NOVA ENERGETIKA Vodice, 22. i 23. studenog 2012.,

Hotel Olympia

Udruga za Razvoj Hrvatske (URH) i Grad Vodice

1. NOVA ENERGETIKA izazov današnjice 2. KOMUNALNA ENERGETIKA integracija energetske djelatnosti 3. JAVNA RASVJETA iskustva grada Zagreba u održavanju JR 4. ODVODNJA suvremeni način odvodnje - primjer Vodica 5. ELEKTRO VOZILA razvoj vozila od bicikla do automobila

Razvoj Hrvatske na vlastitim resursima!

Udruga za razvoj Hrvatske URH

www.urh.hr

25.5.2005. Oduka o osnivanju 20.7.2005 URH registriran pod br. 1004181

1. Javna rasvjeta – 10 godina u vlasništvu lokalne zajednice, Crikvenica, 17. i 18. 4. 2008.

2. Toplifikacija naselja na obnovljive izvore energije, Sisak 20. i 21. studenog 2008.

3. Komunalna energetika, Crikvenica, 1. i 2. listopada 2009

4. Ruralni razvoj na temelju obnovljivih izvora energije, Osijek 17. i 18. prosinca 2009.

5. Javna rasvjeta 2010., Crikvenica, 07. svibnja 2010. 6. Biotoplifikacija Hrvatske, Vinkovci, 10. i 11. studenog

2011. , 7. Toplinarstvo – energetska šansa Hrvatske, Zagreb, 19.

i 20. travnja 2012.

Projekt kojim se predviđa: 1. Masovna gradnja bioelektrana-toplana (BE-TO)

na ogrijevno drvo 2. Izgradnja toplinskih mreža: toplifikacija

stambenih naselja, sportskih dvorana, hotelsko-rekreacijskih centara, vojarni, kaznionica, sušara, plastenika, poslovnih zona i sl.

3. Razrada potencijalnih lokacija na bazi tipske dokumentacije

4. Proizvodnja tipskih BE-TO

SOLARIZACIJA HRVATSKE NACIONALNI PROJEKT KORIŠTENJA SUNČEVA ZRAČENJA

Cilj 8. Savjetovanja:

1. Doprinos rješavanju gospodarske i socijalne krize – Kako zaposliti Hrvatsku?

2. Korijenite promjene u Energetici Hrvatske

3. Koristiti HR lisnicu za HR razvoj 4. Razvijati domaću industriju na

temelju OIE

Nova energetika i zapošljavanje

Nikola Čupin, Udruga za razvoj Hrvatske (URH)

Nudimo Rješenje! Ulaganje u Novu energetiku Razvoj industrije na OIE

8000 mladih ljudi nakon školovanja otišlo na ‘Burzu’

KRIZNA SITUACIJA

1. Energetska učinkovitost (EnU), Zaštita okoliša (ZO), Centralni toplinski sustavi (CTS)

2. Obnovljivi Izvori energije (OIE) 3. Napredne mreže (NM) 4. Elektro vozila (EV)

Koncept Nove Energetike

Energetska učinkovitost i Zaštita okoliša

Primarna energija – osnovni energetski

resurs

PRIMARNA ENERGIJA

(energija goriva - energenta)

UPOTREBLJIVA ENERGIJA Svjetlosna Električna Toplinska

Pogonska (transport, Industrija)

Pretvarač Energije EnU ?

Primjeri EnU ‘na malo’ Korištenje otpadne topline hladnjaka za grijanje vode za

pranje vimena

Dizalice topline ili Toplinske pumpe

Velike TE i NE imaju EnU<50%

Gorivo 100%

More ili voda

zrak

El nergija < 50%

CO2

CENTRALNI TOPLINSKI SUSTAVI

Umjesto 1001 dimnjaka s nekontroliranom

emisijom

1 dimnjak s kontroliranom

emisijom'

Toplina iz struje je najskuplja toplina Kogeneracijska postrojenja su učinkovita Toplinske mreže, učinkoviti i ekološki sustavi Apsorpcijsko hlađenje štedi električnu energiju

7. Savjetovanje URH-a

TOPLINARSTVO – ENERGETSKA ŠANSA HRVATSKE

Zagreb, 19. i 20. travnja 2012., HGK Zagreb, Roosveltov trg 2

Zaključci 7. Savjetovanja

URH se zalaže za Novu energetiku politiku koja će dati veći značaj proizvodnji i centraliziranoj distribuciji topline.

Mala kogeneracijska postrojenja na biomasu proizvode toplinsku energiju bez zagađenja okoliša

Tarifni sustav ne odražava stvarne troškove toplinarskih sustava u RH, što uzrokuje velike gubitke toplinarskih tvrtki.

MINGORP je 2009. godine najavio subvencioniranje proizvodnje topline iz OIE i gradnju toplinskih mreža

URH daje podršku projektu 'Biotoplifikacija Hrvatske‘ koji doprinosi zapošljavanju i razvoju slabo razvijenih regija

Obnovljivi izvori energije (1) VJETROELEKTRANE

HIDRO ELEKTRANE

SOLARNE ELEKTRANE

Obnovljivi izvori energije (2)

Peleti

SječkaCjepanice

Briketi

ŠUMSKA BOMASA POLJOPRIVREDNA BOMASA

BIOELEKTRANE - TOPLANE

Obnovljivi izvori energije (3) GEOTERMALNE ELEKTRANE BIOGORIVA

BIOPLIN

PELETI

BIODIESEL

BRIKETI

PORUKA U POVODU SAVJETOVANJA

Dr.sc. Goran Granić, direktor EIHP: Želim puno uspjeha u vašoj važnoj misiji. "Nova" energetika mora biti i nova industrijalizacija Hrvatske. Ako to promašimo, onda će "Nova" energetika biti samo novi trošak.

Potencijal OIE: 1. Solarna energija 2. Vjetar 3. Biomasa

Osvrt na: 1. Raspoloživi potencijal HR 2. Snaga i energija postrojenja za proizvodnju energije iz OIE 3. Cijena postrojenja i isplativost gradnje uz postojeće poticaje 4. Mogućnosti i perspektive domaće industrije

Prof.dr. Ljubomir Majdandžić:

Solarna energija

Prof.dr. Ranko Goić:

Vjetroelektrane

Dr. Sc. Nikola Čupin:

Biomasa

BIOMASA

Šumska biomasa: - Ogrijevno drvo, - Otpad od sječe

šuma, - Otpad iz drvne

industrije - Uzgoj šuma - Brzorastuće drveće

Biomasa biljnog podrijetla

Životinjska biomasa (otpad i ostaci iz stočarstva)

Poljoprivredna biomasa – slama - uljarice - kukuruz i šečerna repa - trave i alge - ostaci i otpad iz bilinogojstva

- Obrada poljoprivrednog zemljišta

Biodizel Bioplin

Apsurd Hrvatske? Veliki izvoz ogrijevnog drva, a uvoz električne energije

0

100000

200000

300000

400000

500000

600000

700000

800000

900000

1000000

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Godina

tona

T O N A

CT 4401 Ogrjevno drvo 604.512 t 55,8 mil USD, 93 $/t 36% težine, 12 % vrijednosti

CT 4407 Piljeno, rezano, glodano 448.394t, 182 mil USD, 407 $/t 27% težine, 40% vrijednosti

CT 4403 Neobrađeno, okresano 446.746 t , 44,8 mil USD, 100 $/t 27% težine, 10% vrijednosti

Ostale carinske tarife CT (4401 – 4421)

Izvoz u 2009. godini 3% pokućstvo uz prosječnu cijenu 6.000 $/toni

Umjesto izvoza sirovine - proizvodnja korisne energije !

Toplinska mreža

Rashladna mreža

Električna mreža

BE-TO može proizvoditi sva tri oblika korisne energije – Trigeneracija

Bioelektrana-toplana (BE-TO) je doprinos reindusrijalizaciji Hrvatske

Primarna energija šumske biomase za proizvodnju energije

Kupac – potrošač Ima na raspolaganju tri oblika korisne energije. Energetska sigurnost!

4x veća dodana

vrijednost !

SOCIJALNI EFEKT

povećanje zaposlenosti

u slabo naseljenim krajevima

Energetski potencijal šumske biomase Hrvatske

Raspoloživo ogrijevno drvo: 5 mil m3/god 1m³ sadrži energiju od 2,5 MWh BE-TO 1 MW el + 4 MWt troši 25.000 m³/g Sa 5 mil m³/g moguće je ‘ložiti’ 200 BE-TO,

ukupne električne snage 200 MW i toplinske snage 800 MW

Uz pogon 8000 h/g proizvede se 8.000 GWh energije

prof. dr. sc. Miljenko Šunić, dipl. ing. predsjednik HSUP-a

DOMAĆI PLIN, MALI DISTRIBUIRANI UREĐAJI, PARALELNO KORIŠTENJE PLINA I

OBNOVLJIVIH ENERGETSKIH IZVORA – BEZ SUBVENCIJE OBNOVLJIVE ENERGIJE –

BIOPLIN – GREEN GAS

Pokrivanje opterećenja EES HR (Proizvodnja = Potrošnja)

1. Velika količina proizvođača/potrošača koji imaju SE 10 kW, proizvode električnu energiju danju i plasiraju u EES, a troše energiju iz EES noću!

2. 100.000 takvih SE imaju ukupnu snagu od 1.000 MW

3. Kako se ta ‘velika’ SE uklapa u dijagram opterećenja Hrvatske?

Budućnost?

Šime Radić, dipl.ing. i Marko Lovrić, dipl ing:

‘Pokrivanje opterećenja EES

HR’ (Proizvodnja = Potrošnji)

-500

0

500

1000

1500

2000

2500

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

MW

sati

1. X 2012.

NE Krško UKUPNO TE UKUPNO HE

Ostvarena proizvodnja VE NABAVA/ISPORUKA Ostvareni konzum

KUPNJA - PRODAJA HE pumpa motorni rad

HE

TE

NE

Nabava SOLARNE ELEKTRANE?

BE - TO

PLINSKE ELEKTRANE?

V E

FINANCIRANJE?

Tko god financira neki projekt to radi iz vlastita interesa!

Komercijalne banke djeluju u skladu s interesom vlasnika!

Razvojne banke ulažu u dugoročni razvoj u skladu društvenim interesom!

OIE nacionalna sirovina - dugoročni razvoj u skladu s društvenim interesom!

Što financirati?

PROCES ZASNIVANJA ENERGETSKOG OBJEKTA (od ideje do realizacije)

1. Studije: izvodljivosti, opravdanosti, isplativosti 2. Projektna dokumentacija (idejni i glavni projekt 3. Dozvole za gradnju (lokacijska, građevinska) 4. Financijski model (‘bankabilnost’) 5. Gradnja 6. Puštanje u pogon i probni rad 7. Redovna eksploatacija

Uvjet za dobivanje kredita od komercijalnih banaka preko kojih sredstva plasiraju: WB, EIBRD, HBOR

Odgovor: Studije i Dokumentaciju

FZOEU - Sredstva od: Naknada onečišćivača okoliša (emisije CO2, SO2 i NO2) Naknada korisnika okoliša (građevine za koje je

propisana obveza provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš)

Naknada na opterećivanje okoliša otpadom (komunalni otpad i/ili neopasni tehnološki (industrijski) otpad te opasni otpad)

Posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon (pri registraciji vozila / ovjeri tehničke ispravnosti vozila)

Naknade su propisane Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03)

FZOEU- Sredstva za: zaštitu, očuvanje i poboljšanje kakvoće zraka, tla i voda saniranje odlagališta otpada i iskorištavanje otpada zaštitu i očuvanje biološke raznolikosti provedbu nacionalnih energetskih programa Poticanje:

korištenja OIE održive gradnje i čistije proizvodnje i transporta održivog korištenja prirodnih dobara održivog razvoja ruralnog prostora održivoga gospodarskog razvoja obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija

HROTE Sredstva iz Naknada na osnovu Uredbe o naknadama za poticanje

proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07)

Korištenje sredstava : Povlašteni proizvođači EE prema Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz OIE i kogeneracije (NN 63/2012)

Ostali propisi: Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz OIE i

kogeneracije čija se proizvodnja potiče (NN 33/07) Pravilnik o korištenju OIE i kogeneracije (NN 67/07) Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne

energije (NN 67/07) Zakon o energiji (NN 68/01) uz izmjene i dopune Zakona Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04) uz

izmjene i dopune Zakona (NN 76/07)

HBOR Razvojna i izvozna banka RH Osnovna zadaća je poticanje razvitka hrvatskog

gospodarstva: kreditiranjem osiguranjem izvoza od političkih i

komercijalnih rizika izdavanjem garancija poslovnim savjetovanjem

Zakon o HBOR-u, Statut, Opći uvjeti kreditnog poslovanja

HBOR – potpora Razvoj gospodarstva Izvoz Turizam Poljoprivreda Gospodarstvo Malo i srednje poduzetnišvo Zaštita okoliša i održivi razvitak Infrastruktura Pronalasci Početnici Financijsko restrukturiranje,Obrtna sredstva

5. Pametna (napredna) mreža

Visoki stupanj informacijske tehnologije (Smart grid)

Pametna brojila električne energije:

- dobivanje informacija u realnom vremenu - daljinsko uključenje i isključenje potrošača/proizvođača, očitanje brojila Upravljanje tokovima snaga u NN mreži Integracija svih postrojenja na OIE Korištenje elektromobilske mreže

PORUKA U POVODU SAVJETOVANJA

Damir Karavidović, dipl.ing., pomoćnik direktorice HEP-ODS-a: Drago nam je što se URH uhvatio u koštac s tako važnom tematikom iz područja energetike.Žao nam je što smo poslovno spriječeni i ne možemo prisustvovati vašem skupu. HEP-ODS je na čvrstom stanovištu o prijekoj potrebi uvođenja naprednih rješenja u današnju mrežu. Uvjereni smo kako ćemo na tom području ostvariti suradnju. Srdačni pozdravi od prijatelja iz HEP ODS-a i želje za plodnim radom Savjetovanja.

Kako zaposliti Hrvatsku?

Jedno radno mjesto u Hrvatskoj 100.000 € investicija u energetici

1. Ako se sva oprema proizvede u Hrvatskoj i ako se koristi hrvatsko gorivo

2. Ako se objekti grade u vlastitom inženjeringu

Gorivo? OIE i plin – kompatibilni energenti Industrija? Manja postrojenja na OIE Inženjering?Još ima znanja! Financije? Naši fondovi: FZOEU, HROTE

Energetika nije sama sebi svrha

Koliki ekonomski efekt imaju ulaganja u energetske objekte? Koliko doprinose :

1. Zapošljavanju? 2. Zaštiti okoliša? 3. Industrijskom razvoju? 4. Energetskoj učinkovitosti ? 5. Regionalnom razvoju?

Hrvatska šansa OIE nacionalni resurs Cilj: razvoj industrije OIE Poticati one OIE gdje imamo industrijski

proizvod - najveći doprinos zaposlenosti i tehnološkom razvoju

Da li možemo na temelju novog pristupa energetici zadovoljiti potrebe za energijom ? Koliko možemo otvoriti održivih radnih mjesta?

Budućnost Nove energetike?

VELIKE TE

Urinj

Sisak Osijek

Plomin

ZGB

Inst. el. snaga 1000 MWe

Uz ŋ = 0,4 Ukupna toplinska snaga u okoliš, 2500 MWt, uz 5000h/god, energija u okoliš 12.500 GWht

Kogeneracija i CTS

Kogeneracijska postrojenja na biomasu po Županijama

90 postrojenja, ukupno180 MWt

180 MWt, uz 5000h/god 640 GWh upotrebljive topline

HVALA NA PAŽNJI!

URH se zalaže za razvoj Hrvatske na bazi vlastitih resursa!