Novi Selam - Septembar 2009

20 39 78ILUM, ALIM, ULEMA

IzAzovI zA bh MUsLIMAnE

EvropskA hUtbA

GLASNIK MEŠIHATA / MUFTIJSTVA ISLAMSKE ZAJEDNICE BOŠNJAKA U NJEMAČKOJ

IGBD - ZENTRALRAT e.v.Broj 10 (20) Septembar 2009.

FRIEDENnovi

MUBAREK OLSUN!

BAjRAM

Četiri interviewa kao ramazanski poklon čitaocima

IZBNJ GOVORI O AKADEMSKIM USPJESIMA SVOJIH ČLANOVA

Amra hodžić

Ibrahim ef. Džafić nedim Makarević

Fikret ef. Arnaut

IntErvIEW

Muftija Mustafa ef. klanco, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj

15 godina IzbnJ

MUSLIMANSKO POKOPNO DRUŠTVO

BALCOKBESTATTUNGEN GMBH

NAŠE USLUGE

• UMRLOG PREVOZIMO OD MJESTA PRESELENJA NA AHIRET DO ODREDIŠTA- MEZARJA• OBAVLJAMO SVE FORMALITETE KOJI SU POTREBNI ZA PRIJEVOZ UMRLIH U BIH KAO I ZA POKOP.• PRIJEVOZ OBAVLJAMO U NAJKRAĆEM ROKU U NJEMAČKOJ A I ZA BIH.• SVE POTREBNE USLUGE KAO GASULENJE - OPREMANJE OBAVIT ĆE IMAMI - BOŠNJACI.• PREVOZ VRSIMO AUTOM ILI AVIONOM - PO VAŠOJ ŽELJI.• PO ŽELJI PORODICE UMRLOG DŽENAZA SE MOŽE OBAVITI U NJEMAČKOJ PO ISLAMSKIM PROPISIMA I BOŠNJAČKOM TRADICIJOM.• NUDIMO NIŠANE PO VAŠOJ ŽELJI.

USLUGE PRUŽAMO 24 SATA DNEVNO TEL: 0049(0)177-8984978

CENTAR ESSEN 24 SATA DOSTUPANALTENESSENER STR. 323 NA BOSANSKOM JEZIKU

45326 ESSEN / NJEMAČKA ABDULAH PILAVDZICTEL:0201/33 32 92 TEL:0049(0)177-8984978

FAX:0201/33 32 94

NUDIMO USLUGE ZA PUTOVANJE NA GODIŠNJI ODMOR

Izdavač: Mešihat/Muftiluk Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj

Adresa: IGBD e.V.“Novi SELAM”Haarbeckstr. 647475 Kamp-LintfortDeutschland

telefon:02842-559728Fax: 02842-55514

e-mail: [email protected]@igbd.eu

web: www.igbd.eu

za izdavača: Mustafa Klanco

Glavni i odgovorni urednik: Ishak Alešević

Urednik u redakciji:Muhamed Baščelić

Design i prijelom: Safer Muminović

sekretar redakcije:hfz. Esnaf Begić

Fotografije:Abdulah ĆorbićMuhamded JakubovićArhiv “Novi SELAM”

Marketing i distribucija:Izdavač

“novi sELAM” se dijelibesplatno i ne prodaje se

“Novi SELAM” izlazi povremeno

Stavovi autora objavljenih tekstova su njihovi lični, i nisu bezuvjetno stavovi redakcije ili izdavača

banka:IGbD e.v.Sparkasse Duisburg(BLZ 35050000)Konto: 760103135

novi

BLAGODATI RAMAZANA 4UVODNIK 5Intervju Mustafa ef. klanco 6Četiri interviewa kao ramazanski poklon čitaocima 9Amra hodžić 10Fikret ef. Arnaut . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12Ibrahim ef. Džafić 14nedim Makarević 17ILUM, ALIM, ULEMA 20Islamska modernost danas 22Praksa prikupljanja zekata i sadekatul-fitra 25ISLAMSKA ZAJEDNICA BOŠNJAKA U DIJASPORI 25PREDRAMAZANSKI SEMINAR 29Zaključci glavnih imama bošnjačke dijaspore 30Zaključci sa interregionalnog seminara imama regija BWT i Bayern 3115 godina IZBNJ 32ODRŽANA VEČER KUR’ANA I ILAHIJA U DŽEMATU KIRCHHEIM - TECK 33NOĆ U KOJOJ SE VELIČALA ALLAHOVA POSLJEDNJA OBJAVA 34Rezolucija Evropskog parlamenta o Srebrenici 36EVROPSKA HUTBA 39EUROPEAN KHUTBA 41KHUTBA FÜR EUROPA 43Avrupa Hütbesi 45GODIŠNJI MEVLUDI NA REGIJI DIZELDORF - NRW 47JUBILARNI GODIŠNJI MEVLUD U KAMP-LINTFORTU 49CENTRALNI MEVLUD I OKRUGLI STOL U POVODU 12 REBIUL-EVVELA 52JEDNA LIJEPA SVEČANOST U FRANKFURTU 54GODIŠNJI MEVLUDI na regiji Hamburg 54Savezna mektebijada 56Održani završni ispiti u džematu Kamp-Lintfort 59Službeni dio 60VEČE SEVDAHA U REUTLINGENU 70„Gazi Husrev-beg“ ponovo u Bosni” 72Intervju Mustafa ef. klanco (nastavak) 74Izazovi nove islamske osjećajnosti za bh muslimane 78

U ovoM broJU

3SELAM<<

Poštovane sestre, draga braćo?Sve blagodati mjeseca ramazana nije moguće ni

naslutiti, a ne kamoli dokučiti ih i pobrojati. “Da moj ummet zna koliko u Ramazanu ima dobra“, rekao je Poslanik, a.s., „poželio bi da čitava godina bude ramazan!“ Kao što su sve ranije muslimanske generacije ramazan dočekivale s radošću i odu-ševljenjem i taj duh prenosile i na svoje potomke, sve do današnjih dana, dužnost je i ove generacije

muslimana da tako postupi, da u svojim kućama, stanovima i sredinama ožive duh ramazana i da taj veličanstveni doživljaj prenesu i na svoje potomke.

Post je u ramazanu, naime, naređen čitavom čo-vjeku, svim njegovim organima.

O vi koji vjerujete, naređen vam je post, onako kako je bio naređen i onima prije vas!

(El-Bekara ,183.)„Ko mjesec ramazan provede u postu, izvršava-

jući Allahovu naredbu i računajući da će za to biti nagrađen, bit će mu oprošteni svi raniji grijesi!“, kaže Poslanik, a.s.. Isto to rekao je za onoga ko u ibadetu i zikru provede Lejletu-l-kadr. U mjesecu ramazanu Allah oprosti grijehe velikom broju mu-slimana pa se zato Ramazan naziva još i Šehru-l-gufran ili mjesec oprosta! Vjera je život srca i duše, a ramazan je vrijeme kada je pulsiranje naših srca i duša najintezivnije.

Islamski obredi trebaju u nama izgraditi samo-kontrolu, samokritiku i samodisciplinu da bi mogli trajati kao vjernici. Ramazan pokazuje najzornije i najjasnije povezanost i trajanje ummeta. Rama-zan je život ispunjen duhom, obogaćen dubokim smislom i musliman treba da uzme što više učešća u njemu. Učinimo najviše što možemo da ramazan što bolje iskoristimo kako bismo na Ahiretu imali post i druge obrede na našoj strani.

U petak 21. 08. 2009. godine je prvi dan Rama-zani šerifa. Tim povodom, mubarek dane čestita-mo svim muslimanima, Bošnjacima u domovini i širom dijaspore gdje žive, a posebno članovima džemata, aktivistima i imamima Mešihata/Mufti-luka IZB u Njemačkoj.

Ramazan mubarek!Predsjednik Mešihata

Mustafa Klanco, muftija

U toku ramazana na podrčju Mešihata IZBNJ će boraviti vaizi iz domovine BiH, jedan dio džemata će posjetiti predsjednik IZBNJ Mustafa Klanco, njegovi zamjenici Halim ef. Alibašić i dr. Fikret ef. Arnaut. Na nivou regija glavni imami će posjetiti jedan broj džemata i organizirati iftare za aktiviste na regionalnom nivou.

bLAGoDAtI rAMAzAnARamazanska poruka

4 >>SELAM

IzGUbIMo LI sADA mladoga čovjeka, mi ćemo tek tada zbiljski biti poraženi i izgubljeni!

U povodu jubilarnog dvadesetog broja Novog Selama mi vam se evo ovoga puta obraća-mo ne samo kao čitaocima, nego i sa nečim većim, sa onim posebno važnim, a to je pri-jatelji Selama – prijatelji mira. Ovo je na-

ročito značajno i potrebno danas kada svaka blaga, a pri tome i iskrena, izgovorena i napisana riječ iz toplog srca i duboke promišljenosti, zrači nadom i ohrabrenjem svima nama, da se, unatoč olovno teškom stanju među nama, ne zaustavljamo, ne stojimo u mjestu, nego sa te-žnjom za bolje i više, koračamo naprijed. Ovo čini vaš i naš Novi Selam, sa voljom i ljubavi, tiho i uporno iako i u ljudskom i u materijalnom pogledu odveć skroman.

Uviđamo, rađa se među nama jedno ničim zdravim opravdano htijenje, i ono se dobrim dijelom i ostvaruje, da sve što je započeto ima da se zaustavi za jedno vrijeme. Da se neki novi zamišljeni planovi i ideje imaju ostaviti po stra-ni i da čekaju.Činiti samo tek ono najnužnije. I da stvari tako teku, i taman toliko dugo, dok se ne izgradi jedna nova struktura, i dok se ne dovedu neki novi ljudi. A tih novih ljudi nema. To smo zapravo sami mi. Mi, postojeći, mi koji jesmo ovdje, u ovoj našoj sredini obitavanja i rada.

Ali, valovi našega vremena, u prostoru za koji smo pred Bogom i pred čovjekom odgovorni, neprestano nadolaze, zapljuskuju nas, dodiruju nas i svojim dodirima nas opo-minju.

Gotovo da i ne zapažamo u svemu tome čovjeka. Onog običnog, malog – velikog čovjeka. On najviše stradava od nas istih, njegovih vođa i kreatora sistema. Toliko smo se uživjeli u ideji da će dobra pravno-organizacijska shema, koja u osnovi nije ništa više od dobro ustanovljene admini-stracije, donijeti ogroman, gotvo pa i revolucionaran bolji-tak i naptredak Zajednici. Ovo smo umislili sebi samima, i to tako tumačimo i drugima. To, da su sistem i organizacija veći i značajniji i od samoga čovjeka. Zato nam, iz tog ugla gledanja, sve što činimo izgleda po nama posve opravda-nim i savršeno dobrim, pa smo u svome naumu i odveć hrabri i silno uporni istovremeno.

Otuda toliko taktiziranja, cjepidlačenja, vaganja kao na apotekarsku vagu svakog napisanog slova i izgovorene riječi. Čak se i zasijedanja Sabora, sva dosadašnja, kao i po-sljednje peto, usmjeravaju samo u onim pravcima koji to žele uporni pojedinci, pa makar se sve u nedogled odužilo i neriješilo, iako najčešće piše posve drugačije i sasvim kon-kretno, u ponuđenom dnevnom redu saborskog zasijeda-nja kojim se poziva na rješavanje gorućih pitanja kao što su statut, izborna pravila, budžet, te kako iznaći pouzdane

izvore financiranja za Mešihat, kao i brojna druga otvorena pitanja i problemi naši.

Tako stradava naš prosječan džematlija koji ovo naše stanje doživljava kao muku i moru jer mu se umjesto islamskih moralnih pouka sve više serviraju sasvim bizarne stvari. Tu su prije svega povrijeđene sujete naše, zatim naši suprotni pogledi, naša neslaganja i sukobljavanja… On to nijem promatra, i to njega muči i boli. On izmoren teškim radom, otrgnut iz svoje zemlje i iščašen iz svoje kulturne sredine, u tuđini i u moru kršćanstva hoće mesdžid i druš-tvo vjernika kao pribježište, kao kutak za smiraj duši i srcu, oazu služenja Allahu, mjesto mira, utjehe i okrepe, a sve ovo mu se sve manje i manje nudi. Ali,… on je naviknut da šuti, trpi, nosi u sebi i čeka sa nadom na bolje dane.

Međutim, naši mladi, sinovi i unuci naši, oni su drugačiji. Oni su posve konkretni i pragmatični. Oni traže za sebe ono što im trebaju ponuditi oni što ih vode i pred-stavljaju, i ako to kod njih ne nađu, oni bez oklijevanja odlaze. Oni odlaze a da mi niti znamo niti se pitamo: kuda?!, a niti znamo, niti želimo to znati: zašto?! Oni su džamiju napustili jer mi,- oni od kojih oni najviše očekuju,- nema-mo niti sluha, niti valjanih programa koji bi njih zadovoljili, a niti imamo volje i ideja za nešto svježe i novo. Zamara ih naša prizemnost i prevelika sloboda da ih prikraćujemo u niskoj kvaliteti sadržaja, i da ih sumornošću, apatijom, besciljnošću povlačimo sa sobom u duhovnu baruštinu.

I zato, krajnji je čas za razmisliti: izgubimo li sada mladoga čovjeka, mi ćemo tek tada zbiljski biti poraženi i izgubljeni!

Stoga, neka nas ne čudi činjenica da je prva naša Me-ktebijada održana u Nirnbergu, 21.juna ove godine prošla nezapaženo, jednako koliko i priznanje domaćinu ovoga skupa imamu Hamidu ef. Pintol za laurenta najuspješnijeg muallima. I ne samo ovo, nego i još mnogo toga, svojim pisanjem Novi Selam neće da se neosvrtanjem na učinjeno i pređeni golem put, bespotrebnim ćutanjem, i ignoriran-jem prebriše i zaboravi, nego hoće da koliko toliko uhvati u pero, zapiše i pohrani za naše danas, za naše sutra, kao i za neko i nečije buduće doba u kojem će se oslikavati naša sadašnjost burna i plahovita, puna padova i uspona naših. Upravo onako, kako i izgleda život jedne male zajednice muslimana koja prebiva u mučnom položaju raskrečenog čovjeka što stoji sa jednom nogom na tlu Balkana, a sa drugom je u središtu Evrope.

Vaš, Ishak Alešević

Dragi i poštovani prijatelji i čitaoci Novog Selama!

Uv

oD

nIk

5SELAM<<

Razgovor vodio: Ishak Alešević

Poštovani muftija Mustafa ef. Klanco!

Od osnivanja krovne organizacije prošlo je 15 godina, a od konstituisa-nja Mešihata i Sabora IZ Bošnjaka u Njemačkoj prošlo je nešto više od dvije godine. Budući da je vrijeme za analizu dosadašnjeg rada, možete li dati svoje viđenje ovog historijskog trenutka za Bošnjake koji žive i rade u

ovoj zapadnoevropskoj zemlji?Muftija Mustafa ef. Klanco: De-

setog januara 1994. godine u Karlsru-heu tadašnji Naibu-r-reis ef., a sada Reisu-l-ulema prof. dr Mustafa ef. Ce-rić imenovao me je za glavnog imama u Njemačkoj, a Hamzu ef. Subašić, za zamjenika glavnog imama i od tada počinje ustrojavanje krovne organi-zacije IZ Bošnjaka u Njemačkoj pod imenom “VIGB”, a danas nosi naziv “IGBD-Zentralrat e.V.”. Bilo je to vri-

jeme agresije na BiH, period disolucije IZ-e u SFRJ i konstituisanje autono-mne IZ-e u BiH, period kada je u Nje-mačku prognan velik broj (džemata) muslimana iz BiH, a sa njima njihovi imami, period osnivanja džemata, nji-hovog stasavanja, kupovine vjerskih objekata, organiziranja našeg naroda i pravilnog informisanja, pomoći odbra-ni Domovine; zatim pomoći postratnoj BiH, kroz razne vidove, a posebno na-šoj omladini koja se školovala. Svakako,


pEtnAEst GoDInA nA ČELU Iz-e bošnjaka u nJEMAČkoJ

intervju

6 >>SELAM

imami su i predsjednici dže-matskih odbora, posebno prve generacije, uložili ili bolje kazano, uvaku-fili, sebe u rad bosanskih džemata. Naše sazrije-vanje u samoj organizaciji, od nivoa glavnog imama do muftijstva, trajalo je više od deceniju, a Rijaset IZ i Sabor Islamske zajednice u Bosni i Her-cegovini, odnosno reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, su imenovanjem muftije za Njemačku 28. jula 2007. godine dodatno pružili podršku iselje-nim Bošnjacima u Njemačkoj.

Izborom za prvog muftiju i sami ste ušli u historiju Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. I, dakako, na sebe natovarili još veće breme obave-za i odgovornosti. Kako je biti prvim čovjekom Mešihata čije džema’ate čine ljudi koji su, početkom šezdese-tih pa nadalje, ‚trbuhom za kruhom’, u Njemačku stigli iz svih krajeva Bo-sne i Hercegovine, Sandžaka….?

Muftija Mustafa ef. Klanco: Boš-njaci u Njemačkoj stigli su, kao što ka-žete, trbuhom za kruhom. Kad se uzme da je to, uglavnom, radnička dijaspora, na organiziranju muslimana Bošnjaka, osnivanju džemata i drugih udruženja, humanitarnoj pomoći u toku agresi-je na BiH i Bošnjake, te u posljednjih 15 godina i na polju obezbjeđenja va-kufske imovine u Njemačkoj, kao i u rodnim mjestima, ta prva generacija je, zaista, puno učinila. Taj naš fini Bošnjo hoće da u svom mjestu vidi lijepu mu-naru, da čuje ezan ali hoće da i njegovi potomci imaju gdje da se oku-pe u dijaspori. To je genera-cija koja i dan-danas sanja povratak i koja je, stalno, u tranzitu na relaciji Njemačka – Bo-sna – Njemačka. S obzirom da nijed-na institucija nije stajala iza ovih ljudi,

intervju

Muftija Mustafa ef. Klanco: Važno je da

sve što se tiče IZBNJ rješavamo kroz organe

i sve nedostatke na taj način otklanjamo,

a ne putem ulice, optužbi, potvora,

vaninstitucionalno.

7SELAM<<

osim Islamske zajednice u BiH koja ja na njihovo traženje slala imame, ovaj uspjeh je nemjerljiv. Evo, mi ustrajavamo više od 30 godina, od osnivanja džemata u Achenu 1978. go-dine. To što su uradili naši ljudi iz svog entuzijazma u normalnim okolnostima rade institucije. Druga generacija nešto drugačije pristupa naslijeđu, propituje vjersku praksu svojih roditelja ali, veći-na ostaje vjerna islamu i tradiciji Boš-njaka, kao nekoj višestoljetnoj, dobro utrtoj stazi. Djeca su drugačija u odno-su na svoje roditelje. Roditelji su pitali: Šta mogu da dam svojoj IZ? Njihova

djeca pitaju: Šta meni daje Islamska zajednica, koji su to sadržaji i koje su to planske aktivnosti? Roditelji su sebe vidjeli Islamskom zajednicom, a njihova djeca tako ne gledaju. Radi se, dakle, o generaciji koja je ponikla u organiziranoj, funkcional-no uređenoj i planskim aktivnostima usmjerenoj zemlji.

Danas je u Bošnjaka sve na vršaju

Nažalost, kod nas je poznata krilatica: ‚Bošnjak Bošnjaku može oprostiti sve osim uspjeha.’ Da li ste njeno potvrđivanje u praksi osjetili i

na vlastitoj koži jer su Vas od izbora na dužnost pr-vog čovjeka u IZBNJ optuživali za mnoge stvari: realizacija kurba-na u Australiji, samovo-lja, samovoljna promjena statuta, postavljanje glav-nih imama poslušnika, pozajmnice, hedije....?

Muftija Mustafa ef. Klanco: Javna funkcija po-drazumijeva i izazov kao i sve drugo što prati javne lično-sti. Važno je da sve što se tiče IZBNJ rješavamo kroz organe i sve nedostatke na taj način otklanjamo, a ne putem ulice, optužbi, potvora, vaninstitucio-nalno. Sabor, Mešihat i komisije Sabora i Mešihata rade svoj po-sao. Znate, ima pojedinaca koji bi da budu tužioci, čak javni tuži-oci, istražne sudije, sudije i izvršni organi, npr. Policajci – i to sve u jednoj osobi. To nema nigdje u nor-

malnim društvima, državama i zajed-nicama i hvala Allahu, dž.š., pa živimo u državi u kojoj se zna šta je čiji posao i mi u Islamskoj zajednici trebamo se navikavati i educirati da znamo za red i šta je čiji posao: imama, glavnog ima-ma, muftije, predsjednika džemataskog odbora, predsjednika Sabora, da znamo šta je seminar, sastank, sjednica. Većina imama, predsjednika i sabornika uvidje-la je o čemu se radi i nije nasjela igrama pojedinih „velikih imama”, „šejhova”, „ekskluzivista” kojima ne odgovara

zaživaljavnje Zajednice, nego hoće da imaju status zajednice u zajednici. Za-hvaljujem se svim džematlijama, aktivi-stima i imamima koji su štitili interrse IZ-e i nisu podlegli fitni dezinformacija i laži ispletenih oko imena prvog muf-tije u Njemačkoj. Oni mogu praviti paralelizme u Zajednici, npr. paralelno dovoditi ramazanske vaize, organizirati odlazak na Umru i Hadždž, omalova-žavti imame na regiji, kolegama imami-ma praviti probleme u džematu i progo-niti ih iz džemata... Njima je, misle, sve dozvoljeno i to sve rade, kako kažu, „u ime Boga”. Dobro koriste metodu „ma-nipulieren aber richtig”

Fakti su neumoljivi, kalkulator sve trpi a manipulatori umiju dobro manipulisati- Manipuliren aber richtig!

Zbog interesa Islamske zajedni-ce u cjelini, Bosne i Hercegovine i Njemačke, bio sam tih, šutio i sabu-rio, i nastojao zajedno sa saradnicima i rukovodstvom Sabora očuvati tek uspostavljene organe IZBNJ Mešihat i Sabor. Dugo sam oklijevao da rea-gujem na uvrede i laži koje su o meni širili, a činio sam to vjerujući drevnoj mudrosti da čovjek ne može daleko stići ako se osvrće na svaki glas.

Zajednicu čine ljudi i stvari. O ljudima ne želim govoriti nego o pojavama i stvarima

Iznosim ovo kao odgovor na vaše pitanje i radi prijatelja, gotovo sam siguran da to neće dodirnuti savjest protivnika, protivnicima da doneste „sofru sa nebesa” oni ne vjeruju. Ljudi bez stida čuju samo sebe!

Komisija za reviziju je ustanovila po rukopisu ko je vodio blagajnu i za koji period.

Nastavak na 74. stranici

intervju

Zahvaljujem se svim dže-

matlijama, aktivistima i imamima

koji su štitili interese IZ-e i nisu podlegli

fitni dezin-formacija i

laži ispletenih oko imena

prvog muftije u Njemačkoj

8 >>SELAM

ČEtIrI IntErvIEWA kAo rAMAzAnskI pokLon ČItAocIMA

IZBNJ GOVORI O AKADEMSKIM USPJESIMA SVOJIH ČLANOVA

Amra hodžić

Ibrahim ef. Džafić nedim Makarević

Fikret ef. Arnaut

nastojeći da svoj istitucionalni i džematski rad prilagodi potrebama ovog vremena, Islamska za-jednica Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ) u svojoj relativno kratkoj historiji organizovanog djelova-nja, stidljivo je govorila o svojim uspjesima. Ona

kroz svoju misiju nije tražila da bude imaginarna zajednica elitnih i bogatih muslimana, već je dijelila i dijeli turobnu sudbinu Bošnjaka i njihovih životnih nedaća. IZBNJ sa svim svojim dijasporskim specifičnostima je administrativni dio Rijaseta u BiH koji se ogleda kroz organizovanje muftijstava, a dobijanjem murasele za muftiju u Njemačkoj Mustafa ef. Klanco je preuzeo veliku odgovornost i obavezu u izgradnji, modernizaciji i afirmaciji IZ u Njemačkoj. Sama ova murasela obavezuje IZBNJ na povećanu ozbiljnost u reprezentativnosti islama i muslimanskih institucija u ovoj sredini. Standardi in-stitucionalne organizovanosti nisu Bogom dani, oni su potre-ba vremena i podložni su promjeni, ali oni moraju biti u skladu sa stvarnim potrebama i mogućnostima njenih članova.

Novi Selam kao glasilo IZBNJ u ovom broju objavljuje četiri interview-a sa istaknutim uposlenicima i članovima IZBNJ, koji

svojim dugogodišnjim radom potvrđuju odgojnu i obrazovnu ulo-gu IZ među Bošnjacima. Veliki je broj naših uspješnih i akademski obrazovanih ljudi u Njemačkoj koji daju svoj nesebičan doprinos u radu IZ, ali smo se odlučili da čitaocima, ovaj put, predstavi-mo četiri različite oblasti naučnog i akdemskog djelovanja. Riječ je o najvišim akademskim zvanjima, doktora nauka, postignutim iz oblasti medicine, informatike i islamskih nauka. Svaki od ovih interview-a zaslužuje veliku pažnju, jer je akuelnost ovih naučnih radova najbolji primjer rada IZ na polju izgradnje vjerskog identi-teta, odgoju zdrave islamske ličnosti i očuvanju kulturne i vjerske tradicije Bošnjaka. Naši sagovornici su ukratko elabolirali naučni background svojih istraživanja i otkrili su nam svoja razmišljanja o aktuelnim temam modernog društva. Toplo preporučujemo našim čitaocima da u ovim danima Ramazana sa posebnom pažnjom pročitaju šta su dr. Hodžić, Makarević, Džafić i Arnaut kazali o našoj islamskoj stvarnosti, našim brigama i nadama, našoj tugi i radosti. Sa nadom da će Allah učiniti naš trud korisnim a pouke iz ovih razgovora prihvatljivim, ostaje nam da svim muslimanima poželimo svaki hajr i berićet u radu.

Baščelić Muhamed

9SELAM<<

U porodici Hodžić ima puno razloga za ra-dost. Majka Amra je postala dr. nauka iz neuropsihologije i jed-

na je među prvim muslimankama Bošnjakinjama u Njemačkoj koja je to uspjela, ponoseći se svojim islamskim identitetom. Trnovit akademski put, nije ostavio traga na harmoničnost porodičnog živo-ta ove imamske porodice. Naprotiv, uzajamna podrška bračnih drugova u predanom radu na putu dobra i dobro isplanirano vrijeme sigurni su uslovi za uspjeh. Dr. Amra Hod-žić je sa svojom porodicom istinski primjer za to.

1. Novi Selam: Poštovana dr. Hodžić, neka Vas Allah dž.š. nagra-di za ovaj vaš uspjeh i primite naše čestitke. Možete li nam na početku ovog razgovora ukratko reći nešto o vašim motivima i intencijama vašeg doktorata?

1. Dr. Hodžić: Neka Uzvišeni Allah bude zadovoljan sa onim što radim. Motiv za moj dokrorski rad sam našla u proširenosti poremećaja u ishrani (anoreksija i bulimija), čiji uzroci su psihičke prirode, a od kojih pati veliki broj djevojaka i žena u da-našnjem vremenu. Statistike pokazu-ju da je danas 60 % srednjoškolki na nekoj vrsti dijete zbog toga što nisu zadovoljne svojim izgledom, pokaza-no je da u modernim društvima i više od 80% trinaestogodišnjih djevojčica pati od želje da promjeni svoj fizički izgled i da se zbog toga odlučuju na rigorozne dijete koje na kraju posta-ju štetne za njihov organizam. Život tih djevojaka, koje su u suštini, inte-ligentne i kognitivo sposobne, ali ne i emotivno dovoljno stabilne, postaje horor. Sve njihove dnevne aktivnosti,

uspjeh u školi, na fakultetu ili na poslu postaju nebitne i one se isključivo fo-kusiraju na svoj izgled i ishranu. Pro-blem se primjećuje tek onda kada one izgube na težini, neizostavno obole od nekih fizičkih bolesti, jer organi-zam ne može podnijeti sistem ishrane na koje se one odlučuju, tako da one postepeno postaju nesposobne za sva-kodnevni život i završavaju na nekim od klinika, gdje im se vjestački daje hrana da bi preživjele. Dakle, ostajući u okviru neuroznanosti i mog ma-gistarskog rada, ja sam u svom dok-torskom radu postavila pitanje: koji neurobiološki mehanizmi su uključe-ni u proces percepcije vlastitog tjela? Odnosno, da li postoji nervni netvork koji se „aktivira“ u mozgu a koji je ra-zličit kod normalnih osoba i onih koji imaju iskrivljenu sliku o svom izgledu.

2. Novi Selam: Možete li nam reći do kojih ste najbitnijih sazna-nja došli proučavajući ovu proble-matiku?

2. Dr. Hodžić: Ja sam u svo-jim eksperimentima pokazala da u mozgu zdrave osobe postoji centar u vizuelnom korteksu koji se akti-vira isključivo kada se vidi ljudsko tijelo. Taj centar je aktivan u koor-dinaciji sa drugim jasno određenim centrima mozga i oni funkcionišu na principu mreže (networka). Pre-poznavanje sebe podrazumijeva jedan drugi proces u mozgu koji je opet vezan za rad drugih centara. Tako da je moguće tačno definisati mustru aktiviteta u mozgu u mo-mentima kada osoba posmatra ra-zličite objekte ili osobe. Ili obrnuto, posmatrajući mustru aktiviteta u mozgu moguće je znati šta oso-ba upravo vidi na kompjuterskom ekranu. Ti rezultati su osnova za dalja istraživanja na pacijenticama

Amra hodžić (1971) iz Brestovskog kod Ki-seljaka Završila Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, a od 1996 do 2000 studij psiholo-gije na Međunarodnom Islamskom Univerzi-tetu u Kuala Lumpuru (Malezija) Od 2001 do 2003 Magistarski studij na Karls-Eberhard Univerzitetu u Tübingenu i stekla zvanje Mr Sci u neuroznanosti Od 2005 na Max Plank Institutu za istraživanja u Frankfurtu radila na psihološkim istraživanjima na mozgu i u decembru 2008 odbranila doktorsku diserta-ciju na Max Plank International Research Sc-hool u Tübingenu pod nazivom: „Visual body perception and self-other distinction studi-ed by fMRI and psychophysics” (Istraživanje funkcije mozga pri percepciji tjela pomoću funkcionalne magnetne rezonace (fMRI) i psihofizičkih metoda) Dr Amra Hodžić je majka dvoje djece, Hamze i Merjem, a svome suprugu Munir ef Hodžiću u džematu BKC u Franfurtu aktivno pomaže u radu džemata, kao i drugim džematima oblasti Frankfurt, a posebno u radu sa ženama Trenutno je anga-žovana na post-doktorskim istraživanjima na Max Plank Institutu u Frankfurtu

Doktor neuropsihologije, Amra Hodžić

prEDrAsUDE DoLAzE kao uzrok nepoznavanja onoga o čemu mislimo i sudimo

intervju

10 >>SELAM

koje imaju iskrivljenu, odnosno pa-tološku sliku o sebi.

3. Novi Selam: Kako ocjenju-jete sadašnji odnos islamske psiho-logije i njene terminologije prama dostignućima ovih modernih znan-stvenih metoda?

3. Dr. Hodžić: Ja nisam ekspert iz Islamske psihologije, ono što primjećujem jeste da ljudi koji se bave Islamskom psihlogijom pre-malo ili nikako ne koriste moderne znanstvene metode. U Islamskoj psihologiji neprekidno se optužu-je moderna psihologija za negi-ranje spiritualnih aspekata koji su svakako od izuzetne važnosti za jednu oblast kao što je psihlogija. Tačno je da izraz psihologija vodi porijeklo od grčke riječi „psyche“ što se prevodi kao „duša“. Isto tako je tačno da se taj aspekt psihe čo-vjeka (dakle duša; spiritualnost) u modernoj psihologiji zanemaruje. Razlog tome je što je duša, kako i naš Gospodar kaže, nešto o čemu je čovjeku dato malo znanja. A mo-derna znanost se danas zasniva na činjenicama koje je moguće mjeriti, staviti pod mikroskop ili u magnete magnetne rezonance i tako posma-trati i istraživati. Na muslimanima psiholozima je da naprave moduse da se pokažu ili „izmjere“ spiritual-ni fenomeni, npr. prisutnost vjere i njen uticaj na svakodnevni život. Istraživanje, eksperimentisanje je dio Islama i to je moderni način sljeđenja Kur‘anskog imperativa „Uči!“

4. Novi Selam: Šta je prema vašem mišljenju glavni uzrok za relativno mali društveni angažman muslimanke u ovom vremenu?

4. Dr. Hodžić: Ja uzroke vidim u najmanje tri instance: Prvo u druš-tvima koja još uvijek diskriminiraju ženu, jer tradicionalna društva još uvijek ne prihvataju ravnopravnu ulogu žene u društvenim kretanjima i ženama je jako teško da dođu na pozicije, jer moraju najmanje dva puta više raditi nego njihove kolege muškarci. Drugo, moderna društva pak često posmatraju ženu kao obje-kat koji se cijeni po vanjskom izgle-du, tako da muslimanke ne žele biti

javno prisutne u takvim društvima. Zatim, porodica je sljedeći faktor koji ženi muslimanki često stoji na putu za njen društveni angažman. Znači, ukoliko žena nema pored sebe partnera koji će je podržavati u njenom društvenom angažmanu ona će sigurno brzo posustati. Tre-ći faktor su žene same, žene musli-manke su uglavnom brižne majke, supruge i kćerke, veoma je teško imati vremena i snage za našto do-datno ukoliko žena uloži svoj mak-

simum u porodici i braku. U tom slučaju društveni angažman postaje teret ženi koja se lahko umori i brzo odustaje.

5. Novi Selam: Da li je razlog nošenje hidžaba za predrasude pre-ma musimankama u ovom društvu?

5. Dr. Hodžić: Predrasude dola-ze kao uzrok nepoznavanja onoga o čemu mislimo i sudimo. Muslimani i muslimanke su uradili jako malo da bi pokazali drugima šta ustvari mogu i znaju i da bi se stereotipi o pokrive-nim ženama razbili. Moje kolegice su ostale bez riječi kad sam im pričala o pravima žene muslimanke u islamu i o tome šta je naš Poslanik a.s. rekao i kako je postupao sa ženama. One to jednostavno nisu znale jer su do njih stigle samo priče o potlačenosti i za-tvorenosti žene muslimanke. Nikad nisu mogle ni zamisliti da Islam ženi daje prava, jer o njima se ne priča.

Dakle sve dotle dok muslimanke ne postanu dio javnog života, a za to je potrebna velika žrtva, te predrasude će biti dio naše svakodnevnice.

6. Novi Selam: Akademski uspjesi među Bošnjacima u ovoj sredini, i pored porodičnih obaveza bivaju sve češći. Imate li poseban recept za to?

6. Dr. Hodžić: Da bi se neko usavršavao na akademskom planu, mora se odreći materijalnih i drugih prohtjeva, koji su prvim generaci-

jama bili motivi za dolazak ovdje. Međutim, upravo su te generacije odgojile današnje mlade Bošnjake koji se opredjeljuju za dug i rela-tivno spor put obrazovanja. Tako da danas u našim centrima imamo, hvala Bogu, veliki broj mladih ljudi koji idu tim akademskim putevima.

Islam kao način života, ukoliko je filozofija na kojoj se zasniva po-rodica u kombinaciji sa upornošću zasigurno garantuju uspijeh. Uko-liko su prioriteti u životu izabrani i poredani po kur‘anskom principu (prva Objava je bila „Uči!“) onda akademski uspjeh uz Allahovu po-moć neće izostati, i ukoliko je po-rodični život usklađen sa Poslaniko-vom a.s. praksom („Svi ste vi pastiri i bit ćete odgovorni za svoje stado!“) onda porodica zasigurno neće ispa-štati ni biti zapostavljena. Interview pripremio: Muhamed Baščelić

Amra Hodžić s

porodicom

intervju

11SELAM<<

Ističući važnost tradicional-nog kulturnog naslijeđa bo-sanskih muslimana, u kon-tekstu evropskog življenja islama, ova kultura življenja

islama je više nego ikada do sada postala predmet i aktuelnost evrop-ske religijske stvarnosti. Prepoznat-ljiva po svojoj vanjštini, življena kroz vijekove ali i otvorena i spre-mna za budućnost, bosanska inter-pretacija islama je potvrdila svoju autentičnost i u djelima Husejna Đoze. Dr. Ibrahim ef. Džafić je va-lorizirajući tumačenje islama kroz djela ovog velikana tefsirske nauke, nanovo zaživio ideju o aktuelnosti Kur`anske poruke u svakom vreme-nu. Tema doktorske disertacije data u podnaslovu ovog teksta, rađena je na njemačkom jeziku, što je samo potvrda o fleksibilnosti prenošenja bosanske tradicije tumačenja isla-ma u svim evropskim jezicima.

1. Novi Selam: Uvaženi dr. Džafić, čestitamo vam na povodu ovog našeg razgovora. Šta je za vas osobno Husejn Đozo?

1. Dr. Džafić: Neka je hvala Allahu, dž. š., i salavat i selam na Poslanika Muhammeda s.a.v.s. Za-hvaljujem Vam se na čestitkama. Profesor Husein ef. Đozo za mene je jedan od najznačajnijih savre-menih bošnjačkih komentatora Kur’ana XX stoljeća.

2. Novi Selam: Šta je posebnost Đozinog tumačenja Kur’ana?

2. Dr. Džafić: Posebnost Đo-zinog tumačenja Kur’ana ogleda se u njegovom metodu interpretacije Kur’ana. Njegov metod u tefsiru je savremeni (moderni) pristup inter-pretaciji Kur’ana. Savremeno tuma-čenje Kur’ana koje je ogranak raci-onalističkog tumačenja Kur’ana, kao metod tumačenja osobeno je po tom što kur’anski tekst prou-čava pod uticajem uvijek rastućih znanstvenih otkrića i spoznaja. Opšta karakteristika ovog metoda kur’anske interpretacije je isticanje onih kur’anskih ajeta u kojima se govori o zakonitostima u prirodi, o biljnom i životinjskom svijetu, o kretanjima nebeskih tijela, o na-učnim istinama o kojima se govori u Kur’anu, a koje je nauka mnogo kasnije potvrdila. Husein Đozo je u svom tumačenju Kur’ana koristio ovu metodu.

3. Novi Selam: Nije li tradici-onalno tumačenje islama u Bosni ujedno i evropsko moderno tuma-čenje?

3. Dr. Džafić: Moglo bi se reći da je Đozin način tumačenja islama u Bosni ujedno i evropsko moder-no tumačenje. Treba istaći da se u Evropi vode intenzivne diskusije o institucionaliziranju islama. Neke evropske zemlje žele da prihvate

Ibrahim Džafić (1964), iz Donjih Rainaca kod Kalesije Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1983 , a na Univerzitetu Al-Azhar na fakultetu Usuli’d-din diplomirao 1989 Na Fakultetu islamskih nauka u Sa-rajevu stekao zvanje magistra tefsira 2000 na temi: „Glosa Ibrahima Opijača na uvod Bejdavinog tefsira. Na Filozofskom fakul-tetu na Univerzitetu u Erfurtu 2002 upisuje doktorsku tezu kod mentora prof dr Džemal Malika (Jamal Malik) iz područja islamskih znanosti (Islamwissenschaft) na temu: „Der Korankommentar von Husein Djozo (1912-1982), Moderne Koraninterpretation in Bo-snien“ (Komentar Kur’ana od Huseina Đoze (1912-1982), Savremeno tumačenje Kur’ana u Bosni) U julu 2007 mr Ibrahim ef Džafić je uspješno odbranio doktorsku disertaciju pred komisijom u sastavu: Prof Dr Claudia Kraft, predsjednik komisije, Prof Dr Jamal Malik, mentor, Prof Dr Stefan Wild, Prof Dr Birgit Schäbler i Dr Albrecht Fueß članovi komisije Doktorska disertacija dr Džafića je objavljena u izdavačkoj kući Tectum iz Marburga, čime je i upotpunjeno zvanje doktora filozofskih na-uka Od 1991 dr Džafić radi kao imam u IKC Stuttgart, a u radu su mu od velike pomoći njegova hanuma Zilka i njegova djeca Od po-četka ljetnog semestra 2009 na Univerzitetu Tübingen dr Džafić je angažovan i kao gostu-jući predavač iz oblasti savremenog tumače-nja Kur`ana na Evangelističkom teološkom fakultetu u Tübingenu

Doktorska disertacija Ibrahim ef. Džafića

Islamska zajednica bošnjaka u njemačkoj je izdanak

sAvrEMEnoG tUMAČEnJA IsLAMAKomentar Kur’ana od Huseina Đoze (1912-1982), Savremeno tumačenje Kur’ana u Bosni

intervju

12 >>SELAM

model bosanskog življenja i inter-pretacije islama.

4. Novi Selam: U akademskoj interpretaciji islama u Njemačkoj doprinos evropskih atohtonih mu-slimana je neupitan. Ima li Bošnja-ka?

4. Dr. Džafić: Za određene po-make u interpretaciji islama u Nje-mačkoj vezanoj za klasičnu islam-sku literaturu može se slobodno reći da daju značajan doprinos, po-red ostalih muslimanskih evropskih učenjaka, i bošnjački učenjaci.

5. Novi Selam: Husejn Đozo je po svojoj eruditivnosti veoma au-toritativan alim. Je li njegov vizio-narski karakter u vremenu nadživio njegovo djelo?

5. Dr. Džafić: Vizionarski ka-rakter Husein ef. Đoze je veoma značajno istaći, vjerovatno bi se moglo reći da je čak nadživio i ovo vrijeme. Navest ću između osta-log slijedeći primjer. Đozina vizija hadža bila je u tome da se hadž pored ibadeta iskoristi kao veliki sveislamski kongres muslimana i muslimanske omladine za rješa-vanje svih nagomilanih problema u ummetu, za jačanje islamske so-lidarnosti, međusobnog upozna-vanja i povezivanja, za zajedničko dogovaranje o zajedničkim općim potrebama, za povezivanje prošlosti sa sadašnjošću i drugo.

6. Novi Selam: Kada kažemo idžtihad, je li to u svakom vremenu i neprekinuto tumačenje islamskih propisa?

6. Dr. Džafić: Poznato je da idžtihad (rješenje nekog pravnog pitanja) prema shvatanjima islam-skih učenjaka nije nikada zatvoren. Vrata idžtihada su zauvijek otvore-na, ali idžtihad, ili obnoviteljstvo, ne znači unošenje nečega novoga, niti oskrnavljenje učenja Kur’ana i hadisa. Sve ono što je tekstom (Nass) rečeno ostaje trajno, kao pitanje vjerovanja pa i mudžtehid ili obnovitelj (mudžeddid) u svom iznalaženju najboljega, oslanjaju se na tekstove ovih dvaju izvora. Đo-zin doprinos savremenom tumače-nju Kur’ana u BiH, pa možda i šire, ogleda se i u tome što je on smatrao da je za obnovu islamske misli bi-tan preduvjet vratiti instituciju idž-tihada još više u život muslimana, i da ustanova idžtihada mora uvijek biti otvorena, jer bez toga isticao je Đozo: „nema prave razrade islam-ske misli, niti njene primjene u ži-votu“.

7. Novi Selam: Je li po vašem mišljenju Islamska zajednica Boš-njaka u Njemačkoj, izdanak Husej Đozinog tradicionalnog ili savre-menog tumačenja islama?

7. Dr. Džafić: Može se reći da je Islamska zajednica Bošnja-

ka u Njemačkoj izdanak savreme-nog tumačenja islama. Navest ću primjer Đozinog rješenja zekata i sadekatu’l-fitra koji se još uvijek primjenjuje u Islamskoj zajednici u BiH, u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj i šire. Davanje zekata i sadekatu’l-fitra Husein Đozo je smatrao veoma važnim i značajnim za islam i muslimane u BiH. To pi-tanje on je komentarisao u svome Prijevodu Kur’ana s komentarom, i u djelu Islam u vremenu, te riješio na možda jedinstven način do tada u BiH, a vjerovatno i šire, tako što je objasnio da muslimani trebaju upla-ćivati sredstva zekata i sadekatu’l-fi-tra u centralni fond Islamske zajed-nice (Bejtu `l - mal), a iz tog fonda će se onda izdvajati sredstva za cen-tralnu administraciju (Rijaset, a dje-limično i muftijstva), zatim medrese i Islamski fakultet. Ovo Đozino rje-šenje je prihvaćeno kod naroda, jer je bilo dobro i praktično.

8. Novi Selam: Jesu li Bošnjaci dorasli izazovima ovog vremena?

8. Dr. Džafić: Smatram da su Bošnjaci u velikoj mjeri dora-sli izazovu ovog vremena da budu priznati evropski muslimani sa tra-dicionalnim, kulturnim i znanstve-nim doprinosom razvoju evropske religioznosti. Ali, uvijek može i bolje.Interview pripremio: Muhamed Baščelić

Ibrahim ef. Džafić

intervju

13SELAM<<

posmatrajući političku razuđenost današnjeg islamskog svijeta, iz perspektive evropskog muslimana, stiče se uti-

sak da duboki san u koji je islam-ski svijet utonuo, nije posljedica islamskih principa, već letargično-sti i nemarnog odnosa muslimana prema islamu. Nije ni istina da je islamski nauk statičan i zatvoren, naprotiv, on je harmoničan, živ i dinamičan. Islam traži kompletnu moralnu islamsku ličnost i jasne društvene ciljeve, a Ebu Hanife kao utemeljivač hanefijske pravne škole iz vremenu tabi`ina, kori-steći se islamskom hermenutikom kur`anskog teksta, udario je temalj razvoju islamskog prava. Kroz djela Ebu Hanife se najbolje može vidjeti aktuelnost i fleksibilnost islamske misli u svakom vremenu. Slijedom toga, današnja situacije u islam-skom svijetu nema opravdanje u pravnim načelima hanefijskog fikha, jer je politička instrumentalizacija „uspavala“ progresivnost islamske pravne misli. Dr. Fikret ef. Arnaut je prepoznao važnost Ebu Hani-fe za muslimane Balkana i u svom doktoratu pojasnio značaj favorizi-ranja tradicionalnog kulturološkog slijeđenje hanefijske pravne škole u sredinama gdje su muslimani u ma-njini. Vrijednost odnosa muslimana

Balkana prema čuvanju hanefijske pravne tradicije u uslovima stalne borbe za svoj opstanak, pokazala se kao najbolji primjer čuvanja islam-skog identiteta.

1. Novi Selam: Uvaženi dr. Arnaut, vaša doktorska disertacija je veliki doprinos razvoju islamske misli kod Bošnjaka, čestitamo vam na tome. Recite nam šta je stvarna ideja vodilja za ovim istraživačkim poduhvatom?

1. Dr. Arnaut: Bismillahirra-hmanirrahim. Bio sam radostan kada mi je komisija odobrila istra-živački rad pod gore naslovljenom temom, a ideja je stara još iz stu-dentskih dana. Uvidio sam da je ličnost Ebu Hanife r.a. neistražena tema za naše podneblje. Riječ je o imenu i alimu koji je, bez imalo sumnje, svojim naukom utjecao na najveći broj muslimana u zemljama islamskog svijeta a među njima i Balkana. Imam A‘zam Ebu Hanife r.a. pripada generaciji tabi‘ina, jer je svjedočio i kontaktirao nekoliko as-haba (Enes ibn Malik). Njegovom ocu Sabitu je Alija ibn Ebi Talib u Kufi učio dovu za hairli potomstvo. Za njega, većina islamskih učenja-ka smatra da je najavljen u hadisu Allahova Poslanika Muhammeda a.s. kada je rekao:“Kada bi znanje bilo skriveno iza Sureja (Najuda-ljenije zvijezde u kosmosu) dostigao

Fikret Arnaut (1964), Osnovnu školu ja za-vršio 1979 u rodnom mjestu u Arnautima kod Zenice a Gazi Husrev begovu medresu u Sa-rajevu 1983 Na teološkom fakultetu (Ilahijat Fakultesi) Marmara Univerzitetu u Istanbulu je 1985 bio na specijalizaciji turskog jezika, da bi od septembra iste godine bio primljen na Šerijatski fakultet Jordanskog Univerzi-teta koji je 1989 i završio U 1990 počinje sa radom u Islamskom Centru Freiman u Mün-chen-u a od osnivanja prvog bošnjackog dže-mata (Sabur) u München-u radi kao Imam U 1994 dekretom Reis ul uleme biva imenovan Glavnim imamom za Regiju Bayern, a 1996 upisuje i postdiplomski studij na Fakultetu Imam Uzai u Bejrutu U aprilu 2009 na Ca-nadian Institute of Islamic studies of Toronto (na Kanadskom institutu za islamske stu-dije u Torontu) pred komisijom u sastavu dr Yakoob Khan, (mentora), dr Ruth Sable i dr Muhammeda Asrar Madanija (članovi) Fikret ef Arnaut je odbranio doktorsku disertaciju na temu: „Život i djelo imama Ebu Hanife i njegov utjecaj na muslimane Balkana“ i time stekao zvanje doktora islamskih nauka. Pored imamskog posla dr Fikret ef Arnaut trenutno obnaša funkciiju drugog zamjenika muftije za Njemačku Mustafe ef Klanco Od objavljenih knjiga, prijevoda knjiga i mnogobrojnih člana-ka objavljenih u glasilima IZ izdvajamo samo neke od naslova: Ko se krije iza Ahmedija?, Ebu Hanife, Mezhebi u islamu, Hazreti Omer r a drugi halifa, Islam i Zapad, Potiranje me-zheba, Idžtihad u šerijatu, itd

Doktor islamskog prava, Fikret ef. Arnaut

Život i djelo imama Ebu hanife i njegov utjecaj nA MUsLIMAnE bALkAnA

intervju

14 >>SELAM

bi ga čovjek od perzijskih sinova.“� Mogu Vam reći da sam se osjećao sretnim što sam dvije i pol godine listao literaturu, izvore, objavlje-na djela i rukopise i bavio se Ebu Hanifom. Posebno su balkanski muslimani od dolaska islama na ta područja pa sve do zadnje agresije 1992 g. na Bosnu, bili sljedbeni-ci hanefijskog mezheba, pa je i taj faktor bitan kada je riječ o izboru moje teme doktorskoga rada. I moj uvaženi prof. Džemaludin Latić mi je davno sugerirao da bi dobro bilo da se obradi Ebu Hanife jed-nim opširnim naučnim radom. Svi pomenuti faktori su mi na određeni način bili vodilja i poticaj da sam se odlučio na ovaj istraživački podu-hvat.

2. Novi Selam: Ni u jednom vremenu nije bilo svojatanja lič-nosti Ebu Hanife po nekoj naci-onalnoj ili kulturnoj osnovi. Islam je srušio sve barijere u islamskom identitetu Ebu Hanife?

2. Dr. Arnaut: Dakle, Ebu Ha-nife je perzijanac po porijeklu a arap po odrastanju (Kufa), mudžte-hid po saglasnosti ummeta, najveći znalac svoga vremena, pobožnjak koji je 40 godina klanjao sabah sa abdestom jacije i koji je cijeli Kur‘an proučio na jednom rekjatu... i mno-go drugog bi se moglo spomenuti o ovome velikanu, što bi sve zasebno

i pojedinačno mogla biti zaslužna tema i razlog za odabir doktorske disertacije. Što znači, radi se o lič-nosti i alimu sa profinjenim i istin-skim islamskim identitetom.

3. Novi Selam: Nije li Ebu Ha-nife, kod nas Bošnjaka, više nego utemeljitelj mezhebskih pravila i fikhskih normi, on je ustvari jedna cjelokupna islamska misao, slažete li se?

3. Dr. Arnaut: Slažem se s va-šim mišljenjem. Koliko god po-kušali vrijednovat riječima imama Ebu Hanifu, smatram da je malo i nedovoljno. „Bio je pravi fakih“- riječi su imama Malika. „Moje oči nisu vidjele ravna Ebu Hanifi“- ri-ječi su imama Sufjana Sevrija. „Ebu Hanife je bio u znanju, pobožnosti, asketizmu i sjećanju na Ahiret na stepenu koga niko ne može posti-ći.“ - riječi su Imama Ahmed ibn Hanbela. „Kunem se velikim Alla-hom, da ga cijenim kao najvećeg poznavaoca šerijatskog prava.“- ri-ječi su imama El-Gazalija. Jedno-stavno bio je genije i Allahova mi-lost ovome ummetu.

4. Novi Selam: Modernost i fleksibilnost Ebu Hanife je više nego poznata, ali kakav je današnji položaj Ebu Hanife u pravnoj nau-ci u Evropi?

4. Dr. Arnaut: Hanefijski me-zheb, a time i hanefijski fikh, je bio

u primjeni u doba Abasija oko 500 godina, zatim u dobu seldžučkih vladara i Osmanlija koji su pred-stavljali islamsku vlast do 1924 g., za razliku od drugih mezheba i pravnih škola čije učenje je kružilo u raspravama, diskusijama, školama i živjelo samo u teoriji. Također ak-tualne vlasti Egipta, Sirije, Jordana, Iraka, Libana i drugih zemalja u oblastima muftijstva i šerijatskih sudova, najviše propisa uzimaju po hanefijskom mezhebu. Poznato je da su u Bosni šerijastki sudovi uki-nuti tek 1946 g. To sve potvrđuje vašu konstataciju o modernosti i fleksibilnosti hanefijskog mezheba koji ima veliko iskustvo u povijesti. Dakle, mnoge generacije su živjele po upustvima i pravilima hanefij-skog mezheba i to je bio većinski muslimanski živalj a Poslanik a.s. je rekao:“Moj ummet se neće saglasiti na zabludi“. Okupljanje i ujedinje-nje većinskog dijela ummeta oko nečega je dokaz ispravnosti istog. Hanefijski mezheb je prošao sve te ispite. Međutim, nakon musliman-ske dekadence i ukidanja islamske države i oblika islamske vladavine koji se očitovao kroz instituciju hi-lafeta, islamska pravna nauka gubi svoju aktuelnost i smještava se u sferu privatnosti ili moralno etič-kog koda svake individue. Takav je slučaj u zapadnim društvima gdje

Fikret ef. Arnaut

intervju

15SELAM<<

su muslimani manjine. Za primjenu šerijata-islamskog fikha potrebno je islamsko društvo i islamska država. A kada toga nema muslimanima

ostaje da u srcima nose ideal islam-skog šerijata� i da prihvataju šerijat kao nabolji sistem i pogled na život a da primjenjuju od islamskog fik-ha ono što mogu i što je izvodljivo u aktuelnom trenutku. U studijima prava, kada je riječ o šerijatskom pravu, Ebu Hanife je nezaobilazan.

5. Novi Selam: Šta je za vas mo-derna „maslehatu-l- mursela“ (opće društveno dobro) hanefijskog fikha u ovom vremenu?

5. Dr. Arnaut: U hanefisjkom mezhebu se kao izvor šeritatskog prava često koristi „maslehatul-mursele“ što je davalo i daje hane-fijskom mezhebu aktualnost, flek-sibilnost i mogućnost primjene u svakom dobu i na svakom mjestu. Učenjaci Usuli fikha kada definišu ovaj izvor šerijatskog prava kažu da su to općekorisna dobra koja Zako-nodavac (Allah dž.š.) nije izričito naredio a niti zabranio. Njom je za-mišljeno da sve ono što je od opće koristi ljudskoj zajednici, na temelju ovoga izvora može se uvrstiti pod šerijatski (hukm) propis. Rani uče-njaci usula navode brojne primjere riješavanja aktualnih potreba iz nji-hovog doba, npr. sadašnje korištenje zatvora kao sredstvo kazne za pre-stupnike. Zatvor se u glavnim izvo-rima fikha (Kur‘an, Hadis, Idžma‘ i Kijas) ne spominje. Ali na temelju „mesalihul-mursele“, uvedeni su za-tvori, jer je u tome opća korist i do-bro ljudima. Također kovanje novca, ili odluka o zadržavanju osvojene obradive zemlje u posjedu zemljo-radnika i imenovanje haradža (po-reza) na prihod i dr. Ukratko rečeno, sve što se pokaže da je od koristi i na opće dobro ljudi to se na temelju ovoga šerijatskog izvora ustanovlju-je i uvrštava u zakon.

6. Novi Selam: Iz vašeg odgo-vora se vidi brižnost islamskog pra-va u svim segmentima društva?

6. Dr. Arnaut: Više je tema i pitanja koja bi se mogla staviti u prioritet opšteg dobra za muslima-ne današnjice: Npr. konkreteno kod nas Bošnjaka je viši stepen orga-nizovanosti potreba vremena, ali i dobro koje ima karakter masleha-tu-l-mursela. Za nas u Njemačkoj to se da praktično manifestira kroz organiziranje Mešihata i Sabora I.Z. kao garant institucionalne brige o nama Bošnjacima-muslimanima. Onda, osnivanje raznih obrazovnih institucija. Mislim da su Bošnjaci – muslimani već dostigli stepen or-ganizacijske svijesti da mogu imati

makar jednu medresu u Njemackoj, itd.

7. Novi Selam: Kako bi ste oci-jenili doprinos ili uticaj religijskog, ali i islamskog, prava u razvoju prav-nih normi modernog njemačkog demokratskog društva, iz perspekti-ve hanefijskog fikha. Nije li to kom-paracija religijskog sa sekularnim ili su ova dva pravna sistema potpuno odvojena?

7. Dr. Arnaut: Njemački Ustav garantuje slobodu prakticiranja vjere, vjerskog organiziranja i poučavanja vjerskim propisima, ali Njemačka nije laicistička država kao što je to Francuska niti je religija strogo od-vojena od države. Ona želi biti neu-tralna (religionsneutral) tj. ne mješati se u pitanja vjere i vjerskih zajednica. Međutim, Jevrejska vjerska zajed-nica, protestanska i katolička crkva imaju status priznatih religijskih zajednica (Körperschaft des öffentli-chen Rechts) dok ni jedna islamska zajdnica niti muslimanska organiza-cija u Njemačkoj to pravo nema. Ove a i druge činjenice su za posljedicu imale homogenizaciju i getoizaciju muslimana u njemačkom društvu. Ako se insistira na integraciji musli-mana u ovo društvo, onda muslimani očekuju priznanje Islama i davanje mu statusa kao i drugim vjerama. Saglasio bih se u prvom dijelu Vaše konstatacije da religija ima dobrog uticaja na pravne norme modernog njemačkog društva ali Islam kao poseban pogled na život nema taj uticaj. Izuzev, ako bi se moglo reći da postoji nekakav skriveni indirek-tni uticaj koji bi se mogao nazirati kada kompariramo intencije šerijata o univerzalnim vrijednostima zašti-te ljudskih prava na život, zdravlje, obrazovanje, rad i čuvanje potom-stva, koje su proklamovane u šerija-tu a naziremo ih i u pravnim aktima modernog demokratskog društva. Raduje me da svi koji studiraju pravo u Njemačkoj, upoznaju se teoretski sa normama šerijatskog prava. Interview pripremio: Muhamed Baščelić

Fikret ef. Arnaut

intervju

16 >>SELAM

Da bismo razumijeli filozofiju modernog načina komuniciranja, znači da smo u stanju se koristiti tehnološ-

kim dostignućim ovog vremena. Za one koji na poseban način posma-traju vlastitu sferu rada i djelovanja savremeni tehnološki sistemi otva-raju potpuno nove vidike naučnih i poslovnih mogućnosti. Dr. Nedim Makarević čiji životni interesi u prvi plan stavljaju informatičke znanosti, pokazao je svojim upornim radom i predanošću islamskim idealima, da je u okruženju punom predrasuda prema islamu i muslimanima ipak moguće ostvariti određene ciljeve. Njegovim doktoratom iz oblasti informatičke kriptografije, ušao je u svijet primarno „rezervisan samo za zapadnog čovjeka“, čime je napra-vio presedan u „dijasporskoj“ frazi: „ne može, ne daju“. Sposobnosti vladanja specijalnim informatičkim zakonitostima imaju ne samo po-tencijal virtualnih internetskih mo-gućnosti već i proširivanje spektra društvenog angažmana i uticaja na tokove svjetske ekonomije i politi-ke. Informatika nije trend, to je po-treba ovog vremana, a koja iz dana u dan čini znanje pristupačnijim, biblioteke otvorenijim a mogućno-sti vladanja tehnologijom potrebni-jim. Nije ni slučajno da smo za ovaj razgovor, i u ovom vremenu, izabra-li Dr. Makarevića, kao jednog od primjera intelektualnog potencijala kojeg Bošnjaci imaju širom svijeta,

a kojem IZ sa svojom skromnom infrastukturom nije u prilici ponu-diti profitabilni poslovni ambijent, ali može dati duhovnu snagu i oslo-nac. Dr. Makarević je svoj islamski identitet gradio godinama u IZ u Njemačkoj, što je samo pokazatelj da IZ itekako ima rezultata u svom radu, ali i da se u narednom periodu može oslonuti na intelektualce po-put Dr. Makarevića.

1. Novi Selam: Sasvim je izvje-sno da sa stanivišta informatičke percepcije razvoja svijeta ali i teh-noloških, ekonomskih pa i politič-kih prilika, nije moguće zamisliti neku dalju budućnost bez savreme-nih informatičkih dostignuća. Kako sebe vidite u tom svijetu?

1. Dr. Makarević: Da to je tačno. Budućnost savremene civi-lizacije zaista nije moguća bez sa-vremenih informatičkih dostignu-ća. Pri samom odabiru moga puta školovanja kojim sam stekao zvanje, bio sam svjestan da moram biti uvi-jek na izvoru informacija i slijediti trendove moje struke, te sukladno tome i djelovati. Već dugi niz go-dina imam uspješnu saradnju sa vodećim svjetskim korporacijama i namjeravam da to tako i ostane.

2. Novi Selam: Sadašnji položaj musliman u zapdnoj Evropi, kada je riječ o oblasti kojom se vi bavite, posmatran je s veoma puno „skep-ticizma“, ali nije moguće zaustaviti taj pozitivan trend među muslima-nima?

2. Dr. Makarević: Muslimani,

Doktor informatike, Nedim Makarević

svojim doktoratom ušao u svijet primarno rezervisan samo za

„zApADnoG ČovJEkA“nedim Makarević

(1974 ) iz Doboja, gdje je završio gimnaziju a studij Elektrotehnike je od 1994 do 1999 završio u Njemac-koj Sa otpočinjanjem pos-tdiplomskog studija 1999 u Darmstadu odlučuje se i na doktorski rad u SAD na Florida International University u Miamiju na katedri za „Computer sci-ence“ U 2002 odbranio je doktorsku tezu iz obla-sti elektronskog kodiranja (kriptografije), trenutno je vlasnik konzorcija AirNet sa sjedištem u Frankfurtu AirNet konzorcij koji sači-njavaju dvije firme: AirNet Consulting i AirNet Tech-nologie und Bildungszen-trum, važi za respektabilnu konsultantsku kuću, te svoj svjetski renome iz domena informatičkih tehnologija gradi zajedno sa Cisco Sy-stems korporacijom Air-Net sa svojim programima opslužuje neke od najvećih svjetskih proizvođača in-formatičkih tehnologija Nedim Makarević je veoma aktivan član IZBNJ i svoj doprinos u razvoju IZ daje kroz aktivnosti kako dže-mata tako i drugih organa IZ

intervju

17SELAM<<

mada sa zakašnjenjem, su sve više involvirani u mo-derne tehnološke trendove. Naravno da postoji odre-đeni animozitet od strane zapadne Evrope prema nama, naročito u vremenu poslije 11. septembra 2001. pa na ovamo, ali nam ne preostaje ništa drugo do časnim primjerom se boriti protiv takvih predrasuda

3. Novi Selam: U koli-koj je mjeri moguće držati monopol na razvoj savre-menih tehnologija i njenih primjena?

3. Dr. Makarević: Za-visi na koje tehnologije mislite. Imamo naravno tehnologije poput open-source-a kao što je Linux gdje apsolutno nema ni-kakvih restrikcija, ali ima-mo također i sijaset dru-gih tehnologija koje su podloga za ozbiljne vojne sisteme. Naročito je područje kodiranja signala ka što je teza moje doktorske disertacije (kriptografija), kao i dekodiranje istih (kriptoanalitika) veoma senzi-bilno područje, zato velike sile drže monopole na kripto-riješenjima.

4. Novi Selam: Ekonomska turbulentnost ovog vremana sigur-no nije slučajna, njeni uzroci su i moralne prirode. Posmatrate li ovu situaciju kao izazov globalizacijskog procesa ili je kriza izraz nemarnosti političkog systema u društvu?

4. Dr. Makarević: Rekao bih oboje, svako na svoj način. Vidite, globalizam nije ništa drugo do na-vođenje svijeta do jednog tehnološ-kog riješenja, jedne monetarne vri-jednosti, jednog političkog sistema, jedne vojske, pa ako smijem reći i jednomišljenja... a to zna uistinu biti veoma opasno.

S tim u vezi imamo jedan ne-praktičan, možemo reći, matema-tički neodrživ sistem koji je baziran na kamati. I to ne samo na jedno-stavnoj kamati, nego imamo ka-matu na koju se opet plaća kamata. Dakle, jedna država ima shodno

svojim potrebama budge-ta potrebu da se određena količina novca emituje, ali narodna banka traži kama-te za to. Onda se taj no-vac opet mora da emituje, tako da je to sistem koji nije matematički održiv, bar ne od onog momenta kada više nemamo nikakvu protuvrijednost u zlatu kao jedne monetarne jedinice. Naravno, kao rezultat toga je inflacija koja opet taj emitovani novac u njegovoj nominalnoj kupovnoj vri-jednosti konstantno obez-vrijeđuje. Što je samo po sebi, kako vi upravo i navo-dite u pitanju, „nemarnost“. Nemarnost prema stanov-nicima država, nemarnost prema narodu uopće, jer praktično to osiromašuje običnog čovjeka.

5. Novi Selam: Kakve posljedi-ce očekujete konkretno na poslova-nje vaše kompanije, s obziroma da se vi bavite i konsultantskim pro-gramima ali i softwerskim licenci-ranjem?

5. Dr. Makarević: Konkretno, u narednoj godini očekujem obustav-ljanje nekolicine projekata koje ove godine opslužjemo. Vidite, većina prjekata koja se vodi bilansno/teh-nički kao „investicija“ vrlo se lahko može obustaviti pogotovo u ova-kvim vremenima recesije. No, zna-jući šta očekivati u 2010 imamo niz

Nedim Makarević

intervju

18 >>SELAM

djelatnosti koje se upravo bave održavanjem sistema koji su nužni firmama tako da u biti ne očekujemo ve-like probleme. AirNet po-sluje ubjedljivo pozitivno evo već 10 godina pa ne vidim da bi recesija trebala bitnije djelovati na daljnje poslovanje kompanije.

6. Novi Selam: Vaša saradnja sa Islamskom zajednicom u Njemačkoj traje već dugi niz godina, a nedavno ste i konkretizirali tu saradnju osmišljavanjem novog web designa. Vaša kompanija je dobila veliko povjerenje IZBNJ?

6. Dr. Makarević: Že-lim da naglasim da mi je čast nuditi usluge IZBNJ te se ovom prilikom zahva-ljujem na ukazanome po-vjerenju. Ne zaboravimo da je IZBNJ osovina bošnjačkog biv-stvovanja u Njemačkoj i moramo se uistinu svi potruditi da to tako i ostane. Nijedna stvar, a pogotovu institucija se ne optimira sama po sebi, pa bismo shodno tome trebali i morali da založimo svoje resurse u boljitak i prosparitet IZBNJ, svako u svojim mogućnostima.

7. Novi Selam: IZBNJ je ušla u novu fazu svoga organizovanja i djelovanja. Da li je taj proces ne-minovnost ovoga vremena i jeste li zadovoljni korištenjem IT- tehno-logije u našim islamskim centrima?

7. Dr. Makarević: Taj proces je itekako neminovnost, no hoću na-glasiti da imamo još mnogo toga uraditi na tom polju. Da odgovorim na vaše pitanje, ne nisam zadovo-ljan ali gajim nadu da ćemo to na obostrano zadovoljstvo što prije po-praviti.

8. Novi Selam: Kako vidite bu-dući razvoj IZ u domenu IT- teh-nologija i šta biste mogli preporu-čiti i ponuditi IZ za bolji i brži ali i perspektivniji rad?

8. Dr. Makarević: Pitanje je veoma komplexno i zahtijeva jedan opširan elaborat koji nije realno, is-

ključivo iz tehničkih razlo-ga, iznijeti u potpunosti na ovome mjestu. Prije svega, trebamo shvatiti da mora-mo nastupati kao ono što jesmo, odnosno ono što bi-smo trebali biti, dakle jed-na cijelina. Shodno tome moramo u svom internet nastupu imati prepoznaljiv unikatni design. Moramo ugraditi standarde po koji-ma bi se ostali džemati tre-bali ravnati. Također, ima-mo potrebu za uvezivanje baze podataka koja bi mo-gla nuditi opširnu arhivu. Dalje, morali bismo imati sigurnosne sektore u kojima bi imami, mutavelije ili čla-novi sabora mogli komuni-cirati bez da drugi koji nisu uključeni u dotični projekat imaju uvid u koresponedn-ciju između članova Sabora,

tako da bi im se omogućio što efi-cijentniji rad. Zatim, za javne pro-jekte portal treba nuditi mogućnost javnog transpartnenog trackinga komunikacije. Trebali bismo imati i NewsGroupe, dakle vjesti koje bi se emailom redovno slale na članove, pa onda obrađene brojeve „novog se-lama“ u pdf-formatu koji bi se mogli downlodowati itd, itd.

Mogućnosti su velike a ideja je mnogo. Još preostaje dobra volja i može se krenuti u realizaciju istih.

Interview pripremio: Muhamed Baščelić

S djecom u naručju

intervju

19SELAM<<

Ayin, Lam, Mim - znanje, pronicanje, rasvjetljavanje

Ayin, Lam, Mim - u ovom poretku i ovim redoslijedom - jesu tri vrlo značajna i frekventna slova u Kur‘anu.

Ayin, Lam, Mim su u Kur‘anu dali više stotina riječi u različitim oblicima, a sve odreda označavaju istinsko znanje i spoznanje, jamstveno saznavanje i poznavanje, pronicanje i rasvjetljavanje čovjekovih koraka na Ovom i Budućem Svijetu.

Kur‘anski ilm ili ilum najčešće se spominje uz Boga i uz čovjeka. U Kur‘anu se sasvim odlučno kaže: Fa‘lam annahu la ilaha illa llah! (Znaj da je Bog jedan!).

Time se ilum ili znanje promovira kao punovažan i legitiman put do vjere u Boga.

Kad se Ayin, Lam, Mim spominju uz Boga, najčešće označavaju Božansko znanje konačne svrhe i sudbine svega, svih stvari i svih bića u beskrajnim svjetovima, ovim i budućim.

Kad se, pak, Ayin, Lam Mim spominju uz čovjeka tada prije svega označavaju čovjekovo znanje ili poznavanje pravog puta i pravog dobra u svijetu. Na stranicama Kur‘ana ilm često znači znanje i poznavanje čovjekova konačnog pologa i zadaće na Ovom Svijetu.

S jedne strane ilm ili ilum u Kur‘anu i islamu znači neporecivo Božansko znanje. Ali, budući da Bog ima povjerenje u čovjeka, ilm isto tako označava i čovjekovo znanje i spoznanje koje svoje izvorište ima u Božijem znanju.

Rezultanta Kur‘anskog ilma u krajnjemu glasi: Božije znanje pritiče nam kako sa stranica Božanskih poslanica, Objava i Knjiga, jednako tako i iz mnogolikih knjiga Prirode. Čovjek je pozvan da se natkuči nad sve te stranice.

Neprekidna je zadaća čovjekova kroz vrijeme da to uzvišeno i plemenito Božansko znanje postane dijelom i čovjekovo znanje.

Čovjek tim znanjem postaje saučesnik s Bogom u činjenju i postizanju dobra, jer ilm oplemenjuje i uzvisuje čovjeka, dariva ga dostojanstvom.

Na ovom mjestu, iz ovog susreta Božanskog ilma i čovjekova ilma, treba tražiti utemeljenje i nastanak ljudi znanja u islamu, znalaca islama ili uleme.

Ulema – nesebični tumač islamskih vrela

Kroz svetu povijest prije Božijeg Poslanika Muhammeda, alejhiselam, događanje glasa o Bogu i vijesti o Bogu bilo je najčešće na način trenutačnog i bljeskovitog čuda.

Božiji poslanici i njima najbliži muškarci i žene davnih vijekova vidjeli su ta čuda.

Trajala su kratko, a svjedoci čuda sticali su poseban položaj u svome vremenu i svome pokoljenju.

U neku ruku, svećenička klasa je nastajala u takvim prilikama, štovani su kao iznimni i privilegirani svjedoci događanja nadnaravnih stvari i njihova viđenja.

I ulema u islamu svjedoči nadnaravnost Božanskoga Kur‘ana, ali ulema nije svećenička klasa. U čemu je

razlika? Vječna Božija Riječ, Kur‘an, nije se

zbio na način događanja privilegiranog čuda privilegiranim ljudima u samo jednom vremenu! Kao konačna Božija objava, Kur‘an se - u obliku divnoga i prelijepoga Božanskoga Govora i Riječi - okrenuo i razotkrio svim ljudima, svim vremenima, svim epohama.

U Kur‘anskom čudu postoji otpor da ga neko isključivo posjeduje, da Kur‘an bude nečije tajanstveno vlasništvo!

Jedno vrijeme, jedna epoha nije nikada u sebe zatvorila čudo Kur‘ana. Niti ga iscrpila.

Iako je nesumnjivo da je vrijeme Muhammeda, alejhisselam, i njegovih Drugova, bilo izuzetno i blagoslovljeno vrijeme, Kur‘an nije nikada postao isključiva privilegija Poslanikovih Ashaba, niti je ikada čudo Kur‘ana postalo privilegirana tajna posebnih slušatelja, vidioca i svjedoka. Kur‘an nema ništa zajedničko sa nedodirljivim ljudima!

Eto, u takvim okolnostima nastala je ulema islama, začelo se njeno pozvanje da bude u svojim muslimanskim zajednicama, i u društvima općenito, poznata i priznata kao skupina visokomoralnih pojedinaca, nesebičnih znalaca Kur‘ana i Sunneta, nesebičnih podaritelja duhovnih dobara vjere islama.

Alimi i ulema ni u čem nisu iznad drugih ljudi, ne posjeduju nikoje božanske privilegije i prerogative, ne znaju spasonosne tajne koje bi ih

Piše: Dr. Enes KARIĆ

ILUM, ALIM, ULEMA

islamske teme

20 >>SELAM

odvajale od drugih ljudi. Najvažnije obilježje i znak uleme

jeste znanje i poznavanje vjerskih izvora islama, ne na način da se to znanje ljubomorno zadrži za sebe, već na način njegova permanentnog širenja i objelodanjivanja.

Ulema i zadaća kontekstualiziranja poruka islama

Zadaća je uleme da prenosi čudo Kur‘ana, da širi bereket Božije vječne Riječi i Kur‘anskog govora koji posvjedočuje vječnost Božiju u sebi.

Ulema, učeni ljudi i znalci islama uvijek iznova prenose i tumače čudo Vječne Riječi, tako je bilo od njenog dolaska u vrijeme. Ulema, učeni ljudi i znalci islama otvaraju Poruku Kur‘ana i izvora islama svim ljudima, svim vremenima, svim kulturalnim zonama.

Zadaća širenja Kur‘ana, otvaranja Kur‘ana, prezentiranja Kur‘ana u islamu je povjerena učenim ljudima, ulemi, znalcima islama. Zadaća uleme i znalaca islama nije u tajnovitom skrivanju Kur‘ana u riznice sa sedam pečata, već da Kur‘ansku poruku kontekstualiziraju u vremenske mijene i epohe, da je učine dostupnom i stave u dijalog sa svakim duhovnim raspoloženjem vremena, diljem svih časovnih podioka.

blizina spram kur‘ana, prisnost sa čovjekom

Ulema ili znalci islama od svoga su nastanka posjedovali dvije vrste blizine.

Bili su bliski Kur‘anu i izvorima islama, predano su učili njihovu poruku, otvarali njihove stranice i na njima iznova i za svoje doba raskrivali poruke, značenja, aluzije, migove, proplamsaje, inspiracije, podsticaje.

S druge strane, ulema i znalci islama su bili bliski ljudima, poznavali su njihova pitanja iz života koji buja, koji kola, koji teče svim stranama i često pravi iskorake u nepredvidivim smjerovima.

Praktički, ulema p o s r e d u j e ljudima i muslimanskim zajednicama

veliko znanje i tradiciju islama, a pritom sama ne postaje i nije postala posrednik između Boga i čovjeka.

Ukratko, ulema posreduje znanje o Bogu, ali time ne postaje vlasnik čovjekova spasenja pred Bogom!

ne posjedovati islam, već tumačenjem oslobađati njegove poruke

Kroz povijest islama ulema je postigla svoje najveće moralne visove tada kad je bila svjesna svog nesebičnog posredovanja islamskog znanja.

Najveći moralni padovi uleme dogodili su se tada kad je ulema ne samo pomislila, već se i usudila da bude vlasnik islama, posjednik Kur‘ana i Hadisa,

vlasnik čovjekova spasenja!!! Ulema mora biti svjesna posljedica

svoje tradicionalne zadaće tumača poruka vjere, mora biti budna spram svojih djela i čina.

Na početku smo kazali da slova Ayin Lam Mim u Kur‘anu znače znanje, istinsko znanje.

Na kraju ove besjede, dobro je kazati da redoslijed slova Ayin Mim Lam u Kur‘anu znače činjenje dobrih djela (amel).

Ilum ili znanje uleme se mora vidjeti u njenom dobrom djelu (amel).

A amel uleme biće dobar sve dok bude predano i nesebično, s punim moralnim opečaćenjem, posredovala i kontekstualizirala vječne poruke

Kur‘ana, Sunneta i islama u vremenima i prostorima gdje žive i umiru pripadnici islama.

islamske teme

21SELAM<<

Govoriti o islamskoj mo-dernosti značilo bi ra-zumijevati tu modernost na način suptilnih pro-mišljanja o univerzalno-

sti kurànske poruke. Ali, govoriti o muslimanskoj modernosti značilo bi razmišljati o onome što mi na-zivamo produktima muslimanske društvene (ne)odgovornosti, u okvi-ru društveno političkog konteksta. Ove dvije, naizgled, potpuno odvo-

jene modernosti možemo označiti kao: intenciju islamske modernosti ka univerzalnom društvenom dobru i činjenicu muslimanske (ne)mo-dernosti oličenu u duhovnom stanju današnjeg muslimanskog društva.

Nije mi namjera da govorim o Moderni1 kao izrazu jedne epohe koja

Vidi. Max Horkheimer, Theodor Adorno, Dialektik der Aufklärung, Frankfurt am Main 1969.

ima svoj vremenski početak i kraj, a kojom se označava revolucionarni zaokret od tradicionalnog ka nečemu novom u svim sferama individualnog, društvenog i političkog kretanja, jer i sam ovaj izraz potiče od latinskog izraza modernus što znači, nov, novo-vremenski, sadašnji. Ova Moderna za-hvata skoru evropsku historiju već od početka 17. vijeka pa sve do polovine 20. vijeka. To je i vrijeme snažnog in-dustrijskog napretka i društvenog pro-

svjetiteljstva u zapadnoj Evropi. Vri-jeme poslije toga, vrijeme u kojem mi živimo, naziva se postmoderni period. Ne namjeravam govoriti ni o izrazima modernizam ni postmodernizam ni o svim izmima,2 već mi je ideja vodilja

2 Skoro svi pojmovi koji se završavaju sa „izam“ imaju zajedničku osobinu da su rečenički derivati ili izvedenice koje označavaju abstrakciju, filozofsko-politički društveni proces, religijski sistem, jednu ideologiju, jedno učenje ili društvene po-

kuránska svevremenska i sveprostor-na aktuelnost uokvirena kroz život-nost zdravog muslimanskog društva.

Kurànska modernost3 može biti dokučena samo „iznutra“, što bi znači-lo, živiti tu modernost na način njene stvarne misionarske aktuelnosti, a ne umišljenosti u vlastiti životni opus. U suprotnom se kroz nakaradno pojedi-načno gubi modernost islamske poru-ka a dobija apsurdnost muslimanske neefikasnosti. Kurànska modernost stavlja akcent na važnost zajednice više nego na individuu, iako traži da individua sa svojom ličnom moral-nošću gradi stabilnu zajednicu, ali ne zajednicu samo ličnog (vlastitog) ma-terijalnog ili duhovnog dobra, već za-jednicu institucionalne dugotrajnosti

jave kao rezultat socijalno političkih kre-tanja.

3 Vidi. Muhammed Ikbal, Obnova vjerske misli u islamu, El-Kalem Sarajevo 2000., u kojem Ikbal govori o potrebi revitalizacije i buđenju kurànske poruke u muslimans-kim društvima. On pokušava da sublimira zapadni system moralnih vrijednosti u us-poredbi sa islamskim vrijednostima i traži odgovore na političku situaciju u kojoj se našao islamski svijet. Kurànska modernost izranja iz kurànske jasne poruke i nema sebi sličnog oponenta.

Piše: Muhamed Baščelić

Islamska modernost

DAnAs

A kada je riječ o složenici „muslimanska modernost“ onda želim naglasiti da je u ovom vremenu još uvijek rano govoriti o stvarnoj posljedici ove složenice, već je riječ samo o fiktivnoj jezičkoj izvedenici kao pokušaju oponašanja zapadne kulturne i savremene tradicije. Prije bismo mogli govoroti o saniranju neželjenih posljedica duhovnog siromaštva muslimanskih zajednica utonulih u političku instrumentalizaciju islamskih principa od strane oligarhijskih elita, nego o stvarnoj i impulsivnoj duhovnoj snazi pretočenoj u organizacijski svjetonadzor.

islamske teme

22 >>SELAM

i historijske legitimnosti. Kurànska modernost proizilazi iz kurànske poruke o nauci i razvoju, o toj vječnoj inspiraciji i radosti, ona živi u Kurànu kao najmodernija ideja i misao. To je onaj dragi i „svježi pupoljak kuránske misije“ na zemlji da u svakom vreme-nu i u svakom društvu ponovo se rađa i ponovo širi miris vlastite zbiljnosti. Ova kuránska modernost je drugačija nego „puka potrošačka modernost“ jer u sebi ima odgojno obrazovnu dimen-ziju, a koja prevazilazi svaku pomisao o ljudskoj letargičnosti, nemoralnosti i skrupuloznosti.

Kurànska modernost traži pre-danost u radu u zadanim moralnim okvirima zarad sveopćeg društvenog i civilizacijskog napretka. Ona živi i proizilazi iz islamske misli o Bogu i Božijem htijenju, a ne iz materijalne nadmoći pojedinca. Sukladno ovome, značilo bi da misao o Bogu, koju mi označavamo kao vjera, u ovome vre-menu nije prešla preko praga mnogih muslimanskih kuća u svoj svojoj puni-ni, nego samo onoliko koliko to mo-derni musliman hoće. Sve dok je ova želja čovjeka da „ima vjere onoliko ko-liko hoće“ a ne koliko može, u koliziji s Božijim htijenjem da se čovjek treba da trudi u vjeri, puna islamska moder-nost i svježina islamskog progresivnog duha neće procvjetati u svojoj punoj ljepoti u začaranim muslimanskim za-jednicama.

O islamskoj modernosti4 se često i ne govori, ali je veoma bitno istaći činjenice i pojmovno ih aktualizirati u sadašnjosti, jer je ta islamska moder-nost nadživjela sve generacije, druš-tvene i političke poretke i živi u ovom vremenu kao neodvojivi dio musli-manskog bića. Epohalnu modernost ne trebamo tražiti u konstrukciji ko-munikacijskog izraza, već u poruci

4 Vidi. Mahathir Mohamed, Globalizacija i nove realnosti, prijevod sa engleskog Senad Kreso, Sarajevo 2002., str. 22. Maha-thir u svom govoru “sugerira da mi moramo promovirati, prakticirati i nametati jedan prosvijećeni oblik globalizacije, koji mari, i produktivan je za sve, jednu prosvijećenu globalizaciju, koje će osigurati zajednički razvoj za sve; zajednički razvoj – ne samo u svijetu već i u našim pojedinačnim zem-ljama”, što bi odgovaralo jednoj potpuno novoj islamskoj modernosti.

univerzalnog Božijeg Govora. Kuràn svoju modernost poruke ne skriva od ljudi, on nju nudi u jasnoj riječi. Svaki kurànski izraz, pa i onaj koji govori o strahoti sudnjeg dana i polaganju računa, ima svoju modernost i opti-

mizam koji se budi samo iz ubjeđenja i svijesti o Bogu. Za nas je bitno ra-zumjeti taj izraz u vremenu u kojem živimo, osjetiti važnost našeg postup-ka usklađenog sa potrebom vremena. Bitno nam je da živimo „preventivni optimizam“ ispunjen našom svijesti o kurànskoj svevremenskoj modernosti i duhovno-moralnoj stabilnosti. Samo tako onda ispunjavamo našu misiju na zemlji.

A kada je riječ o složenici „musli-manska modernost“ onda želim na-glasiti da je u ovom vremenu još uvijek rano govoriti o stvarnoj posljedici ove složenice, već je riječ samo o fiktivnoj jezičkoj izvedenici kao pokušaju opo-našanja zapadne kulturne i savremene

tradicije. Prije bismo mogli govoroti o saniranju neželjenih posljedica duhov-nog siromaštva muslimanskih zajed-nica utonulih u političku instrumen-talizaciju islamskih principa od strane oligarhijskih elita, nego o stvarnoj i

impulsivnoj duhovnoj snazi pretoče-noj u organizacijski svjetonadzor. U usporedbi sa vremenski ograničenom zapadnom Modernom, islamska mo-dernost je još u vremenu Ibn Rušda5 u

5 Ibn Rušd- Averroes „Über den Intellekt“, Arabisch, Lateinisch, Deutsch, Herausgege-ben von Matthias Lutz-Bachmann, Alex-ander Fidor, Andreas Niederberger und übersetzt, eingeleitet und mit Anmerkun-gen versehen von David Wirmer. Freiburg im Breisgau 2008. Kratki izvod biografskih podataka iz opširne studije o Ibn Rušdu: Abu Walid Muhammed Ibn Ahmed Ibn Rušd je rođen 520/1126 u Kordobi. Potiče iz ugledne muslimanske ulemanske po-rodice čiji su djed i otac zauzimali vodeće sudačke pozicije u islamskoj Španiji. Ovaj poznati islamski filozof je svoju tradicio-nalnu islamsku naobrazbu stekao prvo u svojoj porodici a zatim širom muslimanske

islamske teme

23SELAM<<

12. vijeku i njegovih pravnih rješenja u unapređenju tadašnje islamske Špa-nije, udarila temelje razvoju savremene demokratske evropske države. To je neosporna činjenica, jer na temeljima pravnih i filozofskih definicija Ibn Rušda nastajali su cijeli pravni i filo-zofski sistemi koji su „izrodili“ savre-mene evropske mislioce i utemeljivače sadašnje Evrope. Ibn Rušd je iz okvira malikijske pravne provinijencije tragao za rješenjima islamske modernosti u

tom vremenu. Njegova duhovna snaga i svijest o potrebi iznalaženja rješenja bila su proizvod kurànske inspirativ-ne snage u svakom vremenu. Ona su u sebi sadržavala neoboriva moralna načela koja su onda bila pretočena u normativni okvir kao prijeko potrebnu modernost. Nekoliko stoljeća kasnije, iz doba Sultan Mehmeda Fatiha,6 na

Španiji, obnašajući niz veoma odgovornih državničikih položaja. U vremenu Ibn Tufe-jla, također jednog od poznatih musliman-skih učenjaka, Ibn Rušd postaje poznat po svojim filozofskim opservacijama i počinje da se intezivno zanima za starogrčku filozo-fiju a posebno Aristotela. Ibn Rušd je na za-padu poznat pod imenom Averroes a nje-govo najpoznatije djelo Tehafutu al-tahafut (nesuvislost nesuvislosti) koje je napisao kao nadopunu Al-Gazalijevom djelu Teha-fut al- falasife (Nesuvislost filozofa), jedno je od najpoznatijih filozofskih djela zajedno sa djelima Ibn Sine (Avicene) još i danas. Kao proslavljeni i veoma poštovani učenjak Ibn Rušd je umro 1198 godine u Marakešu.

6 Sultan Mehmed Fatih II je osvojio Kostantinopol i dao mu ime Istanbul 1453 g., a deset godina kasnije 1463. dolazi sa vojskom u Bosnu. U pohodu Osman-skog carstva prema Beču nije ispuštena iz vida jednakopravnost naroda i religi-jskih zajednica pod muslimanskom vlašću

drugom kraju tadašnje islamske drža-ve, ovaj državnik pokazuje islamsku modernost u okviru hanefijske pravne škole, sa istom onom duhovnom sna-gom i kurànskom modernošću koja je bila svojstvena i njegovim predhod-nicima. Iskazujući kurànsku moder-nost o tolerantnosti kroz normativne akte u 15. vijeku, muslimani su svoju, muslimansku modernost, pokazali na najbolji način. Uspjeli su dokučiti mo-dernost u datom vremenu i ponuditi

je drugima.Izlazeći iz historijskog u sadašnji

vakat ne možemo a da ne primijetimo da je modernost promijenila svoj oblik u djelovanju. Ona je od individualne prešla u kolektivnu modernost. Ta modernost nije više pitanje pojedinca ona je sada postala briga zajednice, koja opet kroz timski rad djeluje kao individua tj. institucija. Medutim, stanovita razlika se već nadzire kod samog izbora društvene zajednice u kojem kolektivna modernost dolazi do izražaja. Tamo gdje je sprega između oligarhijskih vlastodržaca poistovjeće-na sa institucijom nije moguće doći do kolektivne modernosti zajednice. Nije moguće doći ni do budenja slobodnog progresivno-snažnog islamskog duha koji je preduslov nastajanja musli-manske modernosti o kojoj su govorili Afgani, Abduhu, Rešid Rida, Muha-mmed Iqbal i mnogi drugi islamski mislioci 19. i 20. vijeka.

Modernost u civilizacijskom smi-

donošenjem niza akata koji garantiraju slo-bode i prava, što je do tada bilo nezamislivo na prostorima Europe.

slu je uvijek dolazila kao nadograd-nja ljudskih nastojanja za bolje, lakše i brže do nekog životnog cilja jer je podstaknuta naučnim otkrićima i tehnološkim pronalascima kao ini-cijatorima modernosti savremenog društva. Zapadna Europa je svoj način postojanja i modernosti riješila odva-jajući individualno od kolektivnog u principijelnim i zakonskim rješenjima. Ostavila je mogućnost svakom poje-dincu da u okviru kolektivnog da svoj doprinos u razvoju društva i institu-cije. Postavila je norme ponašanja u privatnom i društvenom, ali je prošla i dug put u organizacijskom osmišlja-vanju da bi danas imala ovaj tehno-loški i društveni razvoj. To je danas evropska modernost 21. vijeka. Nama muslimanima u zapadnoj Evropi, kojima je bitna moralna komponen-ta i individualnog i kolektivnog, nije uvijek pravo što linija moralnosti ne poznaje jasne granice, ali je naša odlučnost da ovdje živimo, ujedno i izraz naše odgovornosti u ovom vre-menu. Modernost Evrope je i naša modernost u onoj mjeri koliko smo dali naš doprinos u razvoju nastaja-

nja modernog demokratskog društva. Naša islamska, kulturološka i običaj-na tradicija se zasniva na moralnim osnovama koje proizilaze iz Kuràna i sunneta, ali je naš životni stil poprimio dio „europske modernosti“. Samim tim mi smo, htjeli ili ne, prinudeni da prihvatimo organizacijsku modernost kroz instituciju kao garant očuvanja naših islamskih moralnih i duhovnih vrijednosti. Ali, svi procesi društvenog razvoja ne moraju uvijek biti označeni kao moderni, jer oni po svom načinu nastajanja jesu izraz datog trenutka i mogu biti označeni i drugim imenom, jer modernost ima intenciju samo pozitivnog dobra. Zato, institucija obezbjeđuje širi spektar mogućnosti u datom vremenu i brine se o konti-nuitetu i razlozima svoga djelovanja i postojanja. Međutim, nazvati svaku novu pojavu u društvu modernošću iako ista ruši sve koncepte individu-alne i kolektivne moralnosti, značilo bi da ne razumijemo osnove principi-jelnosti vlastitog vjerskog i moralnog društvenog djelovanja.

Modernost u civilizacijskom smislu je uvijek dolazila kao nadogradnja ljudskih nastojanja za bolje, lakše i brže do nekog životnog cilja jer je podstaknuta naučnim otkrićima i tehnološkim pronalascima kao inicijatorima modernosti savremenog društva. Zapadna Europa je svoj način postojanja i modernosti riješila odvajajući individualno od kolektivnog u principijelnim i zakonskim rješenjima.

zajednica

24 >>SELAM

Istorijat ( od odlaska prvih imama u dijasporu idu i blokovi vIs ili republičkih starješinstava)

Upućivanjem imama u dijasporu, gazino-vaca, jer naš odnos prema toj akciji je najvjerniji, počeo je

da se pronosi glas o fondu Bej-tul-mala, odnosno o akciji zekata i SF i u dijaspori. Godine 1984. upućen sam od strane VIS pred ramazan u Njemačku kada sam ponio sa sobom blokove zekata i SF. Punih 25 godina se vodi ta akcija u Njemačkoj. Ova sred-stva su bila neznatna jer je broj džemata bio mali: godine 1984. djelovalo je u Njemačkoj pet imama (dva Albanca i tri Boš-njaka) a procenat, omjer je izno-sio 50:50, džemati - VIS. VIS je od dijela svoga 50 postotnog

izdvajalo za aktivnosti Imama Koordinatora (Njemačka).

Disolucija SFRJ, agresija na BiH, te disolucija IZ-e u SFRJ imala je za posljedicu da je i akcija zekata i sadekatul-fitra, bar što se tiče IZB u dijaspori, bila privre-meno usporena. U akciji zekata i sadekatu-l-fitra za l992. godinu, ondašnjim džematima u dijaspori podijeljeni su blokovi preko imama koordinatora (Njemačka) ali zbog izbijanja agresije na BiH akcija je bila prepuštena na volju samim džematima, tako da su ta sredstva 1992. i 1993. godine predavana ra-znim organizacijama a djelimično i predstavnicima Rijaseta u Zagre-bu. Ta sredstva su bila neznatna jer u Zapadnoj Evropi je bilo 15 –tak džemata. Akcija je ponovo uspostavljena 1994. godine preko glavnih imama. Odlukom Rijaseta IZ-e u BiH od sredstava ove ak-cije odobren je džematima u boš-njačkoj dijaspori procenat od 30% za njihove potrebe. U toj godini u

akciji je prikupljeno 2,168.394,28 DEM. Na račun Rijaseta polo-žen je procenat od 70% u iznosu od 1,517.876,00 DEM, od čega iz bošnjačke dijaspore 1,328.397,00 DEM, dok su centri i džema-ti u bošnjačkoj dijaspori zadržali odobreni im iznos od 650.518,28 DEM (30%). Raseljavanje Boš-njaka usljed progona i genocida iz rodnih krajeva po zapadnoj Evropi, skandinavskim zemljama, SAD, Kanadi, Australiji itd., imalo je za posljedicu da je akcija zekata i sadekatul-fitra prenesena u punini u bošnjačku dijasporu. Na osnovu informacija računovodstva Rijase-ta u pregledu rezultata ove akcije u periodu od 1995. godine do 2008. godine primjetno je da se 1998. i 1999. godine u dijaspori javlja enorman pad ukupnog iznosa ze-kata i SF dok u domovini imamo znatno povećanje. Razlozi za to su ponovno raseljavanje Bošnjaka iz nekih zapadno-evropskih zemalja ili njihov povratak u domovinu

praksa prikupljanja zekata i sadekatul-fitra u džematima i centrima Islamske zajednice bihIsLAMskA zAJEDnIcA boŠnJAkA U DIJAsporI

zajednica

25SELAM<<

Bosnu i Hercegovinu, najviše iz Njemačke.

Kod pitanja o zekatu i sadeka-tul-fitru, kada je riječ o našem čo-vjeku, bilo u domovini BiH, ili pak izvan njenih granica, u dijaspori, ne smijemo iz vida izgubiti slijedeća tri aspekta.

Najprije se pojavila razlika u jačini obaveze. Zekat je farz i on zajedno sa namazom, dijeli ono najviše pominjano i strogo isticano mjesto Kur’anom izražene naredbe pet islamskih šarata. Sadekatul-fitr je sunnet obaveza koja nije od te-

meljnih dužnosti, ali njenoj oba-vezi naš čovjek se više i savjesnije odaziva?!

Drugo je to da se zekat odno-si na imovinu i njenog vlasnika, a sadekatul-fitr se tiče samog po-stača. Zekat se daje na imovinu, a sadekatul-fitr na osobu. Kada je osoba izravno u pitanju čovjek je obazriviji i osjetljiviji, iako se po pi-tanju osobe u suštini i kod zekata isto događa jer čovjek, čisteći svoju imovinu zekatom, posredno čisti samoga sebe.

Treće je da se o zekatu u nas već dugo, iz ranijih vremena, govorilo

kao o obavezi imućnih pojedinaca. Po pretpostavci, oko jedne deseti-ne naše muslimanske populacije iz ranijih vremena davalo je zekat. Zato se ovaj propis kao nepopu-larna tema rijetko i tumačio. Tako su o zekatu znali tek rijetki, i to malo, sasvim uopšteno i površno. Dočim, sadekatul-fitr se smatrao općom obaveznom, ramazanskom sadakom, svih slojeva, pa čak i puka sirotinja znala je od sebe davati sa-dekatul-fitr da bi bili sačuvani čla-novi porodice iako ih šerijat drži primaocima, a ne davaocima sade-

katul-fitra.Ovo je ovdje samo načelno

izneseno ali je važno za svako cje-lovitije sagledavanje i elaboriranje pitanja sagledavanja akcije zekata i sadakatul-fitra. Bez ovih polaznih sagledavanja dosadašnjeg iskustva i daljih mogućnosti teško bi bilo doći do djelotvornih i konceptalno utemeljenih rješenja vezanih za in-stitucionalno vođenje akcije priku-pljanja zekata i sadekatu-l-fitra.

U posljednjih pola stoljeća, sa većim posljeratnim razvojem BiH, i istovremeno prvim valom migra-nata iz BiH u zapadnoevropske i

prekookeanske zemlje, imovinsko stanje građana naše zemlje kako u domovini tako i u inostranstvu naglo se popravlja. Ovaj trend materijalno-financijskog rasta i jačanja našeg naroda ponovno je u vidnom usponu nakon novog vala iseljeništva koji je do sada najširi, i mogao bi zbog ukupnog broja iseljenih, njih više od 850 hiljada, imati za stalno teške nacionalne i demografske posljedice po BiH, a za Bošnjake posebno, čiji je broj iseljenih najveći!

Stoga nam u dijaspori naša brojnost i solidan standard, daju za pravo da o ovoj temi govorimo analitičkije.

Zekat i sadekatul-fitr, a poseb-no zekat, stvar su „olovke, računa-ra, kalkulatora, onlinebankinga“. Nema zekata bez preciznog finan-cijskog i materijalnog obračuna! Imućne džematlije rado ističu i pokazuju svoje odvajanje od mate-rijalno nižih slojeva i to čine u ra-znim oblicima i vidovima kao što su luksuzni skupi automobili, pu-tovanja širom svijeta, odjeća viso-kog kvaliteta, zgrade, stanovi i slič-no. Ali, kada je u pitanju vjersko, muslimansko, Islamska zajednica, tada u njima splahnjava ponositost i visina. Ponašaju se, mimo očeki-vanja, žele biti i nisko, i podjednako sa onima koji su gotovo na granici egzistencije. Biti i tu, u području vjerskog, najbolji, i u prednosti, to oni ne žele!

Samo rijetki, oni srednje imuć-ni, približno 3-4 slučaja po dže-matu, ispravno obračunaju svoje vjerske imovinske obaveze. Sve u svemu, praksa obračunavanja ovih davanja rijetka je pojava. Iako sve stoji do stvarnog materijalnog sta-nja i imovinske moći davaoca, kada se vrši obračun ovih davanja, većina primjenjuje formulu: Davanje pro forme! Rijedak i sporadičan slučaj jeste stvarni obračun stanja viška pohranjenih sredstava, ili u sluča-

zajednica

26 >>SELAM

ju trgovačkog kapitala, zatečenih novčanih i materijalnih sredstava u momentu obračunavanja! Redovi-to se, kada je riječ o zekatu čini na način proizvoljnosti popraćeno sa izrazima: „otprilike“, „od oka“, kao i „koliko od srca, sa halalom hoćeš da dadneš“?!

Ovdje se, nakon prezentira-nja kako obračunati zekat i sade-katul-fitr, kod dobro imućnih sa izraženim negodovanjem govori o tome kolike bi to bile sume u ko-rist Islamske zajednice kada bi se iz njih izdvojio zekat, i po pravilu, ostaje se na gunđanju, a od davanja se odustaje. Ali, kada su u pitanju pozamašne poreske obaveze koje država od obveznika uzima, iako i ovdje sa negodovanjima, porez ob-veznik daje jer je u pitanju prisila iznad koje stoji državni aparat sa svojom prinudom.

Ovaj proizvoljan i paušalan iznos sredstava za zekat ukazuje na dvoje:

Ili je po srijedi nepoznavanje strogih propisa zekata,

- ili je formalan odnos prema vjeri i islamskoj praksi kao nečemu što treba tek tako, po vlastitoj volji i nahođenju učiniti.

Naša višegodišnja praksa or-ganiziranja i prikupljanja zekata i sadekatul-fitra u fond Bejtul-mala ukazuje na gornje. U tekstu o zeka-tu i sadekatul-fitru u Novom Sela-mu, iz 2007., br. 7/17, naslov teksta bio je odrješit: “Gdje su 125.000 Bošnjaka koji ne daju sadekatul-fitr u Njemačkoj?“

Nadalje, iz godine u godinu, usložnjava se još jedan problem koji možemo imenovati „proble-mom zajednice u zajednici“. Šta to zači? To su, po nama, one grupe unutar Islamske zajednice koje joj formalno pripadaju. Uredno daju svoje mjesečne članske obaveze kako bi ostvarili zagarantovana prava člana IZ, i posjećuju mesžid. Međutim, u svemu drugome izvan

su sistema i strukture IZ-e.Ako je akcija sergijske solidar-

ne pomoći svojoj zajednici ili po-trebnom pojedincu, izbjegavaju je. Ako se organizira pomoć uplatama preko Fonda „Gazi-Husrevbeg“ ne podržavaju akciju, ali će rado podržati sličnu akciju izvan ovoga fonda. Kurban će preko bilo koga uplatiti samo ne preko IZ Bošnja-ka Njemačke. Zekat i sadekatul-fitr obavezno će dati, ali ne putem IZ-e.

I ne samo ovo. Sve otvorenije i sve glasnije, vrlo smjelo, u Zajedni-

cu unose kod članova i šire, među vjernicima, nepovjerenje prema svima onima koji obnašaju bilo ka-kve funkcije i značajnije položaje u IZ kao osobama i organizacijama kojima ne treba dati svoje povjere-nje i novac?! Ovakvog stanja jed-nako je prisutno u BiH i dijaspori, što je vrlo opasno po ustanovu Bej-tul-mala i po cjelokupnu IZ!

Turske i arapske zajednice u Zapadnoj Evropi primaju sadeka-tul-fitr nižih iznosa i naši ljudi idu tamo ili im na kućna vrata dolaze?! Mi se odista sa zabrinutošću pita-mo: Kako se danas odrasla osoba

u Njemačkoj ili Francuskoj može prehraniti za samo 4 €? Toliko stoje vrijednosni blokovi u dosta turskih džamija. Po kakvoj računici i čijom odlukom je tako nešto od-štampano!?

Na kraju, posebno važno po-dručje praktične strane zekata i sa-dekatul-fitra u nas, počev od BiH, pa do dijaspore, nije obrađeno i na popularan način predstavljeno.

Nedostaje priručnik-uputstvo kako obračunati zekat i sadekatul fitr. Ovo napisati sa primjerom obračuna osobe XY, izvesti tabe-

lu, i na kraju, kako i kome sredstva predati da se dalje distribuiraju do Fonda. Sve ovo da bude dato u knjižici do 50-tak strana, popular-no opremljenoj, koja bi se besplat-no dijelila, na organiziranim semi-narima i predavanjima o zekatu i sadekatul-fitru, kao i u džamijama.

U ovom pogledu posebnu pa-žnju usmjeriti prema imamima. Od njih,

njihovog iskrenog i temelji-tog angažovanja na ovom planu, u mnogome ovisi uspjeh, barem kod većine. Na vrlo egzaktan način možemo vam prezentirati kako su

zajednica

27SELAM<<

pojedini veliki džemati sasvim mali kada je u pitanju inertnost imama na ovom polju kao jedne od naj-važnijih njihovih aktivnosti. Na drugoj strani vidimo male džemate koji na ovom polju postaju veli-kim?! U njima su čestiti imami koji svoj posao rade na najbolji način.

PRIMJER REALIZACIJE:

Godina: Džemat Berlin

Džemat Braunschweig

Džemat Keln

Džemat Rosenheim

2008: 2.495,00 € 3.257,00 € 1.000,00 € 3.250,00 €

(Berlin ima ca. 2500 porodica, Braunschweig 250 porodica, Keln 2000 porodica a Rosenheim 200 porodica.)

S druge strane, da bi se akcija institucionalnog prikupljanja ze-kata i sadakatu-l-fitra učinila vje-rodostojnijom i uspješnijom bilo bi nužno iznova, vodeći računa o šerijatskim propisima i intencija-ma, društvenim potrebama Za-jednice i socijalnim okolnostima našeg naroda u područjima kao što su povratak, obnova, školstvo, zdravstvo, šehidske porodice i sl., precizno, sistematski i primjereno današnjem društvenom položaju Islamske zajednice koncipiratim fondove za koje su namijenjena ova sredstva. Time bi se osnažila vjerodostojnost ove institucije a sa-mim tim bi se povećalo povjerenje potencijalnih davalaca zekata.

Problematika:

- neki džemati učestvuju u akcij skupljanja Zekata i SF samo da se nebi reklo da ne poštivaju Rijase-tovu fetvu

- neki džemati zadužuju bloko-ve ali ih ne razdužuju niti predaju novac

- neki džemati niti zadužu-ju blokove, a sakupljeni novac na drugi način ne uplaćuju preko

krovnih organizacija - jedan dio imama zadužuje

blokove ZSF iz drugih područja : Sandžak, Crna Gora, Kosovo, Sr-bija, Makedonija zbog nacional-nog mješovitog sastava džemata.

- u nekim gradovima distribu-cija blokova sa navedenih područja ide po stanovima, klubovima, sije-lima...

- prekomotno se ponašaju po-jedini imami i džematski odbori što pokazuju (ne)ostavreni rezulta-ti od džemata do džemata

- zbog nejedinstvenog pristupa službenika IZ-e i imama ovoj ak-ciji sa šerijatskog gledišta rezultati nisu zadovoljavajući

Potrebno bi bilo učiniti:a) uvesti analitiku i kontrolu b) akciju u dijspori voditi is-

ključivo preko krovnih organizaci-ja kao i transfer sredstava. Po ovom pitanju treba poslati obavijest dže-matima u dijspori

c) Imame koji su uspješni, sti-mulisati (u Njemačkoj imami već nekoliko godina primaju procenat od ZSF

d) preispitati omjer raspodjele zekata i sf između matice i dijas-pore

e) iz Fonda bejtul-mala pomoći značajne projekte u dijaspori

f ) putem online-bankinga omogućiti uplatu ZSF i za ovo se treba pripremiti odgovarajućim softverom u centralama.

I na kraju, umjesto zaključka, htio bih u ovoj prilici, skrenuti vašu cijenjenu pažnju na našu situaciju i potrebe IZ u dijaspori. Naši lju-di, džemati i Zajednica u dijaspori u proteklom teškom periodu za našu domovinu, narod, izbjeglice, vojsku, zdravstvo, Islamsku zajed-

nicu učinila je mnogo. Naravno, to je i bila naša islamska, patriotska, općeljudska dužnost i solidarnost. Ali, u tom periodu naši ljudi, dže-mati i zajednica u dijaspori u veli-koj su mjeri iscrpili svoje, da tako kažem, rezerve, resurse i moguć-nosti. Istovrmeno, naša zajednica u dijaspori, posebno se to odnosi na Njemačku, narasla je stjecajem okolnosti i našim radom i djelova-njem do institucionalnih, organi-zacijskih i sadržninski razmjera u kojima se ona pred svom izazovi-ma pred kojima se nalazi ne može nositi bez značajnijih ulaganja u njenu kadrovsku, organizacijsku i materijalnu infrastrulturu. Naš do-sadašnji nivo matrijalnog i koncep-tualnog razvoja, koji je respektabi-lan, možda bi bio dovoljan kada je u pitanju prva generacija naših gastarbajtera, ali za njihovu djecu i unuke, za današnje i sutrašnje iza-zove i potrebe Islamska zajednica u dijsapori mora učiniti mnogo više na novim sadržajima, organizacij-skim i materijalnim pretpostva-kama za plodotvorno izvršavanje svoje temeljne misije. Više našoj Islamskoj zajednici u dijspori neće biti dovoljni sentimenti, sjećanje i uspomene na zavičajne mirise hal-ve i baklave. Mladi s kojima sada treba raditi očekuju nove uvjete, programe, koncepte i sadržaje. To zatijeva velika financijska sredstva. Stoga je neophodno imati više ra-zumijevanja za naše zahtjeve da se mnogo veći procenat sredstava ze-kata i SF ulaže u projekte i potrebe naših džemata i Islamske zajednice u dijaspori. Samo tako ćemo moći sačuvati naše mlade generacije u njihovom islamskom i bošpnjač-kom identitetu i računati s njiho-vom pomoći svojoj braći u domo-vini. U najkraćem, danas moramo ulagati u njih da bismo na svakom planu i u svakom smislu sutra mo-gli računati na njih.

Mustafa Klanco

zajednica

28 >>SELAM

Istanbul, 1. avgust 2009. (MINA) - Danas je u Istanbulu u prostorijama istanbulskog muftijstva reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić otvorio tradicionalni pre-dramazanski seminar za glavne imame bošnjačke dijaspore u Europi i Americi.

Na lični zahtjev Mirsad ef. Mahmu-tović se povlaći sa dužnosti šefa Ureda za bošnjačku dijasporu pri Rijastu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. To je bila prilika da mu se reisu-l-ulma Cerić zahvali na trinaestogodišnjem radu na uspostavljanju i razvijanju Ureda za boš-njačku dijasporu Rijaseta IZ-e, u kojeg je Mirsad ef. Mahmutović uložio mnogu truda i napora da bi se odgovorilo mno-gobrojnim zahtjevima bošnjačke dijas-pore od uspostavljanja novih džemata do imenovanja imama i pronalažnju adekvatnog prostora za namaz i vjersku naobrazbu.

Seminaru u Istanbulu prisustvuje i glavni muftija Islamske zajednice u Srbi-ji Muamer Zukorlić. Također seminaru u Istanbulu prisustvuju i Muhamed ef. Salkić, generalni sekretar Rijaseta IZ-e i glavni urednik Islamskih informativnih novina”Preporod”Aziz Kadribgović.

U svom obraćanju glavnim imami-ma u bošnjačkoj dijaspori reisu-l-ulema Cerić se zahvalio svim imamima na sa-vjesnom i odgovornom radu i zalaganju za čast i ugled islama i muslimana u boš-

njačkoj dijaspori te im ukazao na važnost visoke svijesti imama koji stameno pod-nose zlonamjerne napade na Islamsku zajednicu kako bi se oslabio i zaustavio njezin rad i napredak. No, Islamska za-jednica svakim danom sve više dokazuje da je dorasla izazovima vremena i da na najbolji način uočuva i razvija kako vjer-ski tako i nacionalni identitet kod Boš-njaka muslimana u domovini i svijetu.

“Hvala vam što ste znali prepozna-ti ko radi u interesu našeg zajedničkog dobra a ko ne može da podnese naše uspravljanje pa mu smeta naša slobo-da. Želim da nastavimo svoju imamsku misiju u očuvanju i razvijanju islamskog i bosanskog identiteta kod naših ljudi ma gdje bili. Ovo je vrijeme bošnjačkog i bosanskog buđenja unatoč pritiscima sa svih strana, posebno onih koje u za-dnje vrijeme dolaze iz Brisla da nismo vrijedni njihovog povjerenja u pogledu slobodnog kretanja po Europi. Žao nam je što nas je Europa tako markirala, ali joj hvala što nas je osvjestila da znamo gdje smo i da shvatimo šta moramo raditi. Preporučujem vam da iskoristite ovo-godišnji ramazan u promicanju istinskih moralnih vrijednosti kod muslimana te da radite na zbližavanju Bošnjaka musli-mana u svakom pogledu. Posebno treba da obratite pažnju na djecu i omladinu te da bošnjačkoj inteligenciji omilite da

rade na podizanju vlastitih nacionalnih i kulturnih institucija, koje će pomoći našem narodu da razumiju svoj položaj kako u domovini tako i u svijetu. Nemoj-te zaboraviti vi ste nasljednici Božijih po-slanika i zato svoj posao morate obaviti na najbolji način radi Allahovog rizaluka

i muslimanske časti i ponosa” - zaključio je reisu-l-ulema svoje izlaganje glavnim imamima u bošnjačkoj dijaspori.

Na kraju reisu-l-ulema Cerić je čestitao Ramazan svim muslimani-ma i muslimankama u bošnjačkoj dijaspori riječima - Ramazan Šerif Mubarek Olsun!

prEDrAMAzAnskI sEMInAr glavnih imama bošnjačke dijaspore

zajednica

29SELAM<<

Srijeda, 05 August 2009 06:35

U Istanbulu, u prostorijama ista-nbulskog muftijstva, od 1. do 4. avgu-sta održan je predramazanski seminar glavnih imama bošnjačke dijaspore. Seminar je otvorio i prvi dan u radu učestvovao reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić.

Nakon završetka seminara, glavni imami bošnjačke dijaspore usvojili su slijedeće zaključke:

1. Potvrđujemo našu opredije-ljenost i pozivamo na daljnje oču-vanje i jačanje jedinstva Bošnjaka u BiH i Sandžaku, kao i u cijeloj boš-njačkoj dijaspori.

2. Uvjereni i svjesni svoje imam-ske uloge i odgovornosti, mi imami ćemo i dalje raditi u pravcu jačanja jedinstva Bošnjaka i njihove veze sa maticom.

3. Osuđujemo i ograđujemo se od svih oblika neosnovanih optuž-bi na račun institucija Islamske za-

jednice, koje imaju za cilj unošenje nepovjerenja, što zasigurno prijeti razbijanju jedinstva.

4. Tražimo da Ured za bošnjač-ku dijasporu u saradnji sa obra-zovnim institucijama Islamske za-jednice ispita mogućnost ciljanog obrazovanja imama za dijasporu.

5. Podržavamo sve vidove or-ganiziranja Bošnjaka u cilju me-đusobnog povezivanja i podizanja nacionalne svijesti.

6. Povodom odlaska u penziju, koristimo priliku da se zahvalimo i odamo priznanje šefu Ureda za bošnjačku dijasporu prof. Mirsadu

ef. Mahmutoviću za uspješan i ne-sebičan rad i zalaganje u organizi-ranju i držanju bošnjačke dijaspore na okupu i vezi sa domovinom u periodu od osnivanja Ureda do da-nas. Očekujemo od Rijaseta IZ-e i Reisu-l-uleme da, poznavajući složenost rada u dijaspori, prona-đu adekvatnu osobu za mjesto šefa Ureda.

7. Iskazujemo veliku zahval-nost organizatorima ovogodišnjeg seminara, Rijasetu Islamske zajed-nice u BiH i Islamskoj zajednici Turske na čelu sa reisom prof. dr. Ali Bardakoglu.

zaključci glavnih imama bošnjačke dijaspore

zajednica

30 >>SELAM

1. Shodno prijedlogu muftijskog vijeća Muftijstva u Njemačkoj tražimo od Vijeća za fetve Rijaseta IZ-e u BiH, da nam u što kraćem roku odgovori na pitanje“ o najkraćem vremenu (vremenskom peri-odu)između iftara i teravije (akšama i jacije)“. Fetve koju donese Vijeće za fetve Rijasta IZ-e u BiH dužni su se pridržavati imami Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.

2. Tražimo od Rijaseta da zauzme stav te da se javno oglasi po pitanju «Revizije finansijskog poslovanja VIGB-a» koju je izvršila komisija a usvojio Sabor IZBNJ, shodno zaključcima sa sastanaka u Rija-setu koji je organizirao Reisul-ulema Dr Mustafa Cerić u martu 2008. god.

3. Imami se ograđuju i osuđuju pojedine neprimjere-ne napade i vrijeđanja predsjednika Sabora, ing.-dr. Bernesa Alihodžića i drugih aktivista IZBNJ. Tra-

žimo od predsj. Sabora da nastavi obavljati svoju dužnost shodno važećim aktima IZBNJ te da se pridržava u radu procedure i ne podlegne pritisci-ma kojima je izložen.

4. Tražimo od Mešihata i Sabora da se ne ide u pro-mjenu kompletnog statuta, te da se mogu izvršiti korekcije putem amandmana a ne da se mijenja koncept zajednice.

5. Ne prihvatamo da se imami i glavni imami izbace iz statuta, odnosno iz odlučivanja o džematima i zajednici.

6. Mešihat IZBNJ i Sabor IZBNJ, te njihovo ruko-vodstvo dobili su punu podršku naibu-reisa hfz. Ismet ef. Spahića i šefa Ureda za Bošnjačku Dijas-poru Mirsad ef. Mahmutovića i prisutnih imama.

Prisutno 18 imama

zaključci sa interregionalnog seminara imama regija bWt i bayern održanog u džematu reutlingen, ponedjeljak 04.05.2009.god.

zajednica

31SELAM<<

zajednica

oDrŽAnA vEČEr kUr’AnA I ILAhIJA U DŽEMAtU kIrchhEIM - tEck

1 5 g o d i n a I Z B N J

U subotu 16. 05. 2009 godine, održana je manifestacija «Veče Kur’ana i Ilahija» povodom 16 godina

od osnivanja džemata i 15 godi-na postojanja krovne zajednice IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj. U lijepom ambijentu Šlossberg-Halle upriličen je dvoipsatni pro-gram u kome su učestvovali učači Kur‘ana; Senahid ef. Makić, Amir ef. Jusić i Selmir ef. Hurić iz Bo-

sne, te Džafer ef. Gračić džemat Tuttlingen, Fatmir ef. Ragipi al-banski džemat Kirchheim Teck i hfz. Benjamin ef. Idriz iz dže-mata Penzberg. Posebnu pažnju prisutnih izazvalo je učenje hafiza Benjamina ef. Idriza. Ilahije je učio hor imama medžlisa Sanski Most, te hor džemata Kirchhe-im Teck. Vazu-nasihatom skupu se obratio glavni imam medžlisa Sanski Most Husein ef. Kovače-vić. On je na početku predstavio

medžlis Sanski Most napomo-njući da je u agresiji na ovaj grad porušeno dvadeset i sedam dža-mija, a da je poslije rata obnovlje-no i izgrađeno tridest. Pozvao je sanjane i sve bošnjake da pomo-gnu svoje džemate u domovini. Glavna poruka njegovog obraća-nja bila je da se bošnjaci među-sobno pomažu u dobru i da čine korisne stvari. Drugo obraćanje imao je prof. dr. Enes Karić koi je govorio o značaju obrazovanja

32 >>SELAM

zajednica

oDrŽAnA vEČEr kUr’AnA I ILAhIJA U DŽEMAtU kIrchhEIM - tEck

i odgoja. Obrazovanjem se posti-gao veliki tehnološki razvoj, ali se sve više osjeća nedostatak odgoja, jer oni koji danas izazivaju eko-nomsku krizu jako su obrazovani ali nisu odgojeni.Vjera nam može puno pomoći u odgajanju mlade generacije poručio je dr. Karić Na kraju programa skupu se obratio muftija Mustafa ef. Klanco koji je džematlijama čestitao jubilej i pozvao na čuvanje džemata. U toku programa prikazan je petna-

estominutni film o nastanku i tra-janju naših džemata u Njemačkoj. Posebno oduševljenje prisutnih izazvao je nastup domaćeg hora Bulbuli uz pratnju gitarista Ane-sa i Adnana kao i recitatorske sekcije učenika bosanske dopun-ske škole koju predvodi nastavnik Nasuf Čalaković. Nakon završet-ka programa nastavljeno je dru-ženje sa gostima iz domovine do kasno iza ponoći u džematskim prostorijama. Pored imama i dže-

matlija koi su došli iz okolnih džemata, skupu su prisustvovali i neki imami i sabornici sa drugih oblasti. Gosti iz Sanskog Mosta su u nedjelju iza podne namaza održali prigodan program u dže-matu Ulm, nakon čega su nasta-vili put prema domovini. Foto i video zapis možete pogledati na web stranici džemata: www.dze-mat-kirchheim.de

Pašo Fetić

33SELAM<<

U subotu, dobro znanog devetog maja na Dan Evrope i na Dan pobje-de nad fašizmom, odr-žana je i Večer Kur’ana

u Wiesbadenu. Večer slavljenja i veličanja najvećeg dara Božijeg da-rovanog čovječanstvu! Ovo je jedna u nizu zacrtanih zajedničkih aktiv-

nosti u 2009. Oblasti Hessen/Fran-kfurt koju sačinjava čvrsto uvezana zajednica dvanaest džemaata sa po-dručja pokrajina Hessen. Rh. Pfalz, Saarland, i dijelova BW i Bayern. Slobodno bi bilo ovu večer progla-siti za večer našeg unutarnjeg preo-bražaja i ulaska u tok što nam ga je sam Allah odredio a Njegov Posla-

nik a.s. pokazao, a iz kojega naža-lost ovdje, u tuđini, tako brzo i tako često iskačemo. Suštinski cilj okupa na Večeri Kur’ana istakao je u svom vrlo efektnom a kratkom obraćanju prof. Avdo Hodžić, imam iz Grača-nice koji je od svih prisutnih zatra-žio da već od sutra neizostavno svi, koji smo u Sali donesemo odluku da ćemo redovito obavljati propisane i u dužnost stavljene nam namaze, i da ćemo otpočeti sa svakodnevnim učenjem i čitanjem Kur’ana Časno-ga, i to, za početak samo po jedne stranice dnevno. Uzvišena i čarobno moćna riječ Kur’anska djelovala je tako silno snažno na prisutne, da je u Sali, koja je do posljednjeg mjesta bila puna, osjetio se mir koji doli-

noĆ U koJoJ sE vELIČALA ALLAhovA posLJEDnJA obJAvA

Wiesbadenzajednica

34 >>SELAM

kuje učenju Kur’ana, pa se pojača-na kvalitetnim razlasom razlijevala preko vjernika i vjernica i učinila ih poslušnim i spokojnim. Ovo je do-datno motiviralo učače Kur’ana kod kojih su se našli zajedno i udruženi ljepota izgovaranja Allahove Riječi i znanje njenoga značenja. Grupu učača, koji uzvišenu Riječ Allahovu u cjelini drže pohranjenu u svojim glavama, pa od tuda i hafizul-Kur’an – čuvar Kur’ana, predvodio je naj-znaniji među njima kurra-hafiz Aziz Alili, a uz njega još hafizi: Se-nad Podojak i Hidajet Talić. Uz njih ovu večer su ukrasili svojim učenjem Kur’ana Časnoga: Abdulah Hodžić, Dželal Kaloši i Haris Kalač.

Kratke pauze između nastupa

popunjavane su salevatima, tekbiri-ma, ilahijama i kasidama, a potom bi ispred nastupa učača tekstove ajeta u prijevodu, kao i svoje tekstove i stihove iz islamske poezije kazivao izvanredan recitator književnik Mus-tafa Širbić, što je ostavljalo jedan drugi, vrlo upečatljiv i snažan dojam i budilo uzvišena osjećanja kod prisutnih.

Gotovo posve iznenađeni, kao da je sve trajalo samo tren, dočekali smo završetak troipolsatnog pro-grama. Dovu je proučio Fahrudin Džinić kako i pristoji jednom veoma vrijednom domaćinu, koji je u organ-iziranju ovoga veličanstvenog skupa uložio ogroman trud i rad. Uz njega, džematskom odboru i članovima džemata Wiesbaden, muškima i

ženskinju svaka pohvala za rad i za zadovoljstvo svih prisutnih da su se osjećali kao da su kod svoje kuće, a bilo ih je došlo odasvud, iz okolnih džemata predvođeni svojim imamima, pa do onih koji su došli iz udaljenih mjesta od nekoliko stotina kilometara daleko. Organizator nije dozvolio nikakvih propusta niti previda. Sala je, svojom rustikalnošću dobro podsjećala na nešto prepoznatljivo islamsko. Bina je bila ukusno uređena sa mnoštvom islamskih elemenata kojima se posti-gao ugodan efekat.

Bogato počašćeni, puni prelijepih utisaka i dojmova, tek u ponoć počeli smo se razilaziti svojim kućama.

Ishak Alešević

35SELAM<<

Evropski parlament,

- poštujući svoju rezoluciju od 7. jula 2005. “Balkan: 10 godina nakon Srebrenice”,

- poštujući Sporazum o stablilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Bosne i Her-cegovine potpisanog 16. juna 2008. i preporuke o članstvu u Evropskoj uniji datih svim ze-

mljama zapadnog Balkana na samitu Evropske unije u Solunu 2003. godine,

- poštujući Pravilo 103(4) svojih Pravila o postupku;

Rezolucija Evropskog

parlamenta o Srebrenici

Evropski parlament, strazbur, juli 2009.

36 >>SELAM

A. budući da je 11. jula 1995. bosanski grad Srebrenica, koja je u to vrijeme bila izolirana en-klava koju je Vijeće sigurnosti UN proglasilo sigurnom zonom svojom odlukom donesenom

16. aprila 1993., pala u ruke snaga srpskih militanata koje je predvodio general Ratko Mla-dić a pod komandom tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića;

B. budući da su u roku od nekoliko dana krvoprolića nakon pada Srebrenice snage bosanskih Srba, kojima je zapovijedao general Ratko Mladić i paravojne jedinice, uključujući srbijanske neredovite po-

licijske jedinice koje su ušle na bosanski prostor iz Srbije, skupno smaknule više od 8000 musliman-skih muškaraca i dječaka, koji su tražili sigurnost na ovom području pod zaštitom Mirovnih snaga

Ujedinjenih naroda (UNPROFOR); budući da je na silu deportovano skoro 25 000 žena, djece i starijih osoba, čineći ovaj događaj najvećim ratnim zločinom u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata,

C. budući da se ova tragedija, koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) proglasio činom genocida, odvila na mjestu koje su Ujedinjene nacije (UN) proglasile sigurnom zonom, zbog čega je ona simbol nesposobnosti međunarodne zajednice da intervenira u sukobima i zaštiti civilno stanovništvo,

D. uzimajući u obzir višestruka kršenja Ženevske konvencije koja su počini-li vojnici bosanskih Srba nad civilnim stanovništvom Srebrenice, uključujući pro-

tjerivanje hiljada žena, djece i staraca kao i silovanje velikog broja žena,

E. budući da uprkos ogromnim naporima učinjenim do današnjeg dana da se otkriju i isko-paju masovne i pojedinačne grobnice te identificiraju tijela žrtava, do sada izvedena istra-

živanja ne dozvoljavaju potpunu rekonstrukciju događaja u Srebrenici i oko nje,

F. budući da nema stvarnog mira bez pravde, te budući da puna i bezuvjetna suradnja sa MKSJ ostaje osnovni zahtjev za zemlje zapadnog Balkana za budući nastavak procesa integracije u Evropsku uniju,

Delegacija na čelu sa reisu-l-ulemom dr. Cerićem u Europskom parlamentu u Strazburu

37SELAM<<

G. budući da je general Radislav Krstić kao pripadnik vojske bosanskih Srba prva osoba koju je MKSJ proglasio krivom zbog pomaganja i poticanja srebreničkog genocida, budući da je jedan od

dvojice najistaknutijih optuženika Ratko Mladić još uvijek na slobodi skoro četrnaest godina na-kon tragičnih zbivanja, i budući da je pozdravljeno to što je Radovan Karadžić prebačen u MKSJ,

H. budući da je institucionalizacija dana sjećanja najbolji način odavanja pošto-vanja žrtvama zločina i slanje jasne poruke budućim generacijama,

1. Evropski parlament se sjeća i odaje počast svim žrtvama okrutnosti tokom rata u biv-šoj Jugoslaviji; izražava svoje saučešće i solidarnost sa porodicama žrtava, od kojih mnoge žive bez konačne potvrde o sudbini njihovih očeva, sinova, muževa ili braće; priznaje da je ovaj nastavak bola pogoršan propustom da se privedu pravdi odgovorni za ove događaje;

2. Poziva Vijeće i Komisiju da prikladno odaju počast godišnjici čina genocida Srebrenica - Po-točari podržavajući priznanje Evropskog parlamenta o 11. julu kao danu sjećanja na srebre-

nički genocid u cijeloj Evropskoj uniji i poziva sve zemlje zapadnog Balkana da učine isto;

3. Poziva na dalje napore za privođenje pravdi ostalih bjegunaca, izražava svo-ju punu podršku važnom i napornom radu MKSJ i naglašava da je privođenje prav-di za zločine u i oko Srebrenice još važan korak prema miru i stabilnosti u regionu;

4. Naglašava važnost pomirenja kao dijela evropskog integracionog procesa; ističe važnu ulogu religijskih zajednica, medija i obrazovnog sistema u ovom procesu, tako da stanov-ništvo svih etničkih grupa može prevazići tenzije prošlosti i početi miroljubiv i iskren suži-

vot u zajedničkom trajnom miru, stabilnosti i ekonomskom razvoju; podstiče sve zemlje da učine dalje napore i dođu do dobrih odnosa unatoč teskoj i opterećavajućoj prošlosti;

5. Nalaže svom predsjedniku da proslijedi ovu rezoluciju Vijeću, Komisiji, vlada-ma država članica, Vladi i Parlametnu Bosne i Hercegovine, njenim entitetima i re-

gionalnim jedinicama, i vladama i parlamentima država zapadnog Balkana.

Članovi delegacije sa reisu-l-ulemom Mustafom Cerićem i EU paralmentarcem gosp. Jelkom Kacin

38 >>SELAM

Draga braćo i sestre,

Dolazak islama u Evropu je prirodna stvar kao što je i dolazak judaizma i kršćanstva. Nijedan vjerovjesnik Božji nije porijeklom iz Evrope. Prema tome, nijedna vjera u Evropi nema pravo prvenstva na temelju gografije. Sve tri ibrahimov-ske tradicije - judaizam, kršćanstvo i islam pripa-daju Evropi pa stoga Evropa ima pravo, odnosno obavezu da ih tretira kao svoje.

Islam je došao u Evropu kroz dvoja vrata: kroz

vrata Iberijskog poluotoka u osmom stoljeću i Balkanskog poluotoka u četrnaestom stoljeću. Osam stoljeća islamskog prisustva u Andaluziji, Španiji, proizvelo je jedinstvnu tradiciju međure-ligijske i međukulturne tolerancije kao i akadem-sku slobodu koja je uveliko pomogla Evropi na njezinom putu ka humanizmu i renesansi.

Nažalost, ideja andaluzijske tolerancije nije preživjela europsku povijest.

Allahovom milošću, islam je preživio na Bal-kanskom poluotoku unatoč teškoćama kojima su muslimani bili izloženi tokom zadnjeg stoljeća od kojih je najbrutalniji bio genocid u julu 1995. god. u bosanskom gradu Srebrenica, koji je u to vri-jeme bio zaštićena zona shodno rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Za nekoliko dana brutalnog napada, više od 8.000 muslimana - starijih osoba i dječaka, koji su tražili spas u oblasti pod kontrolom Zaštitnih snaga Ujedinjnih nacija (UNPROFOR), masov-no su poubijale srpske vojne snage pod koman-dom generala Ratka Mladića te paravojnih jedi-nica, uključujući i srbijanske neregularne policij-ske jedinice koje su prešle na bosansku teritoriju iz Srbije.

Blizu 25.000 žena, djece i starijih osoba nasil-no su deportovani, što predstavlja najveći čin rat-nog zločina u Evropi od Drugog svjetskog rata. Zbog toga, Evropski parlament je smatrao da je institucionaliziranje 11. jula kao dan sje-ćanja najbolji način da se iskaže poštova-nje prema žrtvama srebreničkog gnocida. Otuda je Evropski parlament sa većinom od 565 glasova usvojio rezoluciju 15. januara, 2009. go-dine o Srebrenici kojom se poziva na sjećanje i poštivanje žrtava zločina; kojom se izražava sućut i solidarnost sa porodicama žrtava, od kojih veliki

EVROPSKA HUTBA REISU-L-ULEME DR. MUSTAFE CERIĆA

Povodom 11. jula, 2009. godine Dana sjećanja Europske unije na srebrenički genocid

39SELAM<<

broj još živi u neizvjesnosti u vezi sa sudbinom nji-ohovih rođaka; kojom se ukazuje da se ovaj nepre-stani bol uvećava neuspjehom da se odgovorni za zločine privedu pravdi.

Također, Evropski parlament poziva Evrop-ko vijeće i Evropsku komisiju da na odgovarajući način obilježi godišnjicu srebreničko-potočarskog gnocida tako što će podržati rezoluciju Evropskog parlamenta da se 11. juli proglasi danom sjećanja na srebrenički genocid u svim državama članicama Evropske unije, kao i da se pozovu sve države za-padnog Balkana da urade isto.

Žrtve srebreničkog gnocida su svjesne da se proš-lost ne može promijeniti, ali cijene što im se prizna-je bol i patnja od strane Evropske unije kao znak da se genocid neće više ponoviti nigdje i nikome.

Ne samo muslimani u Europi, već svi ljudi do-bre volje cijene što životi nevinih bosanskih dječa-ka nisu zaboravljeni i nisu pali uzalud. To je upravo ono što nam Kur‘an Časni preporučuje da kažemo:

Gospodaru naš, podaj nam ono što si nam obećao po vjerovjesnicima Svojim i na Sudnjem danu nas ne osramoti! Ti ćeš, doista, Svoje obeća-nje ispuniti. I Gospodar njihov im se odazva: - Nijednom trudniku iz-među vas trud njegov neću poništi-ti, ni muškarcu ni ženi - vi ste jedni od drugih. Onima koji se isele i koji budu iz zavičaja svoga prognani i koji budu na putu Mome mučeni i koji se budu borili i poginuli, sigurno ću preko rđavih djla njihovih preći i sigurno ću ih u džnnetske bašće, kroz koje će rijeke teći, uvesti; nagrada će od Allaha biti. - A u Allaha je nagra-da najljepša (Kur‘an, 3: 194-195).

To je upravo naša namjera - da pozovemo sve džamije u Evropi, kao i sve ljude dobre volje da se pridruže našoj dovi (molitvi) na dan 11. jula u pod-nevsko vrijeme kada ćemo u Potočarima dženazu-namaz klanjati i pokopati, nažalost samo dijelove posmrtnih ostataka, stotine nevinih muslimanskih dječaka i starijih osoba.

O čovječe, ko god da si i ma gdje da si - sjeti se Stvoritelja koji nas je sve stvorio od jednog muškar-ca i jedne žene tako da možemo svi iskreno učiti ovu dovu (molitvu):

Gospodaru naš, ne dopusti da nas zavara uspjeh

niti poraz baci u očaj. Podsjećaj nas stalno da je neuspjeh iskušenje

koje predhodi uspjehu.Gospodaru naš,

nauči nas da je tolerancija najveći stupanj moći, a želja za osvetom prvi znak slabosti.

Gospodaru naš, ako nam uzmeš imetak, ostavi nam nadu.

Ako nam ne podariš uspjeh, podari nam snagu volje da savladam poraz,

a kada nam uzmeš blagodat zdravlja, podari nam blagodat vjere.Gospodaru naš,

kada se ogriješimo o ljude, podari nam snagu izvinjenja,

a kada se ljudi o nas ogriješe, podari nam snagu oprosta.

Gospodaru naš, ako mi zaboravim Tebe, nemoj Ti zaboraviti nas!

Molimo Te, Bože, da tuga bude nada, da osveta bude pravda,

da majčina suza bude molitva da se više nikada i nikome ne ponovi Srebrenica.

Amin!

40 >>SELAM

Dear Brothers and Sisters, The arrival of Islam in Europe is as natural as

the arrival of both Judaism and Christianity. None of the messengers of God are of the European origin.

Hence, no one has the right to claim the priority of his/her faith of the land of Europe. All three Abrahamic traditions – Judaism, Christianity and Islam belong to Europe and thus Europe has the right, nay, an obligation to treat them as its own.

The arrival of Islam into Europe has come via two main gates: the gate of the Iberian Peninsula in the 8th century and the Balkan Peninsula in the 14th century.

Eight centuries of the Islamic presence in Andalusia, Spain, have produced a unique tradition of religious and cultural tolerance as well as academic freedom which has greatly helped Europe on its way to humanism and renaissance.

Unfortunately, the idea of the Andalusian tolerance did not survive the European history.

By the grace of Allah, Islam did survive in the Balkan Peninsula despite the hardship which the Muslims have witnessed over the last century the most difficult one being genocide in July 1995 in the Bosnian town of Srebrenica, which was at that time a Protected Zone by a United Nations Security Council Resolution.

During several days of carnage more than 8 000 Muslim men and boys, who had sought safety in this area under the protection of the United Nations Protection Force (UNPROFOR), were summarily executed by Serb forces commanded by General Mladić and by paramilitary units, including Serbian irregular police units which had entered Bosnian territory from Serbia.

Nearly 25 000 women, children and elderly people were forcibly deported, making this event the biggest war crime to take place in Europe since the end of the Second World War.

Therefore, the European Parliament thought it appropriate that the institutionalisation of the 11th of July as a day of remembrance is the best means of paying tribute to the victims of the Srebrenica genocide.

Thus, with the majority vote of its 565 members the European Parliament has adopted the resolution of 15 January 2009 on Srebrenica whereby it commemorates and honors all the victims of the atrocities; expresses its condolences to and solidarity with the families of the victims, many of whom are living without final confirmation of the fate of their relatives; recognizes that this continuing pain is aggravated by the failure to bring those responsible for these acts to justice.

EUROPEAN KHUTBABy

Raisu-l-ulama Mustafa CerićGrand Mufti of Bosnia

On the Occasion of 11th of July, 2009

The day of Commemoration of the Srebrenica genocide all over the European Union

41SELAM<<

Also, the European Parliament calls on the Council and the Commission to commemorate appropriately the anniversary of the Srebrenica-Potočari act of genocide by supporting Parliament’s recognition of 11 July as the day of commemoration of the Srebrenica genocide all over the EU, and to call on all the countries of the western Balkans to do the same.

The victims of Srebrenica genocide are aware that the past cannot be changed, but they appreciate the recognition of their pain by EU as a good sign that genocide will not be repeated in the future to anyone.

Not only Muslims in Europe, but all people of good faith are also appreciative of the fact that the lives of innocent boys of Bosnia were not in vain. It is exactly what the Holy Qur’an teaches us to say:

O our Sustainer, grant us that which Thou hast promised us through Thy apostles, and disgrace us not on Resurrection Day! Verily, Thou never failest to fulfill Thy promise! And thus does their Sustainer answer their prayer: - I shall not lose sight of the labour of any of you who labours [in My way], be it man or woman: each of you is an issue of the other. Hence, as for those who forsake the domain of evil, and are driven from their homelands, and suffer hurt in My cause, and fight [for it], and are slain - I shall most certainly efface their bad deeds, and shall most certainly bring them into gardens through which running waters flow, as a reward from God: for with God is the most beauteous of rewards (Asad, 3:194-195)

And this is exactly what we would like to ask all the mosques in Europe today as well as all the people of good faith to join us in our prayer on the 11th of July in the noontime in Potočari where only parts of hundreds of innocent Muslim men and boys will be buried. This prayer is our hope that our future shall be better than our past and that our children shall not have fear of genocide.

O Man, whoever you are and wherever you might be, remember God who created us all in the same way and the same sway so that we all might say our honest prayer:

Oh GodDo not let success deceive us

Nor failure takes us to despair!Always remind us that failure is a temptation

That precedes success!Oh God

Teach us that toleranceIs the highest degree of power

And the desire for revengeThe first sign of weakness!

Oh GodIf you deprive us of our property,

Give us hope!If you grant us with success,

Give us also the will to overcome defeat!If you take from us the blessing of health,

Provide us with the blessing of faith!Oh God

If we sin against people,Give us the strength of apology!

And if people sin against us,Give us the strength of forgiveness!

Oh GodIf we forget Thee,Do not forget us!

Oh GodMay grief become hope!

May revenge become justice!May mother‘s tears become prayers!

That Srebrenica never happens again!To anyone, anywhere!

42 >>SELAM

Liebe Brüder und Schwestern, Die Präsenz des Islams in Europa ist eben-

so natürlich wie die Präsenz des Judentums und des Christentums in Europa.

Keiner der Gesandten Gottes ist europäischen Ursprungs. Daher hat niemand einen Anspruch auf Vorrang seines Glaubens im Land Europa. Alle drei Abrahamischen Traditionen – Judentum, Christen-tum und Islam – gehören zu Europa, und damit hat Europa das Recht – nein, die Verpflichtung – sie als die eigenen zu behandeln.

Der Islam ist über zwei hauptsächliche Wege nach

Europa gelangt: über das Tor der Iberischen Halbinsel im 8. Jahrhundert und über das Tor des Balkan im 14. Jahrhundert.

Acht Jahrhunderte islamischer Präsenz in Anda-lusien, Spanien, haben eine einzigartige Tradition re-ligiöser und kultureller Toleranz, ebenso wie akade-mischer Freiheit geschaffen, die Europa maßgeblich vorangebracht hat auf dem Weg zu Humanismus und Renaissance. Unglücklicherweise hat der Gedanke der Toleranz aus Andalusien in der europäischen Ge-schichte nicht überlebt.

Durch die Gnade Allahs hat der Islam auf der Bal-kanhalbinsel überlebt, trotz der Bedrängnisse, denen die Muslime im letzten Jahrhundert ausgesetzt waren und von denen die schwerste der Völkermord im Juli 1995 in der bosnischen Stadt Srebrenica darstellt, die damals eine Schutzzone der Vereinten Nationen auf Grundlage einer Resolution des UN-Sicherheitsrates war. Während mehrtägiger Massaker wurden über 8.000 muslimische Männer und Jungen, die in diesem Gebiet Sicherheit unter dem Schutz der Schutztruppe der Vereinten Nationen UNPROPFOR gesucht hat-ten, summarisch exekutiert von serbischen Truppen unter dem Kommando von General Mladić und von paramilitärischen Einheiten, einschließlich serbischer irregulärer Polizeieinheiten, die von Serbien aus in bosnisches Gebiet eingedrungen waren.

Annähernd 25.000 Frauen, Kinder und ältere Menschen wurden gewaltsam deportiert, sodass die-ses Ereignis zum größten Kriegsverbrechen wurde, das in Europa seit dem Ende des Zweiten Weltkriegs stattgefunden hat.

Das Europäische Parlament hat es deshalb für angebracht erachtet, mit der Einsetzung des 11. Juli als Gedenktag in geeigneter Weise den Opfern des Völkermords von Srebrenica Achtung zu bezeugen.

So hat das Europäische Parlament mit dem Meh-rheitsvotum seiner 565 Abgeordneten die Resolution vom 15. Januar 2009 zu Srebrenica angenommen, in der es aller Opfer der Gräuel gedenkt und ihnen Ach-

KHUTBA FÜR EUROPAvon

Raisu-l-ulama Mustafa Cerić,Großmufti von Bosnien,

zum 11. Juli 2009

Europäischer Gedenktag des Völkermords von Srebrenica

43SELAM<<

tung erweist; den Familien der Opfer, von denen viele ohne endgültige Gewissheit über das Schicksal ihrer Angehörigen leben müssen, sein Mitgefühl ausspricht und seine Solidarität mit ihnen bekundet; anerkennt, dass dieser fortdauernde Schmerz noch dadurch ver-größert wird, dass die für diese Taten Verantwortli-chen bislang nicht der Rechtsprechung über antwortet wurden.

Das Europäische Parlament fordert auch den Rat und die Kommission auf, des Jahrestags des Völker-mords von Srebrenica-Potočari in angemessener Weise zu gedenken, indem sie die Anerkennung des 11. Juli als Tag des Gedenkens an den Völkermord von Srebrenica in der gesamten EU durch das Parla-ment unterstützen, und alle Länder des westlichen Balkans dazu aufzurufen, dasselbe zu tun.

Die Opfer von Srebrenica wissen, dass sich die Vergangenheit nicht ändern lässt, aber sie wissen auch die Anerkennung ihres Schmerzes durch die EU zu schätzen als ein gutes Zeichen, dass Völkermord in der Zukunft an niemandem mehr wiederholt werden wird.

Nicht nur Muslime in Europa, sondern alle Men-schen guten Willens kennen an, dass das Opfer un-schuldiger Jungen aus Bosnien nicht umsonst war. Dies genau lehrt uns der Heilige Koran:

Unser Herr, gib uns, was Du uns durch Deine Ge-sandten verheißen hast, und stürze uns am Tag der Aufer-stehung nicht in Schande. Siehe, Du brichst Dein Verspre-chen nicht. – Ich lasse keine Tat von euch verloren gehen, sei es von einem Mann oder einer Frau. Die einen von euch stammen ja von den anderen. Und diejenigen, die da auswanderten und aus ihren Häusern vertrieben wur-den und auf Meinem Wege litten und kämpften und fielen – wahrlich ich will ihre Missetaten vergeben und wah-rlich, Ich will sie in Gärten führen, durcheilt von Bächen, als Lohn von Allah, und Allah – bei Ihm ist der schönste Lohn. (3:194-195, übs. M.W. Hofmann)

Und genau darum möchten wir alle Moscheen in Europa und alle Menschen guten Willens bitten, in unser Gebet am 11. Juli Mittag in Srebrenica/Potočari einzustimmen, dort wo die Überreste von Hunderten unschuldiger muslimischer Männer und Jungen be-graben werden. Dieses Gebet drückt unsere Hoffnung aus, dass unsere Zukunft besser sein wird als unsere Vergangenheit, und dass unsere Kinder keine Angst vor Völkermord haben müssen.

Ihr Menschen, wer immer und wo immer ihr seid, gedenkt, dass Gott uns alle in derselben Art und Weise geschaffen hat, damit wir gemeinsam aufrich-tig beten:

Oh Gott,Lass uns nicht von Erfolg getäuscht

Oder durch Scheitern entmutigt werden!Erinnere uns, dass Scheitern eine Versuchung ist,

Die dem Erfolg voraus geht! Oh Gott,

Lehre uns, dass ToleranzDer höchste Grad von Stärke,Und das Bedürfnis nach Rache

Das erste Zeichen von Schwäche ist! Oh Gott,

Wenn Du unseren Besitz fortnimmst,Gib und Hoffnung!

Wenn Du uns Erfolg schenkst,Gib uns auch den Willen, Fehlschläge zu über-

winden!Wenn Du uns den Segen der Gesundheit voren-

thältst,Verleih uns den Segen des Glaubens!

Oh Gott,Wenn wir gegen Menschen sündigen,

Dann gib uns die Kraft zur Entschuldigung!Und wenn Menschen gegen uns sündigen,

Dann gib uns die Kraft zu verzeihen!Oh Gott,

Wenn wir Dich vergessen,Vergiss Du uns nicht!

Oh Gott,Möge aus Trauer Hoffnung werden!

Möge aus Rache Gerechtigkeit werden!Mögen aus den Tränen der Mütter Gebete

werden!Dass Srebrenica nie mehr geschieht! Niemandem,

nirgendwo!

44 >>SELAM

Değerli kardeşlerim!Avrupa’ya İslam’ın girişi de, tıpkı Yahudiliğin ve Hı-

ristiyanlığın yayılımında olduğu gibi doğal mecraında vuku bulmuştur. Allah’ın hiçbir Peygamberi Avrupa asıllı değildi.

Bundan dolayıdır ki; Avrupa’da hiçkimse kendi inan-cına öncelik verilmesini talep etme hakkına sahip olma-malıdır. İbrahim’in –Yahudilik, Hıristiyanlık ve İslam- üç unsurlu mirası Avrupa’ya özgüdür. Dolayısıyla Avrupa’nın bu mirası sahiplenmesi hakkıdır ve hatta görevidir.

İslam, Avrupa’ya iki ana kapıdan girmiştir: Bun-lar 8. Asır’da İberya Yarımadası ve 14. asırda Balkan Yarımadası’dır...

İslam’ın Endülüs’te (bugünkü İspanya) sekiz asır süren varlığı; Avrupa’da kendine özgü dini ve kültürel hoş-

görünün ayrıca akademik özgürlüğün oluşmasına vesile olmuş ve bu sayede Rönesans gerçekleşebilmiştir. Fakat maalesef Endülüs’ün hoşgörü düşüncesi Avrupa tarihinin seyri içinde hayatta kalamamıştır.

Allah’ın inayeti ile İslam; Müslümanların ge-çen asırda maruz kaldıkları işkencelere karşın, Balkan Yarımadası’nda kalmayı başarmıştır. Şüphesiz sözkonu-su bu işkencelerin başında; Birleşmişler Milletler’e bağlı Güvenlik Konseyi’nin kararı ile “güvenli bölge” ilan edil-mesine rağmen, 1995 yılı Temmuz’unda Bosna-Hersek’in Srebrenica şehrinde yaşanılan katliam gelmektedir. Gün-lerce süren bu katliamda 8000 erkek ve çocuk müslüman kurban gitmiştir. Birleşmiş Milletlere bağlı UNPRO-FOR adında uluslararası koruma gücünün himayesine sığınmalarına rağmen, Sırp generali Mladiç’in komuta-sındaki sırplar ve Sırbistan’dan Bosna’ya giren özel askeri birimler sivil insanları topluca katlettiler. 25.000’den faz-la kadın, yaşlı ve çocuğun sürgüne zorlandığı bu zulüm; İkinci Dünya Savaşı’ndan sonra Avrupa’da yaşanan en büyük kıyımdır.

Bu yüzden Avrupa Parlamentosu, Srebrenica’daki toplu katilamda hayatını kaybedenlerin hatırasına saygı maksadıyla 11 Temmuz gününün anma günü olması ka-rarını almıştır.

Avrupa Parlamentosu 15 Ocak 2009 tarihinde 565 oyla aldığı bu kararla , tüm katliamların kurbanlarını anma günü ilan ederek, hayatını kaybeden ve akıbetleri hakkında bir haber alınamayanların ailelerine ve yakınla-rına taziyelerini ve yanlarında olduklarını ifade etmiş ve böylece savaş suçlularını adalete teslim etmek konusunda gevşek davranmanın, madur kişilerin acılarının daha da artmasına sebep olduğunu itiraf etmiştir.

Ayrıca Parlamento, Avrupa Konseyi ve Meclisi’nden, Srebrenica Katliamının Potoçari’deki Anıt Mezarlık’ta gerektiği ağrlıkta anılmasını talep etmekte ve tüm Avru-pa Birliği ülkelerinde ve AB’nin dışında olan tüm Balkan ülkelerinde Parlemento’nun bu kararının uygulanmasını istemektedir.

Srebrenica katliamı kurbanları, geçmişi geri getirme-nin mümkün olmadığının farkındalar. Ancak , Avrupa Birliği mağdurların yanında taraf olduğunu gösterdiği için, bu kararı taktir etmekte ve bir daha böyle bir kat-liamın tekrarlanmayacağına dair iyi bir işaret olarak gör-

Avrupa Hütbesi

Avrupa Birliği’nin Srebrenica Toplu Katliamını Anma Günü vesilesi ileBosna-Hersek İslam Birliği Reis-ul-Uleması ve Başmüftüsü

Dr. Mustafa Ceriç’in

45SELAM<<

mektedirler. Sadece Avrupa’daki müslümanlar değil, aynı zamanda halis niyet sahibi herkes, masum Bosna ço-cuklarının hayatlarının heba olmadığına inanmaktadırlar, tıpkı Yüce Kur’an’ın bize öğrettiği gibi:

‘Ey Rabbimiz, peygamberler aracılığı ile bize söz verdiğin nimetleri bahşet. Kıyamet gününde yüzü-müzü kara çıkarma. Sen sözünde durursun; bundan hiç şüphemiz yok’ derler. Rableri de dualarına şöyle icabet eder. Erkek-kadın hiç birinizin çabasını boşa çıkarmayacağım, hepiniz eşitsiniz. Benim için zulüm diyarlarından göç edenlerin, ülkelerinden sürülenle-rin, yolumda işkenceye uğrayanların, vuruşup çarpı-şanların ve bu yolda öldürülenlerin yanlışlarını hoş göreceğim. Onları altından ırmaklar akan cennetlere koyacağım. Onlar Allah katında muhteşem ödüllere layık görülecektir. Ödüllerin en güzelini Allah verir.’ (Ali İmran, 194-195)

Bizim de Avrupa’daki cümle cami cemaatlerinden ve tüm iyi niyetli insanlardan meramımız, bu yılın ve her yılın 11 Temmuz gününün öğle vaktinde Potoçari’deki Anıt Mezar’da yüzlerce masum müslümanın son istira-hatgâhında bizim yapacağımız dualara katılmalarıdır.

Temennimiz odur ki, bu namaz ve dualar, geleceğin geçmişten daha iyi olacağına ve çocuklarımızın da bun-dan böyle katliamlardan korkmayacaklarına sebep olma-sıdır.

Ey İnsan, ne olursan ol ve nerede olursan ol, hepimizi tek canlıdan yaratan Allah’ı hatırla ve hep birlikte şu du-ayı okumaya gel:

Ey Allah’ımBaşarımızın bizi kandırmasına

Başarısızlığımızın da bizi ümitsizliğe sevk etmesine izin verme.

Başarısızlığın, başarıya götüren bir imtihanın olduğu-nu bize hatırlat!

Ey Rabbim!Hoşgörünün en büyük güç olduğunu

İntikam almak ise güçsüzlüğün ilk işareti olduğunu bize öğret!Ey Rabbim!

Mal’dan bizi mahrum edersen, bize ümit bağışla!Bize başarı verdiysen, uğrayabileceimiz başarısızlığı

da yenme iradesi ver!Sağlık nimetini bizden alırsan bizi İman nimeti ile

takviye et!Ey Rabbim!

İnsanlar hakkında hata edersek, onlardan özür dileme gücünü bize ver!

İnsanlar bizim hakkımızda hata ederse, bize onları affetme gücünü de ver!

Ey Allah’ım!Eğer biz Seni unutursak, Sen bizi unutma!

Ey Rabbim!Senden

Üzüntünün Ümit olmasınıİntikamın Adalet olmasını

Anne’nin yaşı Dua olmasınıve hiçbir zaman ve hiçbir yerde bir daha

Srebrenica’nın tekraralanmamsını diliyoruz!Allahım!

Güçsüz ve çaresiz kaldığımı, halk nazarında hor görül-düğümü, ancak sana arz ve şikayet ederim.

Ey merhametlilerin merhametlisi. Biçarelerin Rabbi Sensin. Sensin Rabbim benim. Beni kime bıraktın! Huy-suz ve yüzsüz yabancıya mı, yoksa bu işimde bana hakim

olacak düşmana mı? Allahım!

Eğer bana karşı küs değilsen, çektiğim sıkıntılara ve be-lalara hiç aldırmam.

Fakat senin esirgeyiciliğin bunları göstermeyecek kadar geniştir.

Allahım, gazabına uğramaktan, rahmetinden uzak kal-maktan, karanlıkları aydınlatan, dünya ve ahireti salâha

kavuşturan ilâhi nuruna sığınırım. Rızanı dilerim. Sana iltica ederim. Bütün kuvet, her

kudret ancak Sendendir, Ya Rabbi!”

Zahvaljujemo se hafizu Idrizu benjaminu na realizaciji prijevoda

hutbe na turski i njemački jezik

46 >>SELAM

obilježavanje godišnjih mevluda u našim džamijama je ustaljena praksa IZ Bošnja-ka i njene dijaspore. Mevlud je prihvaćen i ustaljen u našoj bošnjačkoj islamskoj tra-diciji kao kulturna i socijalna manifestacija

sa činjenicom da niko od naših džematlija ne smatra mevlud obaveznim ibadetom koji je propisan Kur´anom ili sunnetom.

Ova vjerska svečanost svojim bogatim sadržajem pri-vlači džematlije, muslimanske familije da se druže u džamiji i da makar jednom godišnje zajedno sjednu za sofru (kako materijalnu tako i duhovnu) te da džematile upute dovu za-hvalnosti Uzvišenom Gospodaru.

Sadržaji naših tradicionalnih mevluda su šerijatski do-

zvoljeni: učenje odlomaka iz Časnoga Kur´ana, spominjanja lijepih Allahovih dž. s. imena i tekbira, donošenje salavata i selama na Allahova Poslanika i činjenje zajedničke dove. Centralni dio svakog našeg mevluda je vaz nasihat.

Čitav program u osnovi je protkan melodičnim uče-njem stihova o životopisu, ahlaku i fizičkom izgledu Po-sljednjeg Allahova Poslanika s.a.v.s., te lijepom ilahijom i kasidom (tj. poezijom i pjesmom).

Ovakav islamski kulturni sadržaj ima svoj edukativi, pedagoški, socijalni i da´wetski karakter.

Njegovanje ove lijepe i pozitivne tradicije od posebnog je značaja za naše muslimane dijaspore (konkretno u Nje-mačkoj) u očuvanju našeg bošnjačkog etničkog identiteta.

Stoga nije čudo da su i ovogodišnji mevludi dobro po-

GoDIŠnJI MEvLUDI nA rEGIJI DIzELDorF - nrW

mevlud

47SELAM<<

sjećeni, kako starijima, tako djecom i omladinom. Imami IZ NRW svake godine na svojim redovnim seminarima utvrde termine kada i u kojem džematu se održava godiš-nji mevlud. Ovogodišnji raspored termina bio je popraćen i jednom lijepom idejom i jednom obavezom za imame sa regije NRW. Imami su preporučili organizatorima – doma-ćinima godišnjih mevluda da pokušaju organizovati tribine i da ovogodišnja tema bude: “ Islamski odgovor na krizu braka i porodice u savremenom društvu”. Ova ideja nije ni ove godine u potpunosti prihvaćena kod većine organiza-tora, ali se nadamo da će realizaciji ovih tribina u buduće serioznije pristupiti i da će one zaživjeti, jer imaju poseban značaj u vjerskom edukovanju naših džematlija.

Obaveza za imame bila je da najmanje tri raspoređena imama prisutvuju izvođenju mevludskog programa. I oni, ne samo da su ispunili svoju obavezu, nego je većinu mevlu-da ukrašavalo više od tri ahmedije, što je za pohvaliti.

U prvoj polovini ove godine održano je devet mevluda u našim džematima slijedećim redoslijedom: Kamp-Lin-tfort, Castrop-Rauxel, Wuppertal, Mülheim a.d. Ruhr, Dortmund, Essen, Düsseldorf, Köln i Hamm.

A u drugoj polovini iza ramazani šerifa trebaju se odr-žati mevludi slijedećim rasporedom:

Duisburg, Bochum, Hagen, Oberhausen, Bonn i Aa-chen.

Na kraju ove zabilješke želim potvrditi da melodično recitovanje mevludskih stihova spjevanih na bosanskom je-ziku nije šerijatom zabranjena i pokuđena inovacija.

Naprotiv, naš mevludski spjev je dio šarenog i bogatog kolorita islamske kulture. Pjesma (poezija) prati islam od njegovog začetka. I kud islam ide, ide i poezija (pjesma), jer islam nije zabranio poeziju, nego je zabranio one oblike u kojima se spominju i veličaju zabranjene (haram) stvari (Kurán, Es-suára: 224-227)

Allahov Poslanik Muhammed s.a.v.s. nije bio pjesnik, ali je imao svoje ashabe pjesnike koji su stihovima branili islam i odgovarali na uvrede mušričkih pjesnika tadašnje Mekke. Jedan od njih bio je Abdullah ibn Revvaha r.a., koji je jednom prilikom u tavafu, ispred Allahova Poslanika s.a.v.s. citirao slijedeće stihove:

Sklonite se nevjernici s njegovog putaSklonite se svo je dobro uz naseg Resula.Milostivi Allah nas, spusti po DžibriluU Kuránu kog dostavi svom Resulu.Moj Allahu, ja vjerujem u Tvoju ObjavuI Tvoj Hakk ja vidim u mome Islamu.

Omer, r.a. reče: „ O Ibnu Revvaha, zar pred Resulu-llahom i to u Allahovom Haremu kazuješ i pjevaš stihove?” Tada mu Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaza: “Pusti ga Omere, sti-hovi će na njih brže djelovati nego odapete strijele.” (Hadis biljezi imam Tirmizi)

Mnogo je vjerodostojnih hadisa koji argumentuju da je dozovljeno pisati, recitovati, pa čak i melodično pjevati lijepe stihove.

Imami Buharija i Muslim prenose hadis u kojem Alla-hov Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže.

“Zaista se u određenoj poeziji nalazi mudrost.”Nadam se da naše melodično recitovanje tradicionalnih

mevludskih stihova spjevanih na maternjem bosanskom jeziku pružaju pažljivim slušaocima mudrost iz “pregršti Vjerovjesnikovog mora”.

Neka je salavat i selam na Allahovog Miljenika Muha-mmeda, njegovu porodicu i njegove ashabe.

Dževad Isaković

mevlud

48 >>SELAM

kamp-Lintfort, mali rudarski grad na sje-vero-zapadu Sjever-noranjske pokrajine u Njemačkoj nije

poznat samo po tome što je tu sjedište Mešihata IZ Bošnjaka u Njemačkoj, i sjedište Muftije Mustafa ef. Klanco. On je po-znat i po tome što je to jedan od najuspješnijih i najorganizi-ranijih naših džemata. Njegov glavni imam lično je sam muftija bošnjački Mustafa ef. koji je za-jedno sa Sulejman ef. Spahićem

pripremio ovogodišnji mevlud - mevlud jubileja. Naime, u fe-bruaru, 1984. ravno prije 25 godina, prvi imam, koji je imao zadaću da poučavanjem djece na tri punkta, i tražeći potencijal-ne članove buduće IZ Bošnjaka u Kamp - Lintfortu koji su se okupljali u pomoćnim prostori-jama jednog džemaata Turaka, bio je Butković Mehmed ef. On je posebno pozvan za ovu prili-ku. Sjeo je u pročelju džamije uz još aktuelnog muteveliju h. Šefi-ka Burnić koji je i u ono davno

vrijeme, prvih koraka ove IZ bio i kroz 25 godina ostao muteve-lijom! I to kakvim mutevelijom! Zanimljivo, i poučno i za dru-ge. Ljudi misle, da naša zamrla islamska svijest ovdje odmah će proraditi čim se smijeni ovaj naš muftija M. Klanco, kao što se isto misli za muftiju u Sandžaku, i za našeg Reis-ul-ulemu?!

Mevludski Program je osmislio vrijedni Sulejman ef. Spahić.

Najprije je u prijepodnevnom vremenu jedan sat posvećen tribini pod zanimljivim nazivom:

JUbILArnI GoDIŠnJI MEvLUD U kAMp-LIntFortU

mevlud

49SELAM<<

„Kako voditi džemat u vrijeme recesije - ekonomske krize (udru-ženje, zajednicu)?“ Uvodnu riječ dao je muftija Mustafa ef. Klanco i skupu predstavio prisutne uče-snike: Mehmed ef. Butković, gl. Imama MIZ Živinice, Nermin ef. Čanić, gl. imam IZ Bošnjaka za zemlje BENELUX-a, Ishak ef. Alešević, gl. imam Oblasti Hessen Njemačka, dr. Nedim Makarević član uprave Bošnjačkog Akadem-skog foruma Njemačke, te književ-nik i novinar Fahrudin Sinanović. Imam N. Čanić vrlo vješto pri-mjećuje krizu kao Božiju kušnju, posljedicu našeg neusklađenog djelovanja spram Objave. Kriza je po njemu posljedica krize duha i morala. Moderan čovjek je „du-hovno izgubljen i moralno iska-sapljen čovjek!“ zaključuje Čanić. Dr. Makareviću daje naznake da će recesija ili zastoj prerasti uskoro u depresionu krizu i to će pogoditi naročito visokorazvijene. On daje presjek pada istinske vrijednosti valute kada se sa zlata i srebra preš-lo na papirnati novac a potom od

70-tih burza određuje vrijednost novcu. Uz ovo usko se veže i si-stem kamata što postupno izaziva hiper-inflaciju. On predlaže oprez i mudro ulaganje novca u nekretni-ne koje će po predpostavci uskoro biti i do 20 procenata jeftinije na tržištu nekretnina. Imam Butković je optimista i drži da je naš mali- veliki čovjek sa jakim pouzdanjem u Allaha uvijek isti. Bit će uvijek nešto i u dćematu i na sofri naše familije, i to će biti dovoljno, jer prošao je nedavno, u agresiji naš čo-vjek mnogo goru krizu od ove što se nad Zapad nadvila. I imam Ale-šević I. dajući definiciju ekonomije podsjeća na racionalnost i mudrost u ekonomskom području. On traži da ako nema ekonomije po islam-skim osnovama u društvu, dužni smo je izgraditi kod samih sebe u porodici i u džematu. On ističe da su njene osnove: poštenje, pravda, lojalna konkurencija,povjerenje, sigurnost i date jednake šanse svi-ma. Krizu u IZ moguće je uz ovo prevazići primjenom: štedljivosti, radinosti, i darivanjem rada i uslu-

ga bez novčane protuvrijednosti za učinjeno. Osvrt Sinanovićev ide u prilog njegove knjige: „Kuća na dva sprata plus potkrovlje“ gdje on govori o neracionalnom pristu-pu gradnji kuća, o nepotrebnom hvalisanju, takmičarskom duhu i isticanju, i u završnici on podvlači kako nije bogataš onaj koji mnogo ima već onaj koji malo i skromno treba, i ističe kako Svevišnji brine o nafaki, a na nama je da: Čitamo pa ćemo znati, a kada znamo sli-jedit ćemo Uputu! Već isteklo vri-jeme prinudilo je muftiju Mustafu ef. Klanco da dadne ovom zani-mljivom razgovoru završnu riječ. Prepunom džamijom od više od 400 prisutnih razlijegao se ezan za podnevski namaz.

Učesnici na tribini

Na ovakav svečarski skup oče-kivali smo i veći broj imama, kojih samo u krugu do 60 kilometara ima najmanje deset. Ipak, uz ima-me Mehmed ef. Butković, Nermin ef. Čanić, Ishak ef. Alešević, u pro-gramu su učešće uzeli i Asim ef. Babić, Omer ef. Sarajlić, Ejub ef. Murtić, kao i sami domaćini skupa mft. Mustafa ef. Klanco i Sulejman ef. Spahić.

Posebno dirljivih nekoliko re-čenica izrekao je h. Šefik Burnić podsjećajući na rane početke i po-kazujući danas velelebno zdanje džamije sa munarom i svim prate-ćim objektima, kao i stanovima, te novokupljenim objektom zgrade koja graniči sa postojećim vaku-fom. U završnici obraćanja ukazao je na dvoje: voljeti i poštovati svoje imame, i ne slijediti stope šejtana, što se u posljednjih 6-7 godina vid-no osjeća među nama. Ponovno je imam Butković sa nizom nasihata

mevlud

50 >>SELAM

bodrio na čovjekoljublje i povratak iskrenih bratskih i sestrinskih od-nosa.

Nakon svečanog ručka, tek ka-sno poslije jacije narod se razišao. Otišli su i oni najudaljeniji a to su grupa od dvadesetak džematlija muškaraca i žena iz Danske koji su za ovu prigodu doputovali sa uda-ljenosti veće od 800 kilometara! Zaista, ljubav spram Pejgambera saws čini čuda! Elhamdulillah!

Ishak Alesevic

Uz 25-godišnjicu IZ Kamp-Lintfort (dolazak prvog imama

Mehmeda ef. Butković)

mevlud

51SELAM<<

po pravilu, nakon dobre pripreme, kvalitetne organizacije, te poslije međusobnog dogovo-ra, razumljivo i posve

prirodno dolazi se do visokih re-zultata. Upravo ovakvim slijedom tekla je priprema za Centralni

Mevlud Oblasti Hessen, što je, u povodu obilježavanja 12. rei-ul-ewela, u subotu, 14. marta 09. održan u Manhajmu u Mesdžidu IKC „Bosna i Hercegovina“.

Na mevludu su, kao posebni uzvanici i ušesnici u programu bili: Muftija Islamske zajednice Bošnja-

ka u Njemačkoj Mustafa ef. Klanco, Glavni imam Medžlisa IZ Živinice Mehmed ef. Butković, te učač Ča-snoga Kur’ana Fuad-Abdullah ef. Seferagić.

A od imama izvan Manhajma, sa udaljenosti, veće i od 150 kilometara, sa svojim porodicama i džematlija-

cEntrALnI MEvLUD I okrUGLI stoL U povoDU 12. rEbIUL-EvvELA

Učesnici tribine u Manhajmu

mevlud

52 >>SELAM

ma učešće su u izvođenju programa uzeli: Izet ef. Bašić, Zahir ef. Dura-ković, Fahrudin ef. Džinić, Asim ef. Jelovac, Ahmed ef. Kajošević, Halil ef. Makić, Muamer ef. Mahmutović, Zenahir ef. Mraković, Ćemal ef. Sej-dović, Zufer ef. Zahirović, te glavni imam i domaćin mevludskog skupa Ishak ef. Alešević. Ulogu sastavljanja ovoga velikog i bogatog programa vrlo uspješno obavio je Fahrudin ef. Džinić.

Uz milozvučno učenje Kur-ana, tekbire, salevate, ilahije, kaside i re-citiranja, poseban ugođaj dala su dva kratka obraćanja najprije gosta iz BiH, Mehmed ef. Butković koji je običnim, govorom naroda i govorom za narod osvojio srca prisutnih uka-zujući na važnost međusobne sloge i ljubavi, pažnje i praštanja, te oču-vanja vjere i morala kod pojedinca, u porodici, komšiluku, i džematskoj zajednici. Na istom području promi-šljanja u danu slavljenja rođenja Po-slanikova saws bio je i muf. Mustafa ef. Klanco, i ukazao je na dvije velike slabosti u nas:“

„ Nestalo je među nama izraza priznanja i zahvale za učinjeno dobo djelo, i ponestaje nam traženja opro-sta za nanesene uvrede, propuste, greške naše!“ I dalje on je uvidio da jednako toliko fali i iskrenog zahva-ljivanja Allahu Milostivom i traženja oprosta od Njega. Potom, on primje-ćuje kako se neki hoće da mire sa Bogom a da budu u zavađi sa Boži-jim robom – čovjekom?!

Po završetku mevluda, u prosto-rijama smo sreli ljubazna, vedra i do-maćinski raspoložena lica džematlija koje predvodi h. Kemal Hodžić. Po-tom smo ušli u posebno iznajmljenu dvoranu u KSC BiH „Ljiljani“ gdje smo bili na mevludskom, svečanom ručku. Tu su se ljudi iz raznih grado-va širom Njemačke, ali sa istim osje-

ćanjima i ciljem u spontanom i ležer-nom ćaskanju i čašćenjima još više približili jedni drugima i združili. A nakon ovoga, uslijedila je jedna no-vina i osvježenje u programu cjelod-nevnog druženja. Počeo je program pod nazivom: „Muhamed alejhise-lam i mi danas“ u obliku ,okruglog stola, u kojem su organizaciju u svo-je ruke uzeli, i vrlo uspješno učinili

naši mladi imami zajedno sa gosti-ma. Uvodnu riječ dao je moderator Zenahir ef. Mraković vješto uvodeći Muhammed a.s. među nas ovdašnje i polemišući na relaciji Poslanik a.s. i mi ovdje, u ovom sadašnjem, našem vremenu. Uz Muftiju i imama But-kovića za stolom su se našli i mladi Halil ef. Makić i Asim ef. Jelovac.

Sa isom budnošću i pažnjom s

kojom je protekao mevludski, pro-tekao je i program okruglog stola. Učesnici su to vrlo dobro osjetili i ra-zumjeli. Muhammed a.s. je doživljen kao onaj što će nas iz prevelike hlad-noće ponovno zagrijati, i iz prevelike udaljenosti naša srca zbližiti. Osjetilo se to u relacijama: djeca – roditelji, porodica, džemat, komšiluk, kao i u odnosu na relaciji. Da li je važnije

imati mnogo i biti nesretan, ili malo i skromno a biti sretan! I uvijek, kako to biva samo kod Poslanika saws sli-jede njegovi primjeri i uvijek spaso-nosni odgovori. Završili smo tako, u smislu promišljanja: Eto, sve nam je dato. Nedostaje da slijedimo sa vo-ljom i iskrenim htijenjem našim!

I.A.

Posjetioci tribine u Manhajmu

mevlud

53SELAM<<

Džemat Islamskog Kulturnog cen-tra u Frankfurtu, Lahnstrasse 15, bio je domaćin ovogodišnjeg

oblasnog takmičenja polaznika vjerske pouke uzrasta od sedam do šesnaest go-dina starosti.

Ovaj Centar, koji u svom temeljnom dokumentu bilježi da je središte okuplja-nja vjernika Bošnjaka, Albanaca i svih drugih koji pohode u ime Allaha, ljubavi i sloge ovaj Centar, bio je u nedjelju, tog svečanog 10. maja pun razdragane i razi-grane naše djece, njihovih roditelja, dje-dova, nana, džematlija, šarolikog etnič-kog sastava, a jedinstvene ideje islama.Ovdje su se istakli i svakako muallimi koji su pomalo nervoznim i odveć uzbuđe-nim takmičarima ulijevali snagu, samo-pouzdanje i obećanja da će uspjeti, i biti najbolji! A zaista to i jesu jer su se zajedno sa svojim roditeljima i muallimima trudili i spremali. U zraku se osjećao duh neo-pisivo velike ljepote, koji se čitao i sa lica ljubaznih domaćina, a posebno imam efendije Ahmeda Kajošević koji nije krio radost i oduševljenje da je upravo njihov Centar počašćen ovom zasigurno naj-većom godišnjom časti da se naši naju-spješniji polaznici vjeronauke omjerava-ju u tome ko će više i ko će bolje postići u znanju iz svoje uzvišene vjere.

Naša Oblast Frankfurt/M obuhvata 12 džemaata koji su smješteni u nekoliko

pokrajima: Hessen, Baden-Württemberg, Saarland, Rheinland-Pfalz, i u pokrajini Bayern. Polovina njih grupirana je u kru-gu od 40-tak kilometara a drugi su uda-ljeni međusobno i do 400 km. Ipak, na takmičenju se pojavilo osam ekipa.

U testu iz poznavanja ilmihala, u dis-ciplinama akaid, ibadat, ahlak i povijest islama ovogodišnji takmičari pokazali su, gotovo svi od reda dobro poznava-nje gradiva, pa od tuda i gotovo posve ujednačen rezultat. Sa podjednakim bro-jem bodova na prvom mjestu našle su se ekipe iz džemata: Kassel i Mannheim. Drugo mjesto osvojila je ekipa iz dže-mata Hanau, a na trećem mjestu našla se ekipa iz Offenbacha. Bodovne razlike su bile gotovo zanemarljive veličine, jer je između prvoplasiranih i trećeplasi-ranih bilo samo tri boda razlike! Osim u zalaganju i učenju samih takmičara, kao i pripremi polaznika od strane njihovih muallma i roditelja, za ovo zasluge pri-padaju velikim dijelom i imamima: Makić Halilu ef. i Jelovac Asim ef. koji su ispred naše oblasti bili zaduženi za pripremu materijala i sprovođenje takmičenja. Ni u disciplini Kiraet Kur’ani-kerima nije bilo nimalo drugačije. Od prvog do trećeg mjesta takmičari sa približno jednakim brojem bodova, a na čelne pozicije izbili su Harambašić Amina iz Offenbacha, dje-vojčica čiji je brat osvojio prvo mjesto na

prošlogodišnjem saveznom takmičenju, a odmah do nje na drugoj poziciji Makić Hafsa iz džemata Mainz. Ove dvije dje-vojčice prolaze u viši red takmičenja za savezni nivo u Nürnberg-u. U Nürnberg iz discipline poznavanja ilmihala sa naše oblasti prolaze dvije ekipe. Na prijedlog rukovodioca ovogodišnjeg takmičenja imama Makić Halil ef. da pokušamo što više uključiti i druge džemate, odustalo se od slanja pobjedničkih ekipa nego se žiri opredjelio da više džemata grade sa-stav predstavničkih ekipa, što je sa odu-ševljenjem i prihvaćeno. Također, kod dodjele priznanja, - osim pobjedničkih dodijeljena su i priznanja za učešće,- bili su uključeni svi prisutni imami – mualli-mi.

Prisutni roditelji i džemat, kao i mek-tebska djeca koja su došla da bodre svoje takmičare, svi su vrlo pomno, bez požu-rivanja, i nervoze dočekali trenutak pro-glašenja pobjednika.Razlog tome je da je cjelokupno takmičenje od početka pa do kraja potrajalo nepunih četiri sata. Nakon lijepo sročenog i izgovorenog sadržaja završne dove od strane Halil ef. Makića, i zahvala Ahmed ef. Kajoševića, zajedno smo se obilnim ručkom počastili i još dugo poslije družili.

I.Alešević

Dvadeset i četvrtog maja u pro-storijama džemata Braun-schweig upriličen je godišnji

mevlud koji polahko prerasta u tradi-ciju da se svake godine u džematima IZBNJ održi godišnji mevlud-susret džematlija na nivou džemata i regije. Prije mevludskog programa glavni imam regije Hamburg (Sjeverna Njemačka) i imam džemata Sabrija ef. Hadžiabdić je upriličio sastanak sa imamima i aktivisti-ma navedenog područja. Iako su džemati disperzirani sastanku su se odazvali ima-

mi i predstavnici gotovo svih džemata: Bremena, Hamburga,Hanovera,Lohna, Osnabrucka i Braunschweiga.Izvršena je podjela blokova zekata i sadekatu-l-fitra i pripreme za predstojeći Ramazan.

Poslije podne namaza prisutni imami su izveli prigodan program a prisutnima se obratio imam domaćin, predsjednik džemata Hamid Lončarić a nadahnut vaz o Kur’anu je držao hfz. Nazif Ahmetagić. Na kraju programa prisutnima se obratio muftija IZBNJ Mustafa Klanco poručivši da čuvaju slogu u džematu kao i do sada

i da je primjetno da neki malobrojni dže-mati , kao što je i Braunschweig, po svojoj misiji i aktivnostima postaju veliki.Ovaj džemat broji ca. stotinu porodica i jeda je od razuđenijih džemata.

U proljetnom periodu odr#ani su jos god mevludi u bremenu i paderbornu a na jesen će biti u Hamburgu, Hannoveru i Lohnma. Poslije programa u sali, koja je dio džematskih prostorija, je upriličen ru-čak kojeg su pripremile vrijedne Bošnja-ke iz BiH i Sandžaka…

Hamid Lončarić

GoDIŠnJI MEvLUDI na regiji hamburg

JEDnA LIJEpA svEČAnost U FrAnkFUrtU

Mektebi

54 >>SELAM

U prostorijama islamskog kultur-nog centra Ulm 10.05.09 održa-no je regionalno takmičenje iz

mektebske nastave za oblast Baden-Wir-temberg. Učešće na takmičenju su uzeli sljedeći džemati: Karlsruhe, Schwebische Gmind, Kircheimteck, IKZ Stuttgart, Tut-tlingen, i džemat domaćin I.K.C. Ulm.

Ove godine smo imali dvije novosti u takmičenju. Prva novost je da smo takmi-čare podijelili u dvije grupe. Prva grupa su bili takmičari do 5 razreda a druga od 6 do 10 razreda. Za razliku od prethodnih godina kada je takmičenje bilo ekipno ove godine je to bilo pojedinačno što se pokazalo izuzetno dobrim.

Na ovogodišnjem takmičenje uku-pno smo imali 50 takmičara koji su se svako u svojoj grupi natjecali u oblasti-ma ibadet, akaid, ahlak, historija isla-ma, i učenje Kur‘ana. Naši učenici su bili veoma marljivi te su svojim testovima pokazali izuzetno dobar nivo poznava-nja zadate materije. Komisija je uložila svoj trud kako bi adekvatno i objektivno ocijenila testove. Na kraju ocjenjivanja uvidjeli smo da je bilo mnogo onih koji su dijelili prvo ili drugo mjesto, među po-jedinima je samo jedan poen odlučivao o konačnom plasmanu. Poslije klanjanja podne namaza prisutnima se obratio muftija Mustafa ef. Klanco prigodnim

predavanjem a zatim smo pristupili ta-kmičenju iz učenja Kur‘ana gdje smo imali 4 takmičara koji su svojim melodič-nim učenjem oduševili slušaoce. Nakon učenja Kur’ana komisija je započela sa proglašavanjem pobjednika takmičenja i dodjelom novčanih nagrada i diploma. U grupi do 5 razreda iz oblasti ibadat (fikh) prvo mjesto je osvojila Aljović Ane-sa (IKZ Stuttgart), drugo su podijeleli Harčević Aldin (Kirchheimteck) i Babić Belma,(Schwebische Gmind) a treće je osvojio Šehić Omer (I.K.C. Ulm).

Iz oblasti akaid prvo mjesto su po-dijelili Zec Amar (IKZ Stuttgart) i Grabus Alem (Karlsruhe), drugo mjesto je pripa-lo Pršić Elmi (Kirchheimteck) a treće Šehić Jasmini iz I.K.C Ulm.

Iz oblasti historija islama prvo mje-sto je osvojio Kličić Melvin, (Tuttlinen) drugo mjesto su podijelili Dugić Sume-ja (I.K.C. Ulm) i Nukić Emir (Schwebis-che Gmind), a treće mjesto je pripalo Ljubijankić Dženisu (Kirchheimteck). Iz oblasti ahlak prvo mjesto je osvojila Dalila Srna (I.K.C. Ulm), drugo mjesto Se-ferović Amil (Kirchheimteck), i treće Silaj-džić Edin (Karlsruhe).

Što se tiče grupe od 6 do 10 razreda plasman je bio sljedeći.

U oblasti ibadat prvo mjesto su podi-jelili tri takmičara a to su: Pezerović Arifa

(I.K.C. Ulm), Odobašić Elma (Schwebische Gmind), i Berić Medina (IKZ Stuttgart). Drugo mjesto je pripalo Dervišbegović Amiru (Tuttlingen), a treće Begić Merimi.

Prvo mjesto iz oblasti akaida su podi-jelili Jašarević Medina (I.K.C. Ulm) i Džafić Ahmed (IKZ Stuttgart), drugo mjesto je zauzeo Harčević Elmas (Kirchheimteck) i treće je bio Koch Harun (Tuttlingen).

Berić Medina je osvojila prvo mjesto iz oblasti historija islama, (IKZ Stuttgart) drugo je bila Babić Emina (Schwebische Gmind), a treće je pripalo Redžić Rašidu (I.K.C. Ulm).

Iz ahlaka je bio sljedeći plasman. Prvo mjesto je pripalo Hodžić Irfanu iz Karlsruhe, drugo Herić Adisu iz I.K.C. Ulm i treće Fetahović Edinu iz IKZ Stuttgart.

Iz oblasti kiraeta ove godine smo imali samo 4 takmičara od kojih je prvo mjesto u grupi do 5 razreda pripalo Hod-žić Burhanu iz I.K.C. Ulm, a drugo je bila Aljović Anesa iz IKZ Stuttgart. U drugoj grupi od 6 do 10 razreda prvo mjesto je bio Mehmedović Almir (Tuttlingen), a drugo je bio El Gendi Amir (I.K.C. Ulm).

Nakon uručivanja nagrada i diploma te zajedničkog fotografisanja ovgodišnje takmičenje na regiji Baden-Wirtemberg je privedeno kraju.

Imam I.K.C. Ulm Hodžić Bilal

U prostorijama džemata Bremen, imam hfz. Nazif Ahmetagić, u su-botu 18.04.2009. godine održano

je regionalno takmičenje polaznika mek-tepske nastave za regiju Hamburg.

Takmičenje je organizirao glavni imam za regiju Hamburg Sabrija ef. Had-žiabdić. Na takmičenju su uzele učešće

četiri ekipe (Braunschweig, Bremen, Hamburg i Hanover - džemati u kojima su imami sa stalnim angažmanom). Na takmičenju se nisu pojavili predstavnici džemata Löhne, Osnabrück i Padeborn. Ove godine po planu komisije Mešihata za mektebsku nastava takmičenje je or-ganizirano na način da se takmiče djeca

do petog razreda i od šestog do desetog razreda. Takmičenje se odvija pojedinač-no iz svake discipline a ne ekipno kao üto je bila praksa do sada. Takmičare je ocje-njivao žiri u sastavu: hfz Nazif ef. Ahmeta-gić, Sabrija ef. Hadžiabdić i Muharem ef. Mešinović.

održano regionalno takmičenju u baden-Württembergu

održano regionalno takmičenje polaznika mektepske nastave za regiju hamburg

Mektebi

55SELAM<<

Njemačka

savezno takmičenje iz mektebske pouke i prva savezna mektebijada

Mektebi

56 >>SELAM

Mektebi

ove godine džemat Nürnberg je 21.06. bio domaćin save-znog takmičenja iz mektebske pouke

kao i mektebijade sportskog di-jela takmičenja. Učešće na ta-kmičenju su uzeli 14 džemata i 44 takmičara. U prvom dijelu ta-kmičenja iz oblasti fikha, akaida, ahlaka i historije islama takmi-čari su putem rješavanja testova morali pokazati svoje znanje i izboriti se za što je moguće bolji plasman. Nakon što su završili

testove komisija je imala nimalo lahak zadatak a to je da ocijeni i boduje testove. U mnogim obla-stima samo je jedan poen, a po-nekad i pola poena odlučivalo o boljem plasmanu. Odmah zatim smo prešli na drugi dio takmiče-nja koji se veže za kiraet gdje su u prvoj grupi do petog razreda nastupila tri takmičara a u dru-goj četiri. Uglavnom svi takmi-čari su pokazali svoje umijeće u učenju Kur‘ana bilo to napamet, sureta i ašareta, bilo to gledanjem u stranicu.

Ni ovdje nije bilo lahko ocijeni-ti takmičare i od onih koji su dobri izabrati boljeg. Komisija je i ovdje uvažavajući sve elemente vezane za kiraet te shodno pokazanom znanju takmičara proglasila prvo drugo i treće mjesto.

Najuzbudljiviji dio svih dosa-dašnjih takmičenja je upravo bio proglašavanje pobjednika, te do-djela diploma i nagrada.

Shodno osvojenim poenima na saveznom takmičenju iz mekte-bske pouke u grupi takmičara do 5 razreda poredak je sljedeći.

57SELAM<<

Oblast akaid prvo mjesto je Kalabić Dževada (Nirnberg), dru-go mjesto Zec Amar (IKZ Stutt-gart) i treće mjesto Prošić Elma (Kircheimteck)

Oblast fikh prvo mjesto je osvojila Aljović Anesa (IKZ Stutt-gart), drugo mjesto je pripalo Pin-tol Melihi (Nirnberg) i treće Babić Belmi (Schwebisch Gmund).

Oblast historija islama prvo mjesto je pripalo Hamzić Amberu (Nirnberg), drugo Bašić Asiji (Ka-ssel) i treće Kličić Melvinu (Tut-tlingen).

U oblasti ahlak je bio sljedeći poredak. Prvo mjesto je osvojila Dautović Jasmina (Nirnberg), dru-go Srna Dalila (Ulm) i treće Sefe-rović Amil (Kircheimteck).

U kiraetu takmičari su se plasi-rali na sljedeći način. Prvo mjesto

je pripalo Alibašić Ajši (Ham-burg), drugo Hodžić Burhanu (Ulm) i treće Aljović Anesi (IKZ Stuttgart).

Drugu grupu su sačinjavali ta-kmičari od šestog do desetog ra-zreda koji su shodno rezultatima zauzeli sljedeća mjesta.

Oblast akaid, prvo mjesto je Džafić Ahmed (IKZ Stuttgart), drugo Terzić Haris (Nirnberg) i treće Jašarević Medina (Ulm).

U oblasti fikh plasman je slje-deći. Odobašić Elma (Schwebisch Gmund) prvo mjesto, Pezerović Arifa (Ulm) drugo i Haris Džom-ba (Kassel) treće mjesto.

Oblast historija islama. Prvo mjesto je pripalo Berić Medini (IKZ Stuttgart), i Macanović Azri (Nirnberg), drugo mjesto je Babić Emina Schwebisch Gmund i treće

Kulenović Abdulah (Hanau).Iz ahlaka je bio sljedeći pla-

sman. Prvo mjesto je osvojila Smajić Enida (Nirnberg), drugo Hodžić Irfan (Karlsruhe) i treće Herić Adis (Ulm).

Iz kiraeta takmičari su se pla-sirali na sljedeća mjesta. Prvo Mehmedović Almir (Tuttlingen), drugo Harambašić Amina (Offe-nbach)i treće Elgendi Amir (Ulm).

Nakon proglašavanja pobjed-nika i dodjele nagrada i diploma takmičenje se preselilo na travnate terene gdje je džemat domaćin or-ganizovao prvu saveznu mektebi-jadu. Zahvaljujemo se domaćinima na ukazanom gostoprimstvu kao i svim onima koji su svojim učešćem pomogli da se takmičenje i mekte-bijada održe.

Bilal ef. Hodžić

Mektebi

58 >>SELAM

U nedjelju, 21.06.2009. god. u haremu džamije džemata Kamp-Lint-fort održani su završni ispiti polaznika mekte-

bske nastave i zajedničko druženje roditelja i džematlija.

Da bi polaznicima bilo što ljepše i interesantnije i potaklo u njima takmi-čarski i natjecateljski duh pobrinula se vrijedna džematlijka Šarić (Burnić) Edina

Pripremila je set raznovrsnih igara od gađanja lopticom praznih kutija do trčanja u vrećama.

Nakon prozivke polaznika mek-tebske nastave svaki polaznik dobio je svejdodžbu o pohađanju mektebske nastave i zadužio je karton kojim treba da prođe krug zadanih igara.

Svi polaznici nakon završenog kruga predviđenih igrica sa potpisa-nim kartonom dobili su svoju zaslu-ženu porciju ukusnih ćevapa koju su

pojeli prije nego su se ćevapi ohladili.Džematski odbor sa vrijednim

džematlijama i džematlijkama obez-bijedili slatku zakusku nakon ukusnih specijaliteta sa roštilja.

Ovo druženje potrajalo je od po-podnevnih sati do kasno u akšam i svi zadovoljni, veseli razišli se poželivši da ovakvih druženja u toku godine bude više.

Spahić Sulejman

održani završni ispiti u džematu kamp-Lintfort

Mektebi

59SELAM<<

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj – Mešihat/Muftijstvo

Rijasetu IZ-e u BiH – Reisu-l-ulemi prof. Dr. Mustafi ef CerićUredu za Bošnjačku dijasporu – Mirsadu Mahmutović-šefuSaboru IZBNJ- Dr ing. Bernesu Alihodžić - predsjedniku

IzvJEŠtAJo aktivnostima i stanju

u džematima Mešihata/Muftijstva Islamke

zajednice Bošnjaka u Njemačkoj

Kamp-Lintfort: 14. 01. 2009.

službeni dio

60 >>SELAM

ISLAMSKA ZAJEDNICA BOŠNJAKA U NJEMAČKOJ

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj broji 61 džemat, po pregledu kako slijedi:

Regija Nordrhein-Westfalen,18 džemata na ovoj regiji postoji džemat sa nazivom Sandžački kulturni centar «SAN» u Dsseldorfu, koji uglavnom ukuplja Bošnjake iz Sandžaka.

Regija Baden-Württemberg, 15 džemata

Regija Hessen12 džemata

Regija Nord, 7 džemata

na ovoj regiji, pored priznatog džemata u gradu Osnabrück, postoji džemat sa nazivom «Saraj-Bosna», koji je na putu inetgracije u sastav Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Također je ponovo inicirano osnovanje džemata u Bielefeldu. Regija Bayern,8 džemata s

Regija Berlin, 1 džemat

O aktivostima u džematima pogledati dodatni tabelarni izvještaj

Ditribucije literature i štampe

U džematima se distribuira Preporod ca. 600 komada, Glasnik i Muallim primaju imami a finansira Muftijstvo,Novi Horizonti, Saf, Glas islama, Bosanska Sumejja kao i literatura u izadnju el Kalema kao i drugih izdavača koji nude literturu na kućnu-džamijsku dostavu.

VAKUF

U vlasništvu džemata Islamske zajednice Bošnjaka uz Njemačkoj je 40 objekta-vakufa.

Uposlenici u Mešihatu

Profesionalno su uposleni hfz Esnaf Begić, Sulejman ef Spahić a od 01.08.2008. godine odlukom sjednice mešihata profesionalno je uposlen i muftija Klanco Mustafa.

UVOD

U SR Njemačkoj boravi oko 157.187 građana sa državljanstvom Bosne i Hercegovine. Pošto je jedan broj Bošnjaka primio njemačko državljanstvo po statistici koja je nezvanična u Njemačkoj se trenutno nalazi ca 150 000 Bošnjaka. Od bošnjačkih organizacija ovdje još egzistiraju „Merhamet“ kao krovna organizacija sa svoja dva ogranka, zatim 10-tak bh. klubova i pojedinci iz SDA, kao i BH Savez za dijasporu i Zajednica sandžačke dijaspore

službeni dio

61SELAM<<

sabor Rukovodstvo Sabora IZBNJ:

Sabor je zasijedao tri puta i to u Dortmundu ,Mannheimu i UlmuDr.Ing. Bernes Alihodžić-predsjednik, h. Idriz Mahmutović (dao ostavku) i Hamid ef Pintol zamjenici predsjednika i Edin Bozalija - sekretar

MEŠIHAT ISLAMSKE ZAJEDNICE BOŠNJAKA U NJEMAČKOJ

Mešihat Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj sačinjavaju: Mustafa Klanco, predsjednik Mešihata i muftija, Halim Alibašić, I. zamjenik predsjednika Mešihata, Omer Sarajlić, II. zamjenik predsjednika Mešihata (ponudio ostavku iz privatnih razloga), hfz. Esnaf Begić,refrent za organizaciju ( gen. sekretar IZBNJ), te glavni imami za regije: Sabrija Hadžiabdić – Hamburg, Mehmed Jakubović – Dizeldorf, Pašo Fetić – Štutgart ,Advan Ljevaković-Berlin(dao neopozivu ostavku i pokrenuta procedura za oduzimanje dekreta) kao i vršioci dužnosti glavnih imama za regije: Fikret Arnaut – Minhen i Ishak Alešević – Frankfurt. Iz reda istaknutih džematlija: dr. Ibrahim Hadžić – Minhen, dr. Ferid Kugić – Štutgart, Dr. Amra Hodžić – Frankfurt, Mustafa Hajrić – Dizeldorf, Tajib Hajdarević – Hamburg. U 2008 godini održane su dvije sjednice Mešihata u Kelnu i Kircheim-Tecku.

SEMINARI

Kao što Vam je poznato, u programu regionalnih aktivnosti redovito se organiziraju mjesečni seminari imama. Ovih seminara je održano 30.U 2008 godini održan je seminar imama na nivou Njemačke u Kircheim-Tecku i donesena je odluka da se osnuje Ogranaka udruženja

Ilmije. Seminaru su ispred udruženja Ilmije prisustvovali Zijad Ljevaković dirklteor GHB medrese i Rifet Fetić sekretar udruženja ilmije.

SKUPOVI

Reisu-l-ulema dr Mustafa ef Cerić je boravio dva puta u minhenu. Promocija Deklaracije i povodom primanja prestižne nagrade Eugen-Biser sa delegacijom rijaseta. Tom prilikom je klanjao dzumu Penzbergu i primio gradonačelnika Penzberga sa delegacijom.U povodu primanja nagrade eugen Biser, muftija Klanco je organizirao svečanu večeru kojoj su prisustvovali imami regije Bayern i generalni konsul BiH u Minhenu gosp. Satko Bitanga.

1. Susreti Bošnjaka u Njemačkoj

U ovoj godini po prvi put organizirani su susreti Bošnjaka u Njemačkoj u prvoj sedmici juna mjeseca koji su sadržavali: Seminar imama, zasijedanje Sabora, susrete omladine, susrete žena i narodni teferič.

RAMAZANSKE POSJETE

U toku ramazana, u svojstvu ramazanskih vaiza, džemate u Njemačkoj su posjetili mr. Mustafa Prljača, Kimeta Prljača -Alihodžić i Merzuk Hadžirušidović. Izvan službene procedure u cijeli ramazan je Dr Šefik Kurdić bio ramazanski imam u Bonnu , obilazio neke džemate i prikupljao novac za kupovinu objekta u Bonnu.Izvan službene procedure također u Njemačkoj u toku ramazana je boravio hfz. Hidajet Talić (u džematu Stuttgart - imam Hamza ef. Subašić).

OSTALE POSJETE

U toku godine na svečanostima u džematima gosti iz domovine su bili: , hfz.

službeni dio

62 >>SELAM

Ismet-ef. Spahić, zamjenik reisu-l-uleme, Mirsad-ef. Mahmutović, šef Ureda za BD, Zijad Ljevaković –direktor GHM, Rifet Fetić-sekretar UI, Nezim Halilović-direktor V. Direkcije

AKCIJE

U toku 2008. godine IZB-a je provodila akcije Rijaseta IZ-e u BiH: zekata i sadekatul-fitra, kurbana i dan džamija.Izvještaj o akciji zekata dostavili smo separatno računovodstvu Rijaseta odnosno generalnom sekretaru rijaseta IZ-e u BiH Muhamedu ef Salkić.(Od 61 džemata 5 džemata nije uplatilo zekat: Berlin, IZ Stuttgart, Duisburg, Castrop-Rauxel i Witten.

HUMANITARNE AKCIJE

U toku 2008.g. su u okviru humanitarnog fonda «Gazi Husrevbeg» provedene slijedeće humanitarne akcije:- Pomoć bolesnicima u BiH, - Pomoć Mešihatu u Sandžaku, - Pomoć za kupovinu zemljišta za džamiju u Ljubljani, - 11 juli „Srebrenica“

STIPENDIJE

U prvoj sedmici ramazana džemati IZB su vodili akciju prikupljanja sredstava za stipendiranje učenika i studenata u BiH. Delegacija IZB u sastavu Omer ef. Sarajlić, upravitelj fonda i koordinator akcije, Hilmo Aletić, zamjenik predsjednika džemata Dortmund, Ishak Alešević glavni imam oblasti Frankfurt, Redžo ef Šekić imam iz Bochuma i Džanko Sabahudin aktivista iz Dortmunda su podijelili 165 stipendija u amfitetaru Gazi Husrevbegove medrese.Zajedno je Fond Selamet iz Holandije, Nermin ef Čanić-GI IZBN podijelio također 12 stipendija. Ispred Rijaseta IZ-e skupu su prisustvovali naibu-reis hfz. Ismet ef Spahić

i šef ureda za BD Mirsad ef. Mahmutović.

HUMANITARNI SKUPOVI

Sa ciljem promocije aktivnosti humanitarnog fonda «Gazi Husrevbeg» i posebno akcije stipendija u 2008.g. u pet gradova u SR Njemačkoj su održani humanitarni koncerti: Ahen,Calw,Hanau Minhen i Saarbrücken, a u BiH u Bugojnu i Zenici na kojima je učestvovalo dvadeset estradnih umjetnika. Skupovima je prisustvovao i hfz. Ismet-ef. Spahić, Hasan Makić-bihaćki muftija,Mustafa Spahić-prof. U GHB, Rifet Fetić-sekretar UI.

MEKTEBSKO TAKMIČENJE

Na nivou Muftijstva održano je takmičenje polaznika mektebske nastave. Takmičenje je održano 03.05.2008., a domaćin je bio džemat Hamburg. Plasman u ekipnoj konkurenciji izgleda ovako:

1. mjesto džemat Nirnberg (imam Hamid-ef. Pintol)

2. mjesto džemat Frankfurt (imam mr. Munir-ef. Hodžić)

3. mjesto džemat Hanau(imam Muharem-ef. Šabić)

dok su u pojedinačnoj konkurenciji kiraeta prva tri mjesta zauzeli:

1. mjesto Sumedin Alić – BKC Frankfurt2. mjesto Muhamed Šabić- Hanau3. mjesto Amina Alibašić - Hamburg

Ovom takmičenju su prethodila regionalna takmiženja na području regija.

Na oblasti Dizeldorf nije održanao regionalno takmičenje ali je upriličen veoma uspješan skup pod nazivom:MEKTEBIJADA a domaćin je bio džemat Castrop-Rauxel. Bilo je to sportsko takmičenje polaznika mekteba.

službeni dio

63SELAM<<

Najuspješniji Muallim u posljednje tri godine je Hamid ef Pintol kojeg treba adekvatno nagraditi.)

HADŽ

IZ-a Bošnjaka u Njemačkoj je organizirala odlazak na hadž. Putovalo je 71 hadžija, a vodič im je bio Dr. Ibrahim ef. Džafić i njegova supruga muallima Zilka Džafić.

PROBLEMATIKA- Nakon ramazana Hamza ef Subašić

pokrenuo je kampanju za smjenu muftije i organizirao dva sastanka u Darmstatu i Bonnu. Došlo je do neukusnog pisanja i plasiranja

poluinformacija dezinformacija i neistina putem interneta. Jedan broj onih koji su navedeni na spisku prisutnih na tim sastncima su demantovali svoje prisustvo. (na sjednici mešihata u Kircheim-Tecku to je učinio dr Ferid Kugić)

- U džematu Saarbrucken je teško stanje jer je predsjednik džematskog odbora dao imamu otkaz i zaključao džamiju i tamo je otvoren sudski proces. Glavni imam,muftija i nekoliko sabornika su pokušali da spuste tenzije i da se rješenje problema traži unutar zajednice ali je to odbijeno od strane predsjednika gosp. Ibrahima Džankić. Sudski proces je u toku.

OKVIRNI PLAN AKTIVNOSTI IZBNJ ZA 2009.GODINU- Zasijedanje Sabora IZBNJ: ..................................................................................................... 2- Sjednice mešihata: ................................................................................................................... 3- Sjednice muftijskog vijeća ..................................................................................................... 2- Regionalni seminari za imame: ..........................................................................................25- Regionalni seminari za blagajnike ...................................................................................... 4- Susreti Bošnjaka u Njemačkoj (Žena i omladine) ......................................................... 1 - Seminar za sve imame u Bjemačkoj: .................................................................................. 1- Sastanci sa aktivistima IZB na nivou regija: ..................................................................... 5- Reginalno takmičenje mektebske nastave:.................................................................... 5- Savezno takmičenje mektebske nastave: ........................................................................ 1- Turniri u malom nogometu za mektebsku djecu: ......................................................... 4- Organiziranje Izbora na svim nivoima- Akcija humanitarnog Fonda GHB – (pomoć džematima, stipendije)- Pokretanje dženazetskog fonda- Organizacija odlaska na hadž i umru- Organizacija i provedba akcija Rijaseta: kurban, zekata i sadekatul-fitr, 7.maja-dan

džamija

PRIJEDLOZI Rijasetu:- Na sjednici Rijaseta riješiti pitanje blokova Zekata i ZF a u vezi blokova iz Sandžaka

Započeti izradu protokola dolaska i angažmana imama u džematima u dijaspori.

Predsjednik Mešihata: Mustafa Klanco, muftija

PS. Uz izvještaj dostavljamo: Spisak imama.

službeni dio

64 >>SELAM

Prilog 1:

Ured Mešihata/Muftije:KAMP-LINTFORT

1. Mustafa ef. Klanco - muftija (predsjednik Mešihata- IGBD- Zentralrat e.V.)2. Hfz. Esnaf ef. Begić – referent (generalni sekretar)3. Sulejman ef Spahić – referent za finansije

spisak imama u misiji na području sr njemačke

1. Mehmed ef. Jakubović . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Aachen,2. Salko ef. Tozo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ahlen,3. Bahrudin ef. Omeragić. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Augsburg,4. Šahin ef. Efendić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Balingen,5. Advan ef. Ljevaković . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Berlin,6. Redžo-ef. Šekić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Bochum7. Husein-ef. Granov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Bonn8. Sabrija ef. Hadžiabdić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Braunschweig,9. hfz. Nazif-ef. Ahmetagić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Bremen

10. Abdurahman-ef. Beširević . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Calw11. Nedžad ef. Bečić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Castrop-Rauxel,12. mr. Zenahir-ef. Mraković . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Darmstadt,13. Omer ef. Sarajlić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Dortmund,14. Ramiz ef. Memiš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Duisburg,15. Kemal ef. Crnac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Düsseldorf,16. Džemal ef. Hasandić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Essen,17. mr. Munir ef. Hodžić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Frankfurt BKC18. Ahmed ef. Kajošević . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Frankfurt IKC,19. Jasmin-ef. Dervić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Gaggenau20. Rasim ef. Žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Hagen,21. Halim ef. Alibašić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Hamburg,22. Ibrahim ef. Bašić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Hamm, 23. Muharem-ef. Šabić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Hanau24. Muharem ef. Mešinović . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Hannover,25. mr.Siradž ef. Grabus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Heilbronn,26. Rasim ef. Ramić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Ingolstadt27. Mustafa ef. Klanco i Sulejman ef. Spahić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kamp-Lintfort28. Enver ef. Pašalić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Karlsruhe,29. Haris ef Kalač . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kassel,30. Pašo ef. Fetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kirchheim/Teck,

službeni dio

65SELAM<<

31. Mustafa-ef. Hadžić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Köln,32. Osman-ef. Halilović . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Löhne33. Halil-ef. Makić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Mainz34. Dževad ef. Isaković . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Mülheim/Ruhr35. Ishak-ef. Alešević . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Mannheim,36. Izet ef. Bibić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . München «Fedžr»37. Fikret-ef. Arnaut . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . München „Sabur“,38. Mirzet-ef. Džafić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . München „Tevhid“,39. Hamid-ef. Pintol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Nürnberg,40. Nedžat-ef. Ljajić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Offenbach41. Nedim-ef. Tankošić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Osnabrück42. Duran-ef. Pintol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Oberhausen,43. Mustafa-ef. Ribić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Paderborn44. Idriz-ef. Benjamin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Penzberg,45. Zufer-ef. Zahirović . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Phillippsburg,46. Sedin-ef. Durmiš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ravensburg 47. Edin-ef. Pašalić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Reutlingen,48. Rešad-ef. Jugo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rosenheim,49. Izet-ef. Bašić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Saarbrücken,50. Mirhet ef Joldić. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Schwäbisch-Gmünd51. Muhamed ef.Alihodžić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sindelfingen52. Dr.Ibrahim-ef. Džafić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Stuttgart IKC,53. Hamza-ef. Subašić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Stuttgart IZ,54. Džafer-ef. Gračić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Tuttlingen, 55. Bilal-ef. Hodžić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Ulm56. Asim-ef. Babić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Velbert57. Asim-ef. Jelovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Weissenthurm58. Fahrudin-ef. Džinić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Wiesbaden, 59. Ruvejd-ef. Jahić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Witten,60. Zahir-ef. Duraković . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Würzburg i61. Sulejman-ef. Kuburić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Wuppertal.

Džemati u osnivanju

62. Elvedin Jahić. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Bielefeld63. Ahmed ef Fetić . . . . . . . . . . . . . . . . . Dizeldorf - SAN (većinom Bošnjaci iz Sandžaka)65. Ejub ef Murtić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Osnabruck (Saraj Bosna)

službeni dio

66 >>SELAM

sAopĆEnJE sA prvE sJEDnIcE MUFtIJskoG vIJEĆA MInhEn 30.03.2009.

pod predsjedavanjem muftije Mustafe Klanco održana je prva sjednica muf-tijskog vijeća. Referent je bio Fikret ef Arnaut-v.d. glavnog imama za regiju Minhen na temu: „Tervaih namaz u ha-

nefijskom mezhebu i skraćivanje namaza“Zaključeno je da se uputi pitanje Vijeću za fe-

tve Rijaseta IZ-e u Bosni i Hercegovini vezano za fetvu o spajanje namaza objavljenu u Glasniku Ri-jaseta 1-2/2009

Muftijsko vijeće je zaključilo da se praksa kla-njanja teravih namaza od dvadeset rekata nastavi i

u ramazanu kada je ramazan u ljetnom periodu , kada je jacijsko vrijeme oko pola noći, stim da se jacija i teravija klanjaju u najkarćem vremenu po-slije akšama.

Muftijsko vijeće je analiziralo aktuelno stanje u zajednici i smatra da je vjerska obaveza poštovati izabrane predstavnike jer smo po prvi put bili u prilici da budemo na provjeri-izborima i da nasta-vimo kroz rad , red, disciplinu, kolektivno djelo-vanje i odgovornost voditi zajednicu na dobrobit Bošnjaka i njihovih potomaka čuvajući jedinstvo IZ-e.

pod predsjedavanjem predsj. Mešiha-ta IZBNJ, Mustafe Klanco, održana je peta redovna sjednica Mešihata.

Na sjednici je donešena odluka o pokretanju dženazetskog fonda, usvojen

izvještaj za 2008. godinu , usvojen budžet za 2009. godinu sa mjerama štednje,usvoje plan aktivnosti za 2009. godinu u kojem je pored redovnih aktiv-nosti planirani susureti žena Bošnjakinja i susreti

Omladine. Proglašen je najuspješniji muallim u posljednje tri godine i nagrađen odlaskom na hadž. Dogovorene su pripreme za predstojeći ramazan 2009.godine

Zatraženo je od Mustafe ef Klanco-muftije da upotrijebi svoje ovlasti kako bi neodgovrni u IZBNJ počeli odgovarati za sijanje straha i nepo-vjerenja i da deblokira rad zajednice.

saopćenje sa pete redovne sJEDnIcE MEŠIhAtAMinhen 31.03.2009.

službeni dio

67SELAM<<

peta sjednica Sabora IZ Bošnjaka u Nje-mačkoj održana je dana 30. 05. 2009. / 06. džumade-l-uhra 1430. H. u Main-zu, uz prisustvo 31 sabornika i 8 članova Mešihata. Ova sjednica je trebala biti

održana još u februaru, ali zbog nedostatka mate-rijala, a vezano za statut, ona je odgođena za gore navedeni datum.

Predsjednik Sabora IZ je iznio da je način komu-niciranja i dopisivanja nekih članova Sabora ispod sva-kog nivoa i čvrstog je stava da se za dobrobit Zajednice mora ići samo naprijed i da ne treba biti kolebanja zbog provokacija i kočenja rada.

Poslije usvajanja dnevnog reda, uz male korekcije (tačka 3 ide poslije tacke 9), prešlo se na usvajanje zapi-snika sa prošle sjednice, što je i učinjeno.

Napominjemo da se dvije stvari stalno ponavljaju iz sjednice u sjednicu: regularnost izbora i Statut, čime se paralizira rad na jačanju Zajednice u svakom pogledu.

Najviše vremena utroseno je za saborska pitanja: Registracija Zajednice, statut i izborna pravila, izmje-štanje Mešihata, stimulacije imamima, izbor glavnih imama, poslovnik o radu Mešihata, kao i još neka druga sporedna pitanja.

Statutarna komisija je dobila zadatak da do nared-ne sjednice Sabora doradi statut i uz analizu Mešihata i Sabora isti usvoji, kako bi se na osnovu njega uradila i izborna pravila.

Smatram da je, u najmanju ruku neozbiljno, da se tako važna pitanja, poput budžeta, sjedišta Mešihata, potiskuju iz sjednice u sjednicu u nedogled.

Ako misle sebi i Zajednici dobro, onda pojedini sabornici pa i neki članovi Mešihata moraju mijenjati svoje stavove koji ne vode napretku i zajedničkom cilju.

Pošto su neki sabornici ranije napustili sjednicu, nije bilo kvoruma za daljni rad sjednice Sabora.

Edin Bozalija,sekretar Sabora IZ Bošnjaka u Njemačkoj

Broj:39-MK-04/09Datum: 11. 04. 2009. 16. rebiu-l-ahir 1430.h.g.

Na svojoj petoj redovnoj sjednici održanoj 31.03.2009. u Minhenu Mešihat islamske zajednice Bošnnjaka u Njemačkoj donio je

o D L U k Uo pokretanju Dženazetskog Foda IZBNJNa sjednici Mešihata u Kelnu 12.05.2008. godine vođena je rasprava o pokretanju dženazetskog

fonda unutar IZBNJ i načelno usaglašen pravilnik dženazetskog fonda.Na sjednici Mešihata u Minhenu 31.03.2009. godine donešena je odluka o pokretanju dženazet-

skog fonda i usvojen pravilnik o dženazetskoom fondu.Odluku i pravilnik proslijeđujemo Saboru IZBNJ na razmatranje i usvajanje.

Uz mahsuz selam!Predsjednik:Mustafa Klanco, muftija

službeni dio

pEtA sJEDnIcA sAborA Iz bošnjaka u njemačkoj

68 >>SELAM

IMEnovAnI GLAvnI IMAMI zA rEGIJE: Dizeldorf i MinhenMuftija Mustafa Klanco je imenovao v.d. glavne imame za regije Dizeldorf – NRW i Minhen – Bayern.Za v.d. glavnog imama regije Dizeldorf imenovan je Dževad ef Isaković imam iz Mulheima na Ruhru. Dževad ef Isaković je bio imam u Hannoveru a sada je imam u Mulheimu. Pored uspjesne spisateljke aktivnosti Dževad ef je uspješan u organiziranju Bošnjaka pri kupovini vakufskih objekata. Naime u Hannoveru i Mulheimu džemati su kupili objekte dok je on (bio) u misiji imama u navedenim džematima.Za v.d. glavnog imama za regiju Minhen imenovan je Bahrudin ef Omeragić imam iz Augsburga. Bahrudin ef je bio imam u džematu Osnabruck a danas je imam u džematu Augsburg.Želimo glavnim imamima uspjeh u radu na dobrobit Bošnjaka u Njemačkoj i šire.

IsprAvkA

U Novom Selamu Aktuell broj 2 u izvještaju o akciji „KURBAN 2008“ tehničkom greškom je izostavljeno ime džemata Augsburg . Ovim ispravljamo navedenu grešku i potvđujemo da je džemat Augsburg u navedenoj akciji učestvovao sa 32 kurbana.Redakcija

Svim muslimanima i muslimankama, Bošnjacima i Bošnjakinjama, članovima džemata , sabornicima, predsjednicima i imamima muftijstva IZBNJ mubarećlejšem

ramazanski bajram:

bAJrAM ŠErIF MUbrEk oLsUn!

Predsjednik Sabora: Dr. ing. Bernes Alihodžić

Bahrudin Omeragić Dževad Isaković

službeni dio

69SELAM<<

Institut Sevdaha iz Visokog koji se bavi istraživanjem, sakupljanjem, bilježenjem u tekstu, notnom zapisu i ori-ginalnom izvođenju našeg

najvećeg duhovno-kulturnog blaga – sevdalinke po kojoj su Bošnjaci širom svijeta postali i čuveni i pre-poznatljivi, po prvi puta, u svojih sedam godina postojanja, predstavio

se i ovdje u Njemačkoj, svojoj boš-njačkoj publici, za njih više od 700 prisutnih, ali i dijelu muzikologa iz Njemačke i Holandije, koji su po-mno pratili izvođenje gotovo če-tvorosatnog programa u prelijepom ambijentu Friedrich-List-Halle u Reutlingenu.

Posve nov i originalan pristup sevdalinci, uz visok profesionalni nivo

izvođača Nusrete Kobić, Esada Kova-čevića i Refije Muslić, ovaj višesatni program učinili su jednako zanimlji-vim i pomno praćenim iz tačke u tač-ku tog bogato iznešenog ruha sevdaha. Sam naziv večeri „Bosna kroz pjesmu i igru“ dovoljno je naglasio to povo-dom čega se koncert održava, a to je Dan Nezavisnosti Bosne i Hercego-vine, pa je prvi splet novih sevdalinki

vEČE sEvDAhA U rEUtLInGEnU

sevdah

70 >>SELAM

bio u duhu ljubavi spram svoje zemlje i rodnoga kraja. Poslije ovoga slijedio je slijed sevdalinke koja je pratila vrije-me od „Španskih lađa“ i muhadžira sa Iberijskog poluotoka gonjenih mačem i ognjem inkvizicije, do ovih današnjih sevdalinki koje unatoč hudoj sudbini našoj i dalje pjevaju o ljubavi, čežnji i patnji. Pobrić, koliko mestro, toliko i dobar poznavalac prilika u kojima se sevdalinka rađala, prije svake pjesme kazivao je o vremenu i stanju u kojem se dotična pjesma rađala. Potom su se ređale jedna za drugom pjesme o udaji, ženitbi i sreći u braku i porodici kojoj su Bošnjaci dobro posvećeni. I kako to Pobrić lijepo reče „Tri se riječi u Bosni s ponosom izgovaraju Bog, Babo i Bo-sna!“, i još dodade „Ali da ne ostane-mo niti materama dužni zapjevajmo: „Tebi majko misli lete!“ Posljednju cjelinu činio je splet „Prođoh pjesmom kroz gradove“ u kojem se opjevaše naši lijepi biser-gradovi, i potom pjesma pređe i u Sandžak i u zboru zajedno sa izvođačima, zapjeva i publika.

I sam maestro Omer Pobrić iz časa u čas uzimao je i ulogu izvođača sev-daha. Jednostavno, ponese ga, i kako on primjeti: „Ja doslovno pokazujem

da se posve trijezno i bez poskakiva-nja, u mirnom stavu, bez nagosti, može pjevati i pri tome posve uživati.“

Neprestano je njegovo vraćanje Bosni i nama samima. On veli:“Imat ćemo naše BiH taman onoliko koliko je i volimo i iskreno želimo. Niti više, niti manje od ovoga! I još nešto: drži-mo se sredine i umjerenosti! Budimo jedni za druge i volimo se! Allah će nas združene pomoći!“

O izvoru sevdalinke on ovako slovi. On veli da je ona svoje sidrište i izvorište našla u islamu. Ta toplina Objave i njena melodičnost učinili su to što su učinili od nas Bošnjaka. Zato on zaključuje. „Ovakav je slijed: Kur-an Časni, sunnet Muhammeda a.s., ilahija, kasida, pa potom sevdalinka!“

U svakom slučaju, vrijednim po-jedncima, kao i Kulturnoj zajednici „Bosna i Hercegovina“ iz Reutlingena pripadaju velike zahvale i čestitanja za organizaciju Koncerta.

A da je i Islamska zajednica imala zanimanje i interes pokazuje prisustvo Muftije Mustafa ef. Klanco, glavnih imama, kao i predsjednika Sabora Islamske zajednice Bošnjaka dr. Ber-nesa Alihodžić.

sevdah

71SELAM<<

„Gazi husrev-beg“ ponovo u bosni”

U Sarajevu je otpočela podjela jednokratne po-moći jetimima u Bosni i Hercegovini koju je or-ganizirao humanitarni

fond Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj „Gazi Husrev-beg“.

Riječ je o sredstvima koja je u fond uplatio gosp. Omer Caan Varol iz Düsseldorfa, uposlenik „Telecom-a“, koji se odrekao dijela svojih primanja u korist jetimske populacije u BiH. Posrednik u ovom hajirli djelu je Ke-mal ef Crnac imam iz Dizeldorfa.

Sredstva je uručio muftija Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj Mu-stafa ef. Klanco. „Radi se o 100 djece koja će dobiti po 100 €. Podjelu smo započeli sa 17-oro djece u Sarajevu i 10-oro u Zenici, dok će ostala djeca sredstva dobiti preko svojih mufti-luka: Muftijstvo u Tuzli će predati sredstva za 15-oro djece, dok će ostali muftiluci obradovati po 10 mališa-na. Također, Kabinetu reisu-l-uleme ćemo uručiti sredstva za 8 jetima, da ih rasporedi shodno zahtjevima koje ima“, kazao je muftija Klan-

co.Sredstva u drugim muftijstvima su podijeljena u toku ljetnih ferija. U podjeli ovih sredstava su učestvovali:Kemal ef Crnac, Omer ef Sarajlić-upravitelj fonda,Redzo ef. Sarajlic,Hilmo Aletić i Saba-hudin Džanko iz Dortmunda te Bajro Perva novinar Preporoda. Po riječima muftije Mustafe ef. Klan-co, fond „Gazi Husrev-beg“ je za devet godina postojanja u BiH, uglavnom putem stipendija, podijelio 1 milion konvertibilnih maraka

Bajro Perva

Zenica: dodjela pomoći jetimima

humanost

72 >>SELAM

džemati

Džemat Hamburg je je-dan od većih bošnjačkih džemata u Njemačkoj i ima vlastite prostorije. Džamiske prostorije su

jako prostrane i funkcionalne, a nji-hova adaptacija i ukrašavanje privo-di se kraju. Svake godine u džematu Hamburg održavaju se hatme za polaznike koji prouče Kur’ani kerim pred imamom.Ovogodišnje hatme se upriličene u nedjelju 31.maja u novo-opremljenim džamiskim pro-storijama.Hatmu je završilo šest odraslih i pet polaznika mekteba, a njihova imena su: h.Suljo Dragić, Mirsada Dragić,Naza Johić,Naza Hajdarević, Mirsad Tahirović, Ta-hira Alihodžić, Amina Hasanović, Ahmed Hasanovič, Almedina Ha-sanović, Benjamin Lange, i Sabina Lange.I ako je istog dana bio tradi-cionalni teferič u Dortmundu, sve-

čanosti u Hamburgu prisustvovalo je nekoliko stotina džematlija.A do-maćini na čelu sa imamom Halim ef. Alibašićem i predsjednikom dže-mata h.Huseinom Johićem potrudi-li su se da svima bude lijepo i ugod-no.Nakon klanjanja podne namaza program je otvorio imama domaćin koji je poselamio sve goste i izrazio dobrodošlicu.Naglasio je da su ova-kve svečanosti postale tradicije, te da je u proteklih dvanajest godine hatmu učinilo 183 polaznika mek-teba i odrasli džematlije.Uslijedilo je predstavljanje svršenika hatme koji su učili stranice gledajući u Mushaf i po jedno ašere napamet.Učači si zaista pokazali zavidan nivo znanja i pored treme koja učače prati u ovim prilikama.Na kraju programa sku-pu se obratio predstavnik Mešihata Pašo ef. Fetić glavni imam obla-sti Baden-Wurtenberg.Naglasio je

važnost i značaj uenja i podučavanja Kur*anu i podsjetio na ulogu dže-mata i džamije u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta. Najsigurnije ulaganje je ulaganje u odgoj i obra-zovanje djece a to je ovdje nemoguće bez džemata i imama. Na kraju če-stitao je svšenicima hatme, a poseb-no imamu i predsjedniku džemata na predanom radu i saradnji.Člani-ce hora proučile su nekoliko ilahija a sve je ukrašeno hatmenskom do-vom.Ovoj svečanosti prisustvovalo je nekoliko imama iz susjednih dže-mata.Džemat je obezbijedio poklo-ne za sve svršenike hatmi a posebni pokloni i čestitke bili su od rodbine i prijatelja. Nakon svečanog progra-ma postavljen je ručak za sve goste i džematlije u džamiskom restoranu koji može primiti nekoliko stotina gostiju.Poslije ručka nastavljeno je druženje uz kahvu i muhabet.

hAtME U DŽEMAtU hAMbUrG

73SELAM<<

Ja sam rijetko tražio od onih koji vode blagajnu da znam koliko ima novca u blagajni radi mira u kući (iako sam kao pretpostavljeni trebao bar

svaki mjesec to imati na stolu),

tako da sam tek nakon osam i pol godina imao informaciju koliko ima novca kod službenika koji je taj

posao obavljao. Transakcije novca sam vršio i za to imaju prateći dokumenti i potvrde. Jedan dio kurbana je reali-ziran preko Australije iz razloga što uplate ili dojave za kurbane kasne i dolaze u dane Bajrama i što je teško

nabaviti iste u BiH. Ove godine treći dan Bajrama imali smo do-jave 100 kurbana koje institucije IZ u BiH nisu mogli realizirati, pa smo ih realizirali preko Islamic Reliefa.. Drugi razlog je nami-canje budžeta jer kao prvi čovjek Zajednice odgovorni ste za njezi-no funkcionisanje, a ako ona nema novca u našim uslovima ne može funkcionisati. I treće, oni koji optu-žuju, tražili su da imaju za svoj „uči-nak” hediju i primili su, pojedinačno, za posljednje 3-4 godine nekoliko hiljada eura hedije. Oni koji mene optužuju za nabavku kurbana preko Australije bili su za to da se kurbani u većem broju relaiziraju preko Au-stralije, a manji dio za BiH i ja nisam podlegao pritisku nego je redovno više išlo za BiH.

Što se tiče pozajmnica, pa zar ne treba da se pomogne imamima ako prave kuću, liječe djecu? Sredstva koja su vođena kao pozajmnice nekim lju-dima nisu pozajmice nego su sredstva bila na čuvanju kod tih ljudi. Ovo iznosim zbog neugodnosti kojima su bili izloženi ti ljudi i neke kolege.

Što se tiče optužbi da sam orga-nizirao uništavanje arhiva Zajednice

to su gnusne laži i potvore. Samo radi IZ-e u Bošnjaka u cjelini u BiH i Nje-mačkoj nisam posezao za pravnom zaštitom časti i dostojanstva. Ne želim se pravdati bilo kome. Sva ova ujdur-ma je posljedica iznošenja poslovne i službene tajne iz ureda glavnog imama a onda zloupotreba te dokumentacije od strane „onoga kome je povjerena” a na osnovu koje je pravljena kom-binatorika: Prvi muftija u Bošnjaka u Njemačkoj „lopov, kriminalac”, „zlo”, „zločinac” kao da smo zajednica HAJ-DUKA USKOKA, A NE ZAJED-NICA MUSLIMANA.

Neka iznese bilo ko i jedan valjan dokaz da sam nešto pronevjerio..! Na-padi na naše ljude koji obnašaju važne funkcije rađeni su i danas se rade pre-ko naših sunarodnjaka. Nažalost!

Nalaz - izvještaj petočlane ko-misije, koja je radila devet dana, svi su članovi potpisali izvještaj, a jedan član kasnije povukao potpis, oni koji optužuju mene nisu prihvatili iako je Sabor usvojio izvještaj komisije. Sta-tut je zajedno sa izbornim pravilima usaglašavan u Berlinu i u Wiesbadenu neposredno pred usvajanje i usvojen u paketu bez diskusije. Sabor je potvrdio na prvoj sjednici legitimitet i legalitet izbora. Zajednica ne djeluje na divlje nego je registrirana. Ako je bilo nepra-vilnosti one su metodološke i komuni-kacijske naravi i moja je odgovornost samo u tome, a ja sam “kriv” zajedno sa “mojim nesposobnim istomišljeni-


Nastavak sa 8.

stranice

pEtnAEst GoDInA nA ČELU Iz-e bošnjaka u nJEMAČkoJ

intervju

74 >>SELAM

cima” zato što je Zajednica funkcioni-sala 15 godina i još uvijek funkcioniše, hvala Bogu.

Po Ustavu IZ-e muftija predlaže glavne imame i ja sam to učinio poštujući volju imama na nivou regija, odnosno njihov izbor

Veoma žalim da ima onih koji ne vide opće i zajedničko. Mi smo napra-vili historijski iskorak u kojem je bio utkan prethodni zajednički, dug i mu-kotrpan, rad i rezultati čitave prve ge-neracije džematlija i njihovih imama u ovoj zemlji.

Ocjenjujem ovo uspjehom svih nas. Zato ostavljam po strani i sujetu, i položaj, i lično kao parcijalno u odno-su na naše zajedničko djelo na koje, s pravom, možemo biti ponosni. Neza-dovoljnika će uvijek biti, a neozbiljno i krajnje providno je optuživati jednog čovjeka, a oni koji optužuju bili su, u najmanju ruku njegovi savjetnici. Po-kazaće vrijeme da li su moji potezi u namicanju budžeta bili ispravni ili ne!

Iščitavajući sur „Jusuf ” spoznao sam de se nemoguće boriti protiv suje-te, ljubomore i zavisti. Također sam u tom najljepšem Kur’anskom kazivanju spoznao da se to kazivanje završava sretno i uspješno za sve. Treba poje-dinci da se „poklone” izvinu nama koji smo saburili i trpjeli i da sretno završi-mo, odnosno nastavimo zajedno raditi za dobrobit Bošnjaka u Njemačkoj i društva u kojem živimo. Inače zavid-nost će „spaliti” naša dobra djela koja smo učinili.

Prošle godine poslije Ramazana pokrenuta je „Inicijativa za promje-ne” koja je u „program” stavila Vašu smjenu, ali ne priznaju ni Vas niti Mešihat. Vi ste, što je svojstveno Vama, bili tihi, zašto?

Muftija Mustafa Klanco: Bilo je raznih inicijativa i uvijek će ih biti. Tu koju vi spominjete nisam tretirao.

Da li ime ekonomske krize i re-cesije u IZ-i jer Vas optužuju za visi-nu Vaše plaće?

Muftija Mustaaf Klanco: Svjet-ska ekonomska kriza nikoga neće zao-bići pa ni IZ-u.Mi smo poduzeli neke mjere, smanjili smo plaće uposlenih za deset procenata a ,plaća muftije je šezdesetak eura veća od plaća uposlenih u Mešihatu , također smanjili smo stavke u budžetu za neke korisnike. Ono što je za Mešihat problem je neostvarenje budžeta. Budžet već dvije godine se ostvaruje ispod pedest proce-nata tako da se troši gotovina koja je „netransparentno” ostavrena. Oni kojki sada ulaze u kupovinu objekata trebaju da dobro procije-ne mogućnosti svoga džemata jer objekat može da postane „boligla-va”!

Mi djelujemo u tri pravna okvira

Na zasijedanju Sabora u Ulmu donesena je odluka da se dopuni statut i izborna pravila i da se održe prijevremeni izbori u IZBNJ, da li ćete biti kandidat za prvog čovjeka IZBNJ jer oni koji Vas optužuju tra-že da se ne možete više kandidirati. U međuvremeni Vi ste smijenili sekre-tara i glavnog imama regije NRW?

Muftija Mustafa ef. Klanco: Po-što je započeo proces dopune i izmje-ne ustava IZ-e u BiH, a mi smo dio IZ-e u BiH, slijedimo taj proces i na nivou muftijstva u Njemačkoj. Mi kao zajednica živimo u tri pravna okvira: Pravni okvir zemlje u kojoj djelujemo i to je zakon o udruženjima građana (Vereinsrecht) koji trebamo poštovati i provoditi i drugo je Ustav IZ-e, dru-gi akti, koje je donio Sabor IZ u BiH i Rijaset i treći naš statut i izborna pra-vila, naše unutrašnje ustrojstvo.

Da li ću se kandidirati za pred-sjednika još nisam donio odluku, najvjerovatnije ću ostati predsjednik zajednice do kraja januara odnosno izbora a kada je u pitanju dužnost muftije ona je isključiva nadležnost Rijaseta odnosno Reisu-l-uleme IZ-e u BiH i ja sam predao mandat muf-tije u Njemačkoj reisul-ulemi i on je na potezu.Smatram da duhovna ver-tikala treba da ima vezu sa maticom

shodno ustavu IZ-e. Dužnosti sekretara muftije i glav-

nog imama regije NRW su veoma važne duž-

nosti jer je regija NRW bila središte i sjedište zajednice. Moj izbor je sekretar i glav-ni imam da budu dio tima muftije a onda su oni izabrali da igraju u dru-

gom timu i to javno.Ja sam zahvalan svakom mome saradniku koji mi uputi pozitivnu i konstruktivnu kritiku , tako

intervju

75SELAM<<

da ne pomislite oni kritikovali muftiju pa ih on smijenio! Bilo je tu dogovo-rene opstrukcije, destrukcije, blokade rada . Ja sam to trpio posljednju godi-nu dana nadajući se da će to prestati.Nemožete primati plaću u jednom timu a igrati za drugi! Sjednica Meši-hata je mene obavezala da deblokiram rad zajednice. Nemože se u isto vrije-me igrati u dva tima. Sve ostalo je išlo po proceduri.Najvjerovatnije će biti još kadrovskih promjena jer svježe snage

su nam potrebne.

Ovdje bih dodao jedan momenat: Naime ja sam u posljednjoj godini dana nastojao da budem prisu-tan u džematima na drugim regijama osim NRW. Očito moje odsustvo iz NRW je izgleda bila praznina jer su imami i aktivisti navikli da sam tu.

U Njemačkoj danas žive tri gene-racije Bošnjaka. Dvije su, uglavnom, tamo i rođene. Koliko su sve one, naravno, svaka na svoj način, vezane za matičnu domovinu Bosnu i Her-cegovinu?

Muftija Mustafa ef. Klanco: Pr-voj generaciji je bilo najteže. Došla je u Njemačku na godinu - dvije, bez znanja njemačkog jezika. To je rad-nička dijaspora koja je dušom i srcem

u BiH ili Sandžaku, a tijelom u Nje-mačkoj. Za tu generaciju se kaže: niti je u Njemačku stigla, niti u Domovini pristigla. To je teško stanje. Drugu ge-neraciju, uglavnom, čine zanatlije koje su u Njemačku došle sa roditeljima kao djeca ili su, pak, rođeni u Njemač-koj i ovdje završili zanate i škole. Oni su manje vezani za BiH i riješili su da grade svoju budućnost u Njemačkoj. Oni su na putu integracije, a neki i asimilacije. Od roditelja su naslijedili radne navike i dobri su radnici... Treća

generacija je rođena u Njemač-koj. Ona je od dječijeg vrtića do fakulteta u njemačkim obra-zovnim institucijama. Sanja na njemačkom i lakše se snalazi na njemačkom jeziku, a kroz džamiju, ima kontakt sa islamom, kulturom, tradicijom, folklorom, bosanskim jezikom... To je genera-cija mobilnog telefona, interneta, mc donaldsa. To je već umorna i be-zvoljna generacija kojoj je teško prenositi bilo kakvu poruku. Za novo doba i nove ljude mora-ju se iznaći novi metodi. Sadašnja generacija ima šanse jer je vidljiv zao-kret na širokom društve-nom planu, od pasivnog promatranja svijeta ka aktivnom sudjelovanju putem pomjeranja sve-toga sa ivica u središte životnog interesa. I naša mladost sa ostalom evropskom mladošću osjeća glad i potrebu za duhovnošću.

Budući da su naši ljudi na Zapa-du u mogućnosti da se integriraju ili, ne daj Bože, asimiliraju, za šta se oni, u najviše slučajeva, odlučuju?

Muftija Mustafa ef. Klanco: Nema tu jedinstvenog odgovora. Tu su razni procesi kao što su: integraci-ja, asimilacija, globalizacija, finansijska kriza, ekonomska kriza ...

Njemačko društvo je otvorilo pro-ces integracije, mada je teško dokučiti šta se pod tim podrazumijeva. Mu-slimani žele integraciju sa očuvanjem

islamkih vrijednosti. Ono što nas bri-ne je: Šta je to dovoljna integracija? Je li to usvajanje jezika i kulture društve-nog ponašanja u javnom životu ili to, pak, podrazumijeva izmjenu duhovnih vrijednosti i pristajanje na privatni i porodični život na način sekularne - evropske duhovnosti.

Kakva je konekcija Mešihata sa drugim islamskim zajednicama u Njemačkoj?

Muftija Mustafa ef. Klanco: IZ Bošnjaka u Njemačkoj je članica dvije organizacije (Zentralrat der Muslime in Deutschland i Islamrat in Deutsc-hland) koje su krov većine islamskih zajednica u Njemačkoj. Sarađujemo sa svima u onoj mjeri koliko nam

ljudski resursi i potrebe

omogu-ćavaju. Prije dvije godine formiran je Koordinacijski savjet u kojeg su ušle i zajednice koje nisu bile u Centralnom vijeću muslimana i Islamskom vijeću u Njemačkoj. Razmišljamo da umirimo naše članstvo u dva navedna savjeta, a da, direktno, pristupimo Koordinacij-skom savjetu. Kad vas drugi predstav-ljaju onda, u našim uvjetima, nema vas nigdje na mapi ali smo za sada izabrali da čuvamo krhko jedinstvo muslima-na u Njemačkoj.

intervju

76 >>SELAM

Danas u sastavu Mešihata djeluju 61 džemat

Pošto u Njemačkoj još uvijek nema vjeronauke u školama, osim eksperimentalno, koliko su roditelji zainteresirani da im djeca pohađaju mektebsku nastavu u džematima?

Muftija Mustafa ef. Klanco: Ne možemo biti zadovoljni brojem pola-znika mektebske nastave, a što se tiče kvaliteta nastave, ako uzmemo u obzir uslove i sredinu gdje živimo, možemo biti zadovoljni. Mada, uvijek, može i bolje i više. Ima svijetlih primjera. Na-primjer, roditelji prevale dnevno i više od dvadesetak kilometara da bi dovezli svoju djecu na časove mektebske na-stave.Na kraju ove vjeronaučne godine po prvi put smo organizirali uz takmi-čenje iz vjeronauke i MEKTEBIJA-DU na nivou zjaednice. Proglasili smo i najuspješnijeg muallima Hamida ef. Pintol.

Iduće godine se navršava deset godina od utemeljenja Fonda Gazi Husrevbeg kojeg ste Vi inicirali, ta-kođer ste inicirali kupovinu objekata u Njemačkoj 1991 godine. Kako vi-dite dalje razvoj IZBNJ u Njemač-koj?

Muftija Mustafa ef. Klanco: Nije bitno ko je inicirao navedene projek-te, bitno je da su oni do sada uspješni. Fond Gazi Husrevbeg je oprvado svoje postojanje a najzaslužniji za to je Omer

ef Sarajlić.Treba na tom planu uvesti nove ljude da pomognu Omeru ef da nastavi sa tim hajirli djelom. Mi smo na Mešihatu usvojili pravilnik o pokretanju dženazetskog fonda i donijeli odluku o osnivanju koju smo predali Saboru na usvajanje. Četrdeset džemata ima vlastite vakufske objekte. Smatram važ-nim u budućnosti izmještanje sje-dišta Mešihata i tu smo donijeli odluku, da sjedište bude na regiji Frankfurt, koja je proslijeđeana Saboru na usvajanje. Kupovina zemljišta za izgradnju upravne zgrade IZBNJ ili objekta za sjedište Mešihata/Muftiluka. Nakon što je propao projekat kupovine zemljišta u Dortmun-du sada trebamo da riješimo to pitanje. Slijedi nam smjena generacija u dže-matima i smjena generacija u džemat-skim odborima. Također ramazani u ljeto mogu da donesu nekim džemat-skim odborima „boligalvu” i krajnje je vrijeme da se džemati pripremaju za „mršave godine” koje su tu na pragu!

Kako Vam izgleda BiH danas, četrnaest godina po potpisivanju Dejtonskog sporazuma?

Muftija Mustafa ef. Klanco: BiH je danas u dva procesa. Prvi proces je njeno usporeno liječenje nakon stravič-nog genocida i krvoprolića, materijal-nih razaranja i ekonomskog stradanja uslijed agresije na BiH i na Bošnjake i nametnutog rata. Drugi proces je inte-gracija u zajednicu evropskih zemalja.

Za-mjeram na kritizerstvu nas koji smo izvan BiH. Naime, ne uvažavajući ove pomenute procese, činimo nepri-mjerene usporedbe BiH sa zemljama u kojima mi živimo i radimo. Tako, primjerice, govorimo kako je to u nas SR Njemačkoj ovako, a u vas u BiH drugačije, kao da se radi o dvije po-djednako moćne zemlje, a ne o jednoj koja je moćna, a druga koja se bori da preživi! Inače, što se tiče Bosne opti-mista sam, bez zadrške, ako Bog da, za njenu sretnu i prosperitetnu buduć-nost.

Na kraju bismo vas zamolili da kažete kratku poruku Bošnjacima za Ramazan i Bajram?

Muftija Mustafa ef. Klanco: Alejhisselamov ashab Abdullah

ibn Abbas kaže: Svaka stvar ima svog crva koji je ošteti, pa je takv „crv znanja zaborav”, „crv pobožnosti ljenost”, crv pameti samodopadljivost”, „crv uspje-ha samohvalisanje”, „crv poslovanja laž”,”crv darežljivosti rasipništvo”, „crv ljepote umišljenost” i „crv vjere dvolič-nost”.

Zato molimo Allaha dž.š. da nas hurmetom ramazana sačuva od crva zaborava, lijenosti, samodopadljivosti, samohvalisanja, laži, rasipništva, umi-šljenosti, dvoličnosti i strastvenosti. Dragi Bože, osnaži nas u znanju, po-božnosti, pameti, uspjehu, poslovnosti, darežljivosti, ljepoti i vjeri. AMIN! Bajram Šerif Mubarek Olsun!

Hvala Vama na razgovoru!Hvala i Vama.

intervju

77SELAM<<

Muslimani u komu-nističkoj Jugosla-viji su se nalazili pod nekom vr-stom ideološkog

staklenog zvona koje ih je držalo izolovanim od svih ideoloških i inih previranja u ostatku musli-manskog svijeta. To stakleno zvo-no je razbijeno u plamenu rata koji je zadesio bivšu Jugoslaviju nakon propasti komunističkog režima. Muslimani ovih prostora, prije svega Bošnjaci koji su činili zna-čajan dio tadašnje IVZ, i njihova vjerska zajednica nisu imali dovolj-no vremena da steknu neophodna iskustva i znanja kako da se nose sa najezdom ideja, ideologija, sek-ti i drugih društvenih fenomena inspirisanih islamom koji su za-pljusnuli ratom razoreno bosan-sko-hercegovačko društvo. Zbog izolacije pod kojom su se pola sto-ljeća nalazili, bosanski muslimani

kao zajednica nisu uspjeli razviti neku vrstu „imuniteta“ na ideološ-ku interpretaciju islama, ali ni for-mirati jasan stav prema pluralizmu unutar islamske misli. Taj proces je sada uveliko u toku i na IZ je da, kako u domovini tako i u dijaspori, gdje su skoro identični procesi evi-dentirani, iznađe modele kojima će u duhu principa islamskog plura-lizma ipak sačuvati vlastiti identitet i sačuvati muslimane od vjerskog i ideološkog egzibicionizma.

Prvi korak je svakako sagleda-vanje realnog stanja na terenu, uz napomenu da sama činjenica da neke od organizacija „ne djeluju u okvirima IZ“ ne znači i da oni imaju loše namjere ili da su njeni članovi „opasni“ po muslimansko biće, kako što i ne znači da neke od tih organizacija samo zato što se pozivaju na islam ili bratsku so-lidarnost trebaju da budu ogrnuti plaštom nepogrešivosti i da se nji-

hovo djelovanje i učenje koje šire ne smije preispitati.

***

Nema sumnje da je od svih pokreta i sekti iz islamskog svije-ta čije učenje je zapljusnulo obale tradicionalnog bosanskog islama najveću pažnju na sebe skrenuo pokret selefija (u narodu poznatih kao vehabija). Zbog broja svojih pristalica, ali i incidentnih situacija u kojima su oni u posljednjih de-setak godina učestvovali, pokret je

IzAzovI nove islamske osjećajnosti za bh muslimane

Piše: Muhamed Jusić

relacije

78 >>SELAM

skrenuo značajnu medijsku pažnju na svoje aktivnosti.

Selefije (ar. selef, prethodni-ci, prve generacije muslimana) ili islamski tradicionalisti su pokret nastao oko učenja i djelovanja reformatora sa Arabljanskog po-luotoka Muhammeda bin Ab-dul-Vehhaba (1703-1787.). Iako su kod nas, ali i u svijetu poznati kao vehabije (po osnivaču pokreta Abdulvehabu), sljedbenici ovog pokreta ne prihvataju taj naziv. Štaviše, jedno od njihovih ključnih učenja je suprotstavljanje kultu lič-nosti.

Ovo je pokret koji insistira na očuvanju islamskog učenja o monoteizmu suprotstavljajući se svim inovacijama u muslimanskoj praksi i učenju, što je vidljivo i iz letimičnog pregleda samo naslova knjiga koje štampaju i distribuira-

ju. Za sebe kažu da teže povratku Kur`anu- svetoj knjizi muslimana, sunnetu (tradiciji Božijeg poslani-ka Muhameda a.s.) i praksi prve generacije muslimana.

Selefijski pokret u BiH od rata, kada je dolaskom dobrovoljaca iz arapskog svijeta počeo puštati svoje korijene među bošnjačkim mladi-ćima i djevojkama, doživio je po-stepenu ideološku preobrazbu koje čak i sami pripadnici pokreta neka-da nisu bili svjesni. Iako je ta ideo-loška transformacija bila uslovljena bosanskohercegovačkim društve-nim okolnostima, daleko veći utje-caj imali su globalni trendovi, na-ročito dešavanja unutar matičnog pokreta u Saudijskoj Arabiji.

Iako se selefije doživljavaju kao jedinstvena i monolitna zajednica, danas su oni jedan od islamističkih pokreta sa najvećim brojem suko-

bljenih frakcija od kojih većina ima vlastitu viziju islamizacije svijeta i društava u kojima djeluju. Jedno je zajedničko za sve njih, a to je samo sebe smatraju jedinim dosljednim sljedbenicima sunneta (prakse po-slanika Muhameda a.s.), a svoju interpretaciju islamske tradicije je-dinom valjanom.

Detaljnom analizom možemo raspoznati četiri osnovne frakcije koje se u muslimanskim zemlja-ma bore za prevlast unutar pokreta nastalog oko učenja i djelovanja reformatora sa Arabljanskog po-luotoka, Šejha Muhammeda bin Abdul-Vehhaba.

Zvaničnu i oficijelnu struju koja uživa podršku vladajuće porodice u Saudijskoj Arabiji čine es-selefi-jjetu et-taklidijjun- tradicionalni konzervativci koji su izrazito apo-litični i koji za militantne selefije

relacije

79SELAM<<

poput Usame bin Ladina tvrde da „samo čine nered na zemlji“.

Selefijjetu- s-sahva (sahva- bu-đenje) ili reformističke selefije su pravac koji uživa najveću podršku među selefijama kako u Kraljevi-ni, tako i van nje. Oni se zalažu za islamizaciju društva putem poste-penih reformi, odgoja, obrazovanja i ideološkog sučeljavanja sa sekula-ristima i liberalima zapadnog kova. Protiv su nasilnih metoda i kon-stantno evoluiraju u svojim stavo-vima usvajajući sve više otvorene i liberalne vrijednosti netipične za tradicionalne selefije.

Selefijjetu –l-džihadi-š- šer`i ili džihadisti „legalnog džihada“ su militantno krilo selefizma koji zagovaraju borbu kao strogu vjer-sku dužnost svakog muslimana, ali samo tamo gdje su muslimani napadnuti i gdje je neprijatelj jasno definisan (kakva su krizna žarišta širom svijeta i u koja se BiH ubra-jala tokom proteklog rata).

Najekstremniji oblik selefijske ideologije razvio se pod utjecajem militantnih islamističkih pokreta iz Egipta koji su na afganistanskim ratištima i u kampovima za obuku kombinirali selefijski vjerski kon-

zervatizam sa idejama tekfira (pro-glašenja muslimanskih zajednica i pojedinaca koji u njima žive ne-vjerničkim, odnosno nevjernicima) a svrstavamo ih u grupu selefijjetu el-džihad et-tekfiri ili internacio-nalni džihadisti skloni tekfiru. Na-kon 11. septembra ovi militantni su uz nesvjesnu podršku globalnih medija postali jedini eksponenti islamističkog militantizma i skoro u potpuno potisnuli ideju mudža-hida „legitimnog džihada“ nesklo-nog terorizmu koji su se do tada smatrali samo „borcima za slobo-du“. Sinonim za njih je postala fa-mozna organizacija El-Kaida.

relacije

80 >>SELAM

Sva ova previranja u matičnom pokretu su se odrazila i na selefije u BiH i bošnjačkoj dijspori tako da danas imamo među njima pred-stavnike svake od gore spomenutih frakcija, osim one militantne čije prisustvo među Bošnjacima u do-movini i dijaspori još nije evidenti-rano, a koje su nerijetko međusob-no sukobljene.

***

I dok selefije na sebe skre-ću najviše medijske pažnje među bosanskim muslimanima u BiH i dijaspori djeluju i brojne druge sljedbe i islamistički pokreti koji se pozivaju na islam. Već neko se vrijeme u BiH Ahmediyya Mu-slim Jamaat pokušava registrovati kao vjerska zajednica, a već imaju prijavljen vlastiti mesdžid u jednoj od sarajevskih zgrada. U dijaspori su oni još aktivniji s obzirom da Ahmedije u EU imaju jaku i razvi-jenu mrežu svojih džemata. Samo u Njemačkoj danas imaju 25 sa-građenih džamija, a u dogledno vrijeme imaju planove sagraditi 100 džamija i mesdžida samo u ovoj evropskoj državi u kojima bi širili svoje učenje. U drugim dije-lovima svijeta gdje su Ahmedije djelovali često su evidentirani kon-fliktne situacije između njih i sljed-benika tradicionalnog islamskog učenja s obzirom da se Ahmedi-je pozivaju na islam, a naučavaju stvari koje su prema stavu svih tra-dicionalnih muslimanskih stavova suprotne islamu. U tom smislu je čak konsenzusom islamskih alima iz čitavog svijeta (idžmaom) 1975. pokret Ahmedija isključen iz okvi-ra islamske zajednice (ummeta).

Ahmedije je u Indiji 1889, osnovao Mirza Ghulam Ahmad (1835 – 1908.) iz Kadijana- zbog

čega se sljedbenici ove sljedbe još nazivaju i kadijanije.

Ono što najčešće musliman-skih autoriteti zamjere Ahmedi-jama jeste njihovo učenje o tome kako je Mirza Ghulam u stvari poslanik i da Muhamed a.s. nije posljednji poslanik što je jedno od temeljnih učenja islama. Isto je i sa korigovanim učenjem o tome kako je Mirza Ghulam islamskim učenjem nagoviješteni mehdija i da su se “duše Isaa i Muhammeda a.s. pojavile u liku čovjeka i da je taj čovjek Mirza Ahmed“. Tu je i ahmedijsko ili kadijanijsko učenje o Isa a.s. koje muslimani smatraju spornim. Oni, navodno, vjeruju da je on umro prirodnom smrću i da je zakopan u zemlju, te da je kasni-je ustao iz groba i otišao u Kašmir, u Indiju, gdje je podučavao Indžil i ponovo umro.

Osim Ahmedija u BiH je evi-dentirano i djelovanje Behaija koji nisu djelovali pod imenom svoje sljedbe nego kroz projekte koji su imali za cilj izgradnju mira kroz postojeći obrazovni sistem BiH.

Što se tiče šiitskog utjecaja koji je također još jedan izazov za bh muslimane, kako u smislu sprječa-vanja eventualnih prodora kontra-produktivnih ideologija (sektaških, revizionističkih i onih koje promo-višu politizaciju religije i ideološku interpretaciju islama) tako i u smi-slu otkrivanja jedne, za musliman-ske vjerske krugove dugo vremena nepoznate kulture i civilizacije, tu bi iskustva zemalja muslimanskog svijeta u kojima je interakcija šiita i sunnita historijska realnost, mogle biti od koristi. Naročito bi se treba-la posvetiti pažnja izvlačenju pouka iz strahovitih sukoba koji su često išli u korak sa promovisanjem ek-stremnih ideja šiizma među sunni-tima i promovisanjem ekstremnog sunnizma među šiitima. Nažalost,

ne tako davno u našim medijima (printanim i digitalnim) bili smo svjedoci prvog verbalnog okršaja između uglednih pojedinaca među Bošnjacima koji upozoravaju na navodni šiitski prozelitizam među Bošnjacima i onih koji upozo-ravaju da je jačanje anti-šiitskih osjećanja među Bošnjacima dokaz jačanja tzv. vehabizma. U tim pre-piskama mogle su se čuti stravične prognoze mogućih sukoba koji ne bi bili verbalne prirode, te naslutiti jedna nova podjela unutar Bošnja-ka koja je do sada ovim prostorima bila nepoznata.

U ovom kontekstu ne treba za-postaviti ni sve prisutnije aktivno-sti različitih islamističkih pokreta i obrazovnih institucija koje sjedište imaju u Turskoj koje već neko vri-jeme igraju jako značajnu ulogu u organizaciji vjerskog života među nekim islamskim zajednicama u Jugoistočnoj Evropi (prije svega Bugarskoj), a čije prisustvo u BiH je sve izraženije, kao što su nurdžije, sulejmandžije ili sljedbenici Fethu-llaha Gulena. Tu u još i Musliman-ska braća, tahrirovci, tabligovci, neo- mutezile, redefinisani sufijski tarikati koji svoje šejhove imaju od Malezije do Kipra, ali i modernisti različitih kovova i učenja o kojima se rijetko piše i čiji se stavovi rijetko analiziraju.

Naravno, ovakav jedan rad ne može obuhvatiti i sve druge sljedbe i pokrete koji se natječu na „tržištu islamskog učenja“ među Bošnjaci-ma kako u BiH tako i u dijaspori, i koji se, uz brojne nemuslimanske misionarske sljedbe i vjere, otimaju za bošnjačke duše, ali može skre-nuti pažnju na to da se već jednom počnu sistematski izučavati novi pravci u učenjima i interpretiranji-ma islama u našim džematima.

relacije

81SELAM<<

ISLAMSKE INFORMATIVNE NOVINEww

w.p

repo

rod.

com

pretplatite se na bošnjački list s najdužom tradicijomAdresa lista: PREPOROD - ISLAMSKE INFOR-MATIVNE NOVINE, 71000 SARAJEVO, Zelenih beretki 17Telefon: ++387 33/664-493 i 663-690, Tel/fax: 663-690 E-mail: [email protected]

Uplata: u KM NA žIRO RAČUN: 1602005500015065 kod Vakufske banke DD Sarajevo uz naznaku “za Preporod”. Uplate iz inostranstva mogu se slati na Intermediary Bank: DRESDNER BANK AG, FRANK-FURT Field 56A: SWIFT. DRESDEFF ; Beneficiary’s bank: VAKUFSKA BANKA DD SARAJEVO Field 57A: SWIFT: VAKUBA 22 ; Beneficiary: RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BiH SARAJEVO Field 59: Account no.: 201485 IBAN: BA391602005500015065• Za sve uplate staviti naznaku: ZA LIST “PREPOROD”

82 >>SELAM

www.igbd.eu

berlin Düsseldorf

Direktno iz sarajeva za...

Frankfurt

Novi Selam - Septembar 2009

Documents

Transcript of Novi Selam - Septembar 2009