NizozemskaIzradili:

K. Blagojević, šk. knjižničarka A. Andabak, učenik 8.e

Surađivale:I. Vuković, dipl. knjižničarka, mentorica

Z. Pažin, uč. lik. kulture, mentorica

Solin svibanj 2011.

Kanali

Sirevi: gouda, edam, maasdam i mimolette

Bicikli

U ravničarskoj zemlji vozi se dvostruko više bicikala od automobila.

Bicikl sa zaštitom za suknju.

Klompe

Moderna inačica klompi su Moderna inačica klompi su gumene “kroksice”.gumene “kroksice”.

Drvene klompe su nastale iz praktičnog razloga:

štitile su noge od vode.

Odgovor: Nizozemska!

Godina ulaska u EU: 1951./1952., zemlja osnivačica Političko uređenje: parlamentarna monarhija Glavni grad: Amsterdam Površina: 41 526 km² Broj stanovnika: oko 16,5 milijuna Novčana jedinica: euro Službeni jezik:  nizozemski

Položaj i klima Nizozemska graniči s Belgijom na jugu i

Njemačkom na istoku. Sjeverno more donosi joj s Atlantika oceansku

klimu: hladna ljeta (17-20 C) i blage zime (2-6 C).

Kiša pada gotovo svakodnevno, potpuno vedro nebo može se vidjeti samo oko dvadeset i pet dana u godini.

Nizozemska = niska zemlja Nizozemska, kao i Nederland odnosno Nizozemska, kao i Nederland odnosno

Netherland, znači “niska zemlja”. Netherland, znači “niska zemlja”. Kada stignete na amsterdamski aerodrom

Schiphol, more je četiri metra iznad vas. U Nizozemskoj je najniža točka 6,7 metara ispod

razine mora. Najviša točka je na 323 metra nadmorske visine

te se naziva “planinom”.

Od mora oteta Nizozemci su se velikom Nizozemci su se velikom

marljivošću izborili za svoju marljivošću izborili za svoju zemlju. Polderi su isušeni zemlju. Polderi su isušeni dijelovi plitkog mora pretvoreni dijelovi plitkog mora pretvoreni u plodno tlo. Zauzimaju u plodno tlo. Zauzimaju polovinu površine Nizozemske.polovinu površine Nizozemske.

Čitava pokrajina Flevoland je Čitava pokrajina Flevoland je umjetno izgrađena na umjetno izgrađena na polderima, dok je cijela zemlja polderima, dok je cijela zemlja ispresijecana umjetnim ispresijecana umjetnim kanalima preko kojih prelaze kanalima preko kojih prelaze mostovi, često pokretni.mostovi, često pokretni.

Najgušća vodena mreža u Europi Šest tisuća kilometara nizozemskih kanala i rijeka tvori

najgušću vodenu mrežu u Europi. Više od pet tisuća kilometara kanala, dakle čak peterostruko više nego što su duge sve hrvatske autoceste, plovno je za velike teretne brodove.

Bio-energija Voda se najprije crpila ručno ili

pomoću konjske snage, a od 15. stoljeća vjetrenjačama.

Križari su mlinove na vodu i vjetar otkrili na Istoku te su po povratku u Europu prve vjetrenjače izgradili u Nizozemskoj. Energijom koju su stvarale mljelo se žito, pililo drvo ili prešalo uljarice, začine te minerale od kojih se dobivao prah za boje.

Do danas ih je sačuvano oko 1000 i turistička su atrakcija.

Devetnaest starih vjetrenjača u pokrajini Kinderdijk na UNESCO-voj su listi svjetske kulturne baštine.

Poljoprivredna velesila

Iako samo 3% stanovništva radi u poljoprivrednom Iako samo 3% stanovništva radi u poljoprivrednom sektoru, Nizozemska je treća najveća svjetska izvoznica sektoru, Nizozemska je treća najveća svjetska izvoznica poljoprivrednih proizvoda, nakon SAD-a i Francuske. poljoprivrednih proizvoda, nakon SAD-a i Francuske. Najčešće izvozi sireve, obično nazvane po gradu iz kojeg Najčešće izvozi sireve, obično nazvane po gradu iz kojeg dolaze, te tulipane.dolaze, te tulipane.

Tulipan = turban Tulipan je cvijet iz porodice

ljiljana, a dobio je ime po turskoj odnosno perzijskoj riječi koja znači turban.

Tulipani uglavnom potječu s istoka, ali im je već oko 400 godina domovina Nizozemska.

Godine 1636. dvije lukovice tulipana iz roda viceroy stajale su koliko i kuća.

Jeste li znali da ne postoji plavi tulipan?

Claude Monet, Tulipani u Nizozemskoj

Stanovništvo S preko 485 stanovnika na km² čvrstog tla, Nizozemska

je najgušće naseljena europska zemlja (uz izuzetak mini država Vatikana, Monaca, San Marina te Malte).

Prema svjetskim statističkim podacima iz 2003. Nizozemska je imala

najveću gustoću naseljenosti u gradovima. →

Mnoštvo nacija i vjera Ona je multikulturalna

zajednica. To je prvenstveno vidljivo u većim gradovima. U Amsterdamu ćete naći više od dvije stotine različitih nacionalnosti. Najveće manjinske skupine u Nizozemskoj su turska, surinamska, marokanska i stanovnici nizozemskih Kariba.

Ateistička je i multikonfesionalna: u njoj živi oko 48% ateista, 27% rimokatolika, 17% protestanata, 6% muslimana, 1% hinduista i 1% budista.

Amsterdamci ispred café-a prate ulazak u četvrtfinale na Svjetskom nogometnom prvenstvu 2010.

Amsterdam = brana na rijeci Amstel

Glavni i najveći nizozemski grad potpuno je izgrađen na stupovima i kanalima te ima preko 1200 mostova.

Amsterdam Kuće, ukrašenih zabata,

uske su i visoke pa se namještaj zbog uskih stubišta mora konopima podizati na tavan.

Na ogromnim prozorima uglavnom nema zavjesa koje bi priječile pogled u unutrašnjost domova. Možda je ovo jedan od načina na koji Nizozemci izražavaju slobodu svoga duha.

Turističko središte Amsterdam godišnje posjeti

toliko turista koliko naša zemlja ima stanovnika, preko 4,5 milijuna.

Queen’s Day, kraljičin rođendan, nacionalni je praznik, kada svi, i domaćini i turisti, nose narančasto.

Rotterdam Rotterdam je drugi po veličini

nizozemski grad i najveća europska luka, koja ostvaruje godišnji promet od oko 300 milijuna tona. Smješten je na rijeci Nieuwe Maas, jednom od estuarskih rukavaca Rajne, najprometnije europske rijeke.

Stoljećima su preko Rotterdama u Nizozemsku, a time i u Europu, pristizali utjecaji iz cijelog svijeta.

U ovom je gradu živio jedan od najvećih europskih mislilaca - humanist Erazmo Rotterdamski (1465.-1536.).

Hans HolbeinErasmo de Róterdam(1523)

Den Haag Den Haag je upravno središte

Nizozemske, sjedište krune i vlade. Ovdje su sva strana veleposlanstva i vladina ministarstva te također Međunarodni sud pravde UN-a u Palači mira.

Njegovo najvažnije satelitsko naselje je Scheveningen, sjedište "haškog tribunala",Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije kao i Međunarodnog suda za ratne zločine, obje institucije UN-a.

Plaža u Scheveningenu “Zanimljivo je promatrati more

na nizozemskoj obali, koje se toliko razlikuje od našega Jadrana: sivkasta tekućina puna pijeska uz veliku se buku fascinantno, ali ipak nekako tromo prelijeva u duge i široke valove. Zakoračite li u nju, iznenadit će vas snaga kojom vam ta mješavina mora i pijeska doslovno odnosi tlo pod nogama.”

Stoga ne čudi što je plivanje zapravo zabranjeno.

“Uđete li u dubinu veću od 1,5 m do vas će dojuriti jedan od patrolnih čamaca i ljubazno vas upozoriti da se vratite.”

Ugovor iz Maastrichta i prosperitet Osim što je Nizozemska jedna od šest zemalja

osnivačica Europske zajednice, preteče Europske unije, u veljači 1992. u Maastrichtu je potpisan ugovor kojim je stvorena i formalno imenovana EU.

Nizozemska izuzetno uspješno povlači sredstva iz EU-fondova. Od 2000. do 2006. tim je novcem otvorila 75 000 novih radnih mjesta.

Svjesna istine da su zemlje, kao ljudi, zajedno jače, sudjeluje u sva četiri EU-programa međuregionalne suradnje.

Čuveni slikari Slikarstvo je bilo najpopularnija

umjetnost u Nizozemskoj. Svi su veliki majstori nizozemskog Zlatnog doba (16. i 17. st.) slikali i prodavali velik broj radova te podučavali velik broj učenika. Nadaleko su čuveni slikari Rembrandt, Vermeer i Hals.

Nizozemska ima najviše muzeja na svijetu, a samo ih je u Amsterdamu četrdesetak, od kojih valja istaknuti nacionalni Rijksmuseum, Stedelijk te Van Gogohov muzej.

Johannes VermeerDjevojka s bisernomnaušnicom (1665)Haag, Kraljevska galerija

Rembrandtvan RijnNoćna straža(1642)Amsterdam,Rijksmuseum

Vincent van Gogh (1853.-1890.)

Ironija je da je taj slikar za života prodao samo jednu sliku te mlad umro u potpunoj bijedi.

Van Gogh,Autoportret s odrezanim uhom(1889)

Sudeći po dugačkom redu za ulaznice koji vijuga oko cijele zgrade njegovog muzeja, Van Gogh danas ima najviše poklonika.

Vincent van GoghSuncokreti (1889) i Moja soba u Arlesu (1888)Amsterdam, Van Goghov muzej

Ana Frank (1929.–1945.) Ana Frank bila je jedno od

preko milijun židovske djece koje su ubili nacisti.

S obitelji se dvije godine skrivala u Amsterdamu, u tajnom skrovištu, gdje je iz dana u dan bilježila svoje strahove, nade i iskustva. Danas je ona simbol djeteta ubijenog u holokaustu. Sve informacije o njoj možete naći na mrežnoj adresi: http://www.annefrank.org/en/

Jeste li pročitali njezin dnevnik?

Doviđenja, Nizozemska!

Izvori EUROPA : the official web site of the European Union : Netherlands.

http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/netherlands/index_en.htm (pristupljeno 20. 5. 2011.)

Geografija.hr. http://www.geografija.hr/clanci/print-verzija/319/nizozemska-zemlja-oduzeta-moru.htm (20. 5. 2011.)

Golluch, N.; Ignjatovic, J. Moj veliki atlas Europske unije. Zg: ŠK, 2005. Str. 34-35.

The official site of Holland. http://www.holland.com (22. 5. 2011.) Nizozemska / Meridijani 151 (2011), str. 24-35. United States Holocaust Memorial Museum.

http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005210 (21. 5. 2011.)