. U POZADINI VIJESTI . ZDRAVLJE .ZNANOST BUDUCNOSTI . MISTERIJE .

. MAGNETNI MOTORI . STRUCNJACI PROTIV FLUORIDACIJE VODE .

scan by krista

Hydronic I,H/gza Inr&rPoboljiavavodovodnu vo-duukuiiisma-njuje njezino Stetnodjelovanje do 70 posto-taka. Kroz hydronic zakuiu oZivljena voda takoderizluduje 70 postotaka manje vo-denog kamenca i tako Stiti instalaciiei kuianske strojeve. OZivljena vodapoveiava Zivotne sposobnosti ljudi, bilja-ka i Zivotinja. Pospjeluje izludivanje klora.Takoder je prikladan za plastenike i farme. Filtrirado 80 mikrona velike destice tsitni pi.jesak. glinu.Zeljezne strugotine...) iispire ih. Ci.lena: 54Sb KN

cije protiv stresa Cijena:150 KN

Senris zajeloInformirane posude su namijenjene pobolj-Sanju hrane, bilo da je kuhana u neoZivljenojvodi, ili na elektridnom Stednjaku gdjeelektromagnetni valovi IoSe utjeiu navodu. Inlormirane posude poboljSavajuhranu i smanjuju Stetno djeiovanje .. %vode u hrani do 40 postotaka

U kompletu informiranogservisa za jelo su duboki,plitki i desertni tanjur.

Cijena:185 KN

za slavinu SaticaPobolj5ava vodovodnu vodu ismanjuje njeno Stetnodjelovanje do 70 postota-ka. Smanjuje potroSnjuvode za najmanje 50 po-

ljauajuiu sposobnost uocle. Voda mijenja moleku-larnu strukturu, mijenjaju se ueze izmedu uodika ikisika. Zbog toga je ona bolja za sue Ziue organizme.

daFe

v

tehnologijom hydronic (znanost o utjecaju naosobine uode) uodu je iz neiiue moguie pro-mijeniti u iiuu.Informacije (jli kodoui) utisnute

u staklo, deljezo, glinu, plastiku... pokreiu samooEiu-

Tlilvavodalir,'l

",1illi''lii,

i:litrlilltri

.lt{,tli:liii

ilil;iitl iiiiilf'rrt'ii,

l{i;illi{i;lii

ilili'

fi;,ri{irii.jr; lt:

ilri:ii:iri;li:iiitflr:ii

]l;iii:il:; .

irii:1,.ti'i,

iltl,1l:dlilifLJI

iii:lilt;iriir')lltii'r,llifr)i.llriirr!'i:

liriiriiiriri

ili;l{ililriiir,.1iv

r,ii

iliirtiirl"i

;illrit,

iiiliiiri{'r'lifriir'ai:

,, i:l

Plava intbrmirana iaia poboljiava vodu i sma-njuje njeno Stetno djelovanje do 40 postotaka.OZivljena voda poveiava Zivotne sposobnostidovjeka, a i biljaka i Zivotinja. Cijena: 120 KNZelena informirana ia5a ima dodane informa-cije za lakie mrSavljenje. Uz dalu dobijete iupute za zdravo mrlavljenje. Crjena: 150 KNCrvena inlbrmirana iaSa ima dodane informa- OZivljena voda iz vrda nam-

ijenjena je za piie ljudima teZivotinjama i zalijevanju sob-nogbilja. Vrd imakapacitet od1 litre. Cijena: 370 KN

Norad, plus*Informirana samoljepiva bakrena plodica kojase nalijepi na straZnju stranu rudnog satakako bi bila u kontaktu s koZom. Imadvostruki udinak: Do 70 postota-ka smanj uje rizik od neionizirajuiegzra(enja (mobilnih i prijenosnihtelefona, elektridnog napona, ekrana...).Bakar iz plodice kroz koZu ulazi u tijeto ipomaZe lkao i bakrene narukvice) kod reume,lumbaga, iiijasa.. Cijena: 129 KN

'|Za manie satove.ie Q 24 mm, za veie 0 28 mm.

Norad do 70 postotaka sma-njuje rizik od zradenja mo-bilnih i prijenosnih telefona.Samolj epiva kodirana bakre-na piodica(@ I 6 mmr prilijepise na sfrainju stranu telefona.

Cijena:120 KNstotaka. U minihydronicu oZivljenavoda izluduje do 70 postotaka manje vo-denogkamenca. Ciiena:1580KN

do 40 postotaka. Upotreblja-va se za sve vrste toplih napitaka, jerloplina ne smanjuje o2ivljavanje tekuiine.

Cijena: 120 KN

Informirana ialicapoboljlava vodu ismanjuje njezinoStetno djelovanje

#t.Alii,1:,,

PfOdajna mjeSta: Zageb:Trgovina Orhideja u Importane cennu, tel.: Oll457 T42Z,Trgovitalkistal, Trg bana Jeladiia 7, tel.:0ll48l 69 34,Huped, Zelengaj 5, tel.: 011483 82 711 Novigrad: Idea by Elektromarket telj0521758 012, Rijeka: Druirvo Radha, tel.: 098i928 68 51,Ortopedski centar Rijeka, Kresimirova 60/D tel.: 05Il2l2 240; Velika Gorica: Bioavena te1.:011625 16 06; Porei: Biomarket dietetica(Gradska trZnica), tel.:052/438 I l3POKtOm pfodaje uvoznik za Hrvatsku Aurelia d.o.o, Umag, te:.: 052r/21 g12,098/33 60 5 i, e-mail:info@foska.netZasfupnrct:osijek tel.:031/213 00i, 098122 3241;hta ter:.052t22 33 79, sptit09Bt5g6363i o2lt32425i,oggtgso8388

scan by krista

RAT U IRAKU U SVRIIU TELEVIZIJSKOG66REALITY" SHOVA ........ 11

Ako je prvi zaljevski rat omogutio CNN-u u da postanetriiino konkurentan, a vijetnamski rat leleviziiu useliou sve ameriike domove, rat u lraku donio ie na sviietnovi medijski rod, koji bismo mogli nazvati ratnazabava.

USPON NOVOGGLOBALNOG AKTIVIZMA ............. 17

Posljedice dogadaja od I I . ruina ie da vlade sve viieograniiavaju slobode pojedinaca, ali iirom svijetarazvijaju se novi aktivistiiki pokreti, i ljudi se odluinozauzimaju za ljudska prava i pravdu.

SMRT oD MEDrCINE........... ............. 23S t at i s t ike o nep o trebnim I ij e i enj im a, kirur i ki mpro c e dur ama, s ntmanj u ren dgens kim zrakam ai hospitalizacijama pokazuiu da je nai modernizdravstveni sustav u ozbilinoi krizi.

IZMISLJENE BOLESTI IMODERNA INKVIZICIJA............. ..... 29Miinchhausenov sindrom po bliZnjem oitro ie napadanu sudnicama, ali ga lijeinici i agencije za zaititudjece joi uvijek koriste pri optuZivaniu majki zane dij agno s ticir ane b o I es t i nj ih ov e dj e c e.

APSURDNOST FLUORIDACIJE VOD8.............. 35Dodavanjefluorida u naiu pitku vodu je neetiina,nepo trebna, nedj elotvorn a, opasn a i n epravednapral

Rijei urednikaJl;ozdrav svima, i dobrodoili u nai najnoviji izbor informacija. Osje(am blagu griZnju[- savjesti zbog ovog broja, jer mnogi ilanci govore i odnose se na teme za koje se,na prvi pogled, iini da imaju ameriiku perspektivu. lako mnogi Australiju ve( smatra-ju 51. ameriikom saveznom drZavom, glavni razlog ovog obilja tlanaka o ameriikimproblemima je stjecaj sluiajnih okolnosti. lpak, da ne bude zabune, ovi se ilanci je-dnako tako odnose i na Australiju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Novi Zeland, itd.-

posebno kad se govori o tome koliko ljudi u bolnicama umire zbog medicinskihpogreiaka, kakva je ludost fluoridirati vodu, i koliko je opasno dopustiti vojno-indu-strijsko-obavjeitajnom kompleksu da napuni svemir oruZjem kako bi ostvario totalnukontrolu nad planetom.

Joi jedna pojava koja nije ogranitena na SAD je porast broja bolestikao 5to su ADHD (poremetaj pa2nje s hiperaktivnoSiu) i MSBP (MUnchhausenov sin-drom po bliZnjem). Cini se da te farmaceutske kompanije napraviti bilo 5to kako biprodale pilule, ukljuiujuii i izmiSljanje zagonetnih novih pseudobolesti koje se (mo-raju) tretirati lijekovima. U slutaju MSBP-a, djecu s bolestima lijeinici mogu odvojiti od njihovih majki i obitelji koje se ne slaZu s lijeienjem ilipostavljaju previie pitanja

- za njihovo dobro, naravno.

Joi jedna stvar zbog koje medicinsku mafiju treba drZati na oku je pitanje tretiranjazloiina kao problema. Nema sumnje da su mnoge sklo-nosti bile uspjeino izlijeiene ili uklonjene uvodenjem odgovaraju(eg reZima prehra-ne. Kriminalitet, nasilje iporemeiaji paZnje testo se smanjuju ili nestaju u ispitivanjimai pokusima koji ukljuduju prehranu i detoksikaciju. Mecfutim, moramo razmisliti i odrugoj oitrici ovoga . Postane li dogmom da se kriminal, nasilje, protudruitve-no ponaianje, itd. mogu lijetiti, koliko (e vremena pro(i prije nego 5to farmaceutskekompanije koje stvaraju antiteroristiike zakone i manijaci poput Georga W. Bushadobiju dopuitenje da nas lijede na silu? Hoie li uskoro Domoljubni zakon nalagati dase svakoga tko pokazuje disidentske sklonosti treba uiiniti (normalnim) uz pomoilijekova? Takvi planovi se vee stvaraju, zato budite na oprezu.

JoS jednom objavljujemo informacije o tajnom programu naoruzavanja svemira.Kada ie ljudi shvatiti da je to jedna od najvaZnijih stvari koju moramo sprijetiti? Uovom broju imamo intervju s Carol Rosin, koja nastavlja rad slavnog raketnog stru-injaka dr. Wernhera von Brauna na ovom podrutju. eak je i von Braun smatrao da jeplan naoruZavanja svemira u cilju postizanja potpune kontrole nad planetom previieiudovi5an da bi se o njemu i govorilo. Najjezivije je to ito se nalazimo usred plana kojije zacrtan prije vise desetlje(a. Pa ipak, tako je malo ljudi toga svjesno, a jo5 je manjeonih koji vide enormnu vaZnost ovog pitanja' Shva(ate li o temu govorim?

U ovo doba godine obiino objavljujemo slike naiih najdraZih formacija od krugovau Zitu nastalih u protekloj sezoni. lako sam (opet) izabrao formacije iz UjedinjenogKraljevstva, treba re(i da su se ovog ljeta pojavile mnoge neobjainjene formacije i udrugim zemljama sjeverne hemisfere.

U rubrici Znanstvene vuesti imamo par ilanaka o motorima pokretanim trajnimmagnetima i pulsnim elektromotornim generatorima. Osjetio sam potrebu objavitinovi ilanak o Adamsovom motoru - kao i vaZnu poslasticu koja pokazuje da je svetageometrija, primijenjena na konstrukciju ivelitinu uredaja, najvaZniji faktor u postiza-nju stupnja korisnosti ve(eg od 1.

Zona sumraka donosi nam malu ljepoticu od vijesti koja pokazuje da je ministarobrane SAD-a Donald Rumsfeld bio dobro upoznat s temom NLO-a prije vi5e dese-tljeea. lz toga bi se moglo izvu(i mnogo zakljuiaka - a nijedan od njih nije dobar, pomom mi5ljenjul

Dok ovaj broj odlazi u tisak, iekamo na rasplet nekoliko vaZnih dogadaja. Naia NEX-US konferencija se uspjeSno odvija; asteroid Toutatis ie nas mimoi(i, pra(en oblakomopasnih krhotina za kojeg se oiekuje da ie prolaziti kraj nasjoi tjedan dana; Bush (epronaii neki naiin ili razlog da pobijedi na izborima; a u Australiji (emo imati izborena kojima (emo birati izmeclu blizanaca Glupog i Glupljeg. lskreno, Ijudi, zar netkozaista vjeruje da postoji bilo kakva razlika izmedu dvije najjate stranke? I opet, obra-tite pa2nju na to da ovo pitanje ima sliino znaienje u Australiji, SAD-u, UjedinjenomKraljevstvu, Kanadi i Novom Zelandu.

Ali to ne moZe biti zavjera; mora da je to sluiajnost... ili nije? Ostajte dobro i na oprezu,Duncan

4.NEXUS www. nexusmagazlne. com PROSINAC-SUEEANJ 2OO4

scan by krista

Po5tovani iitateliiPozivamo Vas na pretplatu zamagazin Nexus, zagodinu 2005, odnosno za brojeve 5,6,7,8,9,1O

U pretplatu je ukljuden popust od 2O o/o, pa cijenaNexusa vi$e nije 18 vei 15 kn, a list za kojeg vjerujemoda je najbolji svjetski magazin za alternativna podrudja

politike, znanosti, medicine, moZe Vam ubuduiebiti dostavljen na kuina vrata. U cijenu od 15 kuna

ukljudena je i po$tarinaPretplata se moZe obaviti na tel. OL/6683-63O

Nap omena: za pr etpl4tu j e p otrebno uplatiti op 6omuplatnicom 90 kn na radun TELEdisk d'o.o.,

Poto dnj akov a 4, Zagr eb ( pretplata za Magazin Nexus ),broj raduna 2484008-1 I 00682473

Molimo vas da uz fotokopiju uplatnice na adresuredakcije po6aljete svoje puno ime i prezime i adresu na

kojoj iemo dostavljati primjerke Nexusa

Novine mi dos tavite na adresu

Ime i prezime

Ulica i kuini brojPoStanski broj i mjestoTelefon/mobitel

PROSINAC-SIJEEANJ 2OO4 www. nexusmagazlne. com NEXUS.5

scan by krista

PROJEKT CENZURIRANO2005: 25 VELIKIH PRIdA

KOJE SUAMERICKI MEDIJIIGNORIRALI

straZivadi Projekta Cenzuriranosvake godine pregledaju velik brojtiskanih i emitilanih viiesti kako bi

utvrdili koje najvaZnije pro5logodi5njepride nisu dobile paZnju kakvu zaslu-Zuiu.

Svaka od ovogodi5njih izabranihvijesti zasluZila je istaknuto mjesto uvedernjem televizijskom dnevniku ina naslovnim stranama. Umjesto toga'bile su praktidno ignorirane.

1. Razlike u bogatstvu u 21. stolje6uprijete ekonomiji i demokracijiJ lsprkos sluZbenim vijestima oL,/ navodnom ekonomskom oporav-ku SAD-a" neravnopravna raspodjelabogatstva se u Sjedinjenim AmeridkimDriavama gotovo udvostrudila tijekom pro-teklih 30 godina. 1998. je 1% najbogatijihdomadinstava posjedovalo 3 8% nacionalnogblaga. Gornjih 5% posjedovaloje skoro 60%bogatstva.

Danas skoro jedna Sestina svjetskog sta-novni5tva

- 940 milijuna ljudi -

- pi5e John Vdal u britanskom

lislu Guardian.

2. Ashcroft protiv zakona o ljudskimpravima koji korporacije smatra odgo-vornimaCl iediniene Ameridke DrZave su desetlje-Dti*u oUueavale desnidarske pobunjeni-ke i muditelie, ruSile demokatski izabrane

OB

F\NJvlade i pruZale podrSku brutalnim diktatu-rama u drugim zemljama- a sve u interesukorporacijskih profita. Medutim, agenterepresije se rijetko pozivana odgovornostzbog desetaka tisuda mrtvih i brutalnogkruga siromaStva, podjarmljivanja, uni-Stavanja okoliSa i nasitja koji ostavljajuza sobom.

Ali pravnici su nedavno otkili nadin dadodu do barem minimuma pravde za futve.Zakono tuZbama stranih drZavljana (AlienTort Claims Act, ATCA), 215 godina starzakon izvomo usvojen radi pokretanjakrividnih postupaka protiv pirata zbog zlo-dina podinjenih u medunarodnim vodama'dopu5ta osobama koje nisu graciani SAD-ada tuZe bilo kojeg pojedinca ili korporacijuna ameridkom tlu.

Branitelii ljudskih prava su od 1980.

do danas pokrenuli 100 sludajeva poATCA. Prije deset'godina, Zrtve su po-dele koristiti ovaj zakon i za pokretanjesudskih postupaka protiv korporacijskihprofltera.

Ali ured suca Vrhovnog suda JohnaAshcrofta uzeo ie ovaj zakon na niSan,tvrde6i u pro5logodiSnjem [2002] kra-tkom izvje5taju da zakon ugroZava

rtI VIJESTI IZ SVIJETA...pogleda tko ga implementira, i na koji nadin.Ovaj prijelaz zapravo predstavlja privatiza'ciju glasadkog procesa kojije predan u rukenekolicine izabranih gorljivih pristalica Re-publikanske stranke, koji inzistiraju na tomeda njihovi operativni sustavi i kodovi ostanuposlovna tajna

- Sto mati da uZivaju potpu-

nu kontrolu nad ditavim procesom glasanja,ukliudujuii i prebrojavanje glasova i provje-ru. Ne postoji papirna dokumentacija.

7. Konzewativna organizacija upravljaimenovanjem sudacaToS od vremena Reaganove administra-J cije, neokonzervativci vode agresivnukampanju popunjavanja federalnih sudovadesno orijentiranim sucima. Njihovo glavnosredstvo je Federalistidko druStvo zapravo ijavnu politiku, koje je 1982. osnovala malagrupa radikalnih konzervativnih studenataprava na Sveudili5tu u Chicagu.

8. Tajne Cheneyeve radne grupe za ener-giju izlaze na vidjeloT\ok Bushova administracija nastavljalJs,ititi kel.iezni zid sutnje podignut okoCheneyeve radne grupe za energiju, baremdva dokumenta potvrduju stare sumnje dase vanjska politika vodi po diktatu industrijeenergije.

9. Udovica optuZuje ameriiku vladu za11. rujna po zakonu RICOT\ok ie Nacionalna komisija za terori-IJrtiet e napade na Sjedinjene AmeridkeDrLav e, pomata i kao Komisija za 71. tujna,navr5avala godinu dana postojanja, EllenMariani i njen odvjetnik odrZali su tiskovnukonferenciju na stubama Ameridkog okru-Znog suda Istodnog okruga Pennsylvanije,kako bi objavili njene vlastite zapanjujudezakljudke.

Mariani, udovica Louisa Neila Marianiakoji je poginuo kad su se teroristi avionomleta 175 United Airlinesa zabili u ju2ri to-ranj Svjetskog trgovinskog centra, doSla jedo zakljudka da su najvi5i ameridki duZno-snici

- ukljuduju6i Busha, Cheneya, ministra

obrane Donalda Rumsfelda i druge -

unapri-jed mali za napade, ali ih nisu sprijedili iotada cijelo vrijeme prikrivaju istinu.

10. Nove nuklearne elektrane: porezniobveznici pladaju, industrija profltiraI ko ste mislili da je nukleama energijaf\mrtva, razrislite opet: prema prijedlogu

zakona o energiji Bushove administracije -joSjednom proizvodu Cheneyeve radne grupe zaenergiju sastavljene od industrijalaca - nov-cem poremih obvemika pladaju se kompaniiekoje grade nove nukleame elektrane.

PROSI NAC_SI J ECAN J 2OO4

11. Mediji mogu legalno lagatia001. je Zalbeni sud Floride zakljudioLdu n" postoje pisani zakoni protiv iskri-vljavanja vijesti u medijima. Sud se sloZios argumentom Fox TV-a da, po Prvomamandmanu, spikeri imaju pravo lagati ilinamjerno imrtati izvjeitaje o dogadajimau eteru. Prema sada5njem zakonu, javnostsama treba otkiti da li ioj se laZe ili ne.

12. Destabilizacija Haitijar) 9. veljade 2004., predsjednika HaitijaLJeana-Beflranda Aristida ameridka

je vojska naderala u progonstvo. Iako suameridki duZnosnici na kraju morali primatiistinitost tvrdnji o kidnapiranju, brzo su ihdiskreditirali i odbacili odgovomost. Za tovrijeme, duZnosnici SAD-a i mediji glavnestruje ignoriraju okolnosti koje su dovele dotrenutne situacije u Haitiju, kao i povijestameridkog uplitanja.

13. Schwarzenegger se sastao s KenomLayom iz Enrona prije opoziva.1002. dok su kalifomijski guverner iLnjegov zamjenik pokuSavali preureditipropise koji se odnose na industriju energije(i ponovno doii do 9 milijardi dolara kojesu od kalifomijskih poreznih obveznikaukrali Enron i druge energetske kompanije),Arnold Schwarzenegger se pripremao zasmjenjivanje guvemera Davisa

- i ukidanje

planova zaizmjemt propisa ili povrat 9 mi-lijardi dolara. U svibnju 2001, usred ener-getske krize u Kalifomiji, Schwarzeneggeri predsjednik upravnog odbora Enrona KenLay sastali su se kako bi dogovorili kalifomijske energetske krize.

14. Novi zakon ugroZava intelektualnusloboduJakon o medunarodnim studijima naZ-rvisokoSkolskim ustanovama iz 2003.vgrolava akademske slobode i nastavniprogram.

Prema ovom zakonu, profesori diji ide-oloSki principi nisu u skladu s postupcimaSAD-a u inozemstvu mogu dobiti otkaz,bilo koji nastavni program koji sadrZi kitikuameridke vanjske politike moZe biti cenzuri-ran, i bilo koji kolegij koji se smatra protua-meridkim moZe biti izba&n iz udionica.

15. SAD razvijaju nova smrtonosna bio-loSka oruijar/nanstvenici koje financira ameriikaI-tvlada razvili su metodu kojom se virusboginja moZe udiniti nevjerojatno ubojitim.Oni fvrde da le cilj ovog istraZivanja suzbi-janje mogudih bioteroristidkih napada. Novivirus ubija sve miSeve, dak i ako im se dajuprotuvirusni lijekovi zajedno s cjepivomkoje bi ih u noimalnim okolnostima za5titilood smrti.

16. Poticajci Spijuniraju neduine civilef Tz slabe mediiske komentare, federalneLJ agenciie te iriavna i lokalna policija

podele su raditi kao partneri na prikupljanju,analizii Sirenju obavjeStajnih podataka. PodGiobalnom obavje5tajnom radnom grupomkoja nadzire novu mreZu, policijske upraveprimaju povedana sredstva za prikupljanjepodataka. To je dovelo do nedavnog infll-triranja policajaca, u COINTELPRO stilu,medu grupe koje su kritidne prema vladinojpolitici.

Zelite li poprc po tome,gospodine premijeru?

Nisom siguron, dekojtedo pitom GeorgaBusha.

-5b,

iti\ \-'. \- E,-;. .-'uL& -

www. nexu smagazlne. co m NEXUS. T

scan by krista

!.I VIJESTI IZ SVIJETA "'17. Ameriika vlada vrii pritiske na iraikeradniike sindikate u procesu privatizacijeQjedinjene Ameridke DrZave pozivajuL)na privatizaciju iradkih industrija naftei vode koje su u drZavnom vlasni5tvu, alisu odludile da nede ukinuti edikte iz Sad-damove ere koji zabranjuju rad sindikata.Ekonomska politika okupacijskih vlastipreffara iradko radno sposobno stanovni5-tvo u gomilu jeftine, poluzaposlene radnesnage, koja odajnidki prihvada poslove zabilo kakrr-r plaiu.

18. Mediji i vlada ignoriraju nestajanjez{jha nafteflak i direktori industrija potvrduju da je\-znafta na granici. ako ju vei nije i dose-gla, svoje najviSe razineproizvodnog poten-cijala. Jednom kad se dosegne plafon, cijenanafte podet ie rasti. Sa smanjivanjem koli-dine dostupne nafte, cijene 6e rastijo5 brZe,sto 6e imati razome udinke na ameridkuekonomiju. Tijekom godina, ameridki vode,popu5taju6i pritiscima naftne industrije, nisuradili na razvoju odrZivih rje5enja.

19. Globalni prehrambeni kartel velikombrzinom postaje svjetski supermarket(1 avezi poljoprivredno-industrijskihL)kombinata i supermarketa prewarajupoljoprivredno-prehrambeni sustav u mo-inu mreZu transnacionalnih korporacija.One sada imaju moi kontroliranja svjetskeopskrbe hranom na svakom stupnju proi-zvodnje hrane. Dok se kontrola proizvodnjehrane koncentrira u rukama sve manjeg bro-ja korporacija, tradicionalna zemljoradnjapretvara se u visokotehnololko kmetstvo.

Nedostatak konkurencije vodi do vi5ih ci-jena, manjeg izbora i loiije kvalitete,'te doiskoriStavanj a zaposlenika.

20. Ekstremne vremenske prilike potakleUN na novo upozorenje4 003, LN-ova Svjetska meteoroloskat..2organizacija izvijestila je o dosad neza-biljeZenim vremenskim ekstremima i kli-matskim pojavama u cijelom svijetu.

21. SAD namedu GMO svijetufl ushova administracija pokuSava prisilitilJEuropu da ukine trgovinske barijereprotiv genetski modificiranih organizama(GMo).

Za to vrijeme se poljoprivredna biotehno-loSka industrija joS jade usmjerava na zemljeu razvoju, u kojima su zakoni koji upravljajukori5tenjem GMO opdenito puno labaviji.Istovremeno, zagovomici biotehnologijenastav lj aj u zataSkav ati i straZi v anj a koj a po -kazuju da GMO mogu negativno utjecati nazdravlje i okoliS.

22. lzt,oz cenzure u Irak\fakon pada Saddama Husseina. umjestol\ Oa unajmi medijsku kucu za upravlja-nje iradkim medijima ili jednostavno dopustive6 postojeiim medijskim grupama da na-stave izvjeStavati, Pentagon je definiranjevijesti odludio povjeriti vojnom dobavljadu.

23. Brazil se protivi FTAA u ameriikomstilu, ali pruia slabu utjehu siroma5nimaI meridka zona slobodne trgovinefl(FTAA) mogla bi postati najveii tr-

govinski blok u povijesti, s pro5irenjem

NAFTA-e na 34 zemlje od Kanade do dnaJuZne Aherike. Malo je vjerojatno da 6ese to ostvariti do zacrtanog roka od sije-dnja 2005, sada kad drugi najvedi igrad upregovorima, Brazil, podinje odugovladiti.Medutim, brazilski predsjednik Lula podeoje, po vlastitom nahodenju, uvoditi svojuvrstu mjera Stednje poput onih u FTAA, Stoie siromahe iz ove regije bez sumnje odvuiijoS dublje u siromaStvo.

24. Ponovno uvodenje novaienja u SADCt elektivni sustav sluZenja vojske (SSS).)Burhouu administracija i Pentagon tihorade na popunjavanju praznih mjesta na po-pisima novaka u cijeloj zemlji, kako bi svebilo spremno za novadenje koje bi moglopodeti vei 15. lipnja 2005. Nekoliko miliju-na dolara dodano je budZetu SSS-a za 2004.Za to vrijeme, kroz trenutnu militarizacijusustava javnih Skola, Pentagon je zapodeos naporima da se broj latinoamerikanaca uameridkoj vojsci udvostrudi do 2006.

25. Wal-Mart svijetu donosi nepravdu iniske cijene\ /izija medunarodnog odjela Wal-MartaV 1. Ou Wal-Mart postane globalna mar-

ka, baS poput McDonalda ili Coca-Cole, sasvjetskim monopolom u trgovini na malo.U sljede6ih pet. do Sest godina, izvan Sje-dinjenih Ameridkih Drlava moglo bi bitiotvoreno 5.000 do 6.000 Wal-Martovihprodavaonica. Wal-Mart amerikanizira pro-daju na malo u cijelom svijetu i raspolaZe sogromnom ekonomskom moii.(lnor: Projekt Cenzurirano, Driavxo sve-uiiliite Sonoma, Kaltfornrja, SAD. 4. rujna2004, http://www.projectcensored.org. Naweb-lokaciji Projekta Cenzurirano nalazese pune verzije svih navedenih ilanaka.)

ISTRAZIVANJA DOKAZALA DAOD FLUORJDACIJE VODE NEMA

KORISTI(l tomatoloSki pregled trajnih zuba 4.800D 01."" iz luine Australije u dobi od desetdo petnaest godina daoje neodekivane rezul-tate * broj karijesa bio je slidan bez obzirada li su djeca pila fluoridiranu vodu ili ne-

objavili su Armfield i Spencer u dasopisuCommunity Dentistry and Oral Epidemiolo-gt, u broju zakolovoz 2004. Djeca obuhva-iena uz.orkom Zivjela su u fluoridiranim i ne-fluoridiranim urbanim i ruralnim krajevimajuZne Australije.

Istovremeno, jedno istraZivanje u SAD-upokazalo je da se broj karijesa kod predSkol-ske djece udvostrudio nakon 5to je fluorida-cija u drZavi Kentucky postala obavezna.1987. je u drZavi Kentucky karijes imalo

8. NEXUS wwwnexusmagazlne. com PROSINAC_SIIECANJ 2OO4

scan by krista

vlJbs I I lz ItvlJh, 14...28% pred5kolske djece. Taj se broj povedaona 47Yo u 2001, prema dasopisu PediatricDentistry, broju za srpanj/kolovoz 2003.(Izvor ; Koalicij a protivnika fluoridacij e dr-iave New York, 16 lcolovoza 2004, na http://www.enn.com. Vidi i ilanak , objavljen u ovom broiu.Prim. ur.)

DA LI JE OTMIdARIMAAVIONAOD 11. RUJNAPOMOGAO DICK

CHENEY?J lvrijeme otmica aviona I I . rujna 200 l.L,/ na ekranu NORAD-ovog radara nala-zila su se iak 22 oteta aviona.Kao Sto u svojoj buduioj knjizi, Crossingthe Rubicon, obja5njava Mike Ruppert, ujutro 1l. rujna u tijeku je bio velik broj >. Sve one (a moZda imnoge druge za koje jo5 uvijek ne znamo)bile su pod kontrolom potpredsjednikaSAD-a Dicka Cheneya.Neke od vojnih vjeZbi/manevara bile su:. Badnost na sjeveru'. Time je veiinapresretada spremnih za boibu, a moZda imnogi AWACS-i, prebadena sa sjeveroi-stoka SAD u sjevemu Kanadu i Aljasku.To djelomidno objaSnjava zaito je 9. rujnana sjeveroistoku bilo samo osam lovaca-presretada.. Budni zastitnik: Ova vjeZba je simuli-rala otete zrakoplove u sjeveroistodnom se-ktoru. Komisij a za 17. rujna spomenula jesamo ovu vjeZbu i lagalaje o njenoj svrsi,tj. redeno je da se radilo o vjeZbi presreta-nja ruskih bombardera.. Budni ratnik i Za\tilnik sievera'. OvevjeZbe su takoder simulirale otete zrako-plove u sjeveroistodnom sektoru.

Neke od ovih vjeZbi ukljudivale su (Ziveletove>, u kojima su stvame letjelice,vjerojatno daljinski upravljane, simuliraleotete avione. Neke od vjeZbi su elektron-skim putem dodale otete avione u sustav. Asve se to de5avalo u vrijeme kad su podelesfvarne otmice.

NORAD nije bio u stanju razlikovati 17laZnih signala od signala pet pravih otetihzrakoplova, ali pretpostavlja se da je DickCheney to mogao.

(lzvor: Putem cia-drugs@yahoogro'ups.com, 7. rujna 2004. Detaljniieinformacije o kniizi Mikea Rupperta,Crossing the Rubicon: The Decline of theAmerican Empire at the end of the Age ofOil, mogu se nati na web-lokaciji http://wwwcopvcia.com ili http : /hvww.fromthewilderness.com.)

PROSINAC-SIJEEANJ 2OO4 wwwnexusmagazine.com NEXUS.9

scan by krista

BIBLIOTEKA NOVO DRUSTVO

PROEITAJTE:za globalnom dominacijom ) Domovinskasigurnost prijeti gradanskim slobodama )Amerika protuzakonito uklanja stranice izizvjelia UN-a o Iraku ) Rumsfeldov planza izazivanje teroristatupa informacijskoj tehnologiji ) Ameriikei britanske snage nastavljaju s upotrebomoruLjakoje sadrZi osiromaSeni uran ) Afrikasuodena s prijetnjom novog kolonijalizma )Ameridki vojni rat na Zemlji ) Ameridkidolar nasuprot eura: jo5 jedan razloginvazljena Irak ) Politika strogosti prema Tre6emsvijetu: uskoro u va5em gradu ) Argentinskakriza potide kooperativni rast )> Ameridkapomo6 Izraelu rasplamsava represivnuokupaciju PalestinePLUS nove informacije iosvrti na vaZne pride koje subile cenzurirane proteklihgodina) Politika SAD-a podupiremasovna ubojstva u Kolumbiji) Bushova vlada sprijedilaistragu o bin Ladenovojobitelji prije 1i. rujna> SAD namjerno uni5tiosustav voda u Iraku) Vlada SAD potide povrataknuklearnog ortLjaI Zapadne kompanijeizrabljuju KongoCENZURIRANO 2004 donosi i} Vijesti iz Lutog tiska kaozlouporaba medija) Uloga hip-hop kulture} Mediji

- oruLje za masovnu

prijevaru) Rat u Iraku, prije i poslijenjegaI Indeks on Censorship,omedijskim (ne)slobodama usvijetu

10. NEXUS

NakladnikTELEdisk d.o.o

format 85,336 stranica

meki uvez - 140,00 kntvrdi uvez -180,00 kn

NarudZbe na tel.01 6683630

Svake godine, tim Projekta Cenzurirano s Driavnog sveudili5taSonoma u Kaliforniji, odabire i procjenjuje tisuie novinarskihprida objavljenih u nacionalnom i medunarodnom tisku, TV i

radio izvjeSdima, kao i u alternativnom tisku. Studenti profesorii strudnjaci za druStvo sudjeluju u ovome prbcesu koji na krajuodluiuju o najvaZnijih 25 prida koji su Zapadni mediji najviSe

zanemarivali.

za (itateljeNEXUSAPOPUST

2Ao.,o, {

" '6f*'.1 ,ir

A kaka sada stojimo na pragu gubitka slobodeizvjeiilvanja, morrmo pogurati nai vlqstiti sustavslobode govora i lokalnih vijesti.Stoga ova knjiga

predstavlja osvrt na svijet zahvaien ratom, nacijuu strahu i represivnu, tajnovitu Vladu. Nas 200koji zajedniiki radimo na ovogodiinjem izdanjustojimo uz naiu brafi i sestre diljem svijeta kojitraie jednakost, slobodu, gradanska prava i mir

Peter Philips, voditelj projekta

PROSINAC_SIIEEANJ 2004\ rw1v.nexusrnc,gaztne. com

scan by krista

koje prvi zaljevski rat omogu6io CNN-u da postane trZi5no konkwentan,a vijetnamski rat televiziju uselio u sve ameridke domove, rat u Irakudonio je na svijet novi medijski rod, koji bismo mogli nazvatt ratna zaba-va, a koji je udinio vi5e na pretvaranju ratnih vijesti u izmiSljenu zabatu

nego li sve prethodno ratno izvjeitavanje zajedno. Kao Sto 6emo vidjeti, u svakoj faziprocesa, ratna stvamost je sustavno oblikovana, a njezino razumijevanje izno5eno jekroz sklop unaprijed pripremljenih scena koje su rat dinile prihvatljivtjim, skrivajuiineugodnu istinu duboko u pozadini, izvan dosega kamera. Uspje5no u smislu zabave,ratno izvje5tavanje iz Iraka jo5 je vi5e udinilo nerazumljivim ionako kompliciran su-kob, te je umanjilo sposobnost ameridke javnosti da ispravno razumije politiku, postu-pke i motive ameridkih vlasti.

Vojska nr.1e skrivala svoju Zelju za oblikovanjem po njih pozitivnog izvje5tavanja.

Rat udruZen s medijima koristio je holl1'lvoodski stil snimanja kadrova koji su upo-trebljavani kao pozadina za sluibena izvjeiia iz Katara. General Wesley Clark, sadaCNN-ov analitidar, priznao je da je ogranidavanje novinskog izvje5tavanja tokomzaljevskog rata 1991. godine bila (ogromna pogre5ka> (Carol Brightman, AlterNet,20. velja6e, 2003.): Vojska je uvidjela pokebu za uklju-divanjem velikog broja razliditih medrja u ono sto je vrhowi zapovjednik Bijele kudeAndrew Card nazvao opseZnom > (TheNew York Times, 23. oZujka, 2003.).

Na konferenciji za novinare u gradu Kuvajtu novinarima je redeno da je > (Washington Post,7. oi:ujka 2003').Ratni veteran Chris Hedges nazvao je ukljudivanje novinara u jedinice podmuklimi predvidio da ie ono stvoriti i

blizini. Ideja da 6e novinari imati neograniden pristup boji5tima uIraku je smije5na.>

ZABAVA S PRVE CRTE BOJISNICENovinski mediji dobili su kratke upute od filmskog producenta

Jerrya Bruckheimera i ABC-j evo g uredni5tva za z*avni program'Bruckheimer je za wijeme napada naAfganistan snimio Portrete sprve linijeuz punu suradnju ameridke vojske.

Veliki dio medijskog izvje5tavanja o invaziji na Irak bio je poddojmom Portreta. Podetne scene ratu daju uzvi5eno opravdanjedok dasnik priprema svoje vojnike rijedima: Nije bilo nikakvapoku5aja todnog izvje5tavanja o civilima ubijenim u bombardira-nju Afganistana, a zasigumo ne i slika.

Portretiranje nudi cjelovitu, uljep5anu verziju rata u kojoj omladi6ima brine zamjenska majka, Afroamerikanka gruba glasa,koja bidem tjera svoje osoblje u red da bi na vrijeme pripremilodnevni obrok. Neproporcionalni broj Zenskog medicinskog oso-blja ukljuden u Portrete dini rat zabavom za ditavu obitelj, poputmedicinske sestre koja zlobno likuje jer su u ratpozvali nju, a nenjezina muZa.

Gledatelji se voze zajedno s bradatim pripadnicima specijalnihpostrojbi koji zlostavljaju Afganistance zakoje twde da su pri-padnici AlQaide, ali koji izgledaju poput obidnih seljaka' Nemanadina da saznamo jesu li seljaci uistinu teroristi, a niti nije stvaru tome. Ovo je zabava koja gledatelje dini prijemlj ivim za tazrnopravdanja rata, oblikovana V'toz mo6nu produkciju i filmskumontaZu.

Ameridki vojnik umire, ali vidimo samo zrnate no6ne snimkemutno-zelene boje ftoje se ponavljaju i sve su usporenije) kojeprikazuju unoSenje nosila na kirur5ki odjel te dugi kadar suprugei majke kako se dostojanstveno smije5e u kameru. Slidno tome,dlanovi obitelji koji oplakuju poginule ili zarobljene borce tije-kom invazije na Irak postaju pomate televizijske lidnosti. Ovakavmedijski stav ovom ratu daje dostojanstvenu svrhu, dine6i da onizgledawijedan po5tovanja i dasti. On u samom startu opravdavagubitke Zivota.

Usred sveg ovog uzbudenja, domoljublja i ponosa prije podetkarata; lako se zaboravlja da u ratu bespotrebno stradavaju ljudi,kako Chris Hedges kaZe Billu Moyersu.

deli su odlaziti na web-stranice da bi dobili vijesti i slike ranjenihcivila i posljedica rata. Jedan dnevnik mladila iz Bagdada, pisanpod pseudonimom Salam PaxkaLe,

svibnja, 2003.),

Kad je u Dohi objavljena snimka spa5avanja, rijedi generalaVincenta Brooksa zvudale su poznato, poput onih rz filma Padcrnog jastreba. i zadobilavi5estruke rane od metaka, a zatim dodaje kako su Jessicu kasnijenoZem izboli pripadnici iradkih snaga. (AlterNet,20. svibnja, 2003.).

Ovaj incident pokazuje kako je propa-ganda, u svom novom obliku poznatomkao ratna zabava, ponovno angaZiranaza potrebe ratova 27 . stoljeia. Kako je ratpostajao problematidan, podelo se dinitida bi okrutna stvamost mogla pretedi ma-Stu. Spa5avanje Jessice, obidne djevojkeu uznemiruju6oj pridi mitskih razmjera, ipromalrano kao kulturni fenomen izazivadivljenje. Uz Siroki sloj prica o ratnimherojima novijeg datuma te uz savr5enuvremensku uskladenost, izmi5ljena pridapruZila je oslonac Siroj ratnoj pridi, nudeiiherojstvo, domoljublje i srdZbu potrebnuzapodizanje morala i podrZavanje rata odstrane javnosti.

Ratna zbivanja napravljena za televizij-ski

u prilidnoj suprotnosti s onim Sto se stvarno dogatlalo. Kako jeRon Martz, novinar za Atlqnta Journal-Constitution i biv3i mari-nac, napisao u online dasopisu Editor and Publisher (15. svibnja,2003.) - Usvijetu ratne zabave, > ne snosi nikaklru odgo-vomost za smrt koju za sobom ostavlja.U kaosu koji je vladao u Bagdadu,gdje su vojnici sluZili kao >, za Rathera niti jednaftaza nrje bila dovoljno otrcana:

Ovaj citat iz Tennysonove , predstavlja izvi-toperenu prilagodbu vremenu beskona-dnog rata, kad je demokratski kritidkidijalog zamijenjen ratnom zabavom.

RATNI MODELPrije rata, dok se gledateljima obeiavalo vjerno preno5enje bi-

tke, tisak je vrvio podsje6anjima na herojska djela iz Drugog svjet-skog rata, a najde56e su se prizivale uspomene na Erniea Pylea,dopisnika poznatog po svom vojnidkom angaZmanu uz pjeiadijukoju je pratio. prisjeia se Ws-shiigton Post (1 . oLtjka,2003.). Ali Pyleove snaZne rijeti uvijeksu prolazile kroz vojnu cenzuru, dak i nakon, na primjer, uZasnogporaza kod Kasserinskog klanca u Tunisu.

Manje je poznato da se Ernie Pyle umorio od bitke. Pregorio je ioti5ao ku6i ali se potom vratio na pacifidku scenu. Kad su ga ubiliJapanci, u njegovu diepu nadene su prilidno uznemirujude rijedi: Njegov urednik nije htio objavitiove rijedi nakon njegove smrti.

Veteran i kritidar Paul Fussell zna da se velike pride iz Drugogsvjetskog rata uvijek priziva s razlogom:

Mediji bi bili od veie koristi da su se prisjetili prvog velikograta, Prvog svjetskog rata, umjesto Sto su kroz mistidne le6e Drugog svjetskog rata poku5a-vali uljep5ati lice novih ralova27. stoljeia. Novinar John KeegankaZe - (Prvisujetski rat,Knopf, New York, 1999., str. 3). Ipak, zbog toga nijezaustavljen, a u svom bjeSnjenju pobio je 20 milijuna ljudi. PhillipIfuightley najveii dio krivice svaljuje na neupu6enu javnost tepropuste ratnih dopisnika:

KNJIZNICA

INDIGO DJECA,,

L* Caroll i Jan ToberOvo je prva i najbolja knjiga o novojgeneraciji djece Iija prolirena per-cepeija, neobidne fizidke i duhovneosobine zbunjuju roditelje, uditelje,lijednike. Lee Caroll i Jan Tober supioniri prouCavanja fenomena novedjece. U ovoj knjizi navode kompe-tentna mi5tjenja lijeCnika, uEitelja,pedagoga koji su se suoEili s postoja-njem indigo djece te istinite priCe ro-ditelja o neobiCnim sposobnostimanjihove djece i duhovne pozadine ci-jelogfenomena.

250'stranica, A5 format, twdiuvez, Cijena 130 kn + poJtarina

140 stranica, 'A'5 format, twdi uvez,Cijena 90 kn + po5tarina

SPOZNATI

Za Eitatelje NEXUSA popust207"

Narudibe na telefon:

SMISAO ZIVOTAI ST\IARANJAOBLIKOVATI

vLASTtrt zvor l

l

TRADIC|ONALN|M PUTEM INICIJACIJE lRUZE I KRIzA

:

A.M"O.R.C. - mistifno fllozofska, natkonfesinonalna 'li pclitidki nevezana internacionalna organizacija t,

A.M,O.R.C. 10000 ZAGREB, Razvorska 4tel/fax: (01) 3648-749

i

mobitel: A91/7275-AOT l

e-maif: amorc-zg@zg.htnet.hr ',

w\Alrff.amorc.hr www.amorc.org *. *.

_

- :FSlo$aljite m!. molim vas. besplatrru pi',atiu infornia5'1111 r'i3 5li-Jer;'.j e:jftssJ.

KRISTALNA DJECAOva knjigabavise mnogim pitanjimavezanim uiz novu generaciju uistinuposebne djece (na primjer sposobnostiscjeljivanja, povezanost s prirodom,prehrambene navike i tako dalje), a unjoj su osim toga ukljudeni I razgo-yori s Kristalnom djecom, njihovimroditeljima I uCiteljima.Autorica je uovoj knjizi poku5ala objasniti kakoovu djecu odrlati sretnima I zdra-vimao te kako izbjedi opasnosti koje bimogle naltetiti njihovoj posebnoj rra-darenosti.

ItvlE i FBEZIME

ULICA I Bi{OJ;F.O$TAN$KI BROJ I MJESTO-.--

,"' '.

.:"" .

0L16683-630

scan by krista

DOBRODOSLI U GLOBALNU POLICIJSKU DRZAVUSamo totalitarno druitvo moie apsolutnu sigurnost smatrati vriiednim idealom, ier onazahtijeva potpunu kontrolu driave nad iivotima gradana. Slobodu ne iini sigurnost. Slo'bodu iini sposobnost gradana da Zive bez upletania drZave.-

Ron Paul, dlan zastupnidkog doma SAD-a, u svojoj kolumni

ruzletipo podu. Krupni mu5karac munjevito podiZe ruku, dajuii miznak da se zaustavim. Drugom rukom poseZe za pojasom, koji jenadidkan svakakvom opremom. Zauzimam stav

Pitam se da li je invazija na Irak bila kr5enje Domoljubnog zako-na. Domoljubni zakon II, horor-nastavak Domoljubnog zakona l,dlankom 403 pro5iruje definiciju "oruLja za masovno uni5tenje"na svaku aktivnost koja utjede na medundrodnu trgovinu SAD-a ilinjihov izvoz. iini s. da su korporacije sjele na mjesto vlade doknitko nije gledao.

Stroj mojoj kuglici vate daje zeleno svjetlo, ija dobivam dozvoluda pokupim razbacani sadrZaj svog ruksaka i ukrcam se u avion.Zahvalirirti Domoljubnom zakonu, moji suputnici i svi Ameri-kanci mogu se osjedati puno sigurnijima sada kad su moje preponepretraZene.

Znate, nekada davno je biti lud neito znaiilo.Danas su svi ludi.-

Charles Manson, serijski ubojica i biv5i voda kulta

AKO BOLOVI POTRAJU, OBRATITE SE SVOMEDOKTORU ZAPROPAGANDU

Zivimo u prljavom i opasnom svijetu. Posto'je stvari koje iira javnost ne treba i ne smijeznati. Vjerujetn da demokracija cvieta ondakada vlada moie poduzeti legitimne korakeda saiuva svoje tajne, a tisak moie odluiitida li da objavi ono ito zna.

- Pokojna Katharine Graham,vlasnica Washington Posta

Susret s dr. SpiclomPutnidki avion bio je pun i teZak, ali pilot je

izveo savr5eno uzlijetanje. Sjedila sam kraj na-bijenog muikarca u ranim detrdesetim, s maloizraslom arneridkom vojnom frizurom.dekao nas je dug let.

Ubrzo sam shvatiia da taj dovjek outjec4jima leta na ljudsko tijelo zna vi5ei od profesionalnog civilnog pilota. Satisu prolazili. Popio je bocu Aussie Reda.einiio se da dobro poznaje Austraiiju; neSydney ili Melboume, nego udaljene kra-jeve sredi5nje Australije, u blizim baza.Podeli smo razgovarati o invaziji na Irak.

"Oslobadanje? To je dobra stvar zaAustra1ce... mi vi5e ne kupujemo fran-cuska vina."

Bilo je to pr-vi put da se nasmijao."Ali ankete pokazuju da australskaja-

vnost ne Lehrat" -

pobunila sam se.A1i dosad sam vei znala da govorimo razliditim jezicima. Joi

jednom se podrugljivo nasmijao kao da sam upravo ispridala vic.Bilo je jasno da je koncept birada smatrao smije5nim i nebitnim. Iznjegove perspektive, nije bilo nikakve veze izmedtt onoga Sto Zeleglasaii i onoga Sto radi vlada.

"U demu je problem?" -

upitao je. "Mi [SAD] smo ionako platiliaustralske avione, a oni fAustralci] su dobili ugovore za obnor,u."

Ti3ina.. Na neko vrijeme smo se polukli svako u svoj kut, praveiise da spavamo. Oboje smo vei prilidno dobro procijenili ono drugo.

Pitao me koje je moje konadno odredi5te. Slagaia sam. I on je toznao. Rekia sam mu da sam pozvana da odrZim govor.

Taj dio je bio istinit. Pitao me dime se bavim.Rekla sam mu

-

"PiSem o politici zdravstuene industrije, izmeduostalogl ru5im mitove."

"Kako to mislite?" -

zainteresirao se.Iako me na trenutak obuzeo osjedaj da je besmisleno podijeliti

moje nazore s njim, ipak sam nastavila."Kakoje dudno 3to nam'oni'govore da svjetskapopulacija i da-

lje izmide kontroli, kad je prirodni prirast naZapadtt vei godinamablizu nule, a vi5e od 80% afridkog stanovni5tva zanLeno je HIV-omi umire od AIDS-a, giadi i ratova."

Pravio se da ga to ne zanima, ali je nagnuo glanr prema meni.Nastavila sam. "Kako je iudno Sto nam 'oni' govore da se naS

Zivotni vijek produZava zbog dobre zdravsfvene zaStite, kada rakhara u epidemijskim razmjerima, skoro 42%o Amer'kanaca umrijet6e od srdanih bolesti, a zapadno zdravsfvo je postalo ubojicom brojjedan na Zapadl.3,a,5 Astma, alergije i autoimune bolesti porasle suza 40Yo; AIDS i druge epidemije, stare i nove, izmakle su kontroli.Gojaznost, mentaine bolesti, Alzheimerova bolest, ovisnosti i samo-ubojstua poprimili su razmjere epidemije, a detvrlina djecenaZapa-du i ve6ina diece u treiem svijetu sada Zivi u siromaitvu bez osno-vnih potrep5tina i zdravsfvene zaltite. Zar od toga nitko ne urnire? K

tome,86Yo ameridke djece ne moZe proii nastandardnom testu tjelesnih sposobnosti. Nijeli vi5e nego odito da se odekivani Zivotni vijekne produZava ni u svijetu ni u SAD.U?"

Na licu su mu se pojavili lagani tikovi. "Uzabludi ste"

- rekao je. "Smfinoj zabltdi."

"U pravu sam" -

fvrdoglavo sam odvratila."Ne, niste" * rekao ie. "Ja sam radio kao

Pentagonov analitidar. Ja analiziram infor-macije."

Eto, otkrio se. Zastala sam na trenutak dato probavim.

"Sto radite s informacijama?" * upitalasam, ne odekuju6i odgovor.

"Odakle ste vi dobili vaie informa-cije?"

- upitao je, ignorirajudi moje

pitanje."Sve je to dosfupno javnosti." Na-

brojala sam nekoliko studija. "Otkad sufarmaceutske kompanije i korporacijepreuzele zdravsfvenu zaititu, ona ubijaljude. Milijune"

-

rekla sam prkosno."I vi javno govorite te stvari?"

- po-

novio je."Ali to je istina" * ustrajala sam."Nemate nikakvih dokaza"

- tzazvao

l1le."Razmotrite neke dokazane dinjenice

o ameridkoj zdravstvenoj za5titi i spojitetodke."

- rekla sam. Navela sam izvore koji pokazuju da SAD, dtji

su zdravstveni sustav monopolizirale korporacije, ima najvi5i po-stotak smrtnosti dojendadi u usporedbi s 23 druge razvijene zemljedijije zdravstveni sustavjei uvijek dijelom u drZavnom vlasni5tvu."Ameridke zdravstvene korporacije su jaki lobisti i velikodu5ni fi-nancijski dobrodinitelji politidara na Capitol Hillu. SAD imaju 5Yosvjetskog stanovni5tva, a na njih ofrada 45Yo ukupne svjetske po-troinje na zdravstvo. Usprkos tome, Zivotni vijek u Americi niZi jenego u ostale 23bogate zemlje, cak je nizi nego u nekim zemljatnake6eg svijeta, kao Sto je Costa Rica."6,?,8,e "Ali ne zadugo" * speku-lirala sam. "Globalizacija izvozi ovaj model u ostatak svijeta." Onje izgledao uznemireno, ali morala sam zavr5iti. "To moZe znaditisamo da korporacijski zdravstveni sustav stvara bolest, invalidnost ismrt, i iz toga tzvla(i profit"

- rekla sam.

PROSINAC-SU E,EANJ 2004 www. nexusmagazrne. com NEXUS. 19

scan by krista

"Ne moZete to govoriti" -

prosiktao je."Da, mogu"

- odgovorila sam.

"Ne, ne moZete" -

namr5teno je ponovio."Za5to ne?""Zato jer..." Zastao je,traieC,ipravu rijed. "Jer je to povjerljivo.,,Uslijedilaje duga tiSina. Popioje i posljednju kap crvenog vina iz

svoje plastidne avionske daie. Zavalila sam se u svoje sjedalo, nasto-jeii izgiedati opu3teno. MoZda je to bilo glupo od mene, pomislilasam. Ali barem sam otkrila tko su to "oni".

Ali u tome i jest bit korporizacije: pokuiati iskljuiiti javnost izdonoienja odluka o njenoj sudbini, ograniiiti javnu raspravu,kontroltrati miiljenje, osigurati da fundamentalne odluke kojeodreduju upravljanje svijetom

- u proizvodnji, trgovini, distribu-

ciji, filozofiji, socijalnoj politici, vanjskim poslovima, svemu -

nebudu u rukamajavnosti, nego u rukama visoko koncentrirane pri-vatne moti. Zapravo, tirana koji ne polaiu raiunejavnosti.

- Profesor Noam Chomsky, u intervjuu za Corporate Watch

NOVA RJESENJA ZA BOLESNO DRUSTVOUziminje socijalne pravde u svoje ruke

Svakim danom eskalira, tiha, globalna epidemija brutalnih krimi-nalnih postupaka vlasti. O takvim zlodinima se rijetko govori, aliskupine gradana podinju pratiti njihova pojavljivanja

Nakon Sto sam se vratila iz Amerike, dwstosam odludila otkriti kakav je odgovor graatanana stvaranje globalne policijske drZave i njenebezbrojne opresivne parlamentame zakone.Uskoro sam otkrila rastu6u plimu aktivizmakoja ve6 sada daleko nadma5uje onu iz 1960-ih: samonikle gradanske inicijative, inicijativeza socijalnu pravdu i ljudska prava, studentskiaktivizam, aktivizam znanstvenika, aktivizampotro5ada, inicijative za demokraciju na djelu,istinu u medijima, istinu u medicini, nadziranjekorporacija, pa dak i islamski aktivizam. Glo-balni trend je u strmom porastu. I mijenja se uskladu sa zahtievima vremena.

Obidni ljudi sve viSe preuzimaju kon-trolu nad svojim Zivotima u svoje ruke, pridemu stvaraju promjene koje Zele vidjeti usvijetu. Iznenatlujuie velik broj ljudi odlu-duje se na taj korak zato Sto je razina ko-rupcije sustava postala krajnje odigledna,i sada skoro svi glasadi znaju da politidarinedemokratski donose zakone bez njiho-vog pristanka. Sve veii broj ljudi vi5e nijeu stanju trpjeti odbojne zakone koji gazeljudska prava. Grupe za socijalnu pravduponovno otkrivaju principe prirodnogzakona i druStvene tradicije obiiajnog za-kona (kojeg Oxfordski rjeinik engleskogjezika deflnira kao "zakon koji svoju sna-gu i autoritet temelji na univerzalnorn pristanku i primjeni u zajedniciod pamtivijeka."). Pokreti za obtiajni zakon nidu u cijelom svijetu, ibore se protiv socijaine, politidke i sudske nepravde.

Jedan od takvih pokreta zapodeo je u Australiji Malcolm McClu-re, koji desto i uspjeino prkosi parlamentarnim zakonima. On danaspo cijeloj zemlji vodi seminare i predavanja za pomoi i podriku lju-dima koji ustaju u obranu svojih primarnih ljudskih prava. MalcolmMcClure svoj pokret za obidajni zakon zove UPMART, ili "udru-

Zenje glasada slidnih stavova, ujedinjenih zajednidkim ciljevima,koji zagovaraju, brane i Zive svoja neotudiva ljudska prava". Onkategoridki tvrdi da se prema obidajnom zakonu, prirodnom zakonu,ustavnom zakonu i nadelima osnovnih ljudskih prava

- "Nikakav

parlamentarni zakon ne moZe isprijediti izmedu vas i vaSih temeljnihprava". Pokret je prona5ao istomi5ljenike u tisuiama ljudi koji suzahvaljujuii njemu prikupili snagu da ustanu u obranu svojih pravau raznim podrudjima. '-

Razotkrivanje kr5enja prava u sustavu za5tite mentalnogzdra-vljaOd svih oblika nejednakosti, nepravda u zdravstuttje najiokanrnijai nainehumaniia

Martin Luter King mladi

Represirmi zakoni o mentalnom zdravlju koji stupaju na snaguSirom svijeta smanjuju transparentnost i mogu6nost pozivanja naodgovornost, odigledno ovlaS6ujudi korporacijsku drZalu da naneodredeno vrijeme zatvara pojedince kako bi im prisilno davalalijekove i terapije koje mogu uzrokovati trajno odte6enj e mozga.1o

U nekim ameridkim drLavama odnedavno su uvedene obaveznekontrole mentalnog zdravlja, a aktivisti se boje da ie to dovesti donovih sluEajeva prisilnog tretiranja 1ijekovima.11,12 U zemljama sobiljem parlamentamih zakona sve ve6i broj zdravstvenih stanja po-

dinje se trpati pod kapu "mentalnog zdravlja".Rezultat toga je Sokantna izdaja povjerenja.Djeca i tinejdZeri koji su nekada trebaii lijede-nje samo od problema s drogama ili alkoholomsve de5ie se uvlade u sustav zaitite mentalnogzdravlja i desto zavrie na dugorodnom lije-denju psihijatrijskim lijekovima. Gradanskakomisija za ljudska praval3 i drugi promatradiistraZuju i razotkrivaju psihijatrij ska kr5enj aljudskih prava. Svi spominju znatno poveda-nje broja prituZbi na zlostavljanje od stranepsihijatara.

SedamnaestogodiSnji australski mladiilaredovno je pu5io marihuanu tijekom zadnje

godine Skole. Bio je bio omiljen u dru5-tvu i odlidan uienik. Mladii i njegovamajka potraZili su pomoi od osoblja uobliZnjem centru za hjedenje ovisnostio drogama i alkoholu, ali tamo su imrekli da mu trava "ne6e na5koditi". Joiuvijek zabrinuta, majka je odvela sinalokalnom lijedniku. Lrjednik op6e prakseposlao ga je psihijatru, koji je rnladiiupodeo prepisivati psihijatrijske lijekove.Nakon nekoliko tjedana, psihijatar jemladiia smjestio u mentalnu ustano\.u.Kad je stigao tamo, podeli su ga kljukatilijekovima. Nakon dvije godine, mladi6je trajno smje5ten u ustanovu i primio je

desetke 3ok-terapija bez majdinog pristanka. Kasnije je otkriveno daima opekotine od struje u obliku elektroda na gomjem dijelu trbuha,nastale prilikom Sok-terapija

Zadnjih sedam godina proveo je u mentalnoj ustanovi drogirando stupora jakim psihijatrijskim lijekovima. Sada vei covjek oddvadeset detiri godine, joi je uvrjek zatoden u mentalnoj instituciji,a njegovo op6e zdravstveno stanje strahovito se pogorSalo. Ugla-vnom drogiran lijekovima i nesposoban za komunikaciju, trese se i

20. NEXUS www. nexusmagazlne. com PROSINAC-SIIEEANI 2OO4

scan by krista

drhti izmedu snaZnih spazama i nesigumo tetura dok je na nogama'Preostalo vrijeme provodi u dugim periodima stuporoznog sna' Psi-hijatrijska ustanova odbila je dopustiti da mu se pruZi medicinskapomo6 izvana. Po miSljenju njegovog obiteljskog lijednika, mogudeje daje mozak tog mladog dovjekave6 nepovratno o5te6en' Njegovamajka sada poduzima korake u skladu s obidajnim zakonom kakobi prekinula psihijatrijsko zlostavljanje i omogudila poduzimanjenuZnih medicinskih mjera za lijedenje Stete kojaje nanesena njenomsinu.

Vradanje roditeljskih PravaBrojne su pride o djeci koja umiru zbog roditeljskog zlostavljanja

nakon Sto socijalne sluZbe ne poduzmu nikakve mjere iako su bileobavijeStene o tome. Medutim, u javnost se rijetko iznose pride otamnijoj strani vladinog zbriniavanjadjece.' Vlasti su jedanaestogodiSnju djevojdi-cur5 stavile pod skrbniStvo sudanakon Stoje jedan onkolog prijavio vlastima njeneroditelie koji joS nisu bili odludili hoieli pristati na kemoterapiju. Djevojdica jena silu podvrgnuta kemoterapiji tijekomdva mjeseca koje je provela zatodena ubolnici i pod straZom. Sudac Vrhovnogsuda naredio je ovaj prigilni tretman natemelju mi5ljenja onkologa. Medutim,lijednik nije mogao predoditi nikakvedokaze koji bi potvrdili vrijednost nje-govog tretmana. Obitelj je u viSe navratapokuSala sprijediti prisilnu terapiju, kojusu smatrali lijednidkim zlostavljanjem,ali u tome nisu uspjeli

- iako su svu svoju

u5tedevinu potro5ili na sudske procese' Otac djevojdice prikljudio sepokretu za obidajni zakon i sam je zastupao interes svog djeteta naiudu, gdje je povratio svoja i suprugina roditeljska prava'

Obrana naSih zdravstvenih slobodaLobi velikih farmaceutskih kompanija sve jade utjede na vladinu

politiku.16 Zbogtogase dogadaju nevicleni napadi na kori5tenje pri-"odnih terapija koje se ne temelje na sintetskimlijekovima, kao i na osobe koje pruZaju takvolijedenje. Novi zakoni o zdravstvenoj za5titi dalisu medicinskim odborima i kontrolnim organi-ma ovlasti pretraLivanla i zapljene. To bi bilorazumljivo kad bi se policijske-drZavne snagekoristile za otkrivanje varalica i nadrilijednika tenekompetentnih liiednika. Medutim, moZda i neiznenactuje previSe Sto se mo6 ovih zakona sadasamovoljno koristi za umemiravanje i zlostavlja-nje kvalificiranih tijednika i drugih zdravstvenihradnika ko.ii se bave prirodnom, altemativnom iliintegralnom zdravstvenom za5titom.rT

Pro5le godine je vladin tim navodno izvr5ioracij u kod j ednog australskog naturopata, kojemie pretraiena osobna imovina. Ovaj tihi, stariji'kvalificirani lijednik bio je uznemiren i Sokiranracijom, koju je navodno iz.vr5ilo 18 uniformira-nih nasilnika.rs

U novije vrijeme, joS jedan istaknuti australskiliiednik koji je postigao izvanredne klinidke re-zultate tretirajuii pacijente dijetama i dodacima

PROSINAC_SIiEEANJ 2OO4

prehrani postao je meta medicinskih regulatora u svojoj zemlji'Nekoliko godina su ga sluZbeno umemiravali. Ali kad se suodio spolicijskim ovlastima Odbora, "dobrovoljno" je pristao na umiro-vljenje umjesto da se upusti u sudske procese, za kojeje vjerovao daie biti skupi i stresni.re

Intemet je pun aktivisla za zdtavstvene slobode koji sada prateovo sluZbeno maltretiranje lijednika. Medutim, Tim Bolen, jedan odtakvih branitelja, objavljuje informacije o sve ve6em broju lijednikakoji se uspje5no suprotstavljaju vlastima.2o Iako su zlostavljanjajoSuvijek desta, javljaju se i neke pride o uspjesima.

Jedan australski lijednik, koji je uspjeSno ukljudio prirodnu medi-cinu u svoju svakodnevnu praksu, naSao se na udaru medicinskogodbora svoje zemlje zbog pitanja kao Sto je prituZbajednog patolo-Skog tuZitelja, koji je bio spomenut i u parlamentu kao osoba koja

sustavno ulaLe pntuZbe iskljudivo protivaltemativnih lijednika. Medicinskiodbor prihvatio je ovu laZnu prituZbui poku5ao iskoristiti svoje policijskeovlasti kako bi dobio dopu5tenje zaulaz na doktorov posjed. Predstavniciodbora zaustavljeni na licu mjesta do-ktorovim inzistiranjem da odbor pre-dodi razumne dokaze i odgovaraju6irazlog koji opravdava njihov ulaz nanjegov posjed. Odbor to nije mogaoudiniti. Ovaj lijednik je ostao primjergorljivog branitelja ustavnog zakona isocijalne pravde.2r

Primjena obiiajnog Prava na na-Sim civilnim slobodama

Od ll. rujna policijske snagepoprimile su militaristidki izgled okupacijske vojske zahvaljujuiiupotrebi nesmrtonosnog oruLja i druge opreme za guSenje nemira.iak i u razvijenim zemliama,policijske snage, koje su nekada bile usluZbi sigumosti i obrane prava zajednice, sada pomoiu brutalnostipoku5avaju uguSiti zakonite aktivnosti kao Stoje pravo na neslaga-nje. Medutim, kako se prlla ruzvi1a, dini se da je sve vi5e obidnihljudi .

< Deiki iz odjela za odnose s javnoitu smislili su kako da se riieiimo tuzbi. Proiiriltsmo pravnu definiciiu 'nuspojava'tako da ukljuiuie i smrt' >

*:,.-, gFf,f,:i*SgSt.n4L$ r4c

www. nexusmagazlne.com NEXUS.2I

scan by krista

Principi obidajnog prava primjenjuju se u mnogim okruZenjima.U srpnju 2004, policija je prosvjednike koji su pred Nacionalnimkongresom Demokata u Bostonu protestirali protiv gu5enja civilnihprava poku5ala utjerati u prostor ograden Zidanom mreZom, iancimai bodljikavom Zicom. Mnogi prosvjednici rekli su da je ogradeniprostor izgledao poput koncentracionog logora. Okolicom je patro-liralo 5.000 policajaca, vojnih rezervista i federalnih agenata, a nadgiavama su kruZili helikopteri. Grad Boston je po svemu debitiraokao prava policijska drLava. Mnogi prosvjednici su nevoljko pristaliuii u prostor okruZen bodljikavom Zicom, i kasnije su se na to usmenotuZili. Medutim, velik broj prosvjednika odbio je udi u zonu koju suvlasti ironidno nazvale >.22 Odiudno su se po-zvali na svoje jednostavno obidajno pravo nepristajanja na nepravdu.VaZnost tog dogadaja zasjenila je sve druge dogadaja toga dana.

Rutinsko provodenje zakona takoder postaje sve nasilnije. Pode-tkora 2004, sredovjedni fidZijanski par23 iz zapadnog dijela Sydneyavozio se u svom kombiju na posiovni sastanak.Policija je zaustavila kombi i suprugu, koji jevozio, napisalakaznu zbog manjeg prometnogprekriaja. Nekoliko trenutaka nakon Sto jesupruga preuzela volan, poiicija ih je ponovnozaustavila zbog istog prekrsaja.

Gospotla je objasnila da _su ved jednom ka-

injeni zbog istog prekrSaja, i da su to pitanjeu svakom sludaju namjeravali odvesti na sud.(Ta vrsta policrjskog zlostavljanja kada segratlani vi5e puta za redom zaustavljaju zbogiste stvari poznata je kao .) Uslijedila jekratka ali pristojna rasprava, a policijaje za tovrijeme pozvala pojadanje. Nakon nekolikominuta, zbog manjeg prometnog prekr-Saja, kombi ovog para okruZiloje sedampolicrjskih automobila s 15 policajaca.Nakon par minuta, jedan policajac razbioje poluotvoreni prozor kombija i izvukaogospodu vani. Mi5idavi mladi policajcinasmuli su na gospodu i oborili ju natlo. Zenaje ostavljena da leZi kraj ceste sfrakturom ramena i posjekotinama od ra-zbijenog stakla. Dva odevica potvrdila suistinitost ovog dogadaja. Bradni par sadapoduzima prve pravne korake protiv poli-cajaca koji su sudjelovali u incidentu.

Energidnu, sredovjednu Zenu iz Melbo-urna2a 2003. je zaustavio poiicajac i za-pisao zbog navodnog manjeg prometnogprekrsaja. Rekla muje daje pitanje prekr5aja spremna raspraviti nasudu, ali joj se ne

.svida to Sto je, po njenom mi5ljenju, policajac pre-koradio svoje ovlasti. iinilo se da se policajac naljutio Stoju njego-va demonshacija moii nije upla5ila. To je dovelo do kampanje lovana orru Zenu, prilikom koje ju je policija zaustavila barem 17 puta.Jedan policajac je njeno vozilo zaustavio pet puta, a drugi u detirinavrata. Nakon 3to bi im dala sve potrebne detalje i bila spremna zaodlazak, policajci bi u veiini sludajeva pretraZivali automobil poku-Savaju6iju 5to duZe zadrlati.

Otada je ova iena barem devet puta branila samu sebe pred su-dom. Tri sludaja zawsila su na Vrhovnom sudu. Zena nije imalanikaklu prethodnu pravnu obuku, ali se pozivala na osnovne prin-cipe obidajnog zakona koje je naudila na radionicama UPMARTAu kojima je sudjelovaia. Podigla je optuZnicu protiv policije koja juje, po njenom miSljenju, zlostavljala. Njeno ispitivanje policajca na

stolici za svjedoke za njegaje bilo zastra5ujude iskustvo. Ona ustrajena jasnom pravnom argumentu koji se temelji na njenom dvrstomuvjerenju da ima pravo braniti svoja osnovna prava, i ne Zeli popu-stiti pred nepravdom.

Neotudivo ljudsko pravo je pravo koje ie uviiek s vama; ono ie diovas i ne moie ga se odvojiti od vas. To je pravo koje vam ne moie za-iamiiti ioujek ili vlada. Neotudiva ljudskrt prava su esenciialno obi-ljeije naieg postojanja. Neotudiva prava dao namje stvoritelj svegaito postoji, i njih ne mogu podiieliti zemaljske vlasti. Oni koii od sudatraie dozvolu da uZivaju svoja neotudiva liudska prava traZe dozvoleod ljudi koji se samo prave da imaju ovlasti odluiivati o tome.

- Malcolm McClure

Stvaranje zona slobodnih ljudiPo svemu sude6i, pokreti za socijalnu pravdu su u zapanjujuiem

porastu, i podinju mijenjati trenutni trendkorporizacij e, politidke represij e i korupcij e.Institucije i korporacije se sve deiie pozivajuna odgovomost. Pokret UPMART Malcol-ma McClurea trenutno pomaZe korisnicimazdravstuene za5tite da od lijednika zabtijeva'ju da ih todno informiraju o cijepljer4'ima idrugim procedurarna, ili da snose odgovor-nost za mogude Stete.

Sve je vedi broj zajednidkih fuZbi -

u imedjece dije je zdravlje naru5eno cijepljenjem,djece nezakonito oduzete od svojih roditeija,korisnika zdravstvenih usluga koji traZe svo-je pravo na prirodno lijedenje, i lijednika koje

je zlostavljao zdravstveni sustav.Jedna UPMAM-ova zajednidka tu-

Zba, UCAR, pokenutaje s ciljem zaititeprava gradana da ih na sudu zastupajuosobe po njihovom izboru

- dime se

pravno zastupanje lelt udiniti poitenimi financijski dosfupnim.2s Za to vrijeme,radaju se altemativne zadruge, kao i al-temativne registracije motomih vozila,banke i osiguravajuia dnr5tva. Rastebroj samodovoljnih zajednica koje seoslanjaju na vlastita sredstva i pravneinstrumente. lzgleda da su to ideje dijeje vrijeme do51o. Malcolm McClure pri-mio je molbe da svoje nadine borbe zaobidajni zakon donese i u druge zemlje,

ukljudujuii SAD, Novi Zeland i Tajland.Uz pomoi pokornih medija glavne struje, vlade nastavljaju stva-

rati carsfva zakona kojima se dovjedanstvo Zeli pretvoriti u roblje.

Pa ipak, stvara se svjetska mrela

,l:,'.:,:

rxi: .'t ,

:-,..

',::.:,)a

JATROGENEZAUZROKOVANA LIJEKOVIMA: Kako znamo da su lijekovi sigurni?JoS jedan aspekt znanstvene medicine koji javnost \zima zdravo za gotovo je ispi-I tivanje novih lijekova. Lijekovi se opienito testiraju na osobama koje su relativnoI zdrave i ne uzimaju druge lijekove koji bi mogli u{ecati na rezultate (zanzliku odl|,/ kategorije ljudi koji uzimaju lijekove zato Sto su bolesni i trebaju lijedenje). Aii kad

se ti novi lijekovi proglase (sigurnimo) i uttu na liste lijekova koji se izdaju nd recept, pri-rodno je da 6e se koristiti na ljudima koji uzimaju ruzne dntge lijekove, i koji takoder imajubrojne druge zdravsfvene probleme. Tada podinje nova faza ispitivanja lijekova

Egger je upozorio i na to da, u Americi, trenutni nadin uzgojaZivotinja u nehigijenskim uvjetima i premalo. prostora dovodi doneprestanog stresa i zahtijeva veliku primjenu antibiotika. Rekaojeda 6e se ti uvjeti morati promijeniti, i da 6e se primjena antibiotikamorati smanjiti.

U Americi se svake godine na ljudima primijeni 1400 tona an-tibiotika. S populacijom od 284 milijuna Amerikanaca, ta kolidinaje dovoljna da se svakom muSkarcu, Zeni i djetetu godi5nje da 10dajnih Zlidica distih antibiotika.

Egger kaie da je neprestana izloienost djelovanju antibiotikaizazvala promjene kod patogenih mikroorganizama kao Sto su naprimjer Streptococcus pneumoniae i Enterococcus.

Skoro polovini pacijenata s infekcijarna gomjih di5nih puteva uSAD-u njihovi lijednici jo5 uvijek daju antibiotike.5r Prema Centruza kontroiu bolesti, 90% infekcija gornjih di5nih putova je virusno, ine bi ih trebalo lijediti antibioticima.

U Njemadkoj je prevalencija sisternske primjene antibiotika koddjece u dobi od 0 do 6 godina 42,9Yo.s2

Podaci dobiveni iz devet ameridkih zdravstvenih pianova iznerlu1996. 12000. za primjenu antibiotika kod 25.000 djece pokazuju dase primjena antibiotika smanjila. Primjena an-tibiotika kod djece u dobi od tri mjeseca do trigodine smanjilaseza24%,s2,46 na 1,89 pre-pisanih antibiotika po pacijentu godi5nje. Koddjece od 3 do 6 godina doSlo je do 25o/o-tnogsmanjenja, s 7,47 na 1,09 prepisanih antibiotikapo pacijentu godi5nje. A kod djece od 6 do l8godina, primjena antibiotika smanjena je za16%, s 0,85 na 0,69 prepisanih antibiotika popacijentu godi5nje. fPediatrics, rujan 20031.53Iako je primjena antibiotika smanjena, podacipokazuju da se u prosjeku svakom djetetu uAmerici prepi5e 1,22 antibiotika godi5nje.

Beta hemolitiini streptokok grupe A jejedini desti uzrok grlobolje koji traZi an-tibiotike, a jedina preporudena terapija jepenicilin ili eritromicin. Medutim, 90%grlobolja uzrokovano je virusima.

Autori ove sildije IJAW, 12. rujna20011 procjenjuju da je izmedu 1989.| 1999. u SAD-u 6,7 milijuna odraslihosoba zatraLilo hjednidku pomod zboggrlobolje; u 73% sludajeva prepisani suinr antibiotici. Nadalje, pacijenti tretira-ni antibioticima u 68''/o sludajeva dobilisu antibiotike Sirokog spektra, Sto nijepreporudljivo. Autori su primijetili da jeizmedu 1989. i 1999. do51o do znatnogpoveiania primjene novijih i skupljihantibiotika Sirokog spektra i smanjenja primjene penicilina i eritro-micina.5a Ako su antibiotici prepisivani u 73% sludajeva, a bili supotrebni u samo 10o/o, to predstavlja 63% ili ukupno 4,2 milijunaposjeta zbog grlobolje koji su zavr5ili s nepohebno prepisanim anti-bioticima izmedu 1989. i 1999.

Richard Besser iz Centra za kontiolu bolesti (CDC) rekao je dase godi5nje nepotrebno prepide 20 milijuna antibiotika za lijedenjevirusnih infekcrja. 2003. spomenuo je da se radi o desecima mili-juna nepotrebnih recepata za antibiotike.''t" Ntjedna od ovih brojkine uzima u obzir nepohebnu primjenu antibiotika kod bolesti kojenisu fatalne, kao npr. kod akni, crijevnih infekcija, koZnih infekcija,infekcija uha i tako dalje.

Problem s antibioticima: uni5tavaju Zivot17. rujna 2003,'CDC je ponovno pokrenuo program, zapodet

1995, pod nazivom .55 To je kampanja vrijedna 1 ,6 milijuna dolara, diji je ciij pouditipacijente o prekomjernoj i neprikladnoj primjeni antibiotika. Veiiniljudi upoznatih s altemativnom medicinom opasnosti od prevelikeupotrebe antibiotika poznate su vei desetljedima. Konadno se i vla-da usredotodila na taj problem, pa ipak ulaZe samo siduine kolidinenovca u borbu protiv jatrogene epidemije koja koSta milijarde doiarai odnosi tisu6e Zivota.

CDC upozorava da je 90o/o infekcija gorrlih di5nih putova, uklju-duju6i i infekcije uha kod djece, virusno

- a virusne infekcije ne

lijede se antibioticima. ViSe od 40% od oko 50 milijunarccepatazaantibiotike koji su svake godine napisani u hjednidkim ordinacijamabilo je neprimjereno.2 A primjena antibiotika kada oni nisu potrebnimoZe dovesti do razvoja smrtonosnih sojeva bakterija otpomih na li-jekove i uzrokovati vi5e od 88.000 smrtnih sludajeva zbog infekcijadobivenih u boinici.e

Metlutim, izgleda da CBC za neprimjerenu upotrebu antibiotikaokrivljuje pacijente, iako se ovi iijekovi mogu dobiti samo putem

recepta od iijednika koji bi trebali znatikadaih treba prepisati. Dr. Richard Besser, voditeljprograma Budi pametan, kaZe: On kaie da program Budi pametan56A u demu se sastoji

takotler zasluZuje kritike zato Sto se fokusira samo na prekomjemuupotrebu antibiotike. Danas je stanje jednako lo5e sa svim klasamalijekova koji se izdaju na recept.

Lijekovi oneiiSduju naSe izvore vodeDoiii smo do todke zasi6enosti lijekovima koji se izdaju na recept.

DoSli smo do toga da svaka testirana vodena povr5ina sadrZi mjer-ljive kolidine rezidra lijekova. Preplavljeni smo lijekovima. Toneantibiotika koriStenih u uzgoju iivotinja, koje odlaze u podzemne iokolne povr5inske vode, izaziva}u otpornost na antibiotike kod klicau kanalizaciji, a te se klice nalaze i u naSim izvorima pitke vode. Uzahodsku Skoljku bacamo tone lijekova i produkata njihove rvgra-dnje, koji takoaler pronalaze put do na5ih izvora vode. Nemamo ni-kaklu ideju o tome kakve bi dugorodne posljedice po na5e zdravljemoglo imati uzimanje mje5avine lijekova i njihovih razgradnih pro-dukata. TojejoSjedna vrstajatrogenih bolesti koje nisrno u stanju upotpunosti izmjeriti.5&67

Jatrogeneza uzrokovana protuupalnim lijekovimaEpidenrija jalrogeneze nije pogodila samo Ameriku' U jednom

istraZivanju je testirano osnovno farmakoloSko znanje i praksa uprepisivanju nesteroidnih protuupalnihlijekova (NSAID) kod 1.07 2 lijednika opiemedicine u Francuskoj. Medu desto prepi-sivanirn lijekovima, nesteroidni protuupal-ni hjekovi su na pwom mjestu po brojuozbiljnih neZeljenih reakcija. Iz rezultataistraZivanja moZe se zakljuditi da lijedni-ci opie medicine nemaju odgovaraju6eznanje o ovirn lijekovima i nisu u stanjudjelotvomo iza1i na kraj s nepoZeljnimreakcijama.6s

IstraZivanje provedeno na reprezentati-vnom uzorku od 125 pacijenata u speci-jaliziranim klinikama za lijedenje bolovau juZnom Londonu otkriio je postojanjei ovakvih moguiih jatrogenih faktora -.6e

Jatrogeneza uzrokovana kemoterapijom rakaNjemadki biostatistidar dr. sc. UlrichAbel je nakon desetaka obja-

vljenih radova o kernoterapiji raka 1989. napisao monografiju podnaslovom . Kasnijeje u kraiem obliku objavljena u strudnom medicinskom dasopisulB iomed. Pharmac o ter. 46( 1 0), 1 9921.70

Dr. Abel je predstavio iscrpnu analizu klinidkih pokusa i publika-cija s vi5e od 3.000 dlanaka o vrijednosti citotoksidne kemoterapijekod uznapredovalog epitelnog raka. Epitelni rakje najbolje proudenitip raka; nastaje u epitelu koji oblaZe unutarnje povr5ine tjelesnihorgana kao 5to su dojke, prostata, pluia, Zeludac i crijeva. Iz tihmj-esta rak obidno prodire u susjedna tkiva i Siri se do kostiju, jetre,plu6a ili mozga.

Na temelju svoje sveobuhvatne analize, dr. Abel je zakljudio da nepostoje izravni dokazi da kemoterapija produZuje Zivot pactl-enata suznapredovalim karcinomom. Rekao je da je kod raka malih stanicap1u6a, a moZda i kod raka jajnika, korist od terapije tek neznatna.Dr. Abel dalje tvrdi: ViSe odjednog desetljeia nakon Stoje dr. Abel objavio rezultate

svoje iscrpne analize kemoterapije, dini se da nema nikakvog sma-njenja njene primjene kod uznapredovalog karcinoma. Na primjeqkada konvencionalna kemoterapija i zradenje ne djeluju na preven-ciju metastaza kod raka dojke, najde56e se primjenjuje kemoterapijavisokim dozama (HDC) uz transplantaciju matidnih stanica (SCT).

Medutim, u oZujku 2000, rezultati najveieg dosad provedenogmulticentralnog randomiziranog kontroinog pokusa pokazali su daHDC i SCT nemaju nikakvih prednosti u usporedbi s produZenjemmj esedne kemoterapij e konvencionaln im dozama.l 1

Postotak preZivljavanja grupe pod HDC/SCT tretmanom bio jedak i neSto niZi. Autori napominju da su se ozbiljni nepoZeljni udincikodHDC grupe javijali deiie nego kod grupe na standardnoj dozi. UHDC grupi do5lo je do jedne smrti povezane s terapijom (unutar 100dana terapije), a u grupi na konvencionalnoj kemoterapiji ntje bilonijedne. U pokusu su sudjelovale samo Zene zakoje se vjerovalo daimaju najve6e Sanse za pozitivnu reakciju na terapiju.

Takoder, nema nijedne sveobuhvatne sfudije poput one dr. Abelakoja bi nam rekla da li je u statistikama o preZivljavanju pacijenata srakom do5lo do bilo kakvog pobolj5anja od 1989.

Zapravo, trebali bismo istraZiti nijeli sama kemoterapija, umjesto napre-dovanja izvorne bolesti, odgovoma zasfuaranje metastaza.

I dalje se pitamo za5to se ne koristedobro istraZene alternativne terapijeprotiv raka.

Farmaceutske kompanije pladajul

NEPOTREBNE KIRURSKE PROCEDURESaZetak:

.1974. se godi5nje obavljalo 2,4 milijuna nepotrebnih kirur-Skih operacija, 5to je imalo za posljedicu 11.900 smrtnih sluiaje-va i godi5nje troSkove od 3,9 milijardi dolara.73,7a

. 2001. obavljeno je 7,5 milijuna nepotrebnih kirurSkih proce-dura, Sto je uzrokovalo 37.136 smrtnih sluiajeva i tro5kove od122 milijarde dolara (po teiaju dolara tz1974).3

Pri proudavanju nepotrebnih kirur5kih zahvata jako je te3ko dodido todnih statistidkih podataka. Dr. Leape je 1989. napisao da je mo-Lda30% kontroverznih kirurikih procedura nepotrebno. U kontro-verznu kirurgiju spada carski rez, vailenje krajnika, vatlenje slijepogcrij eva, vadenj e maternice, gastrektomij a kod goj aanosti, poveianj egrudi i elektivno pove6anje grudi.74

Prije trideset godina, 1974, Kongresni odbor za unutarnju i vanj-sku trgovinu odrZaoje sasluSanje o nepotrebnoj kirurgiji. Otkrivenoje da 17,60/" preporuka za operaciju nije bilo potvrtleno drugimmi5ljenjem. Pododbor Predstavnidkog doma za nadzor i istrage jena temelju ovih brojki procijenio da je u cijeloj zemlji godiinjeobavljano 2,4 milijuna nepotrebnih kirurikih zahvata, Sto je dovelodo 11.900 smrtnih sludajeva uz godi5nje tro5kove od 3,9 milijardidolara.73

Ukupan broj 50 najde56ih medicinskih i ki-rur5kih procedura u 2001 . bio je 41,8 milijuna.Ove brojke dobivene su od Projekta kontroletro5kova i kori5tenja sredstava u zdravstyuunutar Agencrje za istraZivanja i kvalitetu uzdravsfiu.l3 Uzmemo li 17,6% koje Kongresniodbor za unutamju i vanjsku trgovinu 1974.spominje kao postotak nepotrebnih kirur5kihprocedura, i pomnoZimo li s postotkom smrtno-sti iz 7974, do6i iemo do brojke od 7,5 milijuna(7.489.'118) nepotrebnih procedura i 37.136umrlih, uz tro5kove od 122 mrlijarde dolara (potedaju dolara i21974).

IstraZivadi su napravili vrlo slidnuanahzu, primijeniv5i podatak tz 1974. o17,60/o

vama trebalo izvje5tavati jednako kao o kolidini polena u zraku iliindeksu smoga?

Prestanimo skrivati istinu od samih sebe. Samo kad se usredoto-dimo na probleme i postavimo prava pitanja moZemo se nadati da6emo prona6i rje5enja.

MoZda nam naziv stvara iluziju da medicinaStiti zdravlje. Alopatska medicina ne Stiti zdravlje, nego bolest. Pro-udavajuii podatke o smrtnosti dobivene od Projekta kontrole troiko-va i kori5tenja sredstava u zdravstvu (HCUP) koji je dio Agencije zaistraZivanja i kvalitetu u zdravstuu (AHRQ vlade SAD-a, prona5lismo mnoge zanimljive todke.lr Radunalni program HCUP-a kojiizradunava godiinje podatke o smrtnosti za sve bolnice u SAD-uvrijedi onoliko koliko vrijede Sifre koje se unose u sustav'

U dopisivanju s HCUP-om putem elektronske po5te redeno namje da se stopa pomora navedena u tablicama i dijagramima za svakuproceduru ne odnosi nuZno na proceduru, vei samo znadi daje netkotko je primio tu proceduru umro ili od izvorne bolesti ili od proce-dure. Stoga nema nadina da se sazna koliko je todno ljudi umrlo ododredene procedure.

Takoder, ne postoje Sifre za Stetne nuspojave lijekova, niti za ki-rurSke nezgode i medicinske pogreike. Dok ne bude postojala Sifraza medicinske pogreike, statistike o ljudima koji umiru od raznihvrsta medicinskih pogre5aka ostat ie skri-vene u opdim statistikama. Postoji Sifra za, kaoi Sifra za . Me-dutim, broj umrlih koji se navodi u ovimkategorijama vrlo je nizak, i nije usporedivs podacima iz studija kao Sto je ona obja-vljena r JAMA-lr koja kai:e da je godi3njebilo prosjedno 106.000 smrtnih sludajevauzrokovanih lijekovima na recept.

Zaito se medicinske i kirur5ke procedu-re ne prouiavaju?

1 978. ameridki Ured zaprocjenu tehno-logija (OTA) izvijestio je

- .83 OTA je 1995. usporedila medicinsku tehnologiju osamzemalja (Australije, Kanade, Francuske, Njemadke, Nizozemske,Svedske, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a), i ponovno je primije-tila da je mali broj medicinskih procedura u SAD-u bio podvrgnutklinidkom ispitivanju. U izvje5taju takotler stoji da je smrtnostnovorodendadi visoka i Zivotni vijek kratak u usporedbi s drugimrazvij enim zemlj ama.8a

Iako je ovaj izvjestaj star skoro I 0 godina, sve ovo dobrim dijelomvrijedi i danas. U izvjeitaju se za visoke trolkove zdravstua izravnookrivljuje medicinski sustav slobodnog poduzetni5tva i dinjenicada ne postoji nacionalna politika zdravstvene za5tite. Opisuje seneuspjeh vladinih poku5aja obuzdavanja troikova zdravstva zbogmotiviranosti profltom i trZi5nih pobuda prisutnih u financiranju iorganiziranju zdravstvene zaStite, ukljudujuii privatna osiguranja,bolnidki sustav, lijednidke usluge, te industriju lijekova i medicinskeopreme. Dok mi pokuSavamo unaprijediti zdravsfvenu zaStitu, una-predenje za5tite bolesti cilj je slobodnog poduzetni5tva.

nazivje zadnjeg izvje5taja lJredaza procjenu tehnologija, kojije ukinut 1995. To je, takoder, i moZda posljednje iskreno, temeljitorazmatranje moderne medicine. ZbogvaZnosti ovog izvje5taja od 60stranica prilaZemo njegov saZetak koji se nalazi u Dodatku [moZe

se pronaii na NIA-inoj web-lokaciji, http:i/www.nutritioninstitute-ofamerica.org].

Konalno se izvje5tava o kirur5kim pogre5kamaSamo nekoliko sati prije dovr5enja ovog rada, statistike o smrtnim

sludajevima povezanim s kirurgijom postale su dostupne. U studrjiAgencije za istraLivanjai kvalitetu u zdravstvu, objavljenoj u JAMA-I [8. listopada 2003], dokumentirano je 32.000 smrtnih sludajevauglavnom povezanih s kirurgijom, koji su ko5tali 9 milijardi dolarai bili uzrok 2,4 milijuna dodatnih dana boravka u bolnici tijekom2000.85 U priop6enju za tisak povodom studije, direktoricaAgencijezaistraLivanjai kvalitetu u zdravstuu, Carolyne M. Clancy, dr. med.,priznala je: 86

IJ analizi administrativnih podataka iz 20Yo bolnica u cijeloj ze-mlji pra6eno je 1 8 vrsta kirur5kih komplikacrja, ukljudujuii postope-rativne infekcije, strana tijela ostavljena u ranama, ponovno ofvara-nje kirur5kih rana i postoperativna krvarenja. U istom priop6enju zatisak, autori studije kaZu: Takoaler su ustvrdili: Jedan od autora, dr. Zhan,kal,e dabi bolja medicinska praksa, ukljuduju6inaglasak na boljem pranju ruku, mogiapomo6i kod smanjivanja broja oboljelihi umrlih.

Popratni uvodni dlanak u JAMA-i,kojeg je napisao istraZivad zdravsfvenihrizika, dr. Saul Weingart s Harvardskogmedicinskog centra dakonice Beth Isra-el, kaZe: 87

Nepotrebna rendgenska snimanjaU vrijeme otkriia rendgenskih zraka, nitko nije znao kakve su

dugorodne poslj edice izlaganja ioniziraju6em zradenjtt. I 950-ihsu mjesedni fluoroskopski pregledi u lijednidkin ordinacijama bilirutinski postupak. Mogli ste dak uii u mnoge prodavaonice cipela igledati kosti svojih nogu

- gledanje kostiju bilo je zabavna novost.

JoS uvijek ne znamo konadne posljedice na5ih podetnih ludorija srendgenskim zrakama.

Bilo je uobidajeno snimati trudnice rendgenskim zrakama radimjerenja Sirine zdjelice i utvrtlivanja da li se radi o blizancima. Ko-nadno je u 37 velikih rodili5ta provedeno istraZivanje nad 700.000djece rodene izmedu 1947 . i 1964. Djeca majki koje su bile na sni-manju zdjelice rendgenskim zrakama bila su usporedena s djecommajki koje nisu bile izlolene rendgenskom zralenju. Broj umrlih odraka bio je 40"/o veti kod djece ozradenih majki.88

U dana5njoj medicini, koronarna angiograflja je invazivna kirur-Ska procedura uvoclenja cjevdice kroz krvnu Zilu iz prepona do srca.Da bi se doSlo do bilo kakve korisne informacije tijekom angiogra-flje obavlja se skoro neprekidno snimanje rendgenskim zrakama,pri demu je minimalna doza zradenja izmedu 460 i 1.580 mrem.Minimalno zra(enje kod rutinskog rendgenskog snimanja pluia je 2mrem. Rendgensko zradenje se akumulira u tijelu, i dobro je pozna-

PROSINAC_SIJEEANi 2OO4 wwwnexusmagazine.com NEXUS.27

scan by krista

to da ioniziraju6e zradenje kori5teno u rendgenskim proceduramauzrokuje mutaciju gena. MoZemo samo nagaclati kakav utjecaj nazdravlje imaju ovako visoke doze zradenja. Strudnjaci uspijevajuprave udinke udiniti nerazumljivim koriStenjem statistidkog Largo-na, kao Sto je .8e

Metlutim, dr. John Gofman, koji vei 45 godina proudava utjecajezradenja na ljudsko zdravlje, spreman je detaljnije objasniti Sto di-jagnostidke rendgenske procedure dine na5em zdravlju. Dr. Gofmanje lijednik s doktoratom iz nukleame i fizikalne kemije. Radio je naManhattanskom nuklearnom projektu, otkrio je uranij 233, prvi jeizolirao plutonij, a od I 960. proudava djeiovanie zra(enja na ljudskozdravlje. S pet znanstveno dokumentiranih knjiga od ukupno 2.800stranica, dr. Gofman iznosi dwste dokaze da medicinska tehnologija* posebno rendgenske zrake, CT skeniranja, mamografija i fluo-roskopija

- doprinosi nastanku 75o/o novih sludajeva raka. Njegov

izvjeStaj na 699 stranica (dopunjeno 2000.),e0pokazuje da je s pove6anjem broja lijednika na nekom podrudju ipove6anjem broja dijagnostidkih pretraga rendgenskim zrakamapovezan porast obolijevanja od raka i ishemijskih srdanih bolesti.Dr. Gofrnan pojainjava da Stetu ne uzrokuju samo rendgenskezrake, nego kombinacija rizidnih faktoramedu koje spada 1o5a ishrana, pu5enje,pobadaji i kori5tenje pilula protiv zaEeda.Dr. Gofman predvida da ie 100 milijunapreranih smrti u sljedeiem desetlje6u bitiposljedica ionizirajudeg zra(enja.

U svojoj knlizi Preventing Breast Can-cer dr. Gofrnan kaZe daje rak dojke vodeiiuzrok smrti medu ameridkim Zenamau dobiod 44-55 godina. Buduii da je tkivo dojkevrlo osjetijivo na zraEenje, mamogrami bimogli biti uzrok raka. Rizik mogu pove6atigenetske predispozicije, ranije nastale be-nigne bolesti dojke, umjeha menopauza,gojaznost i hormonska neravnoteZa.er

iak i rendgensko zradenje kod bolovau ledima nekoga moZe odvesti na saka6enje kirur5kim noZem. Dr.Samo, poznati njujor5ki ortopedski kirwg, otkrio je da rendgenskezrakene govore uvijek istinu. U svojoj knjizi on navodi istraZivanjaprovedena na normalnim ljudima koji ne osjeiaju ni najmanje bolo-ve u ledima, iako rendgenske snimke pokazuju da imaju deformacijekralje5nice. Druga istraZivanja su pokazala da neki ljudi s bolovimau ledima mogu na rendgenskoj snimci imati normalnu kraljeSnicu.Dr. Samo iz toga zakljrtduje da ne mora postojati bilo kakva vezaizmedu bolova u ledima i abnormainosti kralje3nice na rendgenskojsnimci.ez Medutim, ako osoba koja ima bolove u ledima sludajnoima i abnormalnosti na rendgenskoj snimci, moZe zavriiti na opera-ciji, Sto ne mora imati utjecaja na bolove, a ponekad moZe dovesti ido njihovog pojadanja i trajne invaiidnosti.

Osim toga, lijednici desto traZe rendgenske pretrage kako bi seza5titili od tuZbi zbog nesavjesnog lijedenja i kako bi ostavili dojamda ni5ta ne Zele prepustiti sludaju. iini se da su lijednicima njihovistrahovi vaZniji od interesa pacijenata.

NE POTREBNE HOSPITALTZ ACTJESaietak:g ![$d, nepotrebno je hospitalizirano 8p milijuna (8.95.033) ljudia

U jednom istraZivanju o nepotrebnim hospitalizacijama iz 7986,dva lijednika pregledala su 1.132 zdravstvena kartona. Otkrili su daje 23% svih primanja u bolnicu bilo nepotrebno, i da se dodatnih17o/o slutajeva moglo rijeiiti u ambulantama. Osim toga 34o/o odsvih dana provedenih u boinici bilo je nepotrebno, i moglo se izbje-6i.e3 Postotak nepotrebnih primanja u 1990. bio je 23,5Yo.ea 1999. jenovo istraZivanje potwdilo podatak o 24o/o nepotrebnih primanja,Sto ukazuje na postojan obrazac od 1986. do 1999.,e5 po kojem sesvake godine obavi oko 24o/o nepotrebnih primanja. Uvrstimo li ovebrojke u dana5nje stanje koriste6i se bazom podataka HCUP-a, uku-pan broj pacijenata otpu3tenih iz ameridkih bolnica u 2001. bio je37 .787 .647 .13 Ovi podaci govore da se 24Yo ovih hospitaiizacija nijetrebalo dogoditi. To takoder znadi da je 8.925 .033 ljudi bilo izlotenonepokebnim medicinskim intervencijama u bolnicama, Sto predsta-vlja skoro devet milijuna moguiih jahogenih sludajeva.a

Nastavlja se u idutem broju...

Napomena urednika:Zbog ograniienosti prostora, nismo u moguinosti objaviti

popratne biljeike uz ovaj ilanak (osim nekih kratkih detaljaumetnutih u tekst unutar uglatih zagrada). Umjesto toga,objavili smo ih zajedno s tlankom na naSoj web-lokaciji, http:l/www.nexusma gazi ne,com.

Vlasnik autorskih prava na ovaj ilanak (O 2003-2004) je Ame-riiki prehrambeni institut, i dlanak jeobjavljen s njihovim ljubaznim dopu-Stenjem. Sva prava su pridr2ana. NijedopuSteno nikakvo daljnje umnoZa-vanje ili distribucija ovog ilanka bezizriiitog pismenog dopuitenja NlA.

O autorima:. Carolyn Dean, dr. med., lijetnik

naturopat, od 1979. radi kao lijeinik,naturopat, akupunkturist, fitoterapeut,homeopat, savjetnik izumitelj, proi-zvodai biljnih pripravaka, istraZivai,aktivist, advokat i pisac. Napisala je ne-koliko knjiga, stotine ilanaka, pojavilase na bezbrojnim radijskim i televizij-

skim programima, zala2uii se za prirodne naiine lijetenja i pravopojedinca da preuzme odgovornost za vlastito zdravlje. Radi kaozdravstveni savjetnik i pisac za www.yeastconnection.com, ww-w.curesnaturally.com i wwwfriendsoffreedom.com. Zivi u NewYorku i moZe ju se kontaktirati preko njene web-lokacije, http://www.carolyndean.com. Ona je glavni autor ovog ilanka.

. Martin Feldman, dr. med., je ovlaiteni neurolog i pomoiniprofesor neurologije na Medicinskom centru Mount Sinai u NewYorku. Autor je 63 tlanka u struinim iasopisima i na ielu je razu-mijevanja modernih napredaka u medicinskoj znanosti.

. Gary Null je doktorirao nutricionizam i domaiin je radijskeemisije o zdravlju i prehrani koja se emitira na brojnim postaja-ma i ima najdu2u tradiciju u SAD. Objavio je viSe od 71 knjige,ukljuiuju(i i New York Timesove bestselere Get Health Now! iPower Aging. 1975. osnovao je neprofitnu korporaciju Ameriikiprehrambeni institut (Nutrition lnstitute of America, lnc., NIA).Dr. Nulla se mo2e kontaktirati preko njegove web-lokacije, http://www.garynull.com.

. Debora Rasio, dr. med., radi kao lijeinikalternativne medicine uRimu u ltaliji.Takoclerje ionkolog, i napisala je brojne radove o raku.Dr. Rasio je obavila je neka od poietnih istra2ivanja za ovaj rad.

28. NEXUS www.nexusmagazine.com PROSINAC-SIIEEANI 2OO4

scan by krista

'-:, : l

$

Ne dopuitqj da vraiarica iivi!-lzlazak22:17

a vrijeme vladavine kraljice Eiizabete I i kralja Jamesa I u Engleskoj 16. i 17. sto-ije6a, usvojeni su zakoni protiv darobnjaitva. Prema odredbama ovih zakona, oko70.000 vje5tica osudeno je na smrt. Neprekidno se tragalo za navodnim vjeSticamakoje su bile mudene kako bi priznale krivnju. U povrinim sudenjima osudivane su

na smd na temelju glasina i spekulatimih dokaza. Organizirana su masovna spaljivanja vje-Stica. Prema sluZbenim podacima, zadnja vje5tica, Aiice Molland, pogubljena je 1685.

Kakvo je to bilo ludilo? Jesu li vlasti biie neupuiene ili prerevne? Da li se povijest danasponavlja?

Nepravednost utvrtlivanja MSBP-aRazmisiite o sljedeiem. Ako ste majka rnalog djeteta koje ima bolest koju je vrlo teiko di-

jagnosticirati, mogli biste se na6i na meti agresivnog napada agencije zazaititu djece koja ievam oduzeti dijete i dati ga na usvajanje. Sud 6e odluditi da imate pravo samo na ogranidenenadzirane kontakte sa svojim djetetom, u najboijem sludaju. Ne postoje nikakvi dokazi da stevi izazvali bolest va5eg djeteta

- samo spekulacije i pretpostavke. (desto su ta teiko bolesna

djeca prerano rodena, imaju urodene ili genetske nedostatke ili su pretrpjela negativne rea-kcije na lijekove; ili je roditelj moZda postavio pitanje opravdanosti doktorovog medicinskogtretmana.)

Takvi prizori dogadaju se u mnogim zemljama -

Australiji, Njemadkoj, Novom Zelandu.Ujedinjenom Kraljevstm, SAD-u i drugdje. Dogadaju sebezdokaza; temelje se na spekulaci-jama, indicijama ipredrasudama, djeluju na isti nadin kao nekadainji lov na vje5tice. Dogaila-ju se kao posljedica teorija utjecajnog britanskog peddatra, profesora Sir Roya Meadowa, kojije 1977 . u dasopisu Zancet postavio teoriju o medicinskom zlostavljanju djeteta poznafu podnazivom Mtinchhausenov sindrom po bliZnjem (Munchausen Syndrome By Proxy, MSBP).jDanas je prihva6ena i pod drugim imenima, ukljudujudi ,

se uskraiuje pravo na drugo mi5ljenje, jer se to smatra

Prema Hayrard-Brown, dobre majke bivaju optuZene za zlosta-vljanje svog djeteta, jer se to uklapa u takozvani zlostavlja-da djeteta s Mtinchhausenovim sindromom. Te majke se smatraju koje se prave da su dobre, briZne majke.

Mtinchhausenov sindrom po bliZnjem temelji se na iii

zavr5iti na smetli5tu laZne znanosti.>Hayrvard-Brown je rekla da lijednici nisu

u stanju priznati daje neke bolesti vrlo te5kodijagnosticirati i lijediti, te da i oni dine gre-!ke. British Medical Journal (9. kolovoza2003) citira Prizivni sud Ujedinjenog Kra-ljevstva koji govori o sludaju SestogodiSnjegdjedakaza kojegje Southall tvrdio daje Zr-tva izmi5ljene bolesti.T BMJ je izvijestio daje djedak uklonjen s popisa ugroZene djecekadje nakon tri mjeseca otkriveno da bolujeod ozbiljnih alergija.'Southall je takoder bioumije5an u australske sludajeve MSBP-a.

Ameridka odvjetnica Tracy Emblemrekla je da je u njenoj zemlji problem u

U pravnim krugovima se Prizivni sud Queenslanda smatra vrlotradicionalnim sudom, kojem su potrebne dinjenice

- a ne nejasne

etikete -

da bi utvrdio postojanje krivnj e. Direktor javnog tuZiteljstvaaustralskog Teritorija glawro ggrada, Richard Refshauge, rekao je daje odluka Prizivnog suda Queensianda o MSBP-u konzervativna, i upotpunosti prema zakonima. To je, prema Refshaugeu, normalna situacijau pravu.

Vicki Waye docentica za pravo na australskom Sveudili5tu uAdeiaideu i autorica Priruinika o dokazima (Evidence Handbook),takocler kaZe daje odluka iz Brisbanea (glavnog grada Queenslanda,prim. prev.) u skladu s tradicionalnim pravom, po kojem se dokazitrebaju drZati dinjenica iz sludaja. Waye vjeruje da 6e ova odluka biti vrlo uvjerljiva nadrugim sudovima, ali ne i obvezuju6a.

Dr. sc. Gary Edmond, docent za pravo naSveudiliStu u Novom juZnom Waiesu, Au-stralija, kai,e daje opasno fvrditi da samozato 5to drugi ljudi ne5to dine

- u ovom siu-

daju, nanose ozljede svojoj djeci -

i to dini. Dodaje i da ta opasnostnede biti otklonjena kori5tenjem drugih,j ednako nej asnih naziv a.

Britanska odvjetnica za brigu o djeciSarah Harman misli da je to Sto sudovi u Ujedinjenom Kraljevstlune osporavaju MSBP . Glavni direktor DOCS-a, dr. Neil Shepherd, odbio je datiintervju za ovaj dlanak.

U sludajevima medicinskog zlostavljanja djece, DOCS koristiMSBP kao sredi5nju optuZbu protiv majke kako bi odvojio dijete odobitelji i smjestio ga u instituciju. DOCS ne podiZe nikakve druge,konkretne optuZbe protiv majke. DOCS navodi optuZbe za MSBP unalozima za oduzimanje djeteta i garantnim pismima policiji i obi-teljskim sudovima, i one su glavni element DOCS-ovih pokretanjapostupaka

- usprkos njihovim ranije spomenutim izjavama. DOCS

u pravilu traZi od samo jednog ili dva ltjednika za MSBB i ne provodi vlastitu istragu.

Prema Pragneliu, agencije kao Sto je DOCS i neki lijednici iz odje-la za zaitittr djece velikih javnih bolnica nedovoljno poStuju pravnezahtjeve.

nja djece i, u nekim siudajevima, zatvaranja nevinih majki uznemi-ruju i razgnjevljuju rodake i prijatelje pogodenih obitelji.))

Earl Howe kale da osje6a kako je razvoj dogadaja u Ujedinje-nom Kraljevstvu krenuo zlosutnim tijekom, jer se MSBP sve vi5eodbacuje, i lijednici ga zamjenjuju izrazom . Sarah Harman se slaZe s Earlom Howeomda ie se MSBP ili fiktivna bolest po bliZnjem koristiti pod drugimimenom. Dode li do takvog r