�� ������ ���� �������� ���� ��������

��������������� Ž���� � ������ ���Ž� � �� ���� �� �� ������� ������

30 hektara novihvinograda pgž

Text

���� ���

�������� ������������

Na pitanje gdje je vin-

ska priča Kvarnera u

odnosu na Istru ili Sla-

voniju Baretić kaže:

– O Kvarneru definitiv-

no možemo govoriti

kao o gastro destinaci-

ji. Ali ako u tu priču

dodamo Vrbnik svaka-

ko imamo i vinsku

priču. Graševina je da-

nas najmasovnija bije-

la sorta u hrvatskim vi-

nogradima, malvazija

druga, a žlahtina treća.

S time da graševina ni-

je autohtona. U Pavlo-

miru je također napra-

vljen krasan iskorak.

Kako zaostajemo za

ovim regijama logično

je da imamo manju

proizvodnju. Međutim,

to ne treba tako ni po-

stavljati. Ono što se u

Vrbniku napravilo je

»strašna« priča. Da ne

kažem da je Katunar

vinograde proširio i na

Bašku, da se aktivirala

Udruga Belica, tu je

Bakarska vodica i

priča s prezidima... Is-

tra je pak 1932. godi-

ne imala više vinogra-

da nego čitava Hrvat-

ska danas, preko 40

tisuća hektara. Znači

ne možemo te regije

tek tako uspoređivati.

Mi ovdje nemamo toli-

ko prostora i praktički

sve je iskorišteno.

������ �������������������

Hrvatski sommelier

klub već duže organi-

zira edukacije za som-

meliere.

Svako obrazovanje i

ulaganje u sebe je pa-

metna stvar. Da li će

netko to realizirati u

Hrvatskoj ili inozem-

stvu druga je priča.

Pošto su ova znanja

specifična vjerujem da

imaju šansu na tržištu

rada, no, čovjek se tre-

ba sam pokrenuti. Ako

ćeš tražiti posao samo

u LRH, Zlatnom otoku

ili Jadranu, onda per-

spektive nisu široke.

Interes ljudi je, do-

duše, malo opao. Re-

cesija nosi svoje. U

pravilu smo tečajeve

držali od rujna do kra-

ja travnja, od toga pet

do šest tečajeva prve

razine i recimo dva

tečaja druge razine.

Zanimljivo je i da se

sve koncentriralo na

Zagreb, iako smo prije

odrađivali edukacije i

po čitavom Jadranu.

Jednostavno ne

možete skupiti 20 ljudi

u Istri ili Dubrovniku.

Gastro ture u Burgundiji, dolini Rhone,Moselu, Španjolskoj, Portugalu i Italiji

���� ������ � ��� � �� �� � � ������ � ����� �� ����� � ���� ������ ����

17 "#��$ #%&$'(#'�(&)� ��*#+�

�*�,# +#&��&��$��"$# �# – -�$��č��� �� ��� � ���� � ���� ���������� ����� ���� ���������� ��� ������ � ���� – ���� ������ć� ������ ��� ��������� ����� � ����� � ���� � ������ ����� �� ����š��

����� ���Č�Ćgastronomiju, ali prije svegasvijet vina, široj publici.

Ne čini li Vam se da sedanas upravo na web-umože naći svega i svačega.

– To nije slučaj samo sgastronomijom. Mi smookupili jedan krug relativnostručnih ljudi i nadam se daćemo na prihvatljiv načinustvari educirati ljude.

Tko je ustvari Darko Ba-re t i ć ?

– Ja san Kirac, Crikveničan,rođen u Rijeci. A godinamaBodul po mjestu stanovanja irada. Inače sam iz sportskeobitelji, otac mi je bio vater-polist, a »mat« je bila pli-vačica u reprezentaciji Jugos-lavije. Pa sam onda, jelda, i jabio plivač i vaterpolist ljeti, akoša rk a š zimi... Nakon što

sam završio gimanziju otišaosam u Zagreb na studij. Imaosam dva indeksa – va n j s k atrgovina na Ekonomskom fa-kultetu te filozofija i kompa-rativna književnost na Filo-zofskom. Odlučio sam se zavanjsku trgovinu.

Nakon što sam se poslijestudija vratio kući kratko vri-jeme sam radio u Brodoko-mercu, da bih se potom zapo-slio u DINA Petrokemiji gdjesam ostao gotovo 10 godina.

Bilo je to dobro iskustvo, do-bri ljudi koji su tamo radili,stručnjaci iz cijele Jugoslavije.Taj mi je posao prilično otvo-rio horizonte, a mogu muzahvaliti i otkrivanje svijetaenologije i gastronomije.

Petrokemija i gastrono-mija baš i nemaju puno za-jedničkog?!

– Svar je u tome da sam ra-dio u komercijali... Dakle,imam sastanak s klijentima,dolazi Herr Steindl iz Hambur-ga i prvo što me pita je – He r rBaretić, recite Vi meni koja sunajbolja hrvatska vina?! Tadase moje znanje svodilo na ono– »gemišti, Bepo, Jure, žlahti -na«. I ništa, nešto promucam ito prođe. Ali, dolazi mi za dvadana delegacija iz Japana...Opet, Baretić San, koja vinatrebamo probati ovdje? Zapi-tao sam se prodajem li polieti-len ili vina, ha, ha! Karikiram,ali shvatio sam da u tom milj-eu jednostavno ako ne znaš testvari, neću reći da si manjevrijedan, ali se očekuje da imaškulturu stola i gastronomije.Tada je u Omišlju legendarniprof. Ivan Sokolić s NenadomKukurinom održao tečaj zasommeliere, što je bio prak-tički moj početak bavljenja vi-nom i gastronomijom.

I tako, svake godine u ruj-nu supruga i ja već 17 godinaobilazimo Europu. Okosnicasu nam na tim eno-gastroturama uvijek bile Burgundi-ja, dolina Rhone, Champa-gna, Mosel, kompletna Špa -njolska i Portugal... Italija...

Što Vas se na tim puto-vannima najviše dojmilo?

– Francuska. I to iz razlogašto se radi o ogromnoj ze-mlji, jako dobro smješt e n o j.Naime, ima lijep komad Me-

diterana kao i Atlantika,praktički sve što vrijedi. I štoje posebno važno – jako selo.

��� ����� �� �� !"��

U smislu?– U smislu proizvodnje, od

pšenice do mliječne proizvo-dnje. U Francuskoj se, primje-rice, nalazi i najveća farmakokoši Bourge am Bres.Uglavnom, motiv za putova-nja su mi uvijek bila vina, akako sommelieri s kojima samdolazio u kontakt znaju i što igdje jesti, upoznavao sam igastronomiju regije. Dakle,svako je putovanje rađeno poreceptu red kulture, red vina ired autohtone hrane. Inače,osobno smatram da je gastro-nomija također u užem smis-lu kultura. Imao sam sreću dasam tijekom putovanja po Eu-ropi jeo u 30-ak restorana s 2 i3 Michelinove zvjezdice. Bilisu tu La Pergola u Rimu, eno-teka Pinchiori u Firenzi, Sori-

so, Le Calandre u Padovi u ko-jem kuha najmlađi kuhar kojije ikad dobio 3 Michelinovezvjezdice – Massimiliano Alai-mo. Bio sam primjerice i uSan Sebastianu, gradu u Bas-kiji sa 180 tisuća stanovnika,dakle veličine Rijeke, u kojemtri restorana imaju 3 Micheli-nove zvjezdice. U francuksomTour d' Argent smo pak jelipatku uz pogled na Notre Da-me. Jedino nisam bio El Bulli-ju. Nažalost, sad se zatvara pane znam da li ću stići, ha, ha...Vrhunska gastronomija ustva-ri nije baš rentabilna. Fun-kcionira nan principu showrooma, a novac se ustvari za-rađuje na prezentacijama,predavanjima, od kuharica,posuđa.

Član ste i Hrvatskog som-melier kluba?

– Tako je, u Klubu sam od1998., trenutno sam član Iz-vršnog odbora, ujedno i su-d a c.

’’Imao samsreću da sam

tijekom putovanjapo Europi jeo u 30-ak restorana s 2 i 3Mi c h e l i n ovez v j ezd i c e

����� �����ć

�amo dobar čovjekmože napraviti dobrovino... Kazao je to Dar-ko Baretić s otoka Krka

govoreći o vinarstvu u Hrvat-skoj. I šire. Svoju tezu je po-jasnio riječima – »želio samreći da samo strast, trud, sa-moprijegoran rad donose re-zultat« te dodao kako je nje-gov novi portal rezultat ljuba-vi za enologiju. Naime, s Bare-tićem smo razgovarali povo-dom pokretanja eno-gastroportala Vinska priča kojeg jeovaj zaljubljenik u one hedo-nističke čušte u čaši i na ta-njuru pokrenuo u kolovzu ovegodine i to zajedno sa Zora-nom Vodopijom, koji je postruci informatičar, i somme-lierom Željkom BročilovićemCarlosom. Vinska priča na ko-jem donosi novosti iz vinskogsvijeta, komentare i zapažanjao tome kako se u Hrvatskojrazvija radnja vinske »štor ije«.

�!� #���"$�

Za što ste se odlučili po-krenuti portal?

– U Hrvatskom medijskomi internetskom prostoru imavrlo malo autorskih tekstovao vinu i gastronomiji koji sunamijenjeni širem krugu lju-di. Imate monopol u EPH-ugdje jedan čovjek piše o gas-tronomiji. U Večernjem jekolega koji je pratio gastro-nomiju otišao u mirovinu, tuje Rene Bakalović... Uglav-nom, takvih stručnih, a opetpitkih osvrta namijenjenihrazumijevanju šire publikeima po meni premalo. Uz to,web je vrlo moćan... Ciljnam je, dakle, bio približiti

�� �%�� ��"ć

���

��Č

�Ć

��#�"��� !"�%' ��" " !%ć��»( �) �ž"�"« ž�(��"$�

� �� �������� ��č���������� ��š� �č����� �������� ���������� � ������ ������ ������� ��� � �� �!������ ��������� �" �������� ������ �� #$������ �������ć����

�"�"š� ����Ć

�tijeku je natječaj za

ostvarivanje pravana sufinanciranje sa-dnica od strane Pri-

morsko-goranske županije zaprovedbu Programa obnovetrajnih nasada u idućoj godi-ni. Riječ je o programu kojiŽupanija provodi u suradnji sjedinicama lokalne samou-prave s ciljem obnove trajnihnasada, prvenstveno masli-na, vinove loze i voćaka. Takoje u prošloj godini, zahvalju-jući poticajnim mjerama izprograma, zasađeno više od30 hektara novih vinograda,12 hektara maslinika te okošest hektara ostalih nasada.Od 1998. kada se programpočeo provoditi, PGŽ je s višeod četiri milijuna kuna sufi-nancirala sadnju 391 hektaranovih nasada, i to: 130 hekta-ra novih vinograda, odnosno739 tisuća loznih cijepova,zatim 136 hektara maslinikaili 46 tisuća sadnica maslinete 125 hektara novih voćnja-ka s 315 tisuća sadnica osta-lih voćnih vrsta, najviše jago-de i maline, čime su, primje-rice, površine pod vinogradi-ma više nego udvostručene,dok su površine pod maslini-cima povećane za više od 20p o s t o.

Za ovu godinu, usvojenisu određeni kriteriji, pa takokoličinski minimum za sufi-nanciranje sadnica po po-tencijalnom korisniku iznosi300 komada za lozne cijepo-ve, 40 komada po vrsti za sa-dnice masline, smokve, ba-dema, oraha, jabuke, krušk e,t re šnje, šljive, breskve i lijes-ke, 500 komada po vrsti za

sadnice kupina, malina, ribi-zla, borovnica, brusnica iaronije te 1.000 komada zasadnice jagode. Uvjet za su-financiranje je upis u Upis-nik poljoprivrednih proiz-vođača (OPG) te dokaz ovlasništvu na zemljištu nakojem se namjerava saditi,odnosno ugovor o zakupuze m l j i šta.

Prema riječima MladenaBrajana, savjetnika za poljo-privredu u Upravnom odjeluza turizam, poduzetništvo ipoljoprivredu PGŽ, za razli-ku od dosadašnjih kriterija,ove će se godine sadnja sufi-

nancirati isključivo na po-dručju gradova i općina kojisudjeluju u radu Centra zabrdsko-planinsku poljopri-vredu, i to maksimalnih 200tisuća kuna za pojedinog ko-risnika u godini sadnje.

– Putem Programa Župa -nija će sufinancirati 50 postoiznosa vrijednosti sadnogmaterijala, a ne trećinu kaodosad, i to vinove loze imasline na otocima. Te-meljem zakonskih promjenate uvjeta u prilagodbi EU,ovo je vjerojatno zadnji Pro-gram obnove trajnih nasadakojeg će PGŽ s u f i n a n c i ra t i

po komadu sadnice, pa smouspjeli još do 1. studenog2011., poručio je Brajan ipozvao potencijalne korisni-ke Programa da se prijave nanatječaj u Centar, najkasnijedo 5. prosinca ove godine dokada je natječaj otvoren.

��%*�%�� ! #��

Kada je riječ o vinogradar-stvu, samo se na područjuVrbnika godišnje sadilo 25tisuće loznih cijepova, pa suse vinogradarske potrebedvostruko povećale. S obzi-rom da je naglasak u Progra-mu na sadnji autohtone sor-

te vinove loze, nedavno su uKastvu prezentirane sortetakvih vina PGŽ. Prezentaci-ju je organizirao Centar zabrdsko-planinsku poljopri-vredu PGŽ kao dio projektaevaluacije i očuvanja autoh-tonog vinskog asortimanažupanije na kojem se radi usuradnji sa Zavodom za vi-nogradarstvo Agronomskogfakulteta u Zagrebu. Projektje započet 2002. godine, a dosada su »detektirane« 22 au-tohtone sorte. Tom prigo-dom, ocijenjen je potencijalpojedinih davno zapuštenihautohtonih sorti vinove loze,te su kao vrlo perspektivneizdvojene Vrbić i Sansigot.Njih će se nastojati zaštititite nadalje pratiti na načingospodarske valorizacije.

Projekt je dosad obuhva-tio detaljno proučavanje svedostupne relevantne litera-ture o sortimentu Žu p a n i j e,obilazak svih lokaliteta, ge-netsku analizu za dokaziva-nje identiteta sorti i otkla-njanju svih mogućih sinoni-ma i homonima. Temeljemi s t ra živanja pristupilo se sa-dnji svih selekcioniranih so-rata vinove loze u jedan ko-lekcijski nasad u mjestu Risi-ka u Vrbniku gdje je ukupnoselekcionirano 23 autohtonesorte, a potom i ocijenilonjihove gospodarske karak-teristike, odnosno naglasakje na spoznaji njihovog gos-podarskog potencijala i stva-ranja uvjeta za sustavnu gos-podarsku revitalizaciju.

Primjer je Žlahtina, bijelaautohtona sorta otoka Krka,duge tradicije uzgoja i velikegospodarske važnosti. Dosa-dašnja istraživanja govore dase radi o izvornoj sorti kojase ne uzgaja ni u jednomdrugom području naše i sus-jednih zemalja. Za podizanjekvalitetnijih budućih nasada

Žlahtine koji će omogućitiproizvodnju kvalitetnijih vi-na, nužno je provesti gene-tičku i zdravstvenu-klonskuselekciju unutar postojećesorte – populacije, čime sepodiže kvaliteta mošta i vi-na.

�+�%!� )�#�"�"��

S Udrugom Drobnica PGŽje krenula u projekt sadnjenovih i zaštita autohtonimsorti masline. Obuhvaćenaje i edukacija kao važan čim-benik u tom procesu te ob-nova starih i zapuštenihmaslinika kojih na otocima

ne nedostaje. Primjer je većpokazao Grad Krk, ustupivšidio takvih zapuštenih ze-mljišta. Ovim projektomizravno se potiče poljopri-vreda i gospodarstvo uz pro-micanje održivog razvoja naotocima, kao i put do autoh-tonog otočkog proizvoda ibrenda. Obnova starih, dese-tljećima zapuštenih maslini-ka uključuje i njihovu nado-punu mladim nasadima teočuvanje maslinarstva kaotradicionalne djelatnosti naovom području. Ništa manjetime nije važna korisna re-kreacija i druženje zaljublje-nika u masline i prirodu, asamim time i edukacija irazmjena znanja i iskustavau obnovi zapuštenih masli-nika, rezidbi-škaranju, gnoj-idbi, zaštiti, kompostiranjebio-otpada, i nizu drugih ra-dnji u tom smislu.

Samo prema podacimaGorana Marevića, uglednogmaslinara iz Krka, tajnikaUdruge maslinara »Drobni-ca«, nekada je na najvećemjadranskom otoku obrađiva-no, njegovano i brano oko350 tisuća stabala maslina, adanas upola manje. Brojnasu stabla sakrivena uotočkom gustišu, grmlju ičekaju da se njihov okolišpočisti i dovede u red. Masli-nari su svjesni da ih očekujevelik posao, jer su odlučiliobnoviti i osposobiti sve sta-re maslinike, koji su se ovdjeodržali stoljećima, a daju vr-hunsko ulje. U tome će imdodatno pomoći PGŽ naba -vom laboratorijske opremeza maslinarstvo, kako bi sejoš više poradilo na kvalitetiproizvoda, posebno kada jeu pitanju krčko maslinovoulje kao projekt, s obziromda kao ekstradjevičansko pokvaliteti spada u sam vrhsvjetskih ulja.

Ž�������Žlahtina, bijelaautohtona sorta,ima dugu tradiciju,a istraživanja govoreda se radi o izvornojsorti koja se neuzgaja ni u jednomdrugom područjunaše i susjednihze m a l j a

’’Pu t e mp ro g r a m a

Županija ćesufinancirati 50posto iznosavrijednosti sadnogmaterijala, a netrećinu kao dosad, ito vinove loze imasline na otocima

��� �� ������

� ! +�"č�%) (%�$�-�#�đ��� #�

#����/"%�" ��� #% ��!"�%!� �%-�

������ � �$�� �� (�����ž" � �š��$�

�����Č

�Ć

� č�" )�#�"�� % �� �� �!"ć #� �"�� %) %� )�#�"��

������

�����Ć