MARIJANA PETIR, hrvatska zastupnica u Europskom

parlamentu

Srpanj, 2015.

NEWSLETTER

Marijana Petir, hrvatska

zastupnica u Europskom

parlamentu, ovaj je tjedan u

Strasbourgu prisustvovala

plenarnoj sjednici Europskog

parlamenta. Zastupnica Petir

aktivno je sudjelovala u raspravi

i glasovanju, a više o tome

možete pročitati u Newsletteru.

HSS

PETIR TRAŽILA OD KOMISIJE UVOĐENJE KRIZNOG PROGRAMA ZA PROIZVOĐAČE MLIJEKA

(https://www.youtube.com/watch?v=jbJxCaepyNg)

Sudjelujući u raspravi o reviziji provedbe „mliječnog paketa“ na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se

održala u Strasbourgu zastupnica Petir izrazila je zadovoljstvo izvješćem zastupnika Nicholsona koje neuvijeno govori

o gorućim problemima u sektoru mljekarstva. Njene amandmane na to izvješće već je ranije prihvatio Odbor za

poljoprivredu i ruralni razvoj.

Zastupnica Petir je rekla da je sektor mljekarstva najosjetljiviji sektor u poljoprivredi i da zaslužuje posebnu pažnju.

"Proizvođači mlijeka osobito su ranjivi na razlike u prihodima i rizike koje tržište nosi, a zahtjevi za većom

konkurentnošću proizvoda prelamaju se upravo preko njihovih leđa. Proizvođači imaju visoke troškove proizvodnje i

energenata, a tržište i cijene su nestabilne", rekla je Petir.

Dodala je da troškovi proizvodnje često premašuju prodajne cijene mlijeka što mala obiteljska gospodarstva vodi u

propast. "Ako tome dodamo još i nepoštenu trgovačku praksu i ruski embargo s kojim su suočeni proizvođači mlijeka,

onda je jasno da je potrebno poduzeti ciljane mjere i donijeti krizni program,“ upozorila je Petir te pozvala Komisiju

da donese Krizni program, jer će bez njega proizvođači mlijeka biti u još lošijem položaju te će otkupljivači mlijeka i

velike korporacije dobiti veću moć.

„Otkupljivače mlijeka treba se obvezati na sklapanje dugoročnijih ugovora o integriranom lancu opskrbe, terminskih

ugovora i ugovora o fiksnoj marži kako bi se omogućilo fiksiranje cijene mlijeka koja odgovara stvarnim troškovima

proizvodnje na utvrđeni vremenski rok,“ naglasila je zastupnica Petir. To je važno jer u mnogim područjima s

otežanom proizvodnjom, brdsko-planinskim i otočnim područjima, proizvodnja mlijeka je jedini generator prihoda i

zapošljavanja obitelji te je nastavak proizvodnje mlijeka važan kako bi se izbjeglo napuštanje zemlje i kako bi mladi

ostali živjeti na selu.

1

HRVATSKA NEMA NACIONALNI PROGRAM ZA PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE

(https://www.youtube.com/watch?v=hrwqibcBHus)

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir ovog je tjedna na plenarnoj sjednici u Strasbourgu

prilikom rasprave o Izvješću o sektoru voća i povrća od reforme iz 2007. upozorila da hrvatsko Ministarstvo

poljoprivrede još uvijek nije izradilo nacionalni program za proizvođačke organizacije te da je to razlog zašto naše

proizvođačke organizacije ne mogu dobiti novac iz EU proračuna. Osim toga, Hrvatska ima prekomplicirane procedure

za osnivanje proizvođačkih organizacija te je zastupnica Petir pozvala na pojednostavljenje nacionalnih i europskih

procedura za registraciju proizvođačkih organizacija kao i na smanjenje administrativnog tereta koji im se nameće.

„Važno je povećati sveukupnu razinu potpore

proizvođačkim organizacijama i dati veće poticaje za

njihovo osnivanje jer smisao udruživanja jest veća

konkurentnost i veća zarada poljoprivrednika, a

realizacija tog cilja za sada izostaje,“ rekla je Petir.

Naime, stopa organiziranosti je i dalje niska i

proizvođačke su organizacije malene te je samo

ograničeni broj proizvođača voća i povrća član

organizacije proizvođača. „Većina proizvođača

isključena je iz izravnih koristi koje pruža režim EU-

a. Uvoz voća i povrća raste, dok su domaći

proizvođači voća i povrća izloženi nelojalnoj

konkurenciji i nepoštenoj trgovačkoj praksi,“ upozorila je Petir te dodala kako je procedura za osnivanje proizvođačkih

organizacija u Hrvatskoj prekomplicirana i da su zasad registrirane samo dvije organizacije - jedna za mlijeko i jedna

za voće.

Obzirom da još uvijek nije donesen nacionalni program za proizvođačke organizacije koji je preduvjet za povlačenje

sredstava iz EU proračuna, zastupnica Petir je pozvala hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede da ga što prije donese te

da iz nacionalnog proračuna podupre postojeće proizvođačke organizacije. Poticanje poljoprivrednika na udruživanja

u proizvođačke organizacije predstavlja značajnu novu mogućnost, pogotovo za hrvatske poljoprivrednike, otvaranja

tržišta malim proizvođačima koji imaju slabiju pregovaračku moć i više su izloženi rizicima povezanim s velikim

tržištima.

Proizvođačke organizacije korisne su za zaštitu malih poljoprivrednika te im omogućavaju sigurnost i povećanje

potražnje. Raznim operativnim programima i jasnim ciljevima nastoji se ojačati komercijalna vrijednost proizvoda i

stabilizirati proizvođačke cijene. Marijana Petir podsjetila je na važnost provedbe Programa dostave voća i povrća

obrazovnim ustanovama putem kojeg mali, lokalni proizvođači mogu opskrbljivati svježim voćem i povrćem škole.

Proizvođačke organizacije koje dobro funkcioniraju mogu imati važnu ulogu u privlačenju sve većeg broja mlađe

populacije poljoprivrednim djelatnostima što pozitivno doprinosi demografskoj slici ovog sektora, ali i ruralnog

prostora općenito i zato je važno poduprijeti njihov rad.

2

PETIR TRAŽILA POMOĆ HOGANA ZBOG OTKAZIVANJA UGOVORA HRVATSKIM PROIZVOĐAČIMA MLIJEKA

Na sastanku zastupnika u Europskom

parlamentu iz redova Europske pučke

stranke, članova Odbora za poljoprivredu i

ruralni razvoj, s povjerenikom za

poljoprivredu Philom Hoganom, održanom

danas poslije podne u Strasbourgu,

razgovaralo se o aktualnim problemima u

poljoprivredi poput pojednostavljenja ZPP-

a, ekološke proizvodnje te stanja u sektoru

mljekarstva s obzirom na razvoj situacije u

nekim državama članicama.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir izvijestila je povjerenika Hogana o teškoj situaciji

hrvatskih proizvođača mlijeka zbog raskidanja ugovora od strane jednog od otkupljivača mlijeka s preko 600

kooperanata. Naime, radi se o kooperantima Agrokorove tvrtke Belje na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Marijana Petir je rekla da je u prvih četiri mjeseca ove godine proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj opala za 5% te se broj

proizvođača smanjio za 1200, a da ovakva jednostrana raskidanja ugovora ako se nešto hitno ne poduzme znače

„smrt“ za mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Petir je pitala povjerenika postoji li mogućnost odobravanja

ciljanih mjera pomoći obzirom na nastalu situaciju te može li povjerenik potaknuti hrvatsku Vladu da se uključi u

rješavanje ovog problema dok ne bude prekasno. Povjerenik Hogan je odgovorio kako postoji mogućnost

poduzimanja ciljanih mjera nakon što se utvrdi pravni aspekt cijelog slučaja (ugovora). Ovog trenutka ne može

procijeniti da li Komisija ima nadležnost, no svakako će istražiti sve i dostaviti svoj prijedlog.

Zastupnica Marijana Petir izrazila je svoju zabrinutost izostankom reakcije ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine

na cijeli ovaj slučaj jer je riječ o vrlo negativnom primjeru koji svjedoči kako tvrtka koja je najveći korisnih proračuna

za poljoprivredu provodi politiku koja je u suprotnosti s hrvatskim interesima i koja će dovesti do propadanja više

tisuća malih poljoprivrednih gospodarstva, a time i cijelih obitelji koje žive od poljoprivrede i proizvodnje mlijeka.

3

DA LI SE NOVAC IZ EU PRORAČUNA TROŠI I NA FINANCIRANJE TERORIZMA?

(https://www.youtube.com/watch?v=Orh_JDJuGK0&feature=youtu.be)

Sudjelujući u raspravi o Sigurnosnim izazovima na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi i perspektivi za političku stabilnost

koja je održana 8. srpnja 2015. u večernjim satima na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu,

hrvatska zastupnica Marijana Petir zatražila je istragu o trošenju novca EU na Bliskom Istoku te je zatražila

odbacivanje amandmana kojim se poziva na plaćanje pobačaja silovanim ženama iz EU proračuna.

„Javna je tajna da se dijelom novca koji EU šalje kao humanitarnu pomoć palestinskoj upravi financiraju plaće terorista

te se tim novcem nabavlja oružje kojim se napada izraelski narod. Tražim istragu o trošenju novca EU na Bliskom

Istoku, kao što tražim odbacivanje amandmana kojima izvjestitelj poziva na plaćanje pobačaja silovanim ženama iz

EU proračuna“ rekla je Petir.

Upozorila je da je plaćanje pobačaja nehumano jer ženama

treba dati sigurnost tako da se suzbije terorizam i spriječe

silovanja, a ne da se na nasilje nad ženama odgovara novim

nasiljem, što pobačaj sasvim sigurno jest.

U svom govoru Petir je rekla da ISIS djeluje tako da vlada

ukidanjem granica stvarajući tzv. islamsku državu, ubijajući sve

koji im se nađu na putu te da je ona ekstremni oblik prijetnje

kršćanskim zajednicama koje žive na područjima koja

smatramo kolijevkom kršćanstva, a danas se nalaze pred

potpunim nestajanjem.

„Međunarodna zajednica je pasivna i samo promatra iz

prikrajka kako se ubija ljude i kako se cijeli kršćanski narod

briše. EU treba imati jasnu strategiju kako zaštititi kršćane ali i

kako pomoći Izraelu koji se nalazi u okruženju 9 terorističkih

organizacija i čija je sigurnost također ugrožena“, istaknula je

zastupnica Petir.

4

PETIR POZVALA NA OKONČANJE NUKLERNOG PROGRAMA U EU

Prilikom rasprave o Najvećim dopuštenim razinama radioaktivne kontaminacije nakon nuklearne nesreće koja je

jutros održana na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu hrvatska zastupnica Marijana Petir se u

svom govoru založila za okončanje nuklearnog programa u EU.

„Nesreće se događaju zbog nedostatka odgovornosti, kako radnika u postrojenjima, kompanija koje upravljaju

postrojenjima, tako i vlada i država koje zanemaruju rizike te izlažu sebe i susjedstvo nepotrebnom riziku. Pozdravljam

odluke svih država koje u dogledno vrijeme žele okončati svoje nuklearne programe, a one koje još nisu pozivam da

to učine što prije“, rekla je Petir.

Govoreći o korištenju nuklearne

fisije upozorila je na to da je to vrlo

rizičan način dobivanja energije te je

podsjetila na to da su se u posljednjih

30 godina dogodile dvije najveće

nuklearne katastrofe, u Černobilu i

Fukushimi kao i na to da se znaju i

podaci i o drugim, javnosti manje

poznatim nuklearnim nesrećama.

Petir je naglasila da su obje ove

nesreće pokazale da svaka nuklearna

elektrana ima jednu slabu točku koja

je svojstvena svim tehnološkim

unapređenjima nuklearnog reaktora

od početka nuklearne ere do danas, a

riječ je o kontinuiranom hlađenju

primarnoga kruga te da se efekti nuklearne katastrofe osjete na širokom prostoru godinama, pa i stoljećima.

Pozdravila je Izvješće kao izraz svijesti o nužnosti propisivanja odgovarajućih mjera u slučajevima nuklearnih nesreća

kao i stav izvjestiteljice da se Parlamentu da moć suodlučivanja u vezi hrane i hrane za životinje.

"Stručnjaci trebaju biti spremni obrazložiti predložene maksimalne dopuštene razine radioaktivne kontaminacije

hrane i hrane za životinje koje se mogu stavljati na tržište u EU nakon nuklearne nesreće ili bilo koje druge radiološke

opasnosti jer time preuzimaju odgovornost za svoj prijedlog koji će političarima biti temelj za donošenje odluke“,

naglasila je Petir.

5

REZOLUCIJA EUROPSKOG PARLAMENTA O PREGOVORIMA

O TRANSATLANTSKOM PARTNERSTVU ZA TRGOVINU I

ULAGANJA (TTIP)

Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja

najvažniji je projekt EU-a i SAD-a u novije vrijeme i

najznačajniji trgovinski sporazum na svjetskoj razini o

kojem danas pregovaraju pregovaračke skupine EU i SAD-

a. Politički značaj ovog sporazuma također je neprocjenjiv

za ojačavanje transatlantske suradnje i u drugim

područjima. Unatoč pozitivnoj ideji koja se nalazi u osnovi

Sporazuma i nastojanju da se njegovim usvajanjem ostvari

gospodarski rast u Europi, Sporazum je u sadašnjoj formi

dosta kontroverzan.

Europski parlament je usvajanjem svoje Rezolucije

podržao pregovore, ali i istovremeno jasno iskazao svoja

neslaganja, bojazni i želje pregovaračkom timu EU.

Zastupnica Petir podržala je usvojene amandmane koji

jasno govore kako je nužno da se prihvati činjenica da u

slučajevima u kojima EU i SAD imaju vrlo različite propise

neće biti sporazuma, pogotovo kada se radi o javnim

zdravstvenim uslugama, genetski modificiranim

organizmima, uporabi hormona u sektoru uzgoja goveda,

Uredbi REACH i njezinoj provedbi te kloniranju životinja

radi uzgoja, i da stoga ta pitanja ne mogu biti predmet

pregovora.

Postignut je i kompromis kojim se traži zamjena

mehanizma rješavanja sporova između ulagača i države

(ISDS) novim sustavom koji uključuje žalbeni mehanizam i

koji jamči dosljednost sudskih odluka te poštovanje

nadležnosti sudova EU-a i država članica i u kojem privatni

interesi ne mogu ugroziti ciljeve javne politike.

Europski parlament jasno je izrazio svoj stav, a na

pregovaračima je odgovornost da stavove predstavničkog

tijela svih građana EU predstave američkim partnerima i

postignu zadovoljavajući dogovor.

6

KONTROVERZE TTIP-A

- smatra se da Sporazum otvoreno prijeti standardima u prehrani odnosno našem zdravlju. Američke korporacije žele u EU pod svaku cijenu izvesti hranu GMO podrijetla. 70% svih prehrambenih proizvoda u američkim supermarketima je GMO, dok se dio država članica EU zalaže za GMO free područja;

- 90% američkih goveda tretirano je hormonima rasta, što dokazano povećava učestalost raka kod ljudi i EU je zato zabranila njihov uvoz 1998. godine. Piletina i puretina redovito se ispire spojevima s prisutnošću klora prije prodaje u SAD, što je u EU zabranjeno 1997. godine. SAD su već kroz WTO pokušale ukinuti te restrikcije, ali se smatra kako ih kroz TTIP nastoje potpuno ukloniti;

- osim što se smatra kako će TTIP dovesti do smanjenja već dostignutih standarda zaštite potrošača i kontrole sigurnosti hrane, smatra se i da će negativno utjecati na: smanjenje otpornosti čovjeka na antibiotike, dobrobit životinja, standarde u organskoj proizvodnji hrane, pitanja intelektualnog vlasništva nad sjemenom, zaštitu geografskog podrijetla proizvoda, a pogotovo zagađenje okoliša;

- Sporazum za cilj ima i daljnju privatizaciju nekad svima dostupnih usluga u EU, poput obrazovanja i zdravstvene zaštite;

- okvir Sporazuma sadrži kontroverzni pravni mehanizam ISDS kojim korporacije mogu tužiti države u slučaju da im bilo koji državni zakon ili nacionalna regulativa bilo koje vrste umanjuje planirani profit, čime se narušavaju osnovni demokratski standardi i državni suverenitet.

20. GODINA OD GENOCIDA U SREBRENICI – REZOLUCIJA EUROPSKOG PARLAMENTA O OBILJEŽAVANJU SJEĆANJA NA

SREBRENICU

Tijekom rata Srebrenica je bila UN-ova zaštićena zona u Bosni i Hercegovini. Unatoč tome što je označena kao

područje „slobodno od bilo kakvih oružanih sukoba (napada) ili bilo kakvih drugih neprijateljskih činova“, bila je

zauzeta od strane pobunjenih Srba 11. srpnja 1995. U sljedećim danima, preko 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka

je bilo sustavno masakrirano na najokrutniji način koji se dogodio na europskom kontinentu od Drugog svjetskog

rata.

Europski parlament 9. srpnja 2015. usvojio je Rezoluciju o obilježavanju sjećanja na Srebrenicu gdje više puta

upotrebljava riječ genocid i naglašava da se radi upravo o takvom zločinu, a hrvatska zastupnica u Europskom

parlamentu Marijana Petir s kolegama iz hrvatske nacionalne delegacije EPP-a bila je jedna od podnositeljica

zajedničkog prijedloga rezolucije u ime Kluba zastupnika EPP-a.

Europski parlament se rezolucijom o pokolju u Srebrenici usprotivio bilo kakvom negiranju, relativizaciji ili pogrešnom

tumačenju događaja u Srebrenici. Rezolucija osuđuje u najsnažnijem mogućem smislu genocid u Srebrenici i navodi

da se „takvi strašni zločini ne smiju više nikada ponoviti“. Dan ranije, Vijeće sigurnosti UN-a nije uspjelo učiniti točno

istu stvar jer je njegova članica Rusija stavila veto na UN-ovu rezoluciju koja bi također bila osudila pokolj kao „zločin

genocida“. Parlament je u vezi s time izrazio svoje žaljenje, osobito uzimajući u obzir činjenicu da je Međunarodni

sud, najviše sudbeno tijelo UN-a, ustanovio kako zločini počinjeni u Srebrenici predstavljaju genocid.

U tekstu rezolucije među ostalim stoji: „Budući da se 11. srpnja 2015. obilježava 20. obljetnica genocida i etničkog

čišćenja koji su se tijekom rata u Bosni dogodili u Srebrenici i u okolici Srebrenice, što bi nas iznova trebalo podsjetiti

na opasnosti ekstremnih oblika nacionalizma i netolerancije u društvu, koji se dodatno pogoršavaju u okviru rata“,

Europski parlament „obilježava sjećanje na sve žrtve genocida u Srebrenici i okrutnosti počinjenih tijekom ratova u

bivšoj Jugoslaviji te svim žrtvama odaje počast i izražava sućut i solidarnost s obiteljima žrtava“ te „na najsnažniji

mogući način osuđuje genocid u Srebrenici i navodi da će učiniti sve u svojoj moći da spriječi ponovno počinjenje

takvih djela“.

7

ŽENE SU VELIKA SNAGA SVAKOG DRUŠTVA I POLITIČKE STRANKE

U Zadru je od 10. – 12. srpnja 2015. održana konferencije „Politička participacija žena u Hrvatskoj: politički identitet

i komuniciranje vrijednosti“.

Konferenciju je organizirala hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u suradnji sa Zakladom

Hanns Seidel Stiftung i Udrugom Neda Prpić-Gamiršek s ciljem osnaživanja političarki i njihovog međusobnog

povezivanja te usvajanja novih spoznaja i praktičnih vještina potrebnih u svakodnevnoj komunikaciji i političkom

djelovanju.

Žene čine polovicu populacije no unatoč tome još nisu razmjerno zastupljene u predstavničkim, izvršnim i

pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj te je potrebno poticati njihovo veće uključivanje u političke procese, ne

samo zbog njihovih specifičnih interesa, već i zbog dobrobiti čitavog društva. Vrsni predavači su tridesetak sudionica

među kojima su bile dožupanice I načelnice prenijeli mnoštvo informacija, od toga kako je moguće lobirati za interese

Hrvatske u EU do zapošljavanja koje članstvo nudi, a kroz iskustvenu radionicu komunikacije sudionice su imale priliku

usavršiti svoje komunikacijske vještine. Ujedno su se upoznale s temeljnim pojmovima i povijesnim perspektivama

demokršćanske političke opcije u Hrvatskoj kao i analizom današnjeg stanja na hrvatskoj političkoj sceni. Zadovoljstvo

sudionica izborom predavača i tema bio je toliko velik da je zastupnica Petir obećala da će i sljedeće godine

organizirati sličnu konferenciju.

8

ZASTUPNICA PETIR POSJETILA VELJKA MARIĆA U ZATVORU U GLINI

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu

Marijana Petir 13.7.2015. je u prijepodnevnim satima

posjetila hrvatskog branitelja Veljka Marića u zatvoru

u Glini, u koji je prebačen iz Remetinca nakon što je

nedavno transferiran iz Srbije.

Zastupnica Petir, nakon čijeg angažmana je branitelj

Marić, 5 godina otkako je otet na srpsko-bugarskoj

granici, osuđen i zatvoren u Srbiji, transferiran u

Hrvatsku, rekla je da Veljko Marić ima dobre uvjete i

adekvatnu zdravstvenu skrb u zatvoru u Glini, no da

mu je zdravstveno stanje izuzetno loše te da obavlja

intenzivne pretrage. Razgovarali su i o pravnim

aspektima njegova slučaja te ga je Petir izvijestila da i

dalje nastavlja aktivnosti za osporavanje članaka 2. i 3.

spornog srpskog Zakona o organizaciji i nadležnosti

državnih organa u postupku za ratne zločine na

osnovu kojeg je on osuđen ali koji je prijetnja za još

300 hrvatskih branitelja. Veljko Marić joj je zahvalio

što ga je kao jedina hrvatska dužnosnica posjetila u

zatvoru i digla njegov slučaj na razinu EU, te svojim

aktivnostima doprinijela da se dogodi njegov transfer

u Hrvatsku.

„Veljka Marića susrela sam dva puta. Oba puta

nažalost u zatvoru. Prvi puta u srpskom, sada u

hrvatskom. Voljela bih da hrvatska Vlada koja je u

slučaju Marić u potpunosti zakazala bar sada postupi

državnički i uvjetuje Srbiji otvaranje poglavlja 23. i 24.

ukidanjem članaka 2. i 3. spornog srpskog zakona, “

rekla je Petir nakon što je posjetila Veljka Marića u

zatvoru u Glini.

9

MARIJANA PETIR

Zastupnica u Europskom parlamentu

European Parliament

ASP 4E 115, Rue Wiertz 60, B-1047

Brussels

Tel:+32 (0)2 28 45429 Fax: +32 (0)2 28

49429

Parlement européen

Bât. Louise Weiss T09039

1, avenue du Président Robert

Schuman, F-67070 Strasbourg

Tel:+33 (0)3 88175429 Fax: +33

(0)388179429

Web: petir.eu

Adresar ureda i asistenata:

Ured u Europskom parlamentu

Domagoj Stjepan Krnjak

Parliamentary Assistant to Marijana PETIR, MEP

domagojstjepan.krnjak@europarl.europa.eu

European Parliament

ASP 4E 115, Rue Wiertz 60,

B-1047 Brussels

Tel:+32 (0)2 28 45 429 Fax: +32 (0)2 28 49 429

Parlement européen

Bât. Louise Weiss T09039

1, avenue du Président Robert Schuman,

F-67070 Strasbourg

Tel:+33 (0)3 88175429 Fax: +33 (0)3 88179429

Središnji ured u Zagrebu, voditeljica ureda Tihana

Mojsinović

Adresa: Zvonimirova 17 (u prizemlju – poseban ulaz)

E-mail: hrvatska@petir.eu

Regionalni ured u Sisku, regionalni asistent Dražen

Pejaković

Adresa. Antuna i Stjepana Radića 20, Sisak

E-mail: sisak@petir.eu

Regionalni ured u Osijeku, regionalna asistentica

Sandra Lukač

Adresa: Hrvatske Republike 19, Osijek

E-mail: osijek@petir.eu

Regionalni ured u Splitu, regionalni asistent Ivica

Listeš

Adresa: Trg Republike 2/II, Split

E-mail: split@petir.eu

Regionalni ured u Bjelovaru, regionalni asistent Ivan

Novotni

Adresa: T.G.Masaryka 8, Bjelovar

E-mail: bjelovar@petir.eu