoku Pagu, projek-tanski nadzor luke Gruž i drugo. Moja vlastita tvrtka radila je pak na projektu tra-jektnog pristaništa Koločep, privezištu za megajahte na otoku Pagu, Marina Pirovac i raznim drugim projektima. Ova tvrtka specijalizirana je za projekte uređenja i sanacija obala, trajektnih pristaništa, ma-rina, luka. Probio sam se dobro na tržište na račun znanja“, priča nam Vučković.Uostalom sve ove podatke, infor-macije i reference o Mladenovoj �rmi možete vidjeti i na internet-skoj stranici www.alkar-usridu.com.Vučković kaže da činjenica da je alkar nije imala utjecaja na njegov uspjeh u poslu.„Nije Alka tu presudna. Samo čisto znan-je privlači klijente. Eto, jedino kad sam počeo raditi u splitskom Konstruktoru ta je tvrtka te godine bila sponzor mog nastupa na alkarskim nadmetanjima“.Tvrtka uz Vučkovića trenutačno nema niti jednog zaposlenika.„Imao sam jednog zaposlenika, no ko-legica je otišla u privatni biznis. Evo, dakle, otvorilo se jedno radno mjesto. Zainteresirani inžinjeri građevine, pro-jektanti, mogu se slobodno javiti“, kaže Mladen i optimistički gleda na budućnost.

Inžinjer Mlađo u sridu!Alkar Mladen Vučković otvorio je u Sinju projektni ured koji se ponajviše bavi projektiranjem, nadzorom i gradnjom objekata pomorske gradnje, a po njegovim riječima, takvih je u Hrvatskoj samo sedam.

Piše: Žarko KodžomanFoto: Žarko Kodžoman

15Zanimljivi ljudinovine

U planu širenje firme

„Planiram proširiti �rmu, zaposliti do pet inžinjera i preseliti ured u Alkar-ske dvore. Prijavio sam se na natječaj za iznajmiti prostorije u Alkarskim dvorima. Širenje ovisi o novim poslovima, sad je malo kriza, evo nedavno sam dao ponudu za jedan posao u Crnoj Gori. Inače, za rad na jednom projektu potrebno je dosta vremena. Nema ništa preko noći, onako brzinski“, pojašnjava Vučković.A ima Mladen ured na lipoj lokaciji, adresa Vrlička 1/I kat. Znate, to vam je odmah iznad kladionice Germania Sport. Iz ureda puca lip pogled na Pijacu, od-mara oči. A ima tu i jedan balkončić na koji Vučković voli izać’ i pripalit’ cigaretu. No, otkri-va nam Mlađo što još voli napravit’ kad mu od posla zakuva u glavi.„Otvorim balkonska vrata i slušam žamor s Pijace. A znaš šta je najjače? Točno doli ispod mog balkona skupljaju se „sinjski ćoškari“ ! Kakvih se pizdarija ja tu naslušam! Auuuuu. To me opušta“, smije se Vučković.

U uredu imaju dvije prostorije, jedna prilično veća u odnosu na drugu. Mladen provodi radno vrijeme u manjoj, a otkriva nam i zašto.„Mali ured – bolja koncentracija!“Ured je ukrašen raznim slikama i sličnim ele-mentima vezanim za konje, Alku i Sinj. A tik do izlaznih balkonskih vrata stoji jedan grb na koji je Mladen strašno ponosan.„To je grb Vučkovića koji datira iz 1751. god-ine kada su Vučkovići u Skradinu dobili titulu plemstva“.I na kraju Alka! Bez toga se ne može. Ne možemo završiti razgovor ugodni, a da se ne dotaknemo najvažnije sporedne stvari u Sinju.

Obožava sinjski đir

„Ja sam krenuo očevim stopama, no ne mis-lim ga prestići. On je bio slavodobitnik Alke pet puta. Ja zasad imam jedan naslov. Želja mi je još dvaput pobijediti i onda idem ća! Zasad sve funkcionira kako treba, pripreme za ovogodišnju Alku teku u najboljem mogućem redu. Ne jašem na svom konju. Ove godine konja mi je posudio Darko Jadrijević. Prošle su mi godine dva konja

„poludila“, nisu mogla izdržati psihički priti-sak svih događanja. Na Pijaci sam i pao s jed-noga. Valjda će ove godine s te strane sve biti u redu“.Vučković je na kraju želio još nešto naglasiti.

„U Sinju mi je stvarno lipo. Studirao sam u Zagrebu, radio u Splitu, no uvijek

mi je falio sinjski đir. Da sam otvo-rio projektni ured u Splitu zarada bi mi sigurno bila puno veća. No, jednostavno veliki sam zal-jubljenik u Sinj“.

16 novineSinjsko - Zagrebačka

Student iz Sinja Ivan Čugura do-bitnik je Rektorove nagrade za akademsku godinu 2009./2010. iz područja tehničkih znanosti. Tema nagrađenog rada je "Mjerenja parametara kumulativnog mlaza linijskog kumulativnog rezača". Ivan Čugura rođen je 05. ožujka 1989. u Sinju a student je Rudar-sko geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ivan, osim što je iznimno uspješan student, je inače i jedan od najaktivni-jih sinjskih studenata u Zagrebu, potpredsjednik je udruge „Stu-denti Cetinske krajine, član Se-nata Sveučilišta u Zagrebu, član Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, predstavnik studenta u Vijeću tehničkog područja te član povjerenstva EUROSTUDENT pri MZOŠ-u. Prema Statutu Sveučilišta u Zagrebu i Pravilniku o dodjeli Rektorove nagrade pravo natje-canja za Rektorovu nagradu imaju

svi redoviti i izvanredni studenti Sveučilišta u Zagrebu, s tim da se istom studentu Nagrada može dodijeliti samo jednom. Konkuri-rati mogu isključivo znanstveni radovi, s tim da rad ne smije biti diplomski rad. Rad može biti zajedničko ostvarenje najviše tri autora. Nagrada se sastoji od povelje te od novčane nagrade. Studentski rad za Rektorovu na-gradu mora biti pisan po sadržaju i obliku kao znanstveni. Izvorni zn-anstveni rad je onaj koji sadrži ne-objavljene rezultate izvornih znan-stvenih istraživanja, a znanstvene su informacije izložene tako da se analize i izvodi na kojima se rezultati temelje mogu ponoviti i provjeriti.Nagrađeni rad je samostalno djelo našeg Ivana, no svakako, ova na-grada našem studentu, ujedno je i priznanje našim osnovnim i sred-njim školama koje su našoj djeci pružile kvalitetne temelje za daljn-

je obrazovanje što je potvrđeno i ovom prestižnom nagradom. Ostaje nam nada da će se barem dio naših studenata po završetku studi-ja, sa stečenim znanjem vratiti u rod-ni kraj i doprinijeti razvoju Cetinske krajine te se na taj način „odužiti“ za stečene temelje ali i pružiti bolje uvjete nadolazećim generacijama.

IVAN ČUGURA DOBITNIK REKTOROVE NAGRADE ZA AKADEMSKU GODINU 2009. / 10.

Piše: Ivan BotaFoto: Ivan Bota

Nedostatak gospodarske perspektive godinama priječi mlade i obrazovane da se vrate u Sinj. Kada su velika sin-jska poduzeća propala nastala je crna rupa u gospodarstvu Cetinskog kraja. Globalna ekonomska kriza dodatno je pogoršala situaciju, ali i otvorila drugačije mogućnosti. Na inicijativu Kluba Sinjana, u Ministarstvu gospodarstva održana je prezentacija gospodarskih mogućnosti Sinja i Trilja, u suradnji s Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja te HGK.

Zajednički nastup Sinja i Trilja Gradonačelnici Sinja i Trilja, Ivica Gla-van i Ivan Šipić po prvi su puta zajedno istupili na gospodarsku scenu. Ideja Gospodarskog foruma bila je prezenti-rati gospodarske potencijale Sinja i Trilja. - Iako su naši gradovi manji, smat-ram da su gospodarski potencijali veliki. Ukoliko želimo osigurati pre-okret najvažnije je umrežavanje i zajednički nastup – rekao je Glavan.- Dičili smo se brojnim tvrtkama koje su danas u stečaju, raspravama ili na sudovima. Ljudi koji su u njima radili ostali su nezbrinuti. Zona Čaporice je već pokrenuta, komunalno potpuno opremljena, a preuzeli smo i dio ljudi iz Cetinke, Dalmatinke, SMS-a i pružili im novu priliku – istaknuo je Šipić.Ravnateljica Instituta R. Bošković i pred-

sjednica Kluba Sinjana, Danica Ramljak prezentirala je mogućnosti zone Kukuzo-vac te kao kompetitivnu prednost, istaknu-la kako 128 ha ima status bescarinske zone. -Hrvatska ima oko 300 zona potencijal-nih za investiranje, a tek ih je pet s bes-carinskim statusom. To je bitno, obzirom da EU nije sklona dodjeli bescarinskih statusa. Potencijal Zone čini i velika neza-poslenost mladih. Iako ne zvuči kao pred-nost, mladi predstavljaju skupinu koja se može prekvali�cirati. Investitorima je, uz poreze, infrastrukturu i prometnu pov-ezanost, važan potencijal radne snage.Tu Kukuzovac i Čaporice mogu prof-itirati od Sveučilišta u Splitu na kojemu godišnje, diplomira oko tri tisuće mladih, a to je potencijal za ulaganja temeljena na visokoj tehnologiji – rekla je Ramljak.

Osim Kukuzovca Sinj ima i druge gospodarske potencijale - Velike nade polažemo u projekte koje smo već započeli. Sinj, uz zonu koju je Agencija za promicanje izvoza i ulaganja proglasila jednom od devet najpotentnijih, ima i druge resurse za ulaganje. Dalmatinka je na 5 ha zemljišta, trenutno je u stečaju i Grad Sinj, odnosno glavni vjerovnici, imaju ponudu jednoga investitora, a u pripremi je novi natječaj koji će omogućiti ulazak jednog partnera iz Njemačke koji je znatno podigao stečajnu cijenu. Taj prostor, koji

se nalazi u centru grada, ima potencijal za nastavak tekstilne industrije ili za parce-liranje u više manjih proizvodnih pogona. I gradski hipodrom je projekt koji do sada nije doprinosio gospodarstvu Sin-ja. Završavamo plan upravljanja tim prostorom. Bit će omogućen, putem konc-esije, ulazak privatnog kapitala i izgradnja motela ili hotela, kao i novih štala za konje. Tu je i napuštena vojarna u vlasništvu Republike. Budući da namjena prostora mora biti društveno-socijalna kako bi se ispunili zakonski normativi, tu će se graditi dva staračka doma i centar za so-cijalnu skrb. Konačno će rješenje, dati natječaj, ali već imamo dva potencijalna investitora s ukupnim ulaganjem od sto milijuna kuna – istaknuo je Glavan.Izlaganja sinjskih i triljskih perspekti-va, između ostalih, slušali su pred-stavnici australijskog, poljskog, srp-skog i španjolskog veleposlanstva.- Inicijativa je dobra za privlačenje različitih kompanija. Prezentacija je odličan način prikupljanja infor-macija koje ćemo proslijediti zainter-esiranim ulagačima. Najviše nas je za-intrigirala spoznaja o blizini Sveučilišta i dostupnosti visoko obrazovanih mladih ljudi – komentirao je Rafael Rodriguez Gomez, savjetnik za inozemna ulaganja pri Veleposlanstvu Kraljevine Španjolske

NA GOSPODARSKOM FORUMU U ZAGREBU PREDSTAVLJENE GOSPODARSKE ZONE KUKUZOVAC I ČAPORICE

Piše. Iva Milanović-LitreFoto. Iva Milanović-Litre

Sinjsko - Zagrebačkanovine 17

Treća sreća! Vrijedilo je to u slučaju veteranskog nogometnog kluba Klub Sinjana kojemu je treća godina pos-tojanja postala najuspješnija do sada. Zagrebački su Sinjani postali prvaci druge zagrebačke veteranske lige. U posljednjoj ovogodišnjoj utakmici po-bijedili su klub Obrež rezultatom 4:1. - Kroz cijelu smo sezonu imali samo jedan poraz, što dovoljno govori o tome koliko smo bili dominantni, a kolo prije kraja imali smo šest bodova prednosti čime smo već tada osigurali plasman i prelazak u prvu veteransku ligu – rekao je nakon utakmice i nedugo prije nego se zahuktala zaslužena proslava jedan od osnivača nogometnog Kluba Sin-jana Zoran Šabić.I prethodne dvije godine bili su među najboljih pet, ali ove su apsolutno do-minirali kao najefikasnija momčad, momčad koja je dala najviše golova i najmanje primila.- Klub je pokrenut prije tri godine na inic-ijativu nas nekoliko ljubitelja nogometa koji smo se redovito sastajali u jednoj zagrebačkoj maloj dvorani. Igrali smo mali nogomet i pomislili kako bi mo-gli zaigrati i na velikom terenu. Sada imamo trideset registriranih igrača i još dvadesetak simpatizera koji nas prate. Velika većina nas je iz Cetinske krajine, ali imamo i četiri, pet naših prijatelja iz Hercegovine i Slavonije koji su s nama od prvog dana – objasnio je Šabić. - Većina igrača je u mladosti igrala za Junak, Tekstilac ili Borac. Dakle, potječemo iz sinjske škole nogometa – dodao je također jedan od osnivača Zdravko Mušterić.Unatoč poslovnim i drugim obvezama, barem dva puta tjedno pronađu vre-mena za trening, a tijekom sezone se i svaki tjedan igra jedna utakmica nakon koje redovito uslijedi fešta.- Pobijedili ili izgubili, poslije svake utak-mice mora pasti pjesma. Po tome smo prepoznatljivi među svim ekipama –

objašnjava Mušterić.Ipak, proslava 29. lipnja bila je posebna. Na stolu se našlo svega, od domaćih uštipaka do „na ljuto“ pripremljene divljači.- Na kraju svake natjecateljske sezone imamo veliku feštu na kojoj se okupe svi igrači, simpatizeri i naši prijatelji, a ove nam je godine prvo mjesto još dodatni razlog. Na stolu su obavezno pršut, sir, uštipci i domaći kruh. Po sinjski, sve to bude dosta obilato. S pršutom i salatama se počne, zatim slijede janje ili odojak i malo roštilja, da ne zafali, a sve se, naravno, dobro zalije domaćom kapljicom. Neizostavni su i naši prijatelji tamburaši.Iako na kraju uspješne sezone i jednako uspješne fešte sve izgleda idilično, u užurbanom životu metropole nije jed-nostavno pokrenuti i održati ljude na okupu. Sve se ipak temelji na ljubavi i zabavi, a plaća se uglavnom iz vlastitog džepa.- Mnogo nam je u svemu pomogao još jedan naš Sinjanin koji nije u nogometu, ali je sportaš, Ante Šimleša. On nam je osigurao ovo besplatno igralište koje se nalazi u blizini njegovog hipodroma.Klubu je ovosezonski uspjeh velika mo-tivacija za dalje. Vesele se novoj sezoni, a velika želja im je i odmjeriti snage s ko-legama u Sinju, što bi se uskoro moglo i ostvariti.- Iako se natječemo u zagrebačkoj ligi, odigrali smo nekoliko utakmica po Sla-voniji te dva puta gostovali u Austriji. Sa sinjskim bi se snagama mogli susresti već u kolovozu, u sklopu Dana Alke i

Velike Gospe – zaključio je Zoran Šabić.

1. Zdravko Mušterić2. Slobodan Anušić3. Branimir Čaić4. Marinko Mravak - kapetan5. Boris Janković - najbolji strijelac6. Berislav Doljanin7. Zvonko Miljanović8. Zoran Šabić9. Jakov Šamija10. Dušan Jerkan11. Vedran Skakelja12. Josip Bilandžić13. Mladen Munivrana14. Branko Galić15. Mirko Liović16. Mario Prpić17. Mišo Cvrlje18. Damir Kraml19. Zoran Sablić20. Goran Jadrijević21. Lucijan Norac22. Mirko Banić23. Ivica Penić24. Roberto Bitunjac25. Damir Medvid26. Jozo Vukas27. Ante Breko28. Željko Čović29. Ivan Džajkić30. Mate Vučić

Zagrebački Sinjani prvaci Druge zagrebačke veteranske ligeNK „Klub Sinjana Zagreb“ u trećoj godini od osnutka najbolji među „starcima“ u II nogometnoj veteranskoj ligi ZagrebaPiše. Iva Milanović-LitreFoto: Iva Milanović-Litre

Veteranski nogometni klub "Klub Sinjana Zagreb":

18 novineFeljton

Četvrti po redu izbori u Kraljevini SHS održani su 11. rujna 1927. Na izbore je izišlo 2 324 676 birača, a dijelilo se 315 mandata. Radikali su opet osvojili najviše mandata, 112, a slijede demokra-ti sa 61, HSS sa 60 te SDS sa osvojena 23 mandata. (IZVOR: Ferdo Čulinović, Jugoslavija između dva rata, Zagreb, 1961., str. 500. i 501., prema: Statistika izbora narodnih poslanika, Beograd, 1928., str. 242. – 244.)U kotaru Sinj koji je tada imao dvije općine, Sinj i Trilj, glasovao je 7741 birač. Najviše je glasova dobio HSS – 2906, potom slijede HPS – 1729, NRS – 1504, SDS – 1167, demokrati + zemljoradnici – 216, Hrvatski Seljačko – Radnički Blok – 151, te na kraju Hrvatski Blok – 68 glasova. (IZVOR: Jadranska pošta, Split, 12. rujna 1927., godina 10., broj 644., str.1.)Na ovim su se izborima u kotaru Sinj natjecali sljedeći kandidati:HSS – Marko Grčić - Rako, seljak iz Podvaroši - Sinj, zamjenik Mate Grčić, seljak iz Prisoja,SDS – Ante Sesardić, odvjetnik, zamjenik Nikola Čatipović, trgovac iz Sinja,HPS – dr. Ante Dulibić, viši zemaljski savjetnik iz Šibenika, zamjenik Šimun Jelinčić, župnik iz Sin-ja,DEMOKRATSKA STRANKA I ZEMLJORADNICI – dr. Ćiro Kalebić, liječnik iz Sinja, zamjenik Ante Bilodjerić, težak iz Glavica,NRS – Sever Varda, ljekarnik u Sinju, zamjenik Niko Cippico, oblasni poslanik iz Šta�lića,HRVATSKI SELJAČKO – RADNIČKI BLOK – Petar Bulat, profesor iz Splita, zamjenik Stjepan Bogdan, seljak iz Glavica,HRVATSKI BLOK – Jakov Dragušić, kotarski tajnik u mirovini u Splitu, zamjenik Ante Vrdoljak, obrtnik iz Karakašice (IZVOR: Novo Doba, Split, 10. rujna 1927., godina 10., broj 210., str. 9. i 10.)

SINJANI I POLITIKAU ovom broju donosimo posljednji, četvrti nastavak feljtona Žarka Kodžomana koji je obradio temu kako su Sinjani glasovali na izborima za Narodnu Skupštinu Kraljevine SHS 1927. godine

Na izborima 1927. u kotaru Sinj najviše je glasova dobio HSSPiše: Žarko Kodžoman

19Feljtonnovine

1. Hrvatska seljačka stranka (HSS), 2. Samostalna demokratska stranka (SDS), 3. Hrvatska pučka stranka (HPS), 4. Narodna radikalna stranka (NRS), 5. Demokratska stranka (DS), 6. Hrvatski seljačko - radnički blok, 7. Hrvatski blok (IZVOR: Jadranska pošta, Split, 12. rujna 1927., godina 10., broj 644., str. 1. – Tabli-ci nedostaju podaci za birališno mjesto Ugljane)

Izborno mjesto Glasovalo 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Hrvace 356 148 50 54 88 9 3 4

Karakašica 259 77 16 50 103 7 5 1

Glavice 487 19 115 287 25 14 26 1

Lučane 264 32 59 97 62 11 1 2

Han 462 208 66 114 49 7 16 2

Kraj 606 181 11 96 291 20 2 5

Krušvar 278 105 12 8 141 5 2 5

Obrovac 327 169 51 44 29 14 18 2

Tijarica I. 181 143 17 0 3 17 1 0

Trilj 488 229 110 63 52 24 6 4

Potravlje 459 211 45 120 62 18 2 1

Dabar 114 0 15 15 80 3 1 0

Bitelić 340 117 42 15 150 3 11 2

Vojnić 305 127 55 61 49 4 0 9

Ovrlje 481 140 119 180 35 3 1 3

Sinj I. 425 15 189 94 66 30 29 2

Sinj II. 140 20 44 37 19 6 10 4

Ćajer 346 272 48 17 0 2 0 7

Grab 321 241 31 20 22 6 0 1

Brnaze 553 65 57 247 153 10 8 13

Tijarica II. 95 63 0 15 15 1 0 1

Cijeli kotar Sinj 7741 2906 1167 1729 1504 216 151 68

Statistika izbora u sinjskom kotaru 11. rujna 1927.

20 novineSinj kroz prošlost

Ovaj puta smo pripremili fotogra�je vezane uz vodu, jer ljetne su vrućine, pa smo pomislili kako ćete se vi koji ne idete na more bar malo rashladiti gledajući ove fotogra�je. Bazen u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, izletnici iz Sinja na Cetini, Veliki most na dnu Alkarskog trkališta ispod kojeg protječe Gorućica, i na kraju zgrada kina. Zašto kino, kad nije vezano s temom voda, pitat ćete vi, a mi odgovaramo, da se ne zaboravi. i na kraju totalno osvježenje sa jednom prekrasnom fotogra�jom Kvartira pod snježnim pokrovom davne zime 1980.g.

SINJ KROZ PROŠLOSTPriredio: Vito Perić

21Sinj kroz prošlostnovine

22 novineVremeplov

U ovom broju VCK na naslovnici je fotogra�ja spomenika palima u NOR-u u Koljanima, zatim najave tema "Konkretno o apstraktnim rezultatima“, "Trgovci se razvili u strijelce" i "Sve više gradić". Na prvim stranicama tekstovi ve-zani uz ondašnju proslavu Dana borca 4. srpnja, već spomenuti tekst o otkrivanju spomenika pal-ima u NOR-u u naselju Koljane na Perućkom jezeru, potom tekst Ante Šentije "Srpanjske buktinje“ o početku oružane borbe 1941.g. te tekst o Đuri Đapiću Đuketi i dalje. Na trećoj stranici je nekoliko testova o radnim akcijama, civil-noj zaštiti, inicijativi radnika Dal-matinke o postavljanju biste Tita u krugu tvornice, te tekst iz najave "Konkretno o apstraktnim rezul-tatima". U tekstu piše o ondašnjoj popularnoj političkoj inicijativi „is-pitivanje porijekla imovine". Citira se izvještaj o radu za 1980.g. komis-ije za ispitivanje porijekla imovine općine Sinj pa se tako navodi da je Komisija imala znatne poteškoće u radu jer nije imala stručni ka-dar, no svojim djelovanjem utire put u pravcu svoje kontinuirane aktivnosti za što potpunijim i dosljednim zakonom određenim izvršavanjem zadataka u kojem se nastojanju očituje puna potvrda opravdanosti postojanja Komisije u preventivnom smislu njene uloge:" Autor teksta je ( Toni Paštar op. V.P.) je citirajući ovaj dio izvještaja dodao duhovitu opasku da se radi, a kao što se može i iščitati, o raritet-nom biseru birokratsko-političke pismenosti i zamagljivanje stvar-nosti.Tekst je poduži, ali uglavnom se iz navedenog izvještaja mo-glo vidjeti da komisija ništa nije napravila, odnosno, kroz niz nesu-vislih formulacija se jedino može iščitati poruka da komisija treba još kadrova i sredstava, te i prostor za rad. U tekstu pod nazivom "Trgovci se razvili u strijelce“ piše o tome kako su se tijekom ljeta 1981.g sin-jski trgovci organizirali da bi pop-unili police svojih trgovina potreb-nim i traženim artiklima, obzirom da su i tada započele krizne godine u bivšoj državi pa je bilo nestašica svega i svačega. Tako je navedena i tablica u kojoj su popisani proizvo-di, procjena potreba stanovništva,

vlastita proizvodnja stanovništva, te procje-na razlike koju treba-ju osigurati trgovci i na kraju tablice onaj dio koji se osigurava Samoupravnim spora-zumom ili ugovorom. Evo, za primjer kako je to izgledalo. Prema procjenama u 1981.g. stanovništvu sinjske općine trebalo je 5,7 milijuna litara mlijeka, u vlastitoj proizvod-nji stanovništvo je osi-guravalo 5,35 milijuna litara, dok su trgovci trebali osigurati razliku od 350.000 litara mli-jeka. Grožđa je prema procjenama trebalo 600 tona, stanovništvo je imalo u vlastitim resur-sima 480 t, a trgovci su trebali osigurati 120 t. Kave je trebalo 230 tona i toliko je trebalo biti osigurano u trgovinama na policama, jer stanovništvo nije na zalihama imalo taj proizvod. I tako redom, navedene su gotovo sve važne živežne namirnice. Za-tim tu je i tekst o tri desetljeća rada dječjeg vrtića. autora Jerka Blajića koji piše kako se davne 1951. g. u dvorištu današnje franjevačke gimnazije ( ex škola Frano i Ćićo) okupilo 90 djece u organizaciji društva "Naša djeca“ i tad je počeo radom dječji vrtić. Prva odga-jateljica bila je Anđelka Lukman. Marinko Perić piše o pedagoškom standardu, odnosno nastojan-jima da se poboljšaju uvjeti za nastavnike i učenike, a Bosiljka Škrbić napravila je reportažu iz vrličkog pogona "Kućna radinost“ u kojem su se proizvodili vrlički tapeti, torbice i drugi predmeti sa etno elementima.Također se na-javljuje početak gradnje nekoliko malih hidroelektrana na slivu Ce-tine, pa je u tekstu spomenuto da će krajem 1981.g. započeti grad-nja HE ĐALE. Na stranici 6. vijest o tome da je u Crnoj gori pronađen grob Sinjanina Zvonka Miloševića koji je kao mladić iz Sinja otišao u partizane i poginuo 1944.g. na slijedećoj stranici je reportaža Ned-

jeljka Musulina o mlinaru iz Biska Marku Strikiću-Juri, vijest o vježbi izviđača poletaraca, te reportaža o trilju koji je predstavio predsjed-nik ondašnje mjesne zajednice Zdravko Gusić, te najavio kako će Trilj. jednog dana imati obilježja malog grada.U gradskoj kronici tekstovi o pekari, odnosno pro-longiranju početka gradnje nove pekare gdje je i sada (kraj starog Junakovog), potom tekst pod na-zivom "Je li bazen mrtvi kapital“ u kojem piše o problemu oko dogov-ora komunalnog poduzeća i grad-skih vlasti vezanog za početak rada bazena u toj sezoni. Zatim članak o pripremama alkara za 266. sinjsku alku. Tadašnji zamjenik alajčauša bio je Josko Milošević koji je novi-naru kazao kako je na pripremama trenutno 18 alkara te da će im se kasnije priključiti Mladen Filipović Grčić, Rino Efendić i Ivica Perić. Mira Kocjančić piše o suhim vo-doskocima i zapostavljenim park-ovima u gradu tijekom vrućeg ljeta 81. U rubrici kultura i sport tekst o prestanku rada gradskog pjevačkog zbora Kamešnica , te o uspjehu kuglaša triljske Cetinke, Nogometnom turniru GAZ 81 i felj-ton Jerka Blajića o sinjskoj košarci.

VREMEPLOVVjesnik Cetinske krajine, broj 14 od 1. srpnja 1981.g.

23Temanovine

„Počeo sam se baviti sportskim klađenjem otkako je to startalo kod nas. Teško je odrediti koliko se kladim. Puno radim, ima dana kad ne igram niti jedan listić. Više se kladim vikendom nego preko tjedna. Sad kad je Svjetsko prven-stvo u nogometu kladim se više. Ako se radi, ako sam na poslu, onda se kladim manje“, započeo je svoju ispovijest jedan strastve-ni sinjski kladioničar.I odmah moramo nešto nagla-siti. Sugovornika za temu sport-skog klađenja u Sinju bilo je vrlo teško naći, iako je mnogim našim sugrađanima „jedan, dva, iks - njihov �ks“. Naš hrabri sugov-ornik prvotno je mislio potpuno javno progovoriti o tome, no onda mu je žena „stavila blokadu“, za-branila mu da s punim imenom i prezimenom govori o svojoj stras-ti za klađenjem. Na kraju, da nam ova tema ne propadne, našli smo kompromisno rješenje, zagrnuli smo ga „plaštom anonimnosti“.

Umjesto opomene za vodu u kuverti 4500 kuna I taman kad smo dogovorili razgovor diga' je i neku lovu. Stavio je 100 kuna na samo jedan par. Igra je na utakmicu Svjetskog prvenstva u nogometu Paragvaj – Novi Zeland X/X, znači da će na poluvremenu i na kraju biti neriješeno. I pogodio!!! Završilo je 0:0. Koe�cjent 6,8, na uloženu „stoćku“ dobio je 647,63 kune. Dao nam je kopiju listića.„Kopiram listiće kao dokaz. Znaš, znalo se dogoditi da pogodim pet prijelaza, znači ishod pojedine

utakmice na poluvremenu i na kraju. A to onda nije sreća već znanje. A da ti i ovo kažem, prije dvije godine kad sam na uloženih deset dobio 4500 kuna donio sam ženi kuvertu i rekao joj da je došla opomena za vodu. Kad je otvorila kuvertu, vidjela je novac, zagrlila me i izljubila. Reka' sam joj neka me tako grli i kad gubim, a ne samo kad dobivam“, pojašnjava naš kladioničar.Ovaj srednjovječni Sinjanin kaže da mu je najveći ulog na jednom listiću 200 kuna. „Ako se dobije to te tjera da igraš više, a ako izgubiš, to te tjera da igraš još više, hahahaha“, smije se junak naše priče.„Nisam u „minusu“, u „plusu“ sam, doduše teško je brojčano izraziti se koliko. Kad dođem do love, počastim prijatelje, obitelj, roditelje. Igram iz velikog gušta, ne plačem kad izgubim, sre-tan sam kad dobijem. Sportsko klađenje je prvenstveno moja strast“.Najveći dobitak na jednom listiću bio mu je 11 tisuća kuna.

Pogodio cijelu španjolsku ligu

„Stavio sam 30 kuna, odigrao sistem tri �ksa, pet od sedam. Pogodio sam cijelu španjolsku nogometnu ligu i izbjegao Real Madrida, jedino on tada nije do-bio utakmicu. A bilo je još takvih kvalitetnih dobitaka. Tako sam jednom prigodom na deset listića, a na svakom je bilo uloženo 20-30 kuna, dobio po 2500 kuna. Radilo se o prijelazu, poluvrijeme/kraj. Na nekima od tih listića igrao sam sistem tri do četiri, a neki su bili čisti nesistemski. A sad ću ti reći i o koja četiri para se radilo. Znači, igrao sam poluvrijeme/kraj na Zaragoza 0/1, Sporting Lisabon 0/2, Real Madrid 0/2 i Monaco 0/0. Sve sam ih pogodio. Najviše se volim kladit na „nule“, neriješene ishode neke utakmice na poluvremenu i kraju susreta. A bilo je još dosta takvih zanim-ljivih dobitaka. Jednom sam na

sedam kuna dobio tri i pol tisuće“, kaže ovaj kladioničar koji prizna-je samo jedan sport – nogomet.„Nogomet sam i igrao, od 1990. g. do 1995. g. u Višnjanu, u Trećoj HNL. Na nogomet se samo i kladim. Inače, volim i druge spor-tove, ali nogomet mi je najdraži. Ne kladim se na košarku jer zna se dogoditi da rezultat ostane neriješen. Tako je bilo jednom mom rođaku pa je od muke pojeo listić. Inače, upoznao sam mnoge poznate igrače, ali na mene je najveći dojam ostavio „zlatni repić“, Talijan Roberto Baggio. Upoznao sam ga 1995. g. dok sam radio u Poreču. Čovjek odiše skromnošću“.A rijetko koji kladioničar nije proživljavao dramu, da u posljed-njim minutama ili čak sekun-dama neke utakmice dobije ili izgubi lovu.„Teško se svega toga sjetiti. U zadnjim trenucima utakmica nisam dobivao, ali zato jesam gubio“, kaže naš sugovornik koji naglašava nekoliko stvari.

Ispovijest jednoga strastvenog kladioničaraNaš sugovornik kaže da igra iz gušta, kladi se samo na nogometne utakmice, zasad je u „plusu“, a poručuje svima da žive odrada, a ne od klađenjaNajveći dobitak na jednom listiću bio mu je 11 tisuća kuna, a najveći ulog 200 kuna

24 novineTema

"Ja bih to podijelio u tri skupine; ljudi koji to prihvaćaju i prema tome se odnose kao zabavi i kraćenju slobodnog vremena, zatim oni koji su već profesionalci jer ulažu veće iznose novca te ovis-nici koji ulažu enormno visoke novčane iznose u tu vrstu igre i na kraju oni koji potroše između 100 i 300 kuna mjesečno za klađenje, oni su zadnji na ljestvici. ovisnici su kockari, jer je klađenje vrsta kocke, profesionalci su često ljudi koji dolaze iz sportskog miljea, dali kao bivši sportaši ili djelatnici u sportu na neki drugi način, treneri, menađeri, or-ganizatori, predsjednici klubova i slično. Kod ovih

ostalih često se javlja nostalgija za poduzetništvom, odnosno imaju pristup da se radi o biznisu a ujedno ih ovisnost o kocki posebno uzbuđuje. Mogu kazati i to da u cijeloj priči dobiva i država u �nancijskom smislu, a prema nekim neslužbenim procjenama, podatak na koji sam negdje naišao ali primio sam ga sa rezervom, u Hrvatskoj ima oko 300.000 kladitelja, dakle onih koji uplaćuju novac na kladionicama. Velik broj onih koji su se odali klađenju je među ratnim veteranima, umirovljenim i to po mom sudu prerano, a ovo nije samo slučaj kod nas nego je zah-vatilo i druge tranzicijske zemlje," rekao je Lalić

Dražen Lalić, sociolog, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu za naše novine komentirao je temu o kladioničarskoj strasti:

Treba živjeti od rada, a ne od kladionice

„Poruka svim kladioničarima! Igrajte umjereno, radujte se dobicima i ne plačite za sitnišem ako ga izgubite. Ne postoji recept uspjeha za klađenje. Sve je stvar ponude, inspiracije i datog trenutka. Igraš znalački. Sreća igra veliku ulogu, ali ne možeš se osloniti samo na to pri odabiru dobitnih parova. Volim igrati lige „petice“, analitičan sam, ali puno se oslanjam i na instinkt“. Ne voli „dojave“.„Te „dojave“ nikad nisam igrao. Koliko god su puta nešto dojavili, toliko puta bi te iste dojave i pale. To nikad nije prošlo. Što se tiče klađenja na nogometne utakmice, to treba pratiti iz kola u kolo, sastave klubova i drugo. Treba biti informiran. Recimo,

kad prođe šest kola da neka momčad ne odigra X, obavezno igram „nulu“ i prođe. Većinom igram sistem četiri od šest i pet od sedam, bez �ksa. Ope-ka' sam se u svezi tih �kseva. Znalo se dogodit da pogodim čitav sistem, a padnem na �ksu i sve mi propadne. Volim i klađenje uživo“.Naš sugovornik sebe ne smatra ovisnikom o klađenju.„Nisam ovisnik. Mogu se ostaviti klađenja u svakom trenutku“.Pa to svi kažu...„Govorim ti ozbiljno. Sve se u životu može. Kako se možeš ostaviti i alkohola i cigareta, tako se možeš ostaviti i klađenja. Ma vidi, ja sam ti cijeli dan na poslu, radim puno. Treba se živjeti od rada, a ne od kladionice. Da mogu živjeti samo od rada tj. da se

HIPODROM d.o.o.

Put Piketa 24

21230 Sinjtelefoni: 021/822-158, 826-544

Poljoprivredni centar Hipodrom nudi Vam:

- bogat izbor stočne hrane- sredstva za gnojidbu bilja

- sredstva za zaštitu bilja- sisteme za navodnjavanje

- kompletan asortiman Stihla: motorne pile, motorne kose i koslilice- ogradne mreže i žice, stupove, mreže za hlad, compact kolica.

- sjeme, cvijeće, ukrasno drveće i grmovi i još mnogo toga.

HVALA NA POVJERENJUVaš Poljoprivredni centar hipodrom d.o.o. Sinj

25Temanovine

Profesor psihologije Željko Župić tvrdi da sportsko klađenje samo po sebi ne bi trebalo biti problem. Međutim, po njemu, problem je što ga možemo staviti u kontekst rizičnog ponašanja. „Tu je stvar jasna. Klađenje je umjereni hedonizam koji se vrlo brzo transformira u patološki oblik ponašanja. Ako sve to izmakne kontroli, onda govorimo o patološkom klađenju. Službena medicinska klasi-�kacija klađenja kao kockanja odnosno patolološkog kockanja, novijeg je datuma. Mi sad službeno uzima-mo da je to bolest koja spada u kategoriju poremećaja navika i poriva. Bitno obilježje tog poremećaja je povratno i trajno neprilagođeno klađenje, zaoku-pljenost klađenjem koje uključuje planiranje budućih kladioničarskih poteza, smišljanje načina da se dođe do novca za klađenje, što unosi razdor u osobna, obiteljska ili poslovna nas-tojanja. Po mom mišljenju, klađenje nema pozitivnih strana“, kaže profesor Župić koji tvrdi da mu dosada niti jedan Sinjanin nije došao po psihološku pomoć zbog problema ovisnosti o klađenju.

Kad u vjetar ode milijun eura

„U Sinju nisam imao takvih slučajeva liječenja. No, bio je jedan čovjek iz Solina koji je tražio od mene da mu pomognem. Imao sam s njim jedan-dva susreta. Riječ je o čovjeku od 47-48 godina, ocu dvoje djece. Imao je dugogodišnji problem ovis-nosti o klađenju. Prvo je apstinirao od klađenja pa se opet vratio toj navici, da bi se danas izliječio od toga. Pošto je radio vani, u Njemačkoj, već tamo se posvetio klađenju. I to je tako trajalo čak 25 godina. Na klađenju je izgubio 250 tisuća eura, prodao je zbog toga i aute, stanove, sveukupno mu je oko milijun eura otišlo u vjetar. Vidite koliko klađenje može biti pogubno“, kaže Župić.„Osobe osjećaju uzbuđenje ulaganjem određenih svota novca i iščekivanjem rezultata i dobitaka pa mogu biti potrebni sve veći i veći ulozi i rizici da bi se postigla određena željena razina uzbuđenja“.A neki tvrde da se klađenja mogu ostaviti u bilo kojem trenutku.

Većina misli da ima kontrolu, a tu se varaju

“Većina misli da ima kontrolu, a tu se varaju. Često se nastavlja s patološkim klađenjem usprkos svjes-nosti o šteti i opetovanim naporima da se kontrolira-ju, smanje ili prestanu činiti ovakvi rizici. Te osobe mogu lagati članovima obitelji, prijateljima i dru-gima kako bi sakrile stupanj uvučenosti u klađenje, a onda „kreću“ u „lov“ na dugove ili pokrivanje gu-bitaka sve većim ulozima. Počinje moljakanje novca, obraćanje obitelji i drugima za pomoć zbog očajne �nancijske situacije prouzročene klađenjem“, kaže Župić koji klađenje smatra stresom.

„Veliki dobici su pozitivan, a gubici negativan stres“, tvrdi Župić koji naglašava da u inozemstvu postoje i posebne klinike za liječenje ovisnosti o klađenju.„Toga u Hrvatskoj još nema. Kod nas postoji samo centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje“.Profesor Župić nam je na kraju iznio i neke statističke podatke vezane za ovisnost o klađenju u Lijepoj našoj.„U Hrvatskoj je od 50 do 100 tisuća ljudi u fazi patološkog klađenja, a 200 tisuća je u predvorju te faze“, kaže na kraju Župić.

Veliki dobici su pozitivan, a gubici negativan stresPiše: Žarko Kodžoman

Foto: Žarko Kodžoman

Šaljite primjedbe, priče i fotografije na adresu: sinjske.novine@gmail.com

26 novineŠkolstvo

U koju školu i kako se upisati?

Gužve u hodnicima, znojenje dlanova i brojne neprospavane noći učenika i roditelja, nisu scene iz �lmova „strave i užasa“, već obilježja kraja još jedne školske godine. Protekle godine obilježene često htijenjem za što boljim uspjehom i ocjenama, a ne znanjem, zapravo su poka-zale opravdanu težnju naših učenika za peticama, i samo i isključivo za peticama, pogotovo u završnim razredima osnovne i srednje škole, jer se cijela stvar dodatno zakomplicira ako ih nemate. Dobra je stvar da nitko već godinama ne provjerava kakvo znanje stoji iza njih, oso-bito ako vas poslije osnovne čeka još ponekad lak, a ponekad up-ravo i isključivo zbog lošijih ocje-na, težak upis u srednju školu.

Neminovno urušavanje sustava

Do srozavanja osnovnog i srednjoškolskog sustava nemi-novno dolazi u nagomilanim frustracijama roditelja i učenika kad im dijete ne upiše željenu školu, a takvih je i u Cetinskoj krajini prema predviđanjima i nakon ovogodišnjih upisa bar-

em stotinjak. Iako je završila još jedna srednjoškolska upi-sna groznica ni ove godine nije poznato što će biti sa 50-ak djece, koja se samo u srednjoj strukovnoj školi u Sinju nisu us-pjela upisati u prvom upisnom krugu. Naime, upise u novu srednjo-školsku godinu obilježilo je očito zbog krize i recesije velik broj prijava upravo u strukovne škole, gdje je i u trogodišnjim i u četverogodišnjim zanimanjima ove godine bilo i po dvadesetak prekobrojnih učenika. Unatoč tomu ravnatelji proši-renje kvota od strane Minis-tarstva znanosti, obrazovanja i športa teško mogu dobiti. Dug je to i spor proces dokazivanja, kažu ravnatelji, da za pojedini segment postoji pojačani in-teres od najmanje nekoliko godina, i da se takav pojačan

interes za određeno zani-manje nije desio baš te godine slučajno. Promjene su od strane Ministarstva barem i što se tiče upisnih kvota, ali i nekih dru-gih problema unutar školstva nužne i potrebne, te perma-nentno isplivaju upravo krajem školskih godina, što pokazuje i nedavni propust i napad min-istra Fuchsa na učitelje i profe-sore u svezi e-matica za koji se poslije ispričao.No, poznato je da čelnici mini-starstva i dalje ostaju neek-sibilni kada je u pitanju upis 30 umjesto predviđenih 28 učenika u razredna odjeljenja. Zašto je do smanjenja upisne kvote u razrednim odjeljenjima sa 30 na 28 učenika uopće došlo prije dvije godine nikome nije poznato.

ZAVRŠENA UPISNA GROZNICAZamolili smo profesoricu Anitu Šimić Poljak koja se ponekad bavi i novinarstvom da napiše tekst o upisima u srednje škole u Sinju. Stavovi izneseni u ovom tekstu su isključivo njeni osobni.

Piše: Anita Poljak-ŠimićFoto: Sven Ratković

27ŠkolstvonovinePopunjene kvote

Tako je u Gimnaziji Dinka Šimunovića ove godine u tri razredna odjeljenja upisan 81 učenik, dok je čak četvoro odlikaša ostalo prekobrojno. Klasično odjeljenje Franjevačke klasične gimnazije ostalo je u prvom krugu nepopunjeno, dok je jezični dio odmah popunjen. Čude i kvote ministarstva koja su razredna odjeljenja od prije dvije godine unatoč protivljenjima struke smanjila, što je rezultiralo hi-perprodukcijom petica, te su djeca koja nemaju sve petice pod velikim upitnikom da li će se upisati u malo bolje gimnazije, strukovne ili druge škole, iako im ni jedne ni druge ništa ne jamče, a kamoli zapos-lenje. „Mi već nekoliko godina muku mučimo sa povećanim interesom učenika za neka zaniman-ja, no teško je dokazati ministarstvu daje povećan interes baš za taj dio, a i teško možemo dobiti proširenje razrednih odjeljenja na neka druga zani-manja“, kaže s tim u vezi ravnatelj sinjske Srednje Strukovne škole Boris Rako.U gimnaziji Dinka Šimunovića uredno smo popuni-li kvotu od 81 učenika već prvi dan, a i za ova četiri učenika što su ostali ispod crte tražit ćemo odobrenje nadležnog ministarstva da ih se primi, ističe ravnatelj sinjske gimnazije Dinka Šimunovića, Marko Duvn-jak, dok njegov kolega Jozo Radić ravnatelj Tehničko industrijske škole, kaže kako bravari, tokari i stolari već duži niz godina ostaju nepopunjeni u prvom upisnom krugu iako su to trogodišnja zanimanja kako bi rekli s „perspektivom“, jer se uz mala ula-ganja lako može otvoriti neki obrt. No mjesta za ova zanimanja ima već dugi niz godina i u drugom up-isnom krugu, dok primjerice računalni tehničari u strojarstvu i elektrotehničari odmah ispune dva od sedam razrednih odjeljenja.

NOK – kao šlag za kraj

Čudno je da od gotovo tisuću završenih sin-jskih osnovnoškolaca, sinjske srednje škole već godinama nude svega 500-injak slobodnih mjesta, ove godine 530, a da nikada nitko nije poveo računa o djeci iz udaljenijih dijelova sin-jskog, triljskog i vrličkog kraja koja ne nastavl-jaju svoje srednjoškolsko obrazovanje. Dobar dio srednjoškolaca, prema predviđanjima svoje srednjoškolsko školovanje ipak nastavljaju i u Kninu, poglavito iz Vrličkog kraja i u Splitu, učenici poglavito iz Dicma, Sinja i Trilja, ali nikad nitko sustavno nije proučio koji je to broj, jer je više nego jasno da se dobar dio učenika i „izgubi“ i ne nastavi školovanje.Rješenje bi bilo da matične osnovne škole pov-edu evidenciju o svojim učenicima u koje su se srednje škole, ipak barem upisali. I tako, ako su se ipak upisali, i kad prođu muke po upisima, naše srednjoškolce na jesen čeka novi nacionalni okvirni curiculum, i spajanja nekih prirodnih predmeta kako sukus svih nega-tivnih zakonskih propisa što je prosvjetarska za-konodavna praksa posljednjih godina donijela, a od čega se akademicima i znanstvenicima diže kosa na glavi. Naime, iako slabo konzultirani pri donošenju novog nacionalnog okvirnog curicu-luma, i ujedinjeni protiv objedinjavanja nekih društvenih predmeta kao povijesti i zemljopisa, te kemije, biologije i �zike u jedan predmet zn-anstvenici se unaprijed ovih dana ograđuju od takvog pristupa školskim predmetima koji bi mogli izazvati još dodatne zbrke u mladim glava-ma, kada se konačno upišu u neku srednju školu. A onda dogodine, ponovno, sve će to proći neki novi klinci?

POLIKLINIKA "AKADEM" SinjPut ferate 9, 21 230 Sinj

NOVO

Psihijatrija ugovor sa HZZO( na uputnice )

TEL: 021 82 44 44

28 novineKultura

Jednom davno, u vrijeme ko-jega se sjećam onoliko koliko bih ga htio zaboraviti, bio sam u Općini na razgovoru s Kadrom 1, glavnim za tzv. kulturu. Naivno, ali pomalo hinjeno, pokušao sam mu objasniti da je velika šteta da Galerija Galiotović zjapi prazna i da bi, kako zakon nalaže, valjalo raspisati natječaj za ravnatelja Kulturno-umjetničkog središta „Sinj“ (sočno ime, ha? ili ipak ha, ha, ha?) i onda krenuti u realiza-ciju programa koji bi, uz pamet-nu strategiju prijava na razne domaće i europske fondove, mogli biti raznovrsni, gotovo sva-kodnevni i potpuno samoodrživi, za Grad Sinj besplatni. On me gledao blijedo, klimao glavom i ponavljao „aha, zanimljivo, da, da, da, ma vidiš ti…“. Prošlo je još par mjeseci, natječaj, protivno zakonu, i dalje nije raspisivan pa sam Grad Sinj prijavio inspekciji. Bio sam zločest. Grad je platio kaznu, ali je ustrajao na neraspi-sivanju natječaja. Fotelju je čuvao Kadrić sve dok se sa studija u grad nije vratio perspektivan stranački Kadar 2. Natječaj je raspisan, Ka-dar 2 je postao ravnatelj, a Kadrić zamjenik. Kadar 2 je došao sa studija pa sam očekivao da će kre-

nuti pun elana, friškog znanja, novih ideja i idealizma i da će pokušati ponuditi nešto mladima koji se klatare od ka�ća do ka�ća, organ-izirati tečajeve i radionice, a onda, kako bude hvatao konce, krenuti i u zahtjevnije projekte pred-

stavljanja suvremene (hrvatske) umjetnosti. Ne znam zašto, ali imam veliku vjeru u umjetnost. Ako nam kultura na jednoj razini prenosi ono što jedno društvo drži smislenim i koja pojedinca brani od kaosa strukturirajući njegove doživljaje stvarnosti, (su-vremena) umjetnost na drugoj razini ne bi smjela kulturu uzi-mati zdravo za gotovo, nego bi, barem u jednom dijelu, trebala problematizirati ono što držimo „normalnim“ i „samorazum-ljivim“. Jer ono što je u Sinju „normalno“, možda već u Dicmu nije. Pa bi umjetnost bila, otpri-like, dicmanjski pogled na sin-jsku normalnost u odgovarajućoj formi. Društva koja imaju samo „kulturu“ nude sigurno utočište, preferiraju zajedništvo, a svako kršenje norme skupo naplaćuju. Ona imaju vlast. Društva koja im-aju i „umjetnost“, nude različite koncepte i čitanja stvarnosti. U njima je pojedinac nesigurniji pa i tjeskobniji, ali ima prostora za inicijativu. Ona su dinamičnija. Ona imaju politiku. Suvremeni Zapad preferira „umjetnost“ u svim područjima i do mjere koja niti meni ponekad ne leži jer su posljedica tog pritiska in-

dividualizacije i originalizacije svega,recimo, i Farma i Hrvatska traži zvijezdu. (Kružno, ljudi u trci za originalnim sobom pre-ma modelu koji nameću med-iji postaju više nalik ovcama u stadu, nego odgovornim person-ama.) Da zaključim, moja nada je bila da će Kadar 2 pokušati u Sinj donijeti zdravu dozu „umjetnosti“, ne bi li i „kultura“ postala dinamičnija. Međutim, dogodio se kontinuitet. Poslije ničega uslijedilo je veliko ništa. Galerija je mjesecima i godinama zjapila prazna, a kad bi se nešto i izložilo, bio je to, uglavnom, mo-tiv za duboki stid. Ako izuzmemo neke ljetne izložbe akademskih slikara i kipara, sponzorirane od Županije, skoro sve što sam vid-io, nije imalo ama baš nikakvog smisla. Favorit mi je bila izložba „livanjskih“ divljih konja. U žestokoj konkurenciji, to je bio vrhunac dna. Ništa se nije promi-jenilo niti smjenom lokalne vlasti (2000. i koje godine?), osim što je u gradsku fotelju zasjeo Kadar 3. Kvalitete koje naše Kadrove krase sažeo bih u 3 riječi: neznanje, ig-norancija, lijenost. A kad sažimam što je to sinjska kultura u zadn-jih desetak godina, dolazim do zaključka da su to Kadar 1, Kadar 2, Kadar 3 i nekoliko Kadrića. Sin-jska kultura su oni, oni su sinjska (s)kul(p)tura. Koja brine jedino o svom turu. Živi su, samoiskle-sani, hodajući primjerci sinjskog kiparstva, a onaj slikarski dio pripada njihovim izrescima za plaću.Kako plaća raste i sinjske slike sve su bolje. Okvir za te slike smo mi.P.S. Ispričavam se Bruni Baraću i ekipi iz kazališta, S.K.U.P.-u, SUK-u i klapi Sinj.

Jedan od najzanimljivijih suvremenih umjetnika-performera u Hrvatskoj, čiji rad je cijenjen i van granica zemlje, naš sugrađanin Siniša Labrović, napisao je zanimljiv, sarkastičan, britak i duhovit tekst o njegovom viđenju stanja kulture u gradu

Sinjska kultura: moje, meni, mene itd.

Piše: Siniša LabrovićFoto: Vito Perić

29Kulturanovine

“Moja prva ozbiljna kompozicija je bila F.SOR: ETIDA U C-duru,a danas sviram teze kompozicija au-tora kao što su : F.SOR, S.FUMIĆ, L.BROUWER, M. CARCASSI,N.KOŠKIN...i tako dalje. Za moje us-pjehe najzaslužniji su moja mama Tamara, tata Hari i moj najdraži profesor koji me je naučio svirati, barba Zoran Melvan. A mislim da svatko može ostvariti svoje snove uz dosta truda i rada,” počeo je ozbiljno svoj intervju za Sinjske novine mladi gitarista Natan Zlo-dre, rođen 11. rujna 1996.g. koji je kao četrnaestogodišnjak nakon tri godine predanog rada i učenja sviranja klasične gitare osvojio 5 prestižnih nagrada, prva i druga mjesta na priznatim domaćim I međunarodnim natjecanjima. Evo da ih pobrojimo redom, Omiš gui-tar fest- prvi međunarodni festival klasične i električne gitare, prva na-grada u kategoriji električna gitara do 18 godina i srebrno priznanje u kategoriji klasične gitare 96. godište I mlađi, “Daleki akordi”. 15. po redu natjecanje mladih glaz-benika Jadrana, prva nagrada u IV kategoriji, posebna nagrada za najbolje izvedenu zadan skladbu u svim kategorijama, VII Europian classical guitar competition “En-rico Mercatali“ u Gorizii-srebrna medalja u ii kategoriji. Natan je

gostovao i na “Danima đitre” u svibnju ove godine u Zagrebu gdje je imao iznimno zapažen nastup, a slijedom uspjeha pozvan je da gostuje u Splitu krajem svibnja na koncertu mješovitog pjevačkog zb-ora Sveučilišta. “E lako ti je kad su ti mama i tata glazbenici”, zezali smo malo nadarenog glazbenika na početku razgovora, (da podsjetimo, mama je profesorica glazbenog odgoja a tata dirigent u splitskom HNK), no on se nije dao smesti. “Naravno da sam naslijedio talent, ali upornim radom i vježbanjem te velikom ljubavlju prema glazbi uspio sam i pokazao da znam,“ spremno je odgovorio Natan.Odličan u osnovnoj školi a u glazbenoj u jednoj školskoj godini odrađuje dvije Inače, on je trenutno završio sa odličnim uspjehom 7. razred os-novne škole fra Pavla Vučkovića, a ujedno je završio četiri razreda glazbene škole Jakova Gotovca u Sinju i to “na priskake“, odnosno u jednoj godini dvije. “Sviram već četiri godine gitaru, kod kuće imam neku lošu, a u školi imamo pravu koja je ručna izrada majs-tora Mirka Hotka. Moram puno pohvaliti profesora Zorana Melva-na koji mi je usadio ljubav prema tom instrumentu. On je odgojio generacije sinjske i splitske pa i druge dice iz Dalmacije i zaista je odličan i kao glazbenik i kao nas-tavnik. Strog je kad triba, ali zna se i šalit, ispričat koji vic, a dikad i marendamo skupa kada dugo radimo, odličan je“, rekao je Na-tan. Mali klasičar inače obožava I ostale vrste glazbe, pa tako rado sluša rock, jazz i blues. “Od rocka volim stare provjerene stvari, ne volim cajke, to mi je bljak, volim pravu glazbu di ljudi sviraju I rade dobre skladbe. A volim ja i sport. Igra sam u Junaka, Hajduka, a sad treniram u RNK Split. Idem na trening četiri puta tjedno. Moram vam priznat da sam malo umoran, škola jedna, škola druga, tren-inzi, nastupi, ali evo lita pa ću se odmorit,“ prepričao nam je Natan

svoju napornu sezonu.Želja mu je da nastavi glazbeno školovanje, prvo srednju a potom, ako bude sreće i ako se sve posloži i glazbenu akademiju. “Imam ja vrimena i za prijatelje, nisu oni ljubomorni, dapače uvik se raduju mom usp-jehu na nastupima, a ja se inače ne volim time falit, samo volim sa svo-jim prijateljima podijelit doživljaj i iskustvo. Priznajem da mi je drago kad mi čestitaju na uspjehu, ali moji prijatelji su pravi i dobro se slažemo. Niko nije glavni u ekipi nego smo svi isti“, priča Natan, a na pitanje kako prijateljice gledaju na njegove uspjehe sa smiješkom I blagim crvenilom na obrazima odgovora; “A je vole i one to“,.„Volim Azru, a Slash i G&R mi je zanimljiv gitarist, ali ne smin zabo-ravit barba Koću iz Otprilike ovako“. “Od rock gitarista zanimljiv je Slash iz Guns and roses, ima zani-mljiva sola I dobro se glazbeno izražava, u zadnje vrime slušam jednog jazz gitaristu Lagrea, a od domaćih bendova najviše mi leže Opća opasnost i Azra. Najbolje vježbam kada se dobro naspavam I odmorim, a u prosjeku dnevno radim od pola do dva sata. U školi mi je draga matematika, hrvatski i zemljopis. Čak sam išao i na neka školska natjecanja“, kaže Natan koji je uz glazbeno imao i glumačko iskustvo. Zajedno s bratom Ivo-rom nastupao je u predstavi split-skog HNK sa pokojnim Josipom Gendom, a komad se zvao “Osmi putnik“. No ipak glazba mu je na prvom mjestu, a napominje da mu je najdraže to što je na nas-tupima, festivalima I natjecanjima stekao mnogo prijatelja s kojima je I danas u kontaktu. “molim vas na kraju obavezno spomenite I Antu Čaglja, profesora gitare iz zagreba koji mi je također puno pomogao , a nemojte zaboraviti ni Gorana Cetinića-Koču iz Otpri-like ovako, meštra od električne gitare“, dodao je na kraju mladi I uspješni gitarista na dobrom putu da postane zvijezda klasične gitare u Hrvata, Natan Zlodre.

MLADI SINJSKI GITARISTA NATAN ZLODRE U SAMO TRI GODINE RADA OKITIO SE SA NIZ ZNAČAJNIH PRIZNANJA

„Volim klasiku, ali nisu mi mrski ni rock, blues i jazz. Imam vrimena i za prijatelje, glazbu i balun, potrebna je samo volja i ljubav .“

Piše. Vito PerićFoto: Arhiva Natana Zlodre

30 novineZanimljivosti

Da se u skrivenom kutku nečijeg stana, kuće i podru-ma može naći štošta zanimljivoga pa čak i povijesno vrijednog najbolje ilustrira primjer 27-godišnjeg Sin-janina Tomislava Čaića. On je u podrumu obiteljskog stana u ulici Vladimira Nazora 1 u Sinju prilikom čišćenja pronašao zahvalnicu tadašnjem igraču Ju-naka Miodragu Zambati, bratu legendarnog kapetana Dinama Slavena Zambate.Zahvalnica datira iz 5. kolovoza sada već daleke 1956. g. Na njoj stoji „NK Junak Sinj dodjeljuje diplomu igraču NK Junak-Sinj drugu Miodragu Zambati za primjereno vladanje i odanost klubu i gradu“. Zahval-nicu su potpisali tadašnji tajnik kluba Josip Britvić i predsjednik J. Poljak.

Miodrag Zambata – strastveni zaljubljenik u nogomet

„Braća Slaven i Miodrag Zambata živjeli su kod sadašnje Splitske banke. Moj djed Branko je s njima prijateljevao dok su bili igrači Junaka, a to se nastavilo i do današnjih dana. Naime, moj djed se odselio u Zagreb, Slaven Zambata je postao legendarni igrač

Dinama i isto živi tamo, a i sam Miodrag Zambata, koliko mi je poznato, živi na relaciji Split - Zagreb. Što se tiče zahvalnice, ona je očigledno slučajno ostala u podrumu ovog stana još dok je moj djed živio ovdje. Zahvalnica je, unatoč tome što je vrlo stara, u dobrom stanju. Treba je samo malo očistiti“, kaže Čaić koji niti malo ne dvoji što će napraviti s njom.„Vratit ću je njenom vlasniku Miodragu Zambati. Mis-lim da će mu biti drago, ipak je to vrlo lijepa uspom-ena“, kaže Čaić.O samom nogometnom i životnom putu Miodraga Zambate ispričao nam je legendarni vratar Junaka i odličan poznavatelj povijesti sinjskoga nogometnog drugoligaša Ivica Roguljić.„Miodrag Zambata - Zeko rođen je 26. rujna 1936. g. u Sinju. Osnovu i srednju školu - tzv. Realku završio je u Sinju, a školovanje je nastavio u Splitu. U Divuljama je završio Vojnu Akademiju i Višu Vojnu Akademiju, a Ratnu školu u Beogradu“, priča Roguljić.

U dresu Šibenika zabio pet golova Varteksu

„Bio je strastveni zaljubljenik u nogomet, odličan tehničar. Koristio se podjednako s obje noge . Za ra-zliku od brata, puno poznatijeg Slavena koji prošao sve mlađe uzraste Junaka, Zeko je svoj prvi nastup za sinjski klub ubilježio na prijateljskoj utakmici i to kao 17- godišnjak. Na prvomajskom turniru 1953. g. u Dugom Ratu protiv istoimenog kluba postigao je dva gola. Unatoč tome što je promašio jedanaester-ac, Junak je pobijedio 4:3. Za Junaka je nastupao od 1953. do 1958. g. kada je kao vojna osoba premješten u Šibenik te je tamo nastavio karijeru. U tom je klubu ostao upamćen po tome što je u utakmici protiv Var-teksa dao pet golova. Kako u to vrijeme nije redovito trenirao jer je general Gošnjak kao prvi čovjek Vojske zabranio vojnim osobama aktivno igranje nogometa, igrao je nogomet krijući to od nadređenih. U Sinju je to tolerirao trener „plavih“ Gojko Kolak, a u Šibeniku je imao podršku legendarnog Slavka Luštice“, objašnjava Roguljić koji iznosi još jednu zanimljivost vezanu za Miodraga Zambatu.„Interesantno je naglasiti da su u to vrijeme kopačke po mjeri bile rijetkost te su zbog loše kvalitete stvarale ogromne žuljeve. Zeko je zajedno s pokojnim Acom Gavrićem prvi dobio kopačke koje su napravljene po narudžbi, a iste je izradio tadašnji oružar splitskog Hajduka Krešo Vojnović“, kaže Roguljić i potom se vratio na sam početak priče, na zahvalnicu.„Zahvalnica iz 1956. g. je prigodna i davala se igračima, sportskim djelatnicima i članovima kluba za 40 godina postojanja kluba. Tom prigodom osno-van je Odbor za proslavu u kojem su bili: Bože Boban, Mirko Kačić, Josip Bepo Britvić, Jozo Peraica, Mari-jan Travizi - Cejo i Dušan Bogovac“, rekao je na kraju Ivica Roguljić.

Zahvalnica bratu Dinamove legendeTomislav Čaić pronašao je u podrumu obiteljskog stana 54 godine staru zahvalnicu tadašnjem igraču Junaka Miodragu Zambati, bratu legendarnog kapetana Dinama Slavena ZambatePiše: Žarko KodžomanFoto: Žarko Kodžoman

31Zanimljivostinovine

Ljubo blažen među ženama

U Sinju je prije tri mjeseca pokrenut tečaj samoobrane za pripadnice nježnijeg spola, a vodi ga trener Tang Soo Do kluba „Sinj“ Ljubo Knez

Piše: Žarko KodžomanFoto: Žarko Kodžoman

Trener borilačkog Tang Soo Do kluba „Sinj“ Ljubo Knez odlučio je na neki način „proširiti“ djelatnost. Naime, osim što trenira južnokorejski karate djecu, mlade, ali i stare, prije tri mjeseca pokrenuo je i tečaj samoobrane za pripadnice nježnijeg spola. Posjetili smo ih za vrijeme jed-nog treninga.„Takve sam tečajeve držao i u Njemačkoj dok sam tamo trenirao Tang Soo Do. Sada sam to odlučio po prvi put primijeniti i u Sinju. Trenira se tri put tjedno, ponedjeljkom, srijedom i četvrtkom u dvorani Tehničko-industrijske škole Ruđer Bošković. Tečaj samoobrane za žene traje tri mjeseca. Evo, vidite, na današnjem se treningu skupilo njih pet-šest. To je zato što je tečaj pri kraju, a i ljeto je. Inače, na ovaj prvi tečaj samoo-brane u našem gradu krenu-lo je 15-tak „hrabrih“ žena. Očekujem da će u budućnosti na treninge dolaziti još više njih. Polaznice ovog prvog tečaja imaju od 15-16 do 35 godina. Dobna granica ne postoji. Sljedeći tromjesečni tečaj kreće u rujnu, početkom nove školske godine“, kaže Knez.Cijena tečaja samoobrane je od 80 do 100 kuna.„Tečaj je besplatan za one žene i cure koje su već aktivne u Tang Soo Do klubu „Sinj“ ili njihova djeca već treniraju u našem klubu“, pojašnjava Knez.„Svaki trening traje sat vremena, a sastoji se od

razgibavanja, zagrijavanja te tehničkog dijela tj. objašnjavanja stvarnih situacija. Konkretne vježbe zapravo su prilagodba na moguće realne ulične situacije“, kaže Knez.A jedna od polaznica tečaja samoobrane za žene je i 24-godišnja Višnja Malkić.„Priključila sam se tečaju prije mjesec dana. Motiv mi je osobno zadovoljstvo treniranjem i tjelovježbom. Mislim da je ovo korisno“, kaže Malkić koja se nada da ono što nauči neće morati primijeniti izvan dvorane.„Neke zahvate što sam naučila na ovom tečaju samoobrane primijenila sam i u praksi, ali nar-avno samo u šali, na prijatelju“, rekla je na kraju Malkić.

32 novineSport

Nogometni klub Tekstilac iz Sinja osnovan je 15. srpnja 1954. g. Trenutačno nastupa u 1. Županijskoj nogometnoj ligi. Klupske prostorije smještene su u sklopu ŠRC „Trnovača“. Čim smo stigli tamo, zatekli smo na nogometnom igralištu, točnije na kosilici, oružara kluba Ivicu Špiru Dinarinu. „Ništa, evo mislio sam poko-sit' travu, ali ništa od toga. Pokosit ću popodne, vrućina je“, kaže Dinarina koji je oružar u Tekstilcu godinu i pol dana.„Kad smo stigli na ovo novo nogometno igralište, teren je bio u rasulu, na njemu je bilo 50 posto trave, jednostavno nije bio u nor-malnom stanju. Osposobio sam ga u roku šest mjeseci“, kaže Dina-rina i odmah nudi usporedbu star-oga Tekstilčevog igrališta i ovoga novog u sklopu ŠRC „Trnovača“.

„Ovdje je milost Božja, apoteka. Ovo igralište je veće, ali je novo, trava je dobra. Kad nema utak-mica provedem u klubu dva sata, a kad su utakmice četiri-pet sati. Uz čišćenje igrališta, čistim i per-em dresove kompletno čitavom pogonu i odrađujem sve druge poslove koji spadaju u djelokrug rada oružara. Zadovoljan sam ovdje, atmosfera u klubu je do-bra, igrači su pedantni. Dolazim tu s guštom“, kaže Dinarina i na kraju upućuje jednu poruku.„Neka dođu ljudi ovdje i vide što je travnjak i u kakvom je stanju, a ne da tračaju po Pi-jaci, radiju i ka�ćima o tome“, rekao je na kraju Dinarina.Nakon razgovora ugodnog sa Špirom, ušli smo u same klupske prostorije gdje nas je dočekao predsjednik kluba Zlatko Perić zajedno sa svojim

najbližim suradnicima Brankom Matićem i Dušanom Romcem.„Bez njih dvojice funkcioniranje kluba bi bilo znatno otežano. Velik doprinos radu kluba uz spomen-utu dvojicu daju i ostali članovi Uprave: Kelava, Marasović, Erceg, Vuković, Đipalo i legenda kluba Milivoj Sladović. Evo, ja sam ovd-je na čelu kluba skoro osam godi-na. Mandat mi istječe u prosincu i nisam siguran hoću li se opet kandidirati. U netom završenoj sezoni u prvenstvu 1. Županijske lige osvojili smo četvrto mjesto. Time sam relativno zadovoljan. Planirali smo tj. potajno se nadali da ćemo se plasirati među prve dvije momčadi u ligi. Za nared-nu sezonu napravit ćemo sve za iskorak više, za plasman u veći rang. To ćemo nastojati realizirati s ovim igračima, trenerom, ovom Upravom i uz podršku Grada. Inače, kadete i juniore vodi trener Mišo Smoljo, a seniore Damir Matijašević“, kaže Perić.Klub je u posljednjih 15-tak godina preživio teške trenutke.„Da, to moram naglasiti. Klub je bio u krizi iz opće poznatih razloga. Bio je na korak od gašenja, ali eto, uspjeli smo i to preživjeti i došli do situacije da smo trenutačno jedan od najor-ganiziranijih klubova u Sinju. Re-dovno nastupamo u svim natje-canjima, nemamo zaduženja. Na ovo sam ponosan. Suradnja s drugim sinjskim nogometnim klubovima je dobra i kore-ktna. Naš jedini problem je što nemamo dovoljno �nancijskih sredstava. Iz proračuna Grada Sinja za Tekstilac je za ovu god-inu predviđeno 192 tisuće kuna. Klubovi koji nastupaju s nama u ligi imaju godišnje i po 500 tisuća kuna poput Jadrana iz Tučepa, Mračaja iz Runovića, Jadran iz Su-petra, Poljičanina. Naša prednost u odnosu na te klubove je ta što imamo veliku bazu igrača. Nadam se da ćemo u budućnosti dobivati više novca iz gradskog proračuna“, kaže Perić koji ipak zbog jedne stvari ne krije zadovoljstvo.

NK Tekstilac – 56 godina tradicijeNa čelu je kluba skoro osam godina Zlatko Perić koji je najviše zadovoljan proizvodnjom mladih igrača

33Sportnovine

„Sada imamo zaista vrhunske uvjete. Klupske prostorije di-jelimo s ragbijašima Sinja. Do-bro surađujemo, usklađujemo termine utakmica. Problem je što nemamo pomoćnog igrališta. Stoga do-bar dio priprema odrađujemo u polju da bi sačuvali glavni travnjak. No, uskoro ćemo dobiti atletsku sta-zu, radovi su pri kraju, tako da će se naši uvjeti još poboljšati“, govori nam Perić dok nas provodi kroz klup-ske prostorije.„Ovdje su četiri ve-like svlačionice, dvama se služimo mi, a dvama ragbijaši“, kaže predsjednik Tekstilca koji nas iz klupskih prostorija vodi na samo nogometno igralište.„Već vam je Špiro pričao u kakvom je stanju travnjak bio u početku. Evo, vidite sada, 99 posto igrališta je prekriveno travom. Samo is-pred golova nedostaje malo trave,

no i to ćemo pokušati sanirati u ljetnoj stanci. U planu je i da se izgrade tribine koje bi s jedne strane gledale na ragbi igralište, a s druge na nogometno igrališe“, pojašnjava Perić i na kraju govori

o budućnosti Tekstilca, o djeci.„Što se tiče omladinskog pogona, imamo sve kategorije. Smatram da se nivo rada u omladinskim momčadima drastično povećao, a pravi rezultati će tek uslijediti“, kaže Perić.Tekstilac je zajedno s Juna-kom vlasnik škole nogometa. Svaka kategorija je složena po

godištima, a pod imenom Teksti-lac nastupa mlađe godište. A za proizvodnju mladih nada brinu se dugogodišnji igrači Tekstilca i treneri u školi nogometa Slaven Lakić i Ivan Marunica.

„Cijela generacija '98. godište je vrhunska, ima 10-12 odličnih igrača. To su mlađi pioniri Tekstilca koji su u prvenstvu 2. Županijske nogometne lige na kraju bili treći. A igrali su u ligi s godinu dana starijim godištem. Pioniri Tekstilca '96. godište igrali su istom rangu natjecanja, a bili su na kraju peti. Nar-ednu sezonu će mlađi pioniri Tekstilca igrati

1. HNL – Središte Split, ali pod imenom Junak. Iako u školi nogometa jedni igraju za Tekstilac, a drugi za Junak, mjesta animozitetu nema“, kaže Slaven Lakić.„Ne učimo ih razlici između Tekstil-ca i Junaka. Učimo ih da vole jedna-ko i jedan i drugi klub“, nadovezao se na kraju Ivan Marunica.

pregledi i dijagnostika

- kontaktne leće i naočale- vidnopolje, ultrazvuk i angiografija- laserska terapija- liječenje žute pjege- priprema za lasersku korekciju vida

ambulantne operacije oka

- ultrazvučne operacije mrene- operacije glaukoma- operacije mrežnice (ablacija i PPV)- plastične i estetske operacije vjeđa- terapija Botoxom

Terzićeva 7, ( Brodarica, preko puta ulaza u Joker). Split Tel: 021 343 049 Fax: 021 396 945

jj

34 novineSport

O ŽRK Sinj kao rasadniku velikih talenata već je postalo izlišno pisati i govoriti. Broj rukomet-nih reprezentativki i kvalitetnih igračica koje je ovaj klub proizveo govori dovoljno sam za sebe. Ipak, nismo mogli, a da ne posvetimo malo pozornosti jednoj vrlo tal-entiranoj i mladoj rukometašici. Zove se Matea Pletikosić, tek joj je 12 godina, rođena je 1998. g., igra na poziciji srednjog van-jskog, a mnogi su je već prozvali ženskim Ivanom Balićem. „Odiše

lucidnošću. U rukometnoj igri ima manire Ivana Balića. Pojedi-ni njeni potezi su zaista na razini seniorki. Netko bi mogao reći da sam ja previše subjektivna u po-gledu Mateinih kvaliteta, no kad sam čula razna stručna mišljenja sa strane, onda sam shvatila da nisam u nikakvoj zabludi. Reću ću vam samo jedan primjer ovih mojih tvrdnji. Jednom prigodom me je jedna vrlo stručna osoba iz Hrvatskoga rukometnog saveza zamolila da samo stavim Mateu u igru jer su njeni nastupi pravi me-lem za oči“, kaže alfa i omega ŽRK Sinj, Mateina trenerica Ljiljana Borozan. Matea je počela treni-rati rukomet prije tri godine.

Spoj velikog talenta i rada

„Da, ušla je u ovaj sport s de-vet godina. Neki će reći da je to možda prekasno, no granice u svakom sportu pa tako i u ovom su se pomakle“, kaže Borozan. „Matea je spoj velikog talenta i rada. Ona vodi stariju ekipu. Ona je lider u grupi djevojčica koje su dvije godine starije od nje. Nije opterećena, ona se igra. I još nešto. Nije bahata što se često zna dogoditi s pojedincima. Znači

posjeduje sve pozitivne karakter-istike potrebne za uspjeh. Svi je vole, ona će sigurno daleko dogu-rati, izrasti u poznatiju sportašicu. Njen igrački razvoj je takav da očekujem da će postati član hrvatske ženske ru-kometne rep-r e z e n t a c i j e '96. godište. Znači, nadam se da će igrati u društvu s dvije god-ine starijim i g r a č i c a m a . Toga naravno

ne bi bilo da nije toliko talentira-na“, kaže Borozan. A da ne bi ispalo da nižemo pohvale bez razloga, evo i nekih Mateinih postignuća. Na državnom prvenstvu gdje su ona i njene suigračice osvojile treće mjesto u svojoj kategoriji djevojčica, Matea je od strane svih stručnih i „nestručnih“ žirija izabrana za najbolju igračicu prvenstva. Uz to, na spomenu-tom prvenstvu ŽRK Sinj je dao i najboljeg pivota, Mateu Radonju, te najbolje desno krilo, Manuelu Runje.

Matea nema loših utakmica

„Matea nema loših utakmica. Ona sve odlično igra, ona radi za sve ostale suigračice, za kompletnu ekipu. One ne zna-ju igrati bez nje. Ona je vođa, neopterećena je. Ponašanje joj je izvanredno, ekstra je kval-iteta, čudo od djeteta“. A na kra-ju smo dali i riječ-dvije samoj Matei. Ipak cura ima 12 godina i nismo je željeli previše „daviti“. „Imam podršku roditelja. Mama je bila rukometašica, otac je igrao nogomet“, kaže Matea koja će najesen krenuti u šesti razred osnovne škole Ivana Lovrića. „Hobiji su mi rukomet i rolan-je“. A da je Matea u potpunosti neopterećena svojom igrom na-jbolje ilustrira njen odgovor što očekuje u budućnosti u svojoj rukometnoj karijeri. „Baš me briga. Sve ćemo još vidjeti“.

Sinj ima ženskog Ivana Balića!Piše: Žarko Kodžoman

Matea Pletikosić ima 12 godina, izabrana je za najbolju igračicu državnog prvenstva u kategoriji djevojčica te joj mnogi predviđaju blistavu rukometnu budućnost

35Sportnovine

Za njega trener kadetske momčadi Alkara Joško Boban kaže da je prirodni lider. U netom završenoj sezoni u županijskoj kadetskoj ligi zabijao je u prosjeku preko 30 koševa po utakmici. Riječ je o 16-godišnjem Hrvoju Librenjaku koji je u veljači ove godine od Športske zajednice Grada Sinja dobio i posebnu nagradu namijenjenu perspektivnim sportašima našeg grada.„Sad je prešao u juniore, igra na pozicijama playa i beka šutera. Odličan je na svim vanjskim po-zicijama, uistinu je polivalentan igrač, voditelj u svakom pogledu“, kaže trener kadeta Alkara Joško Boban.„Trenirao sam ga dvije sezone. Vrlo je motoričan, razumije igru, tehnički je vrlo potkovan. Brzo us-vaja radne zadatke, nositelj je igre u našoj kadetskoj momčadi. Nadam se da će takvim uzlaznim tren-dom nastaviti i u kategoriji juniora za koje će nas-tupati od jeseni i da će pod vodstvom trenera Ivana Vrcana još napredovati. Juniori igraju u pro�-ligi prvoligaških klubova s područja Dalmacije. Hrvoje će najesen pokazati koliko vrijedi. Protivnici Alkara bit će Šibenik, Zadar, Split i drugi. Utakmice protiv takvih protivnika bit će pravi test njegovih vrijed-nosti“, kaže Boban.„Otac mu je bio dobar košarkaš, on je krenuo njegov-im stopama. No, ponavljam, Hrvoja sada očekuje još veći rad nego dosada. Talent treba pretočiti u rad“, tvrdi Boban koji ističe Librenjakove pozitivne karakterne osobine.

Prirodni lider

„Ima jako dobar odnos sa mnom kao trenerom i sa svojim suigračima. On je pozitivac u svakom smislu riječi. Sami njegovi suigrači znaju sustav vrijednosti i prihvatili su ga kao lidera. Uostalom, Hrvoje nije bez razloga kapetan momčadi. Pred njim je svijetla budućnost i od njega u najmanju ruku očekujem da bude nositelj igre Alkara u narednim godinama“, kaže Boban.A sam Librenjak nam je ispričao nešto o svojim košarkaškim počecima.„U košarci sam već sedam-osam godina, od četvrtog razreda osnovne škole. Maksimalno radim. Otac mi je igrao u Alkara i oba roditelja mi daju maksimalnu

podršku za bavljenje ovim sportom. Prvotno sam se bacio u nogometne vode, no onda sam se prebacio u košarku.Hrvoje je vrlo dobar učenik u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji.„Sad ću krenuti u treći razred gimnazije. Uspijevam uskladiti svoje školske i sportske obveze. Škola mi je ipak na prvom mjestu, želja mi je upisati ili Pravni ili Ekonomski fakultet“, kaže Librenjak.Prva značajnija priznanja dobio je prošle godine.

Španjolska liga je želja

„Izabran sam za najboljeg igrača i strijelca drugog međunarodnog turnira KK Alkar koji se lani u ru-jnu održao u Sinju. Inače, najbolju sam utakmicu odigrao u prvenstvu u gostima kod Trogira gdje sam zabio 52 koša“, prisjeća se Librenjak koji kaže da je njegov odnos sa suigračima i trenerom na visokoj razini.„Dobro je, zaista se odlično slažemo“.A iako mu je škola na prvom mjestu, Librenjak ne krije da bi želio ostvariti zavidnu košarkašku kari-jeru.„Želio bih dogurati do španjolske ACB lige. Ipak je to najjača košarkaška liga u Europi“.I na kraju riječ-dvije o uzorima u ovom sportu.„Dirk Nowitzki i Rudy Fernandez“, odgovorio je kao iz topa Librenjak.

Hrvoje Librenjak – sinjski Dirk NowitzkiMladi košarkaš Alkara u prosjeku zabija 30 koševa po utakmici, a Trogiru je ubacio čak 52Piše: Žarko KodžomanFoto: Žarko Kodžoman

36 novineSport

Po prvi put u povijesti Udruge za mali nogomet Sinj jedna je momčad osvojila ligu triput za-redom, a to je ekipa Best/Ozzy/Blaškan koja je ovaj uspjeh ost-varila u netom završenoj sezoni i tako ušla u anale. Otkada su počeli nastupati pod gore navedenim imenima, u se-dam sezona osvojili su pet prvih i dva druga mjesta u ligi te tako potvrdili onu izreku o vinu „što starije to bolje“. Ova ekipa je u pros-jeku „mlada“ 35,5 godina. Uz osvajanje prvog mjesta u ligi, ekipa je ove godine „pokupila“ još pregršt ekip-nih i pojedinačnih nagrada te respektabilan novčani iznos od 18 tisuća kuna za ovu sezonu. Valja naglasiti da je Best/Ozzy/Blaškan dio od svoje nagrade kao i os-tale tri prvoplasirane ekipe (Piz-zeria Fantasia, Brnaze i Sutina) s Božićno- novogodišnjeg turnira uplatila za pomoć u liječenju Josipa Vučkovića - Gardelinića i tako pokazala svoju humanost. „Bestovci“ su u protekoj sezoni osvojili turnir na male branke u sklopu “Dana Alke i Velike Gospe“ na kojem su imali najboljeg igrača Stipu Pavića te drugo mjesto na Božićno-novogodišnjem turniru (Stipe Bilandžić najbolji vratar). Natjecanje u ligi 2009./2010. je proteklo u kao nikad dosad izjednačenoj utrci, a na kraju su prva dva mjesta i prednost u doigravanju osvojile ekipe: Best/Ozzy i Sutina koja je dugo vre-mena tijekom prvenstva držala prvo mjesto. Nakon izuzetno zanimljivih utakmica u samu završnicu doigravanja su se plasi-rale momčadi Besta i Torcida c.b. Johnny iz Otoka, inače osvajač ovogodišnjeg kupa lige „Ivan Akrap“ gdje je u �nalu pobijedio c. b. Rodu rezultatom 2:0. Nakon što su „Bestovci“ prvu utakmicu doigravanja dobili 3:1, druga utakmica završnice je ponudila bezbroj uzbuđenja za nažalost malobrojnu publiku. Torcidaši su dva puta u utak-

mici vodili s dva pogotka razlike, ali ni to im nije bilo dovoljno za konačan uspjeh, utakmica je završila 3:3. Ključni trenutak utakmice se zbio sredinom dru-gog dijela kada je zbog ozljede glave igru napustio vratar Be-

sta Stipe Bilandžić, a na vrata stao igrač Neno Čović. Nakon neriješenog ishoda pristupilo se produžetku od deset minuta i kako nijedna ekipa nije postigla „zlatni gol“ pristupilo se penali-ma. Nakon što je za svaku ekipu po pet igrača izvelo penale opet je završilo neodlučeno. Do kraja su penale izvodili Matej Gabrilo za Best i Petar Bašić za torcidaše i tek u petoj seriji ( ukupno de-setoj) Petru Bašiću Neno Čović brani penal i tako započinje ve-liko slavlje Besta. Ekipa Best/Ozzy/Blaškan je u ovoj sezoni nastupala u sljedećem sastavu: Stipe Bilandžić (kapetan koji je odigrao sve utakmice u sezoni), Nediljko Bašić, Berislav Šentija, Neno Čović, Stipe Dukić, Ivan Gudelj, Pavle Križanac, Ivan Bitunjac, Miro Budimir, Vedran Đipalo, Matej Gabrilo, Stipe Pavić (najbolji strijelac lige s 33 gola), Jozo Buljan i voditelj ekipe Hr-voje Bubalo. Drugo mjesto je osvojila ekipa Torcida c.b. Johnny, a treće mla-da i perspektivna ekipa Azra 1986 koja je u utakmici za treće mjesto pobijedila Sutinu 3:0. Posebno razočaranje ovogodišnje lige su „starosjedioci“ Brnaze i

Suhač Commerce koji su igrali doigravanje za ostanak. Brnaze su teškom mukom pobijedile debitante, momčad Muća, a eki-pa Suhač Commerce uopće nije htjela igrati doigravanje te je tako nakon 29 godina napustila ligu.

Ovim utakmicama doigra-vanja završen je i dvogodišnji mandat ove Uprave (Ivan Gudelj -predsjednik, Branko Matić - dopredsjednik, Ivi-ca Jukić, Jurica Jurić, Filip Klarić - Kukuz, Dinko Vučić, Ante Vrdoljak - članovi te potpisnik ovih redaka Mate Ivandić kao tajnik i voditelj natjecanja). U ove dvije godine organ-izirano je ukupno 484 utak-mica, a u protekloj sezoni u ligi postignuto je ukupno 867 golova što iznosi 6,6 golova po utakmici. Up-

rava s predsjednikom Ivanom Gudeljom na čelu imala je ve-liku želju da za iduću godinu, kada udruga slavi 30. godišnjicu napravi monogra�ju s presjekom svih dosadašnjih godina (Udruga je osnovana 29. lipnja 1981. pod imenom Liga malog nogometa Sinj). Međutim, oni koji su najzaslužniji za osnivanje Lige uspjeli su nizom nesretnih i ne-spretnih okolnosti arhiv Lige od osnivanja do 1995. baciti u stari papir te tako ostaviti jednu veliku prazninu. Još se više treba žaliti ako se zna da su sve utakmice sa svih natjecanja Udruge od 1995. pa nadalje uz veliki trud uprave uredno posložene u registratore i tako za sva vremena spašene od zaborava i svakom dostupne u bilo koje vrijeme. Uskoro slijedi redovita izbor-na skupština i za nadati se da će puno veći broj ljudi htjeti sud-jelovati u radu Udruge. Udruga će organizirati 15. po redu turnir na male branke u sklopu „Dana Alke i Velike Gospe“ Sinj 2010, a odmah nakon toga slijedi 30. po redu Liga malog nogometa Sinj 2010./2011.

NOVOSTI IZ UDRUGE ZA MALI NOGOMET SINJ, JEDNE OD USPJEŠNIJIH AMATERSKIH SPORTSKIH UDRUGA U GRADU

Best/Ozzy/Blaškan treći put zaredom „u sridu“Piše: Mate IvandićFoto. Arhiva udruge

37SportnovinePobjednik drugog po redu malonogometnog turnira po prez-imenima (SVE ZA PREZIME) u Turjacima je momčad Bekana koja je tako obranila prošlogodišnji naslov. Na turniru koji se održao u sklopu proslave svetog Ante nastupilo je ukupno 12 momčadi od kojih su neke branile čast jed-nog prezimena, a neke su bile „miješane“ (sastavljene od igrača s različitim prezimenima). Iako je turnir bio revijalnog karaktera, na terenu se igralo sa srcem i dušom, a sve u cilju da se obrani „čast“ svog prezimena. Prolilo se mnogo znoja, ali i pokoja kapljica krvi. Sve je utakmice s velikim zanimanjem pratila mnogobrojna publika. Na-jbolji strijelac turnira bio je Tomis-lav Budimir-Bekan s osam pogo-daka. Nakon �nala na igralištu je bila priređena i prigodna zakuska. Feštalo se i slavilo dugo u noć.

Skupina 1Bekan : Grgić-Blajić 4:1Bekan : Jazidžija-Maleš 4:1Grgić-Blajić : Jazidžija-Maleš 2:4Poredak: Bekan (6 bodova), Jazidžija-Maleš (3), Grgić-Blajić (0)

Skupina 2Pupić : Uvodić-Perković 2:2Pupić : Galić 1:2Galić : Uvodić-Perković 2:2Poredak: Galić (4 boda), Uvodić-Perković (2), Pupić (1)

Skupina 3Budimir : Marković 3:2Lucić-Bilić-Maleš : Marković 3:0Budimir : Lucić-Bilić-Maleš 1:5Poredak: Lucić-Bilić-Maleš (6 bo-dova), Budimir (3), Marković (0)

Skupina 4Perić : Pavlinušić 0:3Perić : Šarac-Jelinčić-Vuka 2:2

Pavlinušić : Šarac-Jelinčić-Vuka 3:1Poredak: Pavlinušić (6 bodova), Šarac-Jelinčić-Vuka (1), Perić (1)

Polu�naleBekan : Galić 4:2Lucić-Bilić-Maleš : Pavlinušić 4:0

FINALEBEKAN : LUCIĆ-BILIĆ-MALEŠ4:1

Športski klub uzgajivača golubova listonoša „ Sinj-1996“ ove godine započeo je natjecanje sa 19 članova, te u udruženoj zoni sa klubovi-ma Trilj i Kaštela u natjecanje krenuo sa cca 2000 golubova i oko 40 natjecatelja.Do sada je održano 8 letova, a natjecatelji cijele zone upravo spremaju svoje pernate atlete za najduži i najteži let ove sezone koji se treba održati u nedjelju iz Beča, sa zračne udaljenosti do Sinja od cca 500 kilometara.Unatoč jednoj od najtežih sezona u Hrvatskom savezu klub Sinj je više nego uspješno krenuo u ovu sezonu i taj visoki tempo održava i dalje. Na 8 letova pobjednici redom su bili:1. let Slobodan Kelava sa golubom: 37837-cro 092. let: Slobodan Kelava golub: 37807 cro 093. let: Ante Filipović sa golubom 37072-cro 094. let: Sablić-Filipović-Čugura golub: 22135-cro 085. let: Dalibor Vuković 37703 cro 096. let: Ivica Pogačić sa golubom: 25338 cro 077. let: Ivica Pogačić golub: 25338-cro 078. let: Filipović Čugura Sablić sa golubom:22122 cro 08

Dosadašnji tijek natjecanja uz niz odličnih rezultata većine članova-natjecatelja našeg kluba zasigurno su obilježili golubovi 25338 cro 07 kolege Ivice Pogačića, kao jedini golub koji je ove godine pobijedio dva puta, i to obadva iz Maribora (Slovenija) te gol-ub Ante Filipovića 37072 cro 09, koji je imao najbrži let održan ove godine, na kojem je konkurenciju cijele zone , odnosno ukupno 1653 goluba, pobijedio sa prednosti od par minuta. Njegova brzina na tom letu iznosila je za Sinj i golubare naše grupacije rekordnih 1649 metara u minuti.Inače klub se natječe u prvenstvu Hrvatske kontinuirano već 12 godina te postiže iznimne rezultate, najviše članovi Dalibor Vuković i Slobodan Kelava koji su 3 puta predstavljali reprezentaciju Hrvatske sa svojim golubovima i to 2009. g. na Olimpijadi u Dortmundu te Srednjeeuropskoj izložbi 2008.g. u slovačkoj Nitri i 2010.g. u Katowicama (Poljska).

ŠPORTSKI KLUB UZGAJIVAČA GOLUBOVA LISTONOŠA „SINJ-1996“

Piše: Ante FilipovićFoto: Ante Filipović

38 novineSport

Među brojnim ljubiteljima sportskih događanja najviše interesa u svijetu pobuđuje igranje loptom. Nogomet, „najljepša sporedna stvar na svijetu“, koja se s ovim predmetom igra dugo, sve do danas, je i najpopularn-iji. U izvorima, koji su nam dostupni, saznali smo da se, baš s kožnatom loptom, taj sport igrao u Kini još u 3. stoljeću prije nove ere. Pokojni amater arheolog Josip Britvić Bepo, koji je bio i tajnik Junaka, tvrdio je svojedobno, oslanjajući se na nadgrobni kameni reljef dječaka Gaja Laberija, ugrađenog u Sinju na kući pok. Romana Perkovića, da je ilirsko pleme Dalmati igra-lo nogomet 500 godina prije n. e., i da su ga prihva-tili Rimljani. Podsjećamo da je Britvićevo tumačenje toga spomenika, pronađenog na Gardunu gdje je bila stacionirana 7. rimska legija, prihvatila i FIFA. Po tim tvrdnjama vjerojatno je i najstarija igra loptom.Razlog za pročitani uvod u ovaj tekst je zanimljivoj priči iz bogate povijesti Junaka koju nam je, povodom

Svjetskog nogometnog prvenstva u Južnoafričkoj Republici, ispričao Miodrag Zambata, zvani Zeko, igrač sinjskog kluba pedesetih godina prošlog stoljeća. Naime, junakovci su stjecanjem slučajnih okolnosti prije 56 godina, dakle 1954. godine, zaigrali nogomet-nom loptom s tadašnjeg Svjetskog nogometnog prven-stva u Švicarskoj.- Loptu nam je poslao jedan novinar iz Švicarske, koji nam je, nakon kvara našeg autobusa u Kijevu, po-mogao stići na prvenstvenu utakmicu s Dinarom u Kninu. Iz Sinja smo krenuli oko 9 sati autobusom Au-toprijevoza, kojim je upravljao Otmar Salzburger (koji je bio i boksač, napomena M. Z.), kratko se zadržali u Hrvacama, kod Bećara, i još jednom u Vrlici. Oko 11 sati autobus se pokvario na makadmskoj cesti u blizini Kijeva. Iako je bio vrstan automehaničar Otmar nije uspijevao otkloniti kvar, a nijednog auta nije bilo iz pravca Knina ili Vrlike, Branko Ezgeta „Single“ krenuo je pješice prema pošti u Kijevo zatražiti pomoć iz Kni-na. No, nije bilo poštarice koja je otišla u drugo selo jer se nedjeljom nije radilo. Oko 12 sati naišao je jedan

biciklist pa je tajnik Britvić napisao nekoliko riječi za drugog vozača Autoprijevoza koji je noćio u Kninu da dođe po nas. Počela nas je hvatati panika, stalno gledajući ho će li se iza zavoja pojaviti autobus, ali ništa od toga, pa se Bepo Britvić uputio s oružarom prema Kninu. Sreća im se nasmiješila kad se iz toga pravca pojavio jedan motorist. Bio je to švicarski novinar, koji je pravio reportaže o Dalmaciji. Naš tajnik je srećom znao njemački zamolivši da ga poveze u Knin, dok je oružar čuvao motoristovu prtljagu. Ubrzo je stigao au-tobus s kojim smo u zadnji čas stigli na utakmicu. Naš veselje, nakon ovih problema, bilo je još veće jer smo uspjeli pobijedili Kninjane 2:1 golovima Josipa Romca Jozice i Ive Filipovića „Injoke“ – kazao nam je stariji Zambata, brat Slavena Zambate „Ćoke“, istaknutog igrača Junaka, Dinama i reprezentacije Jugoslavije.Dok su se igrači i vodstvo puta veselili dolasku u Knin i pobjedi nad Dinarom, stigao je i Otmar Salzburger

s popravljenim autobusom. Švicarski novinar os-tao je na stadionu Dinare, fotogra�rajući detalje s utakmice, oduševljen što Sinjani ga prihvatili kao spasitelja. Nakon 3-4 dana gošćenja u Sinju kod Ot-mara (porijeklom Austrijanac, koji je govorio odlično njemački), švicarski novinar je nastavio posjet Splitu, pa otputovao u Švicarsku. Kad je završilo Svjetsko nogometno prvenstvo Sinjanima je poslao loptu, koja je bila izložena u prodavaonici Varteksa, s fotogra�ja-ma utakmice i druženja s junakovcima, zastavicama i dresovima. Nažalost, nismo uspjeli nikako doznati ime ovog dobročinitelja, s kojim se pokojni O. Salzburger jedno vrijeme dopisivao. Nakon te lopte, koju je Junak dobio na dar, iz upotrebe su izbačene one, koje su se „simbiravale“ poput ci-pela. Dakako, lopta švicarskog novinara junakovcima je ostala kao veoma draga uspomena, vezana uz jedan neobični, ali lijepi događaj iz nogometne prošlosti ovoga kluba.

Priča povodom 19. Svjetskog nogometnog prvenstvaKako su igrači Junaka dobili loptu s Svjetskog nogometnog prvenstva u Švicarskoj 1954. godine ?

Piše. Jerko BlajićFoto: Arhiva NK Junak

Sutina je planinski potok koji izvire ispod zaseoka Mijića i Jurića u selu Sutina, u prekrasnom ambi-jentu bukove šume i bagrema.Teče između Plišivice (885m) i Visošnice (907 m) kroz kanjon oivičen bu-kovom i borovom šumom, a nakon 3- 4 km iz kan-jona kroz Lučane. Potom prolazi kroz Karakašicu i Čitluk, gdje zajedno sa Cetinom napaja Sinjsko polje i pokreće hidroelektrane. Od izvora do ušća mijenja ime od Sutine, Jaruge i Karakašice.

KAKO JE NASTALO IME SUTINA?

Jezikoslovci se još nisu složili što znači toponim Sutina. Neki tvrde da je nastao od naziva grada Su-tovije koji je , navodno, bio u današnjem naselju Sutina u mućkom području ( 100. g. st. ere do 100. g n. ere). akademik Stjepan Gunjača u svojoj dok-torskoj disertaciji 1937. godine upozorava da je to pogrešno.Naime, imenica sutina je istoznačnica za guduru, klanac,klisuru, sutjesku,jaruga. U Hr-vatskoj, pa i u Bosni i Hercegovini naići ćemo na mnoga mjesta i geografske oblike pod tim nazivi-ma. A ja sam sklon jednoj vrlo jednostavnoj tezi, koja je onako, recimo, lirska.Korijen imena vjerojatno počinje od riječi SUTON. To je vrijeme između zalaska sunca i početka noći; sumrak. Pridjev od riječi SUTON je SUTONSKI.

Nešto je u sutonu. A pošto Sutina jeste kanjon u kojem se i u podne nalazite kao u sutonu, vjerojatno joj i dadoše takvo ime. A njeni svjetliji i tamniji pojasevi kao da diver-giraju poput lepeze sunčevih zraka koje se lome na okolnim stijenama. Prekrasan je to kraj, ispresijecan kanjonima, bogat miner-

alima, životinjskim svijetom, poseban rasporedom biljnog pokrova.Nije on bogat vodom, ali nikada potok Sutina nije ostao bez vode .A kada naiđu jesenske i proljetne kiše ona je moćna, snažna, zastrašujuća, noseći pred sobom sve. Huči, lomi i valja stara borova stabla sve do zadnjeg slapa gdje ih zbije pod moćne klisure, ili ih odnese do Lučana gdje se malo smiri.

GEOLOŠKO – MINERALOŠKI SASTAV

Kanjon Sutine je građen od ispremiješanog vapnenca, dolomita, lapora i eruptiva. Na-jstariji njegovi dijelovi su naslage evaporita ( gips) još iz permija,a najmlađi su naslage neogenskog lapora ( mulika -glinoviti vap-nenac miocenskih naslaga ) iz neogena.Nikakvo nije iznenađenje da hodate gip-sanom površinom i naiđete na ogromnu boksitnu stijenu. Ili, usred krša vapnenca strši kameni kremen od nekoliko kubika. Pri izlazu iz kanjona voda je „otvorila zem-lju“ i možemo vidjeti izmjenične naslage gline, lignita i lapora, kao i konglomerata.Erozivnim djelovanjem otkriveno je našem pogledu mnoštvo fosila. Oni nam pričaju priču staru milijune godina.

Naš suradnik Slaven Kardoš odavno bilježi sve o Sutini. Koliko puta smo izletnički posjećivali taj prirodni biser, odnedavno i zaštićeno područje našeg kraja, a da nismo bili ni svjesni svih

STUDIJA O SUTINI

Piše: Slaven KardošFoto. Slaven Kardoš i Anđela Domjanović

Čitatelji pišunovine 39

40 novineČitatelji pišu

PJESMA ZA TEBE

Moje pjesme su kao dnevnik, svaki list je novi dan,moji dani su kao igra, za njih ne postoji neki plan.

U mojim snovima nema bijega, nema straha,a kada volim, beskrajno volim, dišem bez daha.

Kroz moj život prolaze sjene sto�na ljudi,a u meni buk�, čežnjom gori taj osjećaj ludi.

Otkud sad to, a sve je bilo puno gorčine i boli,ne razumijem što se događa – to moje srce opet voli!

Tko se to usudio preskoči� gole zidove moga hrama,tko je to poželio da moja sudbina bude u njegovu

utkana?

U oči me gleda, pokre�, riječi mu ne trebaju,ni pomakla se nisam, a moje se ruke već njemu

predaju.

Sjedinjeni u vatri �jela nam se grle,jedno drugom, kao dijete majci, �jela nam u zagrljaj

hrle.

Napokon volim, za ljubav ne molim.

BOTANIČKI SASTAV

Svojim botaničkim sastavom je Sutina najzanim-ljivija. Naime, ovdje već na 400 m/nv raste bukova šuma tipa prašume. Osim toga ovdje je obratan slijed raslinja. U svim udžbenicima piše kako raste hrast, pa bjelograb, pa crnograb i onda bukva. U Sutini je obratan slijed. Osim te dvije pojedinosti koje Sutinu svrstavaju u izuzetke, ona je bogata i drugim biljnim pokrovom, osobito ljekovitim biljem. Sa njene li-jeve obale prostiru se jaruge obrasle primorskim i crnim borom (koje su nažalost 2000. devastirane požarom).Jesen će vas tu dočekati plodovima drijena, šepurike, mukinje, divlje jabuke. Počastit će vas gljivama od proljeća do kasne jeseni, a u proljeće se njeni pro-planci crvene od šumskih jagoda. Vječna sjena i vla-ga omogućili su rast bujne mahovine i nekoliko vrsta paprati. Kada iziđete iz kanjona i penjete se prema Bukoviku, na pršljivoj suhoj zemlji zamirišu vrisak, iva, bresina, narcise, a stidljive narcise i kockavice saginju glave.Pri zemlji je polegla majčina dušica, oštrigar, a bjelušina uporno kiti stijene i klisure.

ŽIVOTINJSKI SVIJET

Bogati biljni pokrov Sutina dijeli sa životinjama.Ve-liki broj ptica je tu našlo svoje utočište.Tu je viđena Crna žuna, jedna od vrlo rijetkih ptica. S proljeća, kada se probudi priroda, odjekuje kreket žaba. Koncert glasova zelene krastače,zelene žabe, žutog mukača, gatalinke odzvanja kanjonom.Tu i tamo ih ustraši bjelouška, dok se lijeni pjegavi daždevnjak lagano vuče po vlažnom šušnju. Gledajući u bistru

vodu neka vas ne iznenadi bljesak sa ljusaka brze pastrve. A tamo gdje je voda malo mirnija ,potočni rak će natraške pobjeći pod stijene čim osjeti opas-nost.Vjeverice vas radoznalo gledaju iza neke grane, a ako zanoćite puhovi će vam krasti hranu. Cvrkut ptica odzvanja sa svih strana, a kada umuknu bu-dite sigurni da je negdje preletio jastreb ili sokol. Veprovi, vukovi, lisice, kune, jazavci su u ovim kan-jonima našli svoje stanište i uspijevaju odoljeti na-jezdi lovaca. A kada stisne ljetna suša uz vodu se skupi na stotine leptira. Noću, ako vas put navede, svijetlit će vam krijesnice. A ako hukne sova ili se krikom javi jazavac, ne bojte se, to je Sutina, to je iskonsko, djevičanski.

HIDROGRAFIJA

Ali ono što je najljepše u Sutini je njena voda. Izvire podno zaselaka Mijića i Jurića, ali je ti izvori slabo napajaju. Prima ona sa strane izvore koji je napajaju tijekom cijele godine. Nisu moćni, ali nikada Sutina nije ostala suha da ne može napojiti divlju zvjerku ili da se izletnik ne osvježi i ne zapliva u jednom od njenih jezerca. Od Modrog vira pa nizvodno radi ona bezbroj brzaca, slapova i vodopada. Velike i Male škipine, Pojilo, Zeleni vir, Veliko bubalo su jez-erca gdje su generacije i generacije djece naučilo plivati. A Bila vrila? Izvor koji negdje na pola kanjon-skog puta Sutine napaja njenu snagu, radi sadrene kaskade i nudi te zdravom pitkom vodom. I tu na Bilim vrilima je baš srce Sutine, jer tu se sastala borovina i bukovina, padina i klisura, voda i pršljivi gips, kremen, dolomit, boksit i stara vodenica .

Naša sugrađanka iz Gornjih Glavica, 24-godišnja Franka Milardović, u slobodno vrijeme piše ljubavnu i crkvenu poeziju. Ovdje objavljujemo neke od njenih pjesama, a čitatelji neki sami procijene kvalitetu .

SYRIA

Daleka zemlja,nepoznat kraj,

napuštene prirode divlji zagrljaj.

Potoci pijeska,obale straha,

jurnjave vjetra i oblaci praha.

Željezna soba,čelična volja,

vrelo života iz pješčanih polja.

I jedna duša,

u njoj dva života,zalasci sunca, vječna ljepota

Priče čitatelja

41Priče čitatelja novine

ZVONO

Bože sačuvaj kakvi smo mi to svit. kad nešto počneš radit, nađe ti se stotinu mana, a o mržnji i za-visti da i ne govorin. evo, baš ovo vrime iza rata, vratilo se dosta svita u moje ratom razrušeno i opljačkano selo. sastanu se u selu povratnici pa udri o svemu i svačemu. ovom popravilo kuću, tobože nije ima pravo, ovom ono, ovom ono. dodijalo meni to slušat pa san in rekla, ma dajte ostavite to više na miru. Bolje da nan se u selu crvene krovovi, dimi iz fumara, pa da to jadno selo malo oživi i svima bude lipše. ali kakvi. Pitali govorit o tome, pa onda udri po zvonaru MAti koji zvoni u mjesnoj crkvici, koji usput čisti i groblje. Zvonit mora tri puta dnevno, jutro Zdra-vomariju, u podne podne, uvečer Zdravomariju i kad ko umre, a za dan mrtvi dvadesetčetri sata ne-prekidno i to ručno konopon pote-zat zvono. Kad se pitalo ko će bit remeta, moga je taj posa uzeti ko je tijo .Ali ne, mlađin sramotno zvonit, služit fratra kad ko u selu umre, čistit groblje. Mate se pri-vatijo posla, a sto kuna po kući godišnje se plaća. Sve bilo dobro dok mate nije kupijo nešto malog autićaod tog posla. e onda svitu moj, opalili po njemu da je vaki da je naki. Da se nikad znojan vode

nije napijo, pa tako i da ovi posa šta radi nije težak, a skupi bome i dobro novaca za ništa. i odluči Jozo sazvat sastanak u selu. skupili se ostali seljani i predložili da bi bilo dobro da se na crkvicu kupi novo veće zvono, baren nekoliko tona teško, jerbo je ono malo i slabo se čuje. kad su se razilazili ća, reče Jozo da je zado-voljan što misle učinit. Znamo mi Jozo znamo. i mi smo zadovoljni. Nije nami do zvona, nego kad već mate zvoni, a u životu ništa teško nije radijo neka ima šta potezat, a ne da dajemo po sto kuna za ništa.

IvaVABO

U lipnju je bila godišnjica sm-rti kako je umra moj susid stipe, popularno u selu zvani Vabo. Bijo je legenda do smrti. nije bilo kuće u mojem rodnom selu Hr-vacama, susjednom Čitluku pa i dalje koju nije zadužio za svog života. Nije bijo ženjen. Živijo je sam u svojoj kućici. od malih nogu u crkvi je bijo ministrant. dok je moga ić na misu sakupljao je lemozinu i služio fratru na ol-taru. Bijo je nevjerojatno pošten čovik i vjernik. Svakom u selu pomaga je radit, danju i noću, liti i zimi, kad god je tribalo u ona vrimena kada nije bilo nikakvog

prevoznog sredstva iša je po frat-ra kad bi kogod u selu bio slabo ili za umrit, pa da mu fratar dade posljednje pomazanje ili ako već nije kasno da umirućeg ispovidi. Svakom umrlom na čelu kolone nosijo je križ, pa tako i mom ćaći kad je umro. Kad god bi ja došla u selo u posjetu mojoj materi i ćaći dok je bijo živ, Vabi bi znala šta ću donit. To su bile gete, kako je on zva cigarete. od ovozemaljski čuda to je najviše volio. Njegovoj srići nije bilo kraja.Dobila sam vijest da je Vabo umra. O, Bože kako mi ga je bilo ža. Moran neizostavno na sprovod. otišla sam zajedno sa sestrom i svojin mužon. Očekivala sam čudo. Čudo od ljudi i sprovoda. kad smo došli do crkve ono sko-ro nigdi pa nikoga. okupilo se jedva tridesetak ljudi od tako ve-likog sela. u tišini sam suprugu prošaptala; "Pa vidiš li ti šta je ovo. Vabu došlo ispratit samo ovo svita“. "Ma šta je tebi“, reče moja sestra. "Ma šta šta je. za sve šta je učinijo na ovom svitu more ji bit sram. A čula san da je prije dva dana Markovoj materi bilo iljadu ljudi. došli iz Sinja, Splita, iz cilog sela". "Je, je čula san i ja. A šta moreš, kad je marko buđa. e, njegovu mater od toliko svita malo je ko zna. znaju njega jer je na položaju", odgovori mi sestra i doda kako su došli zbog njega a ne matere mu.I kad smo našeg vabu unili u crk-vu i kad je fra Stipan održa propo-vid bila san sritna. Ka da je čujo šta san ja i moj sestra i moj čovik govorili. Reka je fra stipan ova-ko: „Svi mi znamo sve o našem stipi, popularnom Vabi. Vami koji ste ga došli otpratit i našem pivanom zboru koji je lipin pis-mama uveličao njegov odlazak s ovog svita upućujem veliku hva-lu. Ostalim koje je svojim djelima zadužio, a nisu došli neka in služi na čast“. Onda je neko od prisutni reka: „Tako je oče. Tako je to kad se radi o sirotom malom čoviku. Našem Vabi pokoj vični. Nauživa se raja nebeskog“!

Iva

Nakon stanke javila nam se naša Iva sa nekoliko novih priča. U ovom broju objavljujemo dvije.

CCVJEĆARRNNIICCAACVJEĆARNICA

“EMA”“EMA”PPuutt PPeettrroovvccaa 1155,, SSiinnjj

PPRROOZVVOODDNNJJAA II PPRROODDAAJJAA

SSEEZZONNSKKOOG CCVVIJJEEĆĆAA

TTRRAAJJNNIICCEE,, SSOOBBNNOO BBIILLJJEE

ARAANNŽŽIIRRAANNJJEE CCVVIJEEĆĆAA ZZAA SSVEE PPRRIIGGOODE

DDOOSSTTAAVVAA NNA ADDRREESSUU

vl. Ivana Štefulj Efendić

0998510233

Put Petrovca 15, Sinj

PROZVODNJA I PRODAJA

SEZONSKOG CVIJEĆA

TRAJNICE, SOBNO BILJE

ARANŽIRANJE CVIJEĆA ZA SVE PRIGODE

DOSTAVA NA ADRESU

vl. Ivana Štefulj Efendić

0998510233

42 novineKrižaljka

43Oglasni prostornovine

novine LIPANJ 2010. - BROJ 5

Najbolje za vaš domNajbolje za vaš dom

Proizvodnja PVC i ALU stolarijePoljičke Republike 13, 21240 Trilj

tel: +385 (0)21 832 400; fax: 832 589GSM: +385 (0)91 2 832 400

gladius.trilj@gmail.com