New DivrejTorasinagogadoboj.org/bhs/wp-content/uploads/2015/09/3-04... · 2016. 4. 7. · I tako...
Transcript of New DivrejTorasinagogadoboj.org/bhs/wp-content/uploads/2015/09/3-04... · 2016. 4. 7. · I tako...
-
B’’H
Priprema i uređuje:
Vatroslav Ivanuša
gradeći taj dio kuće; ako se ona iznovo
pojavi, čitava se zgrada mora srušiti.
Tora daje pojedinosti o tjelesnim izlu-
čevinama koje čine osobu duhovno neči-
stom, sprečavajući tako da on dođe u do-
ticaj sa svetim predmetima, te o tome ka-
ko čovjek ponovo stječe stanje duhovne
čistote.
Obrednu nečistotu moţe prouzročiti
izlijevanje muškarčeva sjemena ili ne-
čeg sličnog, te menstruacija ili slično
krvarenje kod ţena. Za očišćenje po-
trebno je uranjanje u mikve.
(Vajikra 14,1-15,33)
Tora opisuje postupak za mecoru
(osobu koju je zadesila caraat) po završe-
tku njegove izolacije. Taj postupak traje
tjedan dana, i uključuje korbanot i ura-
njanje u mikve. Nakon toga, kohen mora
proglasiti mecoru čistim. Mecora koji ima
limitirana financijska sredstva moţe ţivo-
tinje koje su skupe zamijeniti manjim ţr-
tvama. Prije nego li kohen dijagnosticira
da neka kuća ima caraat, iznašaju se sve
stvari iz kuće kako bi se spriječilo da i
one budu proglašene obredno nečistima.
Caraat se uklanja razbijajući pa ponovo
Paraša Tazria
Godina 9
Broj 27
1. nisana 5776.
9. travnja 2016.
Rabbi Goldwasser 3
Kabala 6
Procjena štete 9
Lašon HaRa 11
Moja molitva 12
Iz medija 16
U ovom broju :
■
DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora
Šabat Tazria (HaHodeš)
Jeruzalem 18:23 19:41
Zagreb 19:15 20:17
Rijeka 19:21 20:23
Split 19:11 20:13
Dubrovnik 19:03 20:05
Vinkovci 19:04 20:05
Sarajevo 19:04 20:05
Bihać 19:15 20:17
B. Luka 19:09 20:11
Beograd 18:56 20:01
Novi Sad 18:59 20:04
Subotica 19:01 20:07
Zrenjanin 18:57 20:02
Niš 18:49 19:52
Beč 19:17 20:19
Frankfurt 19:50 20:52
Edison, NJ 19:11 20:13
petak
8.4.2016.
subota
9.4.2016.
-
slučajeve imamo kod mučenika koji
radije izabiru smrt nego da prekrše
načela koja su im sveta. Ovdje je
smrt manja bol od ţivota uz kom-
promis.
Ljudi mogu za sebe procijeniti što
je dobro, a što zlo. Svatko je odgo-
voran za svoje vlastitu procjene, pa
stoga popuštanje pred iskušenjem
da se učini nešto zabranjeno ili ne-
primjereno ukazuje na pogrešku u
pravilnom procjenjivanju.
stranica 2 D ivrejTora
Tazria
Stavio sam pred
vas ţivot i smrt,
blagoslov i proklet-
stvo, a ti izaberi
ţivot (Pnz 30,19).
Neki se ljudi,
kad počine nešto neprimjereno, bra-
ne time da je iskušenje bilo preve-
liko da bi mu odoljeli. Nisu u pravu.
Zakonitost ljudskog ponašanja ka-
ţe da kada ljudi mogu birati izme-
đu dvije mogućnosti, oni će izabrati
samo ono što smatraju da je za njih
manja nevolja. Međutim, osobni je
izbor taj koji donosi odluku o tome
koja je veća, a koja manja nevolja.
Na primjer, kada gladna beba plače
usred noći, roditelji će ustati. Oni,
prirodno, odabiru odreći se veće
patnje – da ostanu u krevetu i slu-
šaju svoju bebu – u korist manje – da
ustanu i nahrane bebu. Ekstremne ■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati
kako ih je sakupio Hafec Hajim
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Rastimo svakoga dana
Nadalje, u mnogo prilika ovaj grijeh dovodi do toga da
ona premine kada dođe trenutak da rodi. Kao što su
učenjaci, blagosloveno bilo sjećanje na njih, učili (Tal-
mud Bavli, Šabat 31b): Zbog tri grijeha umiru ţene pri-
likom poroda: jer ne paze u vezi menstrualne nečistoće,
jer ne odvajaju dio tijesta za kohena, i jer ne pale šabatne
svijeće. Ovaj je grijeh uz to i mnogo puta uzrok da im i
djeca umru. Ali čak i ako čovjek vidi da njegova djeca
poţive, neka ne pomisli da će sve biti dobro; jer on ne
zna što će se dogoditi na kraju njegovih dana. Dalje,
djeca koja mu se rode kao rezultat ovog prijestupa si-
gurno će biti u potpunosti zla. Jer ona su jedan od devet
tipova – jer jedan od njih devet su sinovi menstrualno
nečiste ţene – o kojima Pismo kaţe, Ja ću očistiti iz vaše
sredine buntovnike i one koji griješe protiv Mene (Jehezkel
20,38) – kao što učenjaci, blagosloveno sjećanje na njih
rekoše (Talmud Bavli, Nedarim 20b). Koliko li će patiti
zbog toga u dalekoj budućnosti: jer kao da nije dovoljno
što je sebi uništio sve dane svog ţivota, on je također
donio na svijet zle ljude da se bune protiv Vječnoga i
Njegove Tore sve dane njihova ţivota. Njihovi će po-
kvareni postupci ostati stalni podsjetnik na njegov gri-
jeh. I tako čitamo u svetom Zoharu (odjeljak Š'mot):
Potomstvo koje on začne u tom času navlači na njih
duh nečistoće, i oni će se sve svoje dane nalaziti u ne-
čistoći. Jer u ovome ono što je izgradio i zasnovao ostaje
u većoj i snaţnijoj nečistoći od svih prljavština na svije-
tu (pogledaj tamo što dalje o tome piše).
Negativne zapovijedi
132. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman s
ţenom obredno nečistom od menstruacije (dio)
Prije svega, čovjek mora znati da se sve kazne navedene
u našoj svetoj Tori, i od naših učenjaka, blagosloveno
bilo sjećanje na njih, za svakoga tko prekrši zabranu
stupanja u intimne odnose s bliskim srodnicima, odno-
se i na zabranu o ţeni nečistoj od menstruacije; i njih su
oboje [oba partnera u grijehu] pod prijetnjom kazne
kareta [bogomdanog prestanka postojanja] zbog toga.
Ukoliko je netko prekrši zbog sebičnosti svoga srca, on
je krajnje pokvaren i isključen je od toga da bude svje-
dok na sudu ili da dâ zakletvu. Njega se zbog toga nazi-
va Ţidovskim grešnikom koji svjesno griješi svojim ti-
jelom, i na njega se odnosi presuda (Talmud Bavli, Roš
hašana 17a) da ako netko [na nebeskom sudu] većinom
ima grijehe, a među tim grijesima se nađe i ovo zlo dje-
lo, njega se osuđuje na dvanaest mjeseci u Gehinomu
[čistilištu], nakon čega se postojanje njegova tijela za-
vršava, i dušu mu proguta vatra, a vjetar njegov pepeo
raznese pod noge pravednika. Tko moţe izmjeriti ili
zamisliti silne muke i nevolje koje će njih oboje [muš-
karac i ţena] podnositi u Gehinomu čak i kada ovu za-
branu prekrše samo jednom, a kako ne bi ako su (ne daj
B-ţe) prema ovom teškom grijehu postali ravnodušni,
pa ga počinili koliko god puta.
■
-
Godina 9 Broj 27 stranica 3
Rabbi Dovid Goldwasser:
Yishay
nim vršenjem, te koristi od počinje-nja grijeha nasuprot gubitka nagra-de. Kada bi tko učinio takav izra-čun, on ne bi ostavio puteva Tore i bio bi osnaţen u ovome svijetu i učvršćen u svijetu koji će doći.
Alter iz Kelma pita zašto Talmud govori o ―svođenju računa za ovaj svijet ‖ pa to objašnjava pozivajući se na R. Johanana ben Zakaja. On zamjećuje da će onaj koji vrši obra-čun za sebe samoga biti u stanju da spozna gdje se nalazi i znati u ko-jem smjeru ide. No ako tko vrši ob-račun za mnoge, npr. svoje učenike, takvu je procjenu vrlo teško napra-viti. Ove su talmidim u ješivu poslali njihovi roditelji kako bi postali odli-čnici u poznavanju Tore, da bi raz-vili dobre midos, da bi se isticali po jiras šamajim, a on – Svjetlo Izraela koji je na sebe preuzeo odgovornost za njihovo napredovanje i razvoj – sada će biti pozvan da ―svede račun za ovaj svijet.‖ On je uvidio suštinu svog ţivota snaţnije nego ikad ra-nije i shvatio da nije siguran koja je njegova konačna sudbina – Gan Eden ili Gehenom. No unatoč tomu, to nije obeshrabrilo njega niti druge koji se bave chinuchom djece da nastave svoj posao.
Alter iz Kelma objašnjava pasuk u Kohelesu (7,20): ―Jer nema čovjeka tako potpuno pravednog na svijetu da uvijek čini dobro i nikada ne sa-griješi,‖ na sličan način on napomi-nje i da samo ona osoba koja se uk-loni iz svijeta i sjedi kod kuće moţe ostati čistom. S druge strane, sasvim je moguće čak i za pravednu osobu koja čini dobro, bavi se drugima, i uključena je u proces obrazovanja te ima talmidim, da nehotično ne uspije ispuniti sve potrebe svojih učenika. Bez obzira na to, on se ne povlači od svojih odgovornosti i nastavlja svoje učešće u chinuchu djece.
R. Johanan veli (Avos 2,9), ―Ako si učio Toru ne svojataj je, jer to je ono zbog čega si došao na svijet.‖ Naši nam učenjaci kaţu da se to ne od-
nosi na onoga koji bavi učenjem Tore; to zapravo govori o onome koji podučava druge. Onaj koji po-dučava druge Tori zapravo proši-ruje svoje vlastito poznavanje Tore, kao što kaţe R. Chanina (Taanis 7a), ―Mnogo sam naučio od svojih uči-telja, i od svojih kolega više nego od učitelja, ali od svojih sam učenika naučio više nego od svih njih zaje-dno.‖ Spomenuto je da je R. Joha-nan ben Zakaj iskazao tu osobinu kada je omogućio pregovore s Rim-ljanima tako što je iz Jerušalajima odlazio u mrtvačkom kovčegu na susret s Vespazijanom. On je bio moser nefeš kako bi osigurao da Tora i dalje bude prisutna među Klal Ji-sroelom i uspio je postići da se os-nuje ješiva u Javneu.
Yishay je bio učenik osmog razre-da jedne sekularne škole u Izraelu. Negdje sredinom godine, kada uče-nici počinju razgovarati o tome gdje bi nastavili školovanje, Yishay je ostao neobično šutljiv.
―Yishay, a kuda ćeš ti ići?‖ pitali su ga drugi, no on nije davao odgo-vora.
Mladići su ga okruţili, ţustro ga tjerajući da im odgovori.
―Ţelim učiti u ješivi,‖ konačno je tiho Yishay rekao.
―U ješivi haredima?‖ pitali su ga. ―Sigurno se šališ. Zašto bi to ţelio?‖
Yishay je znao da oni ne bi shvatili njegov odgovor, no pokušao im je objasniti. ―Ima jedna organizacija koja se zove Acheinu i ja sam bio na jednom njihovom programu, gdje je jedne večeri govorio jedan izuzetan Rav.‖
Talmud nam kaţe (Brachos 28a) da kada su R. Johananu ben Zakaju u posjet došli njegovi učenici kada se razbolio, on je briznuo u plač. ―O, Svjetlu Izraela, Uzdanico Desnice … zbog čega plačeš?‖ pitali su ga nje-govi učenici. R. Johanan im je objas-nio da kada bi bio odveden pred kralja od krvi i mesa ―koji je danas ovdje a sutra ga nema, i čiji gnjev ne traje beskonačno … i koji ako me dâ pogubiti to nije vječna smrt, i kojeg mogu privoljeti riječima i podmititi novcem,‖ zasigurno bi plakao. A ako bih bio doveden pred Kralja nad kraljevima koji ţivi i postoji u sve vijeke, čija je srdţba vječna … ―i kada predamnom stoje dva puta, je-dan koji vodi u Gehenom, a drugi u Gan Eden, i ja ne znam kojim putem će me povesti, zar neću plakati?‖
Lev Eliyahu pita: U tom je trenu-tku R. Johanan još uvijek bio na ţi-votu i mogao je učiniti tešuva, pa zašto se onda brinuo zbog Geheno-ma? Štoviše, piše on, citirajući Alte-ra iz Kelma, zašto je zaplakao tek kada je vidio svoje učenike, čime ţeli reći da ga inače ta misao ne bi natjerala u plač.
Alter je ustvrdio da je R. Johanan nedvojbeno znao da je izvršio svaki detalj obaveza koje nalaţe Tora. Me-đutim, pogled na njegove učenike kod njega je izazvao sumnju u sa-mog sebe, u vezi ispravnosti i djelo-tvornosti njegove obuke njegovih talmidim. Moţda je pogriješio u pro-cjeni kada se obraćao talmidim, tako što nije ukorio kojega od svojih uče-nika ili je s drugim prestrogo govo-rio.
Moguće je da upravo to podrazu-mijeva Talmud u Bava Basri (78b) kada navodi R. Šmuela ben Nah-mana u ime R. Johanana koji ovako tumači pasuk (Bamidbar 21,27): Oni koji su gospodari nad svojim zlim nagonom kaţu hajde da svedemo račun za ovaj svijet – novčane gubi-tke proizašle zbog vršenja micve nasuprot nagrade zasluţene njezi-
nastavak na stranici 4
-
Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora
se još uvijek jedva bori s time. Počeo se dvoumiti oko svoje odluke, i pi-tao se nije li za njega moţda preka-sno da postane ješiva bachur.
Yishay je otišao do svog mentora koji ga je posavjetovao da zajedno posjete R. Michela Yehudu Lefko-witza, jednog od gedolim današnjih dana, koji ga je i potakao da upiše ješivu i dao mu bracha.
R. Michel Yehuda primio je ovog mladića vrlo toplo i saslušao Yisha-ya dok je on nabrajo svoje poteško-će. R. Michel Yehuda mu je potom uputio snaţne riječi ohrabrenja i nade za budućnost, blagoslovivši ga iz dubine svog srca.
Dok je Yishay napuštao skromni dom R. Lefkowitza ponavljao si je gadolove riječi: Mora pokušati. Bit će uspješan. Hašem će mu pomoći.
Sutradan kada je Yishay ušao u bejt midraš na Šaharis, njegov ga je roš ješiva odveo na stranu i upitao: ―Yi-shay, kakvu to posebnu vezu imate ti i R. Michel Yehuda Lefkowitz?‖
―Zapravo nikakvu,‖ odgovorio je mladić. ―Mislim, posjetio sam ga jučer, i krajem prošle godine jedan od rebeim s Acheinu odveo me da ga posjetim. Međutim, osim toga, ne-mam apsolutno nikakvih osobnih veza s njime.‖
―Izgleda kao da Rav ima neku vr-lo posebnu povezanost s tobom,‖ rekao je roš ješiva iznenađenog po-gleda. ―Jučer navečer jedan od nje-govih pratilaca pozvao me da do-đem. Iako sam dolazio gadolu po savjet mnogo puta, ovo je bilo prvi puta da je on meni uputio poziv. Nije mi padalo na pamet što bi bio razlog za taj poziv pa sam poţurio tamo. Kad sam tamo stigao, R. Lef-kowitz se ispričao što me uznemira-va i onda govorio samo o tebi. Go-vorio mi je koliko si poseban i izu-zetan, i posebno je bio zainteresiran za tvoj ogromni potencijal za kojeg smatra da ga treba njegovati. Govo-rio je o tome da se za tebe organizi-ra poseban program koji će zajam-čiti tvoj uspjeh. R. Michel Yehuda potom je sjeo samnom i prošao kroz svaki detalj dnevnog programa i školskog programa kako bi se osob-no uvjerio da ćeš ostvariti veliki na-predak u svom limud Tora.
I doista, od tog dana Yishay je počeo snaţno napredovati u svom učenju Tore. Bio je blagosloven us-pjehom i prestigao je mnoge od kolega sa svoje godine.
Prošle su godine od tada, i danas je Yishay sam talmid chacham. A sve to kao rezultat Rebea kojem je bilo stalo. ■
―Kakav je to Rav bio?‖ pitali su mladići.
―On je uistinu poseban i pošto-van,‖ odgovorio je Yishai. ―Ono što je rekao imalo mi je puno smisla. Zapravo, njegove su riječi ostavile dubok utisak.‖
―I nećeš se školovati za neko zva-nje?‖ pitali su u nevjerici.
―Ne,‖ odgovorio je čvrsto Yishai.
―Pa čime ćeš se onda baviti kada odrasteš?‖ pitali su ga.
―Bit ću ješiva bachur.‖
Zapanjeni, Yishayevi razredni kolege nastavili su raspravljati s njime, no Yishay je ostao pri svome. Na kraju te školske godine, Yishay se upisao u ješivu u Bnei Braku, na-pustivši stare poznate ulice svog djetinjstva. Radovao se uţitku kojeg će doţivjeti kroz učenje Tore.
Yishay se prilagodio teškom dne-vnom rasporedu ješive, no nije mu bilo lako. Učilo se jako puno, jezik Gemare nije mu bio blizak, a kom-plicirane odlomke Gemare bilo je teško pratiti. Učio je sat za satom, dan za danom, no nakon nekoliko mjeseci obuzeo ga je očaj. Drugi su učenici po znanju bili ispred njega, mnogo su bolje savladavali gradivo, i nastavljali napredovati u svojem učenju Tore, dok se njemu činilo da
(nastavak sa 3. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Yishay
-
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Sloboda – Pesah 2.dio
mi ne moţemo izabrati ishod. Ne-
tko trči na autobus, a on mu pobje-
gne; drugi krivuda uokolo i uhvati
ga jer on kasni.
Neki ljudi naporno rade, a zara-
đuju malo dok se drugi izleţavaju i
zarađuju bogatstvo.
Neki vjeţbaju i zdravo se hrane te
umiru mladi dok drugi puše, piju,
uţivaju u masnoj hrani i ţive dug
ţivot. Ţivot je tako nepredvidljiv da
mi na kraju nemamo izbor na po-
dručju ishoda.
Naš izbor leţi na području pro-
cesa. Što ja aktivno biram?
Ako aktivno biram zdrav način
ţivota, to mi ne garantira zdravlje.
Ali mi garantira zadovoljstvo dono-
šenja odluke, bogato iskustvo sa-
mog izbora.
Naporno raditi ne znači nuţno i
zaraditi, ali znači donositi odluke i
osjećati se zahvalno za to.
Mi smo nevjerojatno blagoslov-
ljeni što u svijetu u kojem ishodi ni-
su u našim rukama, ljudsko zado-
voljstvo u potpunosti ovisi o pro-
cesu.
Svi znamo da ćemo se, primjerice,
bolje osjećati ako pokušamo spasiti
nečiji ţivot čak i ako na kraju ne us-
pijemo u tome, nego što bismo se
osjećali da samo sjedimo i gledamo
osobu kako umire, a netko drugi
dođe i spasi ju. Naši izbori, a ne
njihovi ishodi, su ono prema čemu
sudimo sami sebe.
Nije li predivno što je izbor u na-
šim rukama?! Sloboda i duboko za-
dovoljstvo koje pruţa izbor su naš
najveći dar. Na Pesah se toga pod-
sjećamo i pokušavamo to upotrije-
biti. Sljedeći tjedan ću govoriti o to-
me kako.
Šabat šalom
Prevela Anja Grabar
■
Zašto je sloboda toliko značajna?
Zato što je ona, u ţidovskom raz-
mišljanju, suština ţivota.
Ja imam popis od 15 najvećih bla-
goslova za koje svako jutro najprije
zahvalim B-gu.
Na vrhu popisa je moja sloboda;
ne ţivot u 'slobodnom' društvu –
iako je to svakako dar; ne sloboda
djelovanja – još jedan dar; već slo-
boda izbora.
Taj suptilan i nenametljiv dar ne-
ovisnosti; sposobnost donošenja
odluka koje su u potpunosti moje
(bez vanjskog utjecaja) za mene je, u
najmanju ruku, najveći od svih da-
rova u ţivotu.
Ţivot robota, koliko god blago-
slovljen bio, nije ţivot.
Na Pesah mi slavimo tu slobodu.
Zahvaljujemo B-gu za tu slobodu i,
više od svega, sudjelujemo u njoj
jer, kada od nekoga primiš dar, naj-
bolji način da mu zahvališ jest da taj
dar dobro iskoristiš.
Ţelim reći nešto više o prirodi slo-
bode i njenom značaju.
Na posljetku, u našim ţivotima,
Strana 5 Strana 5 Godina 9 Broj 27 stranica 5
Naši izbori, a ne njihovi ishodi,
ono su prema čemu sami
sebe prosuđujemo.
Mala doza praktične mudrosti
"Samo budala izbjegava kritiku." (Šmuel Hanagid)
Poslovne tvrtke plaćaju poslovnim savjetnicima čitavo bogatstvo da im upute
kritike. Zato što su shvatili da usavršavanje znači novac. A novac nadjačava ego.
Stoga su oni su spremni slušati o svojim greškama i reagirati na njih. Kada bi barem
naše osobno usavršavanje moglo nadjačati ego onako kako to novac čini.
-
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: T: T: TAZRIAAZRIAAZRIA
■
stvaratelji. Zatim je stvoreno ograni-
čenje, tamno mjesto koje nam omo-
gućuje da se osjećamo kao stvara-
telji kada uspijemo sami stvoriti
svjetlo. Stvoren je novi sustav - Ne-
čisti sistem - sustav kroz koji svjet-
lost ne prodire.
Dva sistema u našem su se svijetu
međusobno pomiješala, tako da je
svrha našeg ţivota da biramo među
njima. Kako? Rav Ashlag objašnjava
da se sve temelji na našoj "ţelji za
primanjem" koja nas potiče na ak-
ciju. Međutim, postoje dvije vrste
"ţelje": ona koja proizlazi iz Nečis-
tog sistema i ona
koja dolazi iz
Čistog sistema.
Prva je pove-
zana s ograni-
čenjem i kao-
som, dok je dru-
ga povezana s
beskonačnošću.
Kada za nečim
čeznemo samo
za sebe mi po-
stajemo "kraj", crna rupa koja sve
povlači u sebe - to je onda kada smo
povezani s nečistim sustavom. Čisti
je sustav upravo suprotan. On je
veza sa Stvoriteljem, sa beskonač-
nošću. To je ţelja za primanjem
kako bismo davali. Ova vrsta ţelje
stvara kontinuitet, tijek i vezu s
beskrajno širećom Svjetlosti Stvo-
ritelja.
Kvaliteta misli ovisi o volji. Kad je
naša volja čista onda će i naše misli
biti čiste, a tada će i naša djela biti
čista i povezana sa Stvoriteljevom
Svjetlošću, i obrnuto. Prema tome,
"... Ţena koja zatrudni i rodi sina ..."
podrazumijeva da već u trenutku
začeća neke ideje moţemo znati
kako će ona završiti – hoće li biti
"muška" ili "ţenska" (postoje dvije
sile u našem svijetu: muška i ţen-
ska. "muška" je dijeljenje i davanje
snage, a "ţenska" primanje snage).
Ako su misli roditelja pune ljubavi i
čiste onda će ona roditi sina, i to će
se pokazati u njegovim djelima.
Zbog toga čistoća i nečistoća nisu
vjersko pitanje, nego je to stvar
svijesnoti, svijesti. U skladu s našim
mislima i djelima Stvoritelj će os-
misliti našu ţivotnu priču. Mi ima-
mo slobodnu volju da odlučimo
kojim putem ţelimo ići, kakvu vrstu
misli ţelimo imati - čiste ili nečiste, i
svaki put koji odaberemo ima svoju
"priču". Na kraju ćemo doći do istog
odredišta, no razlika je u putu koji
izabiremo.
Prevela Tamar Buchwald
■
Zohar na parašu Tazria postavlja
pitanje o tome kako se određuje ne-
čija sudbina - je li ona određena
odozgo ili smo moţda mi odgovor-
ni za nju? I koja je veza između naše
sudbine i "... ţene koja zatrudni i
rodi ..."? Štoviše, koja je veza izme-
đu "nečistoće i čistoće", čime se bavi
naša paraša, i naše sudbine?
Zohar objašnjava da u svijetu po-
stoje dva sistema energije koja su
van domašaja naših osjetila - neči-
stoća i čistoća.
"Čisto (u smislu: bez primjesa),"
znači čisto, neumrljano, a prema
kabali, kada je nešto čisto to znači
da Stvoriteljevo svjetlo moţe lako
proći kroz to, za razliku od nečeg
"nečistog" (na hebrejskom טמא , čija
slova ujedno čine i riječ אטּום - za-
pečaćeno) kroz koje će svjetlo proći
tek djelomično ili uopće neće.
Zohar uči da je u početku sve bilo
stvoreno čisto. Začetak svega je svr-
ha stvaranja - podijeliti blaţenstvo i
ispunjenje sa svim stvorenjima. Me-
đutim, nakon što je svjetlo bilo dano
bez ograničenja, i u nama je, stvore-
njima, nastalo htijenje da budemo
Strana 6 D ivrejTora stranica 6 D ivrejTora
Kvaliteta naših misli ovisi o volji.
Kad je naša volja čista onda će
i naše misli biti čiste,
-
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
MMMJESEČNIJESEČNIJESEČNI ZZZOHAROHAROHAR: M: M: MJESECJESECJESEC NNNISANISANISAN
-Zrak - Ovaj element predstav - א
lja aspekt uravnoteţenja stvaranja,
onako kao što to čini neutralni znak
kod struje ili neutronska čestica u
atomu, snagu ravnoteţe i kontrole,
milosti. On se također naziva sredi-
šnjom kolonom.
Ostala hebrejska slova sloţena u
dvije skupine predstavljaju element
Zemlje:
, ב, ג, ד, כ, פ, ר, ת su sedam dvo-
strukih slova (jer oni imaju i tvrdi i
meki izgovor u starohebrejskom
jeziku). Ova slova predstavljaju sile
u svemiru koje su stvorile sedam
planeta (koje moţemo vidjeti golim
okom) - Saturn, Jupiter, Mars,
Sunce, Veneru, Merkur i Mjesec.
-su dva ה, ו, ז, ח, ט, י, ל, נ, ס, ע, צ, ק
naest jednostavnih slova koja tvore
genetski kod znakova zodijaka ( ה–
Ovan, ו -Bik, ז -Blizanci, itd.)
Sefer Jecira nam govori da je Mars,
planet koji kontrolira i utječe na ni-
san, stvoren slovom ד( , dalet) i da je
znak Ovna stvoren slovom ה ( he).
Ta slova izgledaju slično, a ono što
ih čini različitima je slovo י ( jod).
Vidimo da je slovo ה he zapravo
slovo ד dalet unutar kojeg se nalazi
slovo י jod.
Značenje slova ד ( dalet) dolazi od
hebrejske riječi דל ( izgovara se
"dal"), što znači siromašan. On sim-
bolizira svijest o siromaštvu i po-
manjkanju. Razumijevanje koje nam
pomaţe da shvatimo zašto je Mars,
koji upravlja Ovnom, je planeta ra-
tova. Svatko tko osjeća stalnu glad,
siromaštvo i pomanjkanje imati će
potrebu za borbom. Onaj tko već
ima sve nema taj stav u ţivotu (za-
što bi sve riskirao borbenim sta-
vom). Prema tome, moţemo prona-
ći mnogo Ovnova koji imaju sklo-
nost prema ratovima, lovu, eks-
tremnim sportovima (koji se tako-
đer nazivaju i akcijskim sportovima
i sportskim avanturama), itd, kao
hobi ili kao struku.
Slovo ה ( he) koje je stvorilo Ovna,
ima veliku moć. To je slovo Sefire
Malhuta, koja predstavlja ţivot u
našem svijetu i našu ţelju za prima-
njem te je 'posuda' duše. Budući da
je naša snaga volje ono što kontro-
lira ovaj svijet i sve je ovisno o njoj,
naziv Sefire je Malhut (što na hebrej-
skom znači kraljevstvo), i simboli-
zira monarhiju i kontrolu.
Prema kabali podjela godine na
četiri godišnja doba u skladu je sa
četiri slova koja čine Tetragram -
jedno od najmoćnijih imena Stvori-
telja - יהוה.
Prvo slovo - י , predstavlja pro-
ljeće i Sefiru Hohma, koja je energija
vatre. Ovo posljednje dvoje (Sefira
Hohma i vatra), daju dodatnu snagu
prvim trima znakovima zodijaka –
Ovnu, Biku i Blizancu.
Sila u Ovnu
Prema zodijaku i Tori, nisan
(Ovan) je prvi mjesec, i to se jasno
odraţava u osobinama Ovna: on je
uvijek vođa, ide kao pionir na mje-
sta na kojima nitko prije nije bio, i
zbog toga ponekad doţivljavaju
neuspjeh tamo gdje nitko prije nije
bio neuspješan. Oni preuzimaju ini-
cijativu, imaju vatreni temperament,
vrlo su energični - to su djeca zodi-
jaka.
Ovan pripada elementu vatre. Ari
kaţe da ovaj element predstavlja
kreativnost - kada dulje vrijeme
promatrate vatru moţete vidjeti
kako ona neprestano stvara bezbroj-
ne obrise i oblike. Sva tri horoskop-
ska znaka proljeća povezani su s
elementom vatre, a posebno je Ovan
vrlo kreativan, i nimalo dosadan.
U Sefer Jecira, praotac Abraham
otkriva hebrejska slova kao građe-
vne elemente cijelog svemira. I sva-
ko slovo predstavlja jedan od ele-
menata stvaranja što znači da he-
brejska slova čine DNK svemira.
Tri slova u nastavku se nazivaju
imot (majke) i ona predstavljaju tri
iskonska elementa stvaranja:
-Voda - Prema kabali ovaj ele - מ
ment predstavlja pozitivan aspekt
stvaranja, onako kao što to znak
plus čini kod struje ili protonska
čestica u atomu, snagu davanja,
suosjećanje i dobrote. On se također
naziva desnom kolonom.
-Vatra - Prema kabali, ovaj ele - ש
ment predstavlja pozitivan aspekt
stvaranja, jednako onako kao što je
to znak minusa kod struje ili elek-
tronska čestica u atomu, snagu pri-
manja, ţelju za primanjem, gevuru i
dina. Ona se također naziva i lije-
vom kolonom. nastavak na stranici 8
Godina 9 Broj 27 stranica 7
-
(nastavak sa 7. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar: Mjesec Nisan
Naši unutrašnji i vanjski ratovi
posljedica su robovanja našim po-
trebama, nagonima i strahovima.
Nisan nam daje priliku da pobje-
gnemo iz ropstva i oslobodimo se,
stvarajući spokojan, miran ţivot u
godini koja dolazi. Da bi se to po-
stiglo, moramo shvatiti prirodu tog
horoskopskog znaka i svijesti veza-
noj s njim. To će nam pomoći da
prevladamo vlastiti horoskopski
znak, zvijezde, mjesec i sunce, naše
prepreke iz prošlosti, poteškoće i
neuspjehe, da prevladamo sve. To je
moć nisana i Ovna.
Tora kaţe da su desetog nisana,
kao simbolički čin kontrole, hebreji
uzimali janje (Ovna) i vezali ga uz
svoje domove. Onda su ga, u suton
15-og dana, zaklali i pekli na vatri.
Vatra moţe doći u različitim obli-
cima; vatra uspjeha, vatra gnjeva,
nezadovoljstva. Jedini način na koji
se moţemo boriti s negativnom va-
trom je pozitivnom vatrom entuzi-
jazma. RAMHAL (rabin Moshe
Haim Luzzato) kaţe da bismo se
svaki put kad se osjećamo depre-
sivno, trebali ponašati kao da smo
sretni. Mi moramo činiti sve s ve-
seljem i osjećajem duhovnog uzdi-
zanja, čak i ako se osjećamo ili dru-
gima izgledamo glupo. Poznato je
da u trenutku kad postupamo ra-
dosno naš mozak luči endorfine i
serotonin koji čine da se osjećamo
"povišenog raspoloţenja". Drugim
riječima, ponekad, da bismo sebe
doveli u ravnoteţu, moramo otići iz
jedne krajnosti u drugu i na taj na-
čin preuzeti kontrolu. Nije slučajno
da se ova promjena vrši upravo za
vrijeme Pesaha.
Kao što znamo, u engleskom se
jeziku koristi naziv Passover zato što
je Stvoritelj prešao preko (passed
over) hebrejskih domova u završnoj
fazi deset pošasti u Egiptu. Ovaj
"prolazak preko" ili "preskakanje"
upravo je skok koji moţemo postići
i dovesti u svoj ţivot. To je ujedno i
tajna koja leţi u imenu mjeseca
nisana, od hebrejske riječi nas (na
hebrejskom - bjeţati / umaknuti).
Nisan nam omogućuje da pobjeg-
nemo iz mjesta na kojem smo bili,
na novo i uzvišenije mjesto koje će
nam omogućiti da počnemo ispo-
četka, osloboditi nas od naših ne-
kadašnjih lanaca, starih navika i
ponašanja.
Rekli smo da janje (Ovan) pred-
stavlja ego, a mi ga prţimo na va-
trici entuzijazma i pozitivnog rada,
i potom ga jedemo s macesom i
marorom (gorkim biljem). Prema
Zoharu, maces simbolizira smanje-
nje ega (kruh simbolizira nadmeni
ego, a maces je lijek za to. On ima
moć saţimanja i kontrole). Drevni
travari znali su da maror – gorko
bilje simbolizira frekvenciju planete
Marsa, jer njihov je okus gorak kao
okus ratova i smrti. Kad jedemo
maror, moramo to učiniti s namje-
rom prevladavanja smrti u nama
koja se obično izraţava borbama,
sporovima i rušenju. Maror (מרור)
ima brojčanu vrijednost 446, a i smrt
-ima istu tu brojčanu vrijed (מות)
nost.
Nakon što smo uradili sve gore
navedeno i prevladali smrti u nama,
mi sljedećeg jutra molimo molitvu
za tal (rosu). Tal je, prema kabali,
jedna nevjerojatna pojava. Prvo, ona
je čista voda, a ne vatra. Drugo, du-
hovna tal je sila koja motivira i u biti
je uzrok obnavljanja. Molitva za tal
povezuje nas s obnavljanjem te na-
puštanjem starih navika. To je moć
Pesaha i Ovna koji nam omogućuju
da preko ropstva preskočimo u
slobodu.
Prevela Tamar Buchwald
■
Ovan spada u skupinu vatrenih
znakova, koji dolaze u proljeće, a
vatra je ionako njihov element. A to
znači, super vatra. To objašnjava
osobnu snagu i obnavljanje energije
Ovna. Kad nisan započne on omo-
gućuje svakome od nas da se pove-
ţe s ovom obnavljajućom, pomlađu-
jućom silom. To je ujedno i tajna za-
što se Pesah slavi usred mjeseca ni-
sana – mjeseca izlaska, bijega iz rop-
stva (lanaca prošlosti) u slobodu i
obnovu.
Snaga super-vatre Ovna ozbiljno
utječe na ponos i ego Ovna. Dakako,
bez ega oni ne bi mogli biti pioniri,
upuštati se u nove avanture, ili po-
kušati osloboditi se ograničenja.
Međutim, ego s druge strane isto
tako zasljepljuje ljude i čini ih ne-
osjetljivima prema drugima. Tipičan
Ovan moţe lako pasti u zamku svo-
je bezosjećajnosti i ne biti svjestan
onoga što ga okruţuje; oni imaju
toliko mnogo unutarnje buke da ne
mogu napraviti mjesta za druge in-
formacije iz vanjskog svijeta. Poz-
nato je da Ovnovi imaju poteškoća
u učenju iz svojih pogrešaka.
Više indikacija o snazi Ovna i nje-
govoj povezanosti s Marsom moţe-
mo naći u njegovom imenu. Na he-
brejskom Ovan ima naziv Tale (טלה)
čija gematrija (svako hebrejsko slo-
vo ima numeričku vrijednost) iznosi
44, što je ujedno i brojčana vrijed-
nost riječi דם ( (dam = krv). Snaga
krvi utječe na vatreni temperament
Ovna, a također i svakoga od nas
kada započne mjesec nisan. Osim
toga, to što je on prvi mjesec, prema
kabalistima, određuje da on odlu-
čuje o ratovima i sukobima u nado-
lazećoj godini (baš kao na Roš ha-
šanu, kada se određuju primanja i
ţivot. Stoga bismo trebali biti vrlo
oprezni u to vrijeme.
Borba protiv ropstva
Strana 8 D ivrejTora stranica 8 D ivrejTora
-
Rav Kook:
Šilo i žrtva povodom rođenja
uzrok uništenja Šatora sastanka?
Svrha sluţbe u Hramu
Ako ţelimo shvatiti što je dovelo
do propasti Šatora sastanka u Šilou,
ne bismo se trebali previše oslanjati
na prolazne incidente, ma koliko
oni ozbiljni bili. Umjesto toga trebali
bismo potraţiti znakove moralnog
propadanja koji su podrivali same
temelje hramske sluţbe i njegovu
svrhu.
B-ţanska sluţba je neodvojivo po-
vezana s ciljem posvećenja ţivota.
Mi ne moţemo u potpunosti ople-
meniti ţivot u svim njegovim vido-
vima, u njegovim vrhuncima i nje-
govim krizama, ukoliko nismo u
stanju povezati ţivot s njegovim
Izvorom, Stvoriteljem svega ţivota.
U ţivot se također ubrajaju i pe-
riodi nevolje i nesreće. Što će unijeti
svjetlo, vratiti mu njegovu prirođe-
nu sreću i radost? Što će ga pomla-
diti i podariti mu plemenitost i pri-
jaznost? To se moţe postići jedino
otkrivanjem svetosti koje treba pro-
naći u svim aspektima ţivota.
Ţrtva povodom rođenja djeteta
Rođenje djeteta je prekrasan do-
gađaj, donošenje novog ţivota i ra-
dosti u obitelj. Ali samo iskustvo
rađanja je iskušenje, ono uključuje
veliku bol i patnju. Zamršeni sklop
doţivljaja koje doţivljava ţena koja
rađa moţe izazvati stres i napetost,
te to nestaje tek s vremenom, kada
se ţivot vrati u svoju uobičajenu
radost i sreću.
Što moţe izbrisati teške dojmove i
osjećaje koji su rezultat ove patnje,
ukorijenjene u drevnom grijehu Eve
na počecima čovječanstva? Taj lijek
zahtijeva čin pribliţavanja B-gu.
Kada mlada majka uzdiţe svoje
iskustvo rađanja svojim chatat i ola
ţrtvama, ona ispravlja nedostatke
uzrokovane buntovnim teţnjama
ljudskog srca. Ove ţrtve omoguća-
vaju njenoj duši da se osjećajem lju-
bavi uzdigne prema veličini Stvori-
telja sveg ţivota, Izvora ljubavi pre-
ma svim stvorenjima.
Ukratko: ţrtvovanje u Hramu
mora odraţavati sklad između B-ţ-
anske sluţbe i cilja uzdizanja ţivota.
To osobito vrijedi za ţrtve koje su se
donosile nakon poroda. Istinski mo-
ral ne moţe dozvoliti ideju makinal-
ne sluţbe u Hramu, sluţbe koja je
odvojena od ljudi i njihovih ţivota.
Sluţba u Šilou
Bezosjećajna, čak i tiranska atmo-
sfera koja je postojala u Šatoru sas-
tanka u Šilou – odsustvo moralne
senzibilnosti, nedostatka čestitosti i
samilosti, prekidanja veza s potre-
bama ljudi, reda bezdušnih sveće-
nika koji su paradirali nad ljudima
u svom uzvišenom poloţaju - ovo
ozračje stvorilo je umjetni jaz izme-
đu načela morala i sluţbe u Hramu.
Na kraju je to i uništilo vladavinu
Elijeve svećeničke obitelji. Ovi bez-
osjećajni svećenici nisu uviđali vezu
između svoje sluţbe i posvećenja ţi-
vota. Naposljetku je njihovo postu-
panje dovelo do propasti Šatora
sastanka u Šilou.
Svećenici su na prinose povodom
rođenja trebali gledati kao na sred-
stvo uzdizanja ţivota. Kako su mo-
gli odugovlačiti s tim ţrtvama, i
time narušiti glavnu svrhu tih ţrta-
va, ono što B-g ţeli u Svom svijetu -
šalom bajit - sklad i mir u obitelj-
skom ţivotu?
Elijevi sinovi pogrešno su gledali
na svoje svećeništvo kao na svoje
pravo. Umjesto sluţbe temeljene na
čistoći i svetosti, njihova sluţba je
odisala bahatom uznositošću. Oni
su bili duţnosnici koji su se koncen-
Paraša Tazria počinje prinosima
ţena koje su nedavno rodile. Nevje-
rojatno zvuči, ali zbog tih ţrtvi po-
vodom rođenja jedna je ugledna
obitelj svećenika zauvijek bila dis-
kvalificirana za sluţbu u Hramu.
Još gore: ovaj je ţalosni događaj do-
veo do uništenja Šatora sastanka u
Šilou, preteče Hrama u Jeruzalemu,
nakon što je gotovo četiri stoljeća
sluţio kao duhovno središte Ţidov-
skog naroda (Joma 9a).
Grijeh Elijevih sinova
Knjiga o Samuelu opisuje sramot-
no stanje hramske sluţbe u Šilou.
Sinovi Elija bili su bešćutni sveće-
nici koji bi uzimali svoj dio silom,
odnoseći se prema hramskim ţrt-
vama s prijezirom (I Sam II,17). Nji-
hov najgori grijeh, prema izvješta-
jima koji su došli do ušiju njihovog
oca, bio je da "su spavali sa ţenama
koje su dolazile do ulaza Šatora sa-
stanka" (r. 22).
Talmud upozorava da ovaj stih ne
treba shvatiti doslovno: "Svatko tko
kaţe da su sinovi Elija činili grijeh u
zabludi je" (Šabat 55b). Što onda zna-
či to da su "spavali sa ţenama"?
Prema mudracima, oni nisu od-
mah prinosili ţrtve povodom rođe-
nja. Na taj način, oni su ih posredno
sprečavali da se vrate kućama. Ţene
nisu vjerovale da će svećenici prini-
jeti njihove ţrtve, pa bi ostale u Ši-
lou sve dok se vlastitim očima ne bi
uvjerile da je njihova ţrtva bila pri-
nesena. Budući da je nepaţljiva
sluţba Elijevih sinova prouzročila
da ţene nepotrebno budu odvojene
od svojih muţeva, redak se prema
njihovom neodgovornom ponaša-
nju odnosi kao da su spavali s nji-
ma.
Je li ovo samo slučaj talmudskog
prikrivanja pogrešaka, rabinsko
zataškavanje? Zbog čega bi to bio
nastavak na stranici 10
Godina 9 Broj 27 stranica 9
-
(nastavak sa 9. stranice) Rav Kook: Šilo i žrtva povodom rođenja
točnu i preciznu čistoću.
Za razliku od toga, duhovni i mo-
ralni utjecaj koji je usmjeren samo
na intelekt ne zahtijeva tako rafini-
ran stupanj fizičke čistoće. Stoga su
Mudraci podučavali da Toru moţe
izučavati čak i onaj koji je nečist.
"Nije li riječ moja poput vatre? govori
G-spod"(Jer 23,29.) - Baš kao što vatra
ne postaje nečistom, tako i riječi Tore ne
mogu postati nečiste" (Berachot 22a).
Promjene do kojih je došlo tije-
kom povijesti
Kada su se Ţidovi vratili iz izg-
nanstva u Babilon i obnovili Hram,
bilo je neophodno obnoviti i stroge
hramske zahtjeve o tahara. Iz tog
razlog je Ezra propisao niz zakona
koji naglašavaju potrebu za većom
obrednom čistoćom tijekom tog
razdoblja.
Međutim, drugi egzil do kojega je
došlo nakon perioda drugog Hrama
uvelike je oslabio snage osjećaja i
mašte kod ljudi. Intenzitet i estetska
kvaliteta duhovnog ţivota bila je
osiromašena, te je potreba za rigo-
roznim stupnjem čistoće koji ju prati
jednako tako bila smanjena. Tako
nalazimo da je jedan od šest redova
Mišne (sastavljene u Zemlji Izraela)
Taharot, koji se bavi isključivo pita-
njima obredne čistoće. Međutim, od
37 traktata Talmuda (sastavljenih u
babilonskom izgnanstvu), samo je-
dan pripada tim odredbama. Slično
tome, Talmud je ukinuo Ezrin de-
kret koji obvezuje na uranjanje prije
učenja Tore.
Što je preostalo Ţidovskom naro-
du u egzilu? Samo Tora i njen inte-
lektualni utjecaj. Ona još uvijek uk-
ljučuje fizičku stvarnost kroz prak-
tično poštivanje micvot, ali je zaobi-
đena etapa posredovanja mašte i
osjećaja. U izgnanstvu mi naričemo:
'Ništa ne ostaje osim ove Tore" (iz
molitvi Selichot).
Tijekom dugih stoljeća izgnanstva,
savjesno postupanje u pitanjima ob-
redne čistoće izgubilo je svoju obve-
znu prirodu. Počelo ga se poveziva-
ti s idealističkim čeţnjama, terito-
rijem šačice poboţnih.
Povratak na tahara
Hasidski pokret 16. stoljeća stre-
mio je da masama vrati koncept
fizičke čistoće. Hasidizam stavlja
snaţniji naglasak na korištenje ma-
šte i emocija - posebice kroz molitvu
i pjesmu - nego na intelektualne
sposobnosti. Kao rezultat toga, on je
pobudio veću potrebu za osobnom i
fizičkom čistoćom. Ovaj cilj svakako
ima zdravu jezgru, iako mu je po-
trebno dodatno usmjeravanje i usa-
vršavanje.
Pogotovo sada, s nacionalnim
preporodom Ţidovskog naroda u
zemlji Izraela, ove teţnje za fizič-
kom tahara treba obnoviti i proširiti.
Obnova naše nacije upotpunjava
obnovljenu čeţnju za duhovnošću; i
zdrava se ţelja za obnovljenjem
nacije, i izlječenjem njene nacional-
ne duše odnosi na sve aspekte ţi-
vota, uključujući i fizičku čistoću.
Upravo u taborima Ţidovske
vojske Tora zahtijeva visoku razinu
čistoće:
"Jer G-spod, B-g vaš, obznanjuje
svoju nazočnost u vašem taboru, kako
bi vas izbavio i dao vam pobjedu nad
vašim neprijateljem. Vaš tabor stoga
mora biti svet. "(Pnz. 23,15)
Zajedno s obnavljanjem naše na-
cionalne snage i vitalnosti mora
postojati i odgovarajuće jačanje
emotivne i fizičke čistoće. To će
pomoći u pripremi temelja za inte-
grirani nacionalni ţivot koji obuh-
vaća potpuni preporod naroda: od
njegovih najviših intelektualnih os-
tvarenja do jednostavne radosti
ţivota i ţivljenja.
Prevela Tamar Buchwald
■
trirali samo na tehničke aspekte slu-
ţbe u Hramu.
Bila je to ta iskvarena sluţba koja
je dovela do uništenja Šatora sas-
tanka - nešto do čega grešni čin
pojedinca ne moţe dovesti. Da su
Elijevi sinovi zapravo griješili onako
kako je zapisano, takvo stanje ne bi
moglo dugo potrajati, a da se ne
popravi. Sluţba u Šilou nije trpjela
zbog bilo kojeg konkretnog zlog
događaja, već zbog moralnog pro-
padanja u samoj svojoj srţi, zbog
čega je bilo potrebno da bude uni-
štena kako bi se ispravila.
Povratak ritualnoj čistoći
Ova paraša u Tori opširno rasprav-
lja o temama s kojima nam se najte-
ţe povezati. Kakvu vaţnost za nas
imaju zakoni o obrednoj čistoći i
nečistoći - nakon poroda, za gubav-
ce i za razne vrste muških i ţenskih
praţnjenja? Zašto Tora stavlja takav
naglasak na ta pitanja? Zašto se
osjećamo toliko dalekima od njih?
Činjenica o tahari
U svojoj knjizi Orot, Rav Kook je
postavio sljedeće načelo: "Stupanj
čistoće koji se zahtjeva proporcio-
nalan je širini duhovnog okvira."
Što više toga okvir uključuje, što
više vidova ţivota obuhvaća, to su
stroţi uvjeti za tahara, ritualnu
čistoću.
Hram i njegova sluţba klasičan su
primjer toga. Hram je prenosio mo-
ralni utjecaj i svetost na široki dija-
pazon aspekata ţivota - od pleme-
nitih visina b-ţanskog nadahnuća i
proroštva, preko sile mašte i emoci-
ja (izljeva radosti i strahopoštovanja
u hramskoj sluţbi), sve do fizičke
razine krvi i mesa (stvarne ţrtve).
Budući da je njegov utjecaj dosizao
čak i najniţe razine fizičkog posto-
janja - koje su ipak integralno po-
vezane sa svim drugim aspektima
ţivota u jednu organsku cjelinu -
Hram i njegova sluţba zahtijevali su
Strana 10 D ivrejTora stranica 10 D ivrejTora
-
Rabbi Berel Wein:
(Ne)vidljiva nečistoća
je bila čista. Kad je vraćamo svojem
Stvoritelju trebamo je nastojati vra-
titi ga što je bliţe moguće njenom
izvornom stanju. O tome se zapravo
radi u cijeloj parši Tazria.
Zadatak povjeren koheinu bio je
da, ukoliko postoji, na neki način
procijeni štetu koja je nanesena
duši. On je imao takvo stručno
znanje da je to mogao učiniti jed-
nostavnim pregledom fizičkog tijela
te osobe. Bio je to jedan od darova
koje je kohein imao. On je posjedo-
vao sposobnost da raspozna duho-
vnu štetu na temelju promatranja
vanjskih simptoma. Očito, sveta je
osoba u stanju to učiniti.
Legenda kaţe da je glasoviti ARI
(Rabi Isaac Luria iz Safeda u šesna-
estom stoljeću) imao sposobnost da
čovjeku kaţe koji su mu grijesi i
duhovni nedostaci samo promatra-
jući mu lice. Legenda nam također
kaţe da su ga zbog te moći ljudi
rijetko posjećivali ili razgovarali s
njime. Mi se suzdrţavamo saznati
pravu istinu o sebi i stanju naše
duše.
U biblijska vremena Vječni nas je,
nazovimo to tako, fizičkim simp-
tomima prisiljavao da odemo
koheinu i suočimo se sa svojim
stvarnim duhovnim stanjem. Bio je
to blagoslov, istina, pod krinkom,
jer je omogućavao da se postavi
nuţno potrebna dijagnoza što je na
kraju moglo dovesti do duhovnog
popravljanja, poboljšanja i napretka.
To je glavni zadatak koheina u po-
maganju drugima da izvrše pobolj-
šanje samoga sebe. To je stoga bio i
duhovni doţivljaj uspjeha za
koheina. Pomaganje drugima uvijek
pomaţe očistiti vlastitu dušu i
pogoni naprijed vlastiti duh.
Jedna od osnovnih zapovijedi u
judaizmu je stupiti u brak i imati
djecu. U Edenskom vrtu nalazimo
da je B-g blagoslovio Adam i Havu i
rekao im da rađaju djecu i svijet is-
pune ljudima. Za Ţidovski je narod
imati djecu postalo demografska
nuţnost. Iako je prošlo više od
Koncept Tore o čistoći i nečistoći,
čistom i ukaljanom, uvelike se ra-
zlikuje od naših uobičajeno prihva-
ćenih pojmova i definicija. Mi uva-
ţavamo potrebu za fizičkom čisto-
ćom. Jednako tako i Tora. Čisto
tijelo jedan je od preduvjeta da
molitva i vršenje bilo koje od micvot
bude prihvaćeno. To također čini i
dio naše potrebe da svoje tijelo
poštujemo i da pokaţemo pošto-
vanje i uvaţavanje prema drugim
ljudskim bićima.
No ono na što Tora ukazuje u
ovotjednoj parši nije napadaj čistoće
i čistunstva. Tora govori o jednoj
vrsti duhovne nečistoće koja se iz
određenog razloga fizički manifes-
tira. Ta vrsta duhovne nečistoće
rezultat je ljudskog ponašanja koje
krši principe i vrijednosti Tore –
posebno zlog govorenja.
Ova vrsta ponašanja prlja naše
duše. U biblijska vremena fizičke
posljedice takvog ponašanja doslo-
vce su bile vidljive na nečijem tijelu.
Bolna i sramotna, kakva infekcija
koţa jest, imala je pozitivan rezultat
upozorenja osobe na posljedice
vlastitog negativnog ponašanja i
govora.
U naše vrijeme ova tjelesna mani-
festacija i upozorenja više ne po-
stoje. No, strašan proces nanošenja
štete našim dušama takvim pona-
šanjem i govorenjem funkcionira i
dan danas. U svojim dnevnim mo-
litvama kaţemo da nam je Vječni na
početku našeg ţivota dao dušu koja nastavak na stranici 12
Godina 9 Broj 27 stranica 11
-
(nastavak sa 11. stranice) Rabbi Berel Wein: (Ne)vidljiva nečistoća
sebe moţemo projicirati u buduće
vrijeme, posredno ţiveći u ţivotima
svojih potomaka.
Ali, prijatelji dragi, svima nam je
jasno da imati i odgajati djecu nipo-
što nije lagan zadatak. I također
znamo da se roditeljem ostaje čita-
vog ţivota. Smatram da je ovo jedna
od suptilnih poruka koje nam se
prenosi na početku ovotjedne parše.
Tora govori o nečistoti, ţrtvi i izo-
laciji majke nakon porođaja. Ovime
nam Tora ukazuje da su to neizbje-
ţni elementi u podizanju i brizi za
dijete.
U svim je društvima sasvim pri-
rodno, čak i očekivano, da roditelji
učine sve što je u njihovoj moći ka-
ko bi svojoj djeci osigurali dobar i
zdrav ţivot. One roditelje koji ne-
kako nemaju u sebi taj nagon, njih
se društvo kloni, te čak podlijeţu i
zakonskim kaznama zbog zanema-
rivanja ili zlostavljanja svoje djece.
Njih se čak i u našem društvu, kao
najotvorenijem i najliberalnijem,
tretira kao nenormalne i okrutne.
Tora, koja je knjiga praktičnog ljud-
skog ţivota, ne ublaţava riječi opi-
sujući teškoće – nečistoću, ţrtvu i
odvajanje od drugih – koje imati i
odgajati djecu automatski zapadaju
roditelje.
Moţda je upravo zbog tog razloga
Tora ţenama dala tako snaţan maj-
činski instinkt i ţelju za djecom. Jer
bez tog instinkta, bazirajući se samo
na praktičnoj strani ţivota i poteš-
koćama pri podizanju djece, Ţido-
vska nam demografija, u praktič-
nom smislu, ne bi ponudila nikakve
nade za budućnost. Rabini su u
Avot ispravno ustvrdili da je ―na-
grada izravno proporcionalna trudu
i odricanju.‖ To je zasigurno istina,
što se tiče djece i naraštaja i Ţidov-
ske budućnosti.
Šabat šalom
■
sedamdeset godina od Drugog
svjetskog rata i holokausta, Ţidovi
još uvijek nisu nadoknadili te og-
romne gubitke u svojoj populaciji.
To je posljedica ispodprosječnog
nataliteta među nereligioznim
Ţidovima, visoke stope razvoda,
kasnog stupanja u brak i sve većeg
broja samaca. Katastrofe asimlacije i
mješovitih brakova također igraju
veliku ulogu u tome da Ţidovi
danas jedva da mogu nadomještati
sami sebe, da ne spominjemo na-
doknadu za smanjenje populacije
koju je uzrokovao holokaust.
Tora prioritet stavlja na djecu.
Ona na djecu ne gleda samo kao na
fizički kontinuitet Ţidovskog na-
roda već i kao duhovnu i nebesku
vezu koja nadilazi ţivotni vijek
pojedinca. Rabini su iznijeli ko-
mentar u vezi našeg oca Jaakova da
sve dok su njegovi potomci ţivi i
aktivni i Jaakov je sam, na neki
način, također još ţiv.
Pobrinuti se za sebe ‗i preko gro-
ba,‘ jedan je od simbola judaizma i
Ţidovskog naroda. Koncept be-
smrtne duše potkrepljuje se time što
Strana 12 D ivrejTora stranica 12 D ivrejTora
Tora na djecu ne gleda
samo kao na fizički kontinuitet
Židovskog naroda već i kao
na duhovnu i nebesku vezu
koja nadilazi životni vijek
pojedinca.
-
Rabbi Yissocher Frand:
Ključ za efektivnu molitvu su usta očuvana od zla
budu efektivne. Ključ koji otvara
vrata odgovorima na naše molitve
jest posjedovati jezik i usta koja će
B-g smatrati vrijednim slušanja.
Mi uvijek imamo dugačak popis
zahtjeva pred B-gom – tri puta dne-
vno, 365 dana u godini. No mnogo
puta, naše molitve nisu efektivne.
One često puta ostaju neodgovorene
(barem koliko se nama čini). Zašto?
Ako čovjek ima radio tranzistor
kojeg je upravo razbio čekićem, ne
bi trebao biti iznenađen kada ga po-
kuša upaliti i shvati da ne radi.
''Zašto ne radi? Jer si ga slomio!''
Naša usta su tranzistor. Koristimo
ih kako bismo izgovarali naše mo-
litve. Ako svakodnevno, da tako
kaţemo, uzimamo čekić i njime
udaramo po svojim ustima, očigle-
dno je da naša usta neće biti efektiv-
na u molitvi. Ne samo da naše mo-
litve neće biti odgovorene, već mo-
ţda neće čak biti ni prenesene!
Mar bar Ravina završio je svoju
molitvu zahtjevom za to da molitve
budu prihvaćene i drage B-gu. Ali
kao uvod u tu molitvu dao je dobar
savjet za to kako da one budu pri-
hvaćene pred B-gom. Ključ je u to-
me da imamo usta i jezik koji će biti
očuvani od zlih riječi.
Uzalud je usta zaraţena ogovara-
njem i klevetama pokušavati koris-
titi za efektivnu molitvu B-gu, čak i
kada su u pitanju naše najiskrenije
potrebe.
Naučiti lekciju od B-ga kroz
kaznu
Stih u našoj parši kaţe, ''Kada do-
đete u zemlju Kanaan koju vam dajem
u naslijeđe, i kada stavim 'caraas' na
kuću u zemlji u kojoj prebivate...'' (Vaji
-kra 14,34). Ponekad 'caraas' čovjek
nalazi na vlastitoj kući.
Postoji poznati Rašijev komentar
na ovaj stih koji kaţe u ime medraša
da Tora ţidovskom narodu donosi
dobre vijesti. Koje su dobre vijesti?
Emorejci su imali običaj skrivati
velike količine zlata i zlatnog nakita
u zidovima svojih kuća. Kada bi se
mrlje pojavile na kući, Ţidovi bi
trebali srušiti zidove i kao rezultat
toga, pronašli bi blago. Na taj način
bi se lako obogatili.
Čudan aspekt tog medraša jest o-
vaj: caraas se pojavljuje zbog 'lašon
hara' (ogovaranja, klevete). Kako
'caraas' koji je kazna, moţe imati
nagradu kao rezultat? To nema
smisla!
Rav Bergman u svom djelu Šaarej
Ora objašnjava ovaj medraš i daje
nam zanimljiv pogled na njega.
Ramba''m piše na kraju Hilhos Ca-
raas (16,10) ''znak i čudesna pojava
pojavila se u Izraelu kako bi upozo-
rila na lašon hara, jer onome tko bi
govorio lašon hara zidovi kuće bi
promijenili izgled, … ako bi u tome
ustrajao… predmeti od koţe bi pro-
mijenili izgled… ako bi i dalje us-
trajao, njegova bi se odjeća promije-
nila… a ako bi i dalje ustrajao, nje-
gova bi se koţa promijenila…''
Ono što vidimo jest da postoji sli-
Parše Tazria i Mecora bave se za-
konima o 'caraasu', bolesti ili stanju
koje dolazi kao kazna za grijeh 'la-
šon hara' (ogovaranje, klevetanje).
Tri puta dnevno, nakon molitve
'šmone esre', mi molimo za pomoć u
kontroli naših usta: ''B-ţe, čuvaj moj
jezik od zla i usne moje od riječi pre-
vare.'' Izvor te molitve je talmudski
popis raznih molitvi koje su amoreji
izgovarali na kraju svojih formalnih
molitvi (Berahos 16b-17a).
Molitva kojom proglašavamo po-
četak novog mjeseca – 'roš hodeša' –
je molitva citirana u Gemari kao
Ravova molitva. Molitva koja je
tamo citirana u ime Rabi Jehude
HaNasija je također usvojena u
našu jutarnju sluţbu, odmah nakon
blagoslova: ''Neka bi bila Tvoja volja,
Hašem, da me spasiš danas i svakog
dana od drskosti i drskog čovjeka.'' Ta
molitva uključena je i u liturgiju
Jom Kipura. Mar bar Ravinova mo-
litva je molitva kojom traţimo B-ga
da nam pomogne čuvati naš jezik i
naša usta od zlih riječi. Ona završa-
va riječima ''Neka bi riječi mojih usta i
misli moga srca bile ugodne pred To-
bom, Hašem, Stijeno moja i Otkupitelju
moj.''
Rav Nissan Alpert primjećuje da
je ova posljednja molitva (Neka bi
riječi mojih usta...) zapravo općenita i
mogla je biti dodana molitvama bilo
koga od amoreja. Rav je to mogao
reći, Rebbe Jehuda HaNasi mogao je
to reći; Rava je to mogao reći… Za-
što je ta 'formula' dodana samo mo-
litvi Mara bar Ravine?
Rav Alpert objašnjava da je zahtje-
vu za odgovorom na naše molitve
nadodana molitva Mar bar Ravine
jer ona daje ključ za efektivnost na-
ših ostalih molitvi. Bit molitve
''Čuvaj moje usne…'' jest da sve
druge molitve – za razumijevanje,
zdravlje, financije, sigurnost od
neprijatelja, obnovu naroda, itd. – nastavak na stranici 14
Godina 9 Broj 27 stranica 13
-
(nastavak sa 13. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Ključ za efektivnu molitvu su usta očuvana od zla
To je razlika, kaţe Rav Bergman,
između parše Behukotaj i parše Ki
Tavo. U parši Behukotaj B-g kori Iz-
rael zbog toga što Mu se stalno su-
protstavlja, i kaţe ''Pokazat ću ti ka-
ko je biti bez B-ga koji je zabrinut za
tebe.'' To je toliko strašna kazna da
'tohaha' mora biti završena utjehom.
Ali ukor u parši Ki Tavo, u kojoj se
kaţe ''B-g će te kazniti…'', koliko god
to loše bilo – barem je očigledno da
je On onaj tko izvršava kaznu. To je
samo po sebi utješno.
Iz toga izlazi sljedeće: kada je čo-
vjek svjestan da je svrha kazne in-
struktivna – to zapravo nije kazna.
Ako shvatim i ako postanem svjes-
tan toga da činim nešto loše i B-g
kaţe ''Stani'', a način na koji to kaţe
jest da me kazni – tada to nije više
kazna. To je samo ispravljanje lošeg
puta. Ja znam da imam Oca koji
brine o meni.
Kada čovjek govori 'lašon hara' i
kada zidovi njegove kuće budu za-
hvaćeni 'caraasom', to nije toliko ka-
zna koliko poruka brige. Zato ako
čovjek reagira na tu B-ţju poruku,
sve će biti kako treba. Nema istinske
kazne u tom slučaju. Zapravo, tada
je i nagrada u redu.
Svatko griješi. Svatko čini proma-
šaje. Ako B-g pošalje poruku koja
ispravi nečije greške i promašaje,
onda je to upravo ono što je potre-
bno. Ne samo to, već čovjek tada
zasluţuje i nagradu za poslušnost
B-gu.
S tim u mislima, Rav Bergman
objašnjava Gemaru u Soti (9b)
''Samson je išao za svojim očima,
stoga su mu Filistejci iskopali oči.''
Mudraci kaţu da je Samson uputio
B-gu molitvu ''U zamjenu za jedno
moje oko, ja ţelim snagu kojom ću
srušiti građevinu na Filistejce, a u
zamjenu za moje drugo oko, ţelim
primiti Olam HaBa, svijet koji do-
lazi.''
Ovdje moţemo postaviti isto pi-
tanje koje smo postavili u slučaju sa
'caraasom': Samson je griješio svojim
očima, zato je bio kaţnjen. Zašto
onda sada traţi nagradu zbog gu-
bitka svojih očiju?
Odgovor je opet taj da postoji vr-
sta kazne koja, kada je prihvaćena i
kada postane lekcija od B-ga koju je
čovjek naučio, postaje nešto pozitiv-
no. Budući da je reagirao ispravno,
Samson je mogao svoju kaznu pre-
okrenuti u nagradu.
Problem je kada se ljudima doga-
đaju stvari na koje oni ne reagiraju.
Sada moţemo razumjeti medraš iz
naše parše. Kada čovjek govori lašon
hara, prvi znak od B-ga je ''Pogledaj
zid.'' Ako čovjek reagira u toj situ-
aciji, shvati da je govorio lašon hara i
odluči se pokajati i ispraviti svoja
djela, on odlazi kohenu, pokazuje
mu zid kuće, slijedi propisani ritual
i tada zasluţuje nagradu – blago u
svojoj kući. Reakcija u početnom
stadiju kazne je micva koja treba biti
nagrađena.
Ali što se događa ako čovjek ne
reagira i ako ne prepoznaje u kazni
lekciju od B-ga? Tada se stvari sve
više pogoršavaju. Zahvaćena je
njegova odjeća. A ako i dalje ne
reagira, zahvaćeno je njegovo vla-
stito tijelo. Do tada, to je postala
isključivo kazna.
To se moţe naslutiti iz jezika ko-
jim Tora govori. Kada govori o mr-
ljama na kući, ona kaţe ''On (vlas-
nik kuće) će doći i reći kohenu'' –
dobrovoljno (Vajikra 14,35); ali kada
govori o mrljama na koţi, ona kaţe
''i bit će doveden pred kohena'' –
protiv svoje volje (13,9; 14,1).
Sretan je čovjek koji predviđa i
shvaća, koji ima ispravan pogled i
iskrenost kako bi reagirao na pravi
način kada se nešto takvo dogodi.
Prevela Anja Grabar
■
jed kod 'caraasa'. Najprije je tu oblik
koji je zahvaćao kuću, što je bilo
prvo upozorenje (ţuto svjetlo). Ako
čovjek ne bi prestao sa lašon hara,
caraas bi se malo pribliţio – zahva-
tio bi odjeću koju je nosio (crveno
svjetlo). Ako i dalje ne bi prestao,
tada bi se alarmno svjetlo pojavilo –
caraas bi zahvatio njegovo tijelo i
tada bi započeo čitav proces u ko-
jem on mora biti odvojen od zajed-
nice, 'izopćen' itd.
Rav Bergman uspoređuje 'tohaha',
ukor ţidovskog naroda, u parši Be-
hukotaj (u knjizi Vajikra, Levitskom
zakoniku) – koji završava utjehom –
sa 'tohaha' u parši Ki Tavo (u knjizi
Devarim, Ponovljeni zakon), koji
iako duţi i slikovitiji, završava bez
riječi utjehe. On objašnjava da
'tohaha' u parši Ki Tavo ne zahtijeva
utjehu, ali 'tohaha' u parši Behukotaj
zahtijeva.
Zašto su one različite? Različite su
jer u parši Ki Tavo, B-g govori u pr-
vom licu (''Ja ću vas kazniti…''). Jasno
je da kazna dolazi direktno iz B-ţje
ruke. Ipak, u parši Behukotaj, nema
te boţanske providnosti (''Ako ćete
mi se i dalje suprotstavljati, tada ću se i
Ja vama ţestoko suprotstaviti'' (Vajikra
26,27-28), što znači da je kazna koju
im je B-g dao bila ''Sami ste u
ovome''.
Evo jednog primjera: jedna je stvar
gora od kazne koju primaš od oca, a
to je ne imati oca koji bi te kaznio, ili
imati oca koji ne brine o tebi dovolj-
no da bi te kaznio. Kada netko ima
oca koji brine o njemu dovoljno da
bi ga kaznio kad je zao, to je već sa-
mo po sebi utjeha. Usred kazne skri-
ven je ogroman blagoslov – postoji
netko tamo!
Ne daj B-ţe da netko nema oca –
ili još gore – da njegov otac ne brine
o njemu dovoljno da bi ga kaznio,
već mu kaţe ''sam si u ovome – čini
što ţeliš – nije me briga!'' To je mno-
go gore.
Strana 14 D ivrejTora stranica 14 D ivrejTora
-
David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik
Crno i žuto
primjer, on piše da Targum za Ijov
30,30 nudi שחם za שחר – također i
šap'el od חם" , biti topao".
Međutim, ima i onih koji se ne sla-
ţu s time, te pronalaze vezu. Alma-
gor-Ramon piše da u hebrejskom i
drugim jezicima postoji jedan feno-
men, da kada postoji korijen čije se
riječi pribliţavaju granici tog znače-
nja, od te granice dalje one su sklo-
ne obrnuti značenja. Na primjer,
ona piše da je noću sve crno (šachor),
a prema kraju noći, na njenom rubu,
kad već ima više svjetla nego crnine,
mi taj period još uvijek nazivamo
šachar - zora. Ova se ideja rabi u igri
riječima koja se naziva "nizanje
sinonima".
Evo nekoliko rabinskih izvora:
Neposredno prije izlaska zvijezde
Danice, noć je namračnija…(Midraš
Šocher Tov)
Šachar---"jutro" ili "zora"---pove-
zana je sa šachor---"crno"---jer onaj
trenutak koji neposredno prethodi zori
najcrnji je, najmračniji dio noći. (Gaon
iz Vilne, Avnei Eliyahu)
To čak ide toliko daleko da kaţu da
izraz "Uvijek je najmračnije pred
svitanje" svoje korijene ima u vezi
između šachar i šachor. Zanimljivo,
čak i Klein daje tri definicije za
šachar: 1) zora, 2) svitanje 3) crnilo
koje prethodi zori.
Jedan glagol kojega svi povezuju
je traţiti, pretraţivati". Klein" - שחר
piše:
Vjerojatno potječe od )שחר zora),
odakle je nastalo značenje 'ustati
rano ujutro; izlaziti u ranim jutar-
njim satima i traţiti', odakle dolazi
'okrenuti se prema'.
Jastrow nudi "probiti, kopati, tra-
ţiti, traţiti " – i odatle u svitanje
zore.
Ostale izvedenice od šachar su
šacharit -vrijeme, i naziv ju) שחרית
tarnje molitve) i šocher שוחר - obo-
ţavatelj, prijatelj, kao u שוחר שלום -
"onaj koji voli mir".
Šachar također moţe značiti i "zna-
čenje, smisao, značaj". To se izvodi
iz Ješajahu 8,20 - ר ֵאין ַחר-ֲאשֶׁ – לֹו שָׁ
koje je doslovno značilo "bez svita-
nja", jer ga neće obasjati nikakvo
svjetlo. Danas se ovaj izraz često
odnosi na glasine "koje nemaju
osnove".
Bili ili ne bili šachar i šachor pove-
zani, ima jedna riječ koju ljudi iz-
vode iz jedne ili druge. U Kohelet
šachor
Je li šachor (šahor) שחור - "crno"
povezano s šachar (šahar) שחר -
"zorom"? Najbolji način da to odre-
dimo bio bi da vidimo da li je njiho-
va etimologija zajednička ili razli-
čita.
Klein, koji je sklon biti konzerva-
tivniji po tim pitanjima, pokazuje
različite derivacije. Šachor, piše on,
povezano je sa sirijskim שוחרא šu-
chra i akadskim šuru, koji znače
"ugljen". S druge strane, šachar je
povezan s moabitskim שחרת , ara-
mejskim שחרא , arapskim sahar,
akadskim šeru i širtu – koji svi znače
"zora".
Steinberg također daje različite
etimologije. On piše da je šachar po-
vezano s צהר, צחר i זהר– koji svi
znače "sjati, blistati", dok je šachor
šap'el oblik od חרה - " gorjeti". Na
nastavak na stranici 16
Godina 9 Broj 27 stranica 15
-
(nastavak s 15. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik: Crno i žuto
pojavljuje u VaJikra 13,30.32.36. opi-
sujući kosu osobe koja boluje od
caraat (pretpostavljam da zbog toga
prijevod The Living Torah nudi pri-
jevod "blond, plavokos".)
I Targum Jonatan, i Sifra identifi-
ciraju cahov sa jednom vrstom zaha-
va זהב - zlata. Malbim i Tora Temi-
ma tumače tu identifikaciju slič-
nošću između te dvije riječi. Klein
također piše da su te dvije riječi
srodne.
Rav Saadia Gaon i Ibn Ezra daju
drugačije tumačenje za cahov. Rav
Saadia Gaon prevodi הבצא , a Ibn
Ezra tumači da je to u arapskom
jedna vrlo svijetla boja, gotovo bi-
jela. Or HaChaimu, koji je također
znao arapski, bilo je vrlo teško pri-
hvatiti gledište Ibn Ezre, i nije bio
spreman odbaciti Sifrino tumačenje
zahava. On ide tako daleko da kaţe
da su takva tumačenja razlog što
rabini generacijama nisu Ibn Ezru
uzimali za ozbiljno.
Glagol צהב znači "biti svijetao,
sjati". Zanimljivo, dva druga glagola
koja počinju s ista dva slova imaju
isto značenje - צהל i צהר , ali nisam
pronašao nikoga koji povezuje sva
tri.
Prema Rosenthalu, pored asocija-
cije na ţuto novinarstvo, cahov je
također oznaka za navijače Macca-
bi Tel Aviva. ■
11,10, nalazimo uparene dvije riječi
-djetinjstvo i mla – ַהַיְלדּות ְוַהַשֲחרּות
dost (šacharut). Ibn Ezra povezuje
šacharut s osvitom zore, početkom
čovjekova ţivota. Targum ukazuje
da šacharut znači mladost zbog
tamne kose ( יומי דאוכמות שער).
Kao što smo to učinili i s drugim
bojama, moramo se zapitati: ozna-
čava li šachor isključivo crno? Ka-
ddari piše da šachor ponekad ozna-
čava crnu boju (VaJikra 13,31), a po-
nekad znači "tamno" (Šir HaŠirim
1,5-6).
U ţargonu suvremenog hebrej-
skog, šachor se moţe odnositi na
haredim, crno trţište, i pripadnike
tenkovske jedinice u vojsci.
cahov
Cahov צהוב - ţuto – je slično adom
Oba prati zajednički uzorak .אדום
samoglasnika za boje (kao npr. ša-
hor, kachol, jarok, itd) i pojavljuje se
ograničen broj puta u Tori. Cahov se
Strana 16 D ivrejTora stranica 16 D ivrejTora
-
Rabbi Dr. Nissan Mindel:
Moja molitva (As For Me... My Prayer)
a sebe i sve na svijetu podredio slu-
ţbi B-gu. Zato je Psalm 93 izabran
da bude Pjesma Dana za šesti dan u
tjednu. Započinje:
„Vječni je kralj, ogrnu se ponosom,
ogrnu se Vječni, opasa snagom, i
učvrsti svemir da se ne koleba.
Čvrst je prijesto Tvoj oduvijek, od
vajkada si Ti!― (stihovi 1-2)
Psalmist opisuje huk rijeka i oceana-
moćne sile koje odjekuju svijetom-
ali B-g je od svega moćniji;
„. Od glasova voda velikih, silnih,
od udaraca valova morskih, silniji je
u visinama Vječni.― (stih 4)
Zadnji stih govori o B-ţjim svjedo-
čanstvima preko Njegovih proroka,
koji su prorokovali o slavi B-ga i
Njegovoj Svetoj Kući (Bet Hamik-
daš):
„Svjedočanstva Tvoja su istinita
veoma, Domu Tvome dolikuje
svetost, o Vječni, za sva vremena!―
Kao i u vrijeme kada je B-g stvorio
Adama, svo je čovječanstvo priz-
nalo B-ţju vladavinu a tako će biti
opet kada dođe Mašijach, svo će
čovječanstvo priznati Njegovo
kraljevstvo.
ŠABOS (sedmi dan) PSALM 92
Molitvenik Šalom M. Freiberger (str.
138)
„Dobro je blagodariti Vječnome i
slaviti Ime Tvoje, Svevišnji. Javljati
jutrom milost Tvoju i vjernost Tvoju
noću. Na desetki i na harfi, uz svir-
ku lire. Jer me Ti obradova djelom
Svojim, o Vječni, pojaću o djelima
ruku Tvojih. Kako li su velika djela
Tvoja, o Vječni, duboke su veoma
misli Tvoje. Bezumnik ih nemoţe
spoznati i glupi to neće razumjeti,
kad zločinci niču ko trava, i cvatu
svi koji zlo čine, kako bi ih uništio
zauvijek. A Ti si uzvišen u vijeke,
Vječni! Gle, dušmani Tvoji, o Vječni,
gle, dušmani Tvoji propadaju,
raspršuju se svi koji zlo čine. Nadu
ŠESTI DAN (petak) PSALM 93
Molitvenik Šalom M. Freiberger (str.
89)
„Vječni je kralj, ogrnu se ponosom,
ogrnu se Vječni, opasa snagom, i
učvrsti svemir da se ne koleba.
Čvrst je prijesto Tvoj oduvijek, od
vajkada si Ti! Podigoše rijeke, O
Vječni, podigoše rijeke glas svoj,
podigoše rijeke šum svoj. Od gla-
sova voda velikih, silnih, od uda-
raca valova morskih, silniji je u
visinama Vječni. Svjedočanstva
Tvoja su istinita veoma, Domu
Tvome dolikuje svetost, o Vječni, za
sva vremena!―
Šestog dana Stvaranja B-g je završio
„djelo Stvaranja― kada je oblikovao
prvo ljudsko biće i „udahnuo― mu
ţivot. Adam, prvi čovjek, bio je in-
teligentno biće, obdaren sposobno-
šću govora. Naši Mudraci kaţu da
je prvo što je Adam učinio bilo Stvo-
ritelja je proglasio Kraljem Svemira,
nastavak na stranici 18
Godina 9 Broj 27 stranica 17
-
■
(nastavak s 17. stranice) Rabbi Dr. Nissan Mindel: Moja molitva (As For Me... My Prayer)
utjecalo ni na koji način na B-ga.
Kao što, na primjer, izgovorena riječ
ne dovodi do promjene na ljudskom
biću.
Sedmog dana, B-g nije stvrorio ništa
novo, osim samog šabosa kao dan
za odmor,dan svetosti.
Nama Ţidovima, bilo je zapovije-
đeno da „oponašamo― B-ga na sve
Njegove načine. Dakle, određeno je
da radimo šest dana u tjednu a da
se odmaramo sedmi dan i da taj dan
drţimo svetim. Budući da se mi
sastojimo od tijela i duše, zapovijed
da se odmaramo odnosi se i na tijelo
i na dušu. Drugim riječima šabos
ima dvojako značenje: odnosi se i na
tjelesno i na duhovno. Prvo (tjele-
sno) jednostavno znači da u taj dan
nesmijemo obavljati niti jednu od 39
stvaralačkih fizičkih djelatnosti a
zabranjeni su i rezultati koji bi pro-
izašli iz tih djelatnosti. U Ţidov-
skom Zakonu nabrojani su svi ti
poslivi i njihove posljedice te ih
treba završiti do zalaska sunca
šestog dana- u petak. Sedmi dan,
Shabbos treba u cijelosti posvetiti
B-gu i svetim poslovima. U taj dan
trebamo posve promijeniti svoju
svakodnevnu rutinu; čak i naše
tjelesne potrebe; naše jelo, odjeću,
način na koji hodamo i govorimo,
sve treba biti drugačije, posebno-
šabosdik (nalik šabatu). Nagla-
šavamo riječ „stvaralački― kada
opisujemo fizički posao koji je za-
branjena na Shabbos, jer nije zabra-
njen sam tjelesni napor. Na primjer:
lakše je zapaliti šibicu ili okrenuti
prekidač da bi upalili svjetlo od
pomicanja teškog naslonjača s
jednog kraja sobe na drugi. Pa ipak,
zabranjeno je paliti šibicu ili svjetlo
ali je dozvoljeno pomaknuti naslo-
njač.
Drugi vid šabosa se odnosi na našu
dušu koja također zasluţuje „od-
mor― na šabos. Ovo se odnosi na
ispunjavanje svrhe naše duše da
kroz šest dana u tjednu unese sve-
tost u naše svakodnevne poslove.
Jer, mi Ţidovi nismo sveti narod
samo na šabos i jom tov, nego smo to
svaki dan tijekom cijele godine i
svih godina našeg ţivota. Ne samo
što molimo i izvršavamo micvot
svaki dan, nego sve što činimo, uk-
ljučujući način kako jedemo i pije-
mo, odrţavamo naše poslove, tre-
baju se izvršavati u skladu s B-ţjom
voljom, onako kako je zapisano u
Tori, Ţidovskom Zakonu. Da bi tih
šest dana u tjednu ţivjeli i radili
prema našem Zakonu potrebno je
uloţiti određeni napor, jer nije pri
tom lako oduprijeti se i izbjeći razne
poteškoće. Međutim, na šabos, naša
duša s Neba prima posebnu mjeru
svetosti i nadahnuća – nešama je-
tera - „dodatna duša―. Svetost nas
obuzima bez napora i mi uţivamo u
posebnoj duhovnoj radosti i opu-
štenosti – oneg šabos.
Odabrala i prevela Jasenka Furst
moju diţeš visoko, okrepljen sam
svjeţim uljem, i oko mi gleda na
klevetnike moje, a uši mi čuju one,
što klevetnički ustaju protiv mene.
Pravednik cvjeta kao palma, čvrst je
kao kedar na Libanonu. Koji su
zasađeni u dvoru Vječnoga, u
dvorovima B-ga našega cvjetaju; još
će uspijevati u starosti, biti krepki i
svjeţi, da objave kako je prav
Vječni, pećina moja, nema nepravde
na Njemu.―
Iako se u ovoj knjizi tumače tjedne
molitve tj. molitve koje se mole
svaki dan u tjednu, Pjesma dana za
šabat uključena je ovdje radi dojma
cjeline ali isto i zato jer ima očiti
utjecaj i vezu s danima u tjednu.
Šir-šel-jom za šabat (Pjesma dana)
koju su Leviti izgovarali u Bet Ha-
mikdašu je Psalm 92 – (Mizmor šir
l'jom hašabos).
Sedmog dana Stvaranja, sav „po-
sao― Stvaranja je završen i B-g se
„odmorio― a taj je dan pretvorio u
sveti dan, dan odmora. Mislim da je
nepotrebno naglasiti da pojmovi
„rad― i „odmor―, kad se radi o B-
gu, ne treba razumjeti doslovno u
značenju koji obično podrazumije-
vamo a odnosi se na poslove i od-
mor nas ljudi. Jer, kada čovjek oba-
vlja bilo koji posao ili djelatnost, on
za to koristi svoju snagu i na kraju
dana umoran je i mora se odmoriti.
Ali, B-g nije trebao „uloţiti napor―
da bi stvorio svijet, kao što je zapi-
sano: „B-ţjom riječi svijet/ nebesa
su/ je stvoren/ a dahom B-ţjim - svi
stanovnici svijeta.― Sve je nastalo
B-ţjom „riječi― i sve Stvoreno nije
■
Strana 18 D ivrejTora stranica 18 D ivrejTora
-
Halahička satnica (za grad Zagreb)
Datum Alot Hašahar
Najranije Talit
Nec Hahama
Najkasni-je Š’ma
Zman Tefila
Minha Ketana
Plag Haminha
Šekia Cet Ha-kohavim
Minha Gedola
Hacot
utorak 12. 4. 2016.
4:40 5:18 6:15 9:36 10:43 18:15 16:52 19:39 20:41 13:31 12:57
Godina 9 Broj 27 stranica 19
“Haftara
nam donosi
proročanstvo
u vezi
pashalne ţrtve
koja će se
prinositi u
mesijansko
doba .“
Haftara je dio Ezekielo-
vog proročanstva u vezi
trećeg Hrama— izgleda
zdanja, posvećenja i nekih
od običaja koji će se u nje-
mu vršiti.
Haftara otpočinje s opi-
som različitih vrsta ţrtava
koje će se prinositi za vri-
jeme sedmodnevne sve-
čanosti posvećenja, i tada
navodi da ćemo 14. nisana
donijeti pashalnu ţrtvu.
Veći dio nastavka haf-
tare posvećen je ţrtvama
koje će prinijeti "vođa," i
propisuje njegov ulazak i
izlazak iz Hrama.
(Ezekiel 45:18-46:15)
Ova posebna haftara je pro-
ročanstvo u vezi pashalne ţr-
tve koja će se prinositi u mesi-
janskoj eri, i odraţava temu iz
čitanja Tore za Hahodeš—Moj-
sije zapovijeda Izraelcima u
Egiptu da priprema i donesu
pashalno janje.
Haftara Šabat Hahodeš
■
-
Page 20 Strana 20 Strana 20 Strana 20 Strana 20 D ivrejTora stranica 20 D ivrejTora
osveta 1945. nad ustašama!?
Film se uklapa u postavljenu
mantru i malo je reći da je
kontroverzan, ali uz to što je
postavljen kao bezočno, nela-
godno i neugodno umivanje
ustaških ubojstava u logoru
smrti Jasenovac, koristi tezu da
je kasniji “partizanski logor
Jasenovac” puno gori i krvaviji
od ustaškog.
Slavko Goldstein, napadan u
filmu, o tome izvan filma kaţe:
“S punom sigurnošću tvrdim da
su konstrukcije o Jasenovcu
kao poslijeratnom partizansko-
komunističkom logoru smrti
samo konstrukcija, bez ijednog
pravog dokaza. Neosnovana
izmišljotina.” Kad se govori o
tom “partizanskom Jasenovcu”,
iznosi se tvrdnja da su Srbi iz
Pakraca dolazili klati Hrvate iz
zadovoljstva. Ništa nije rečeno
o tome s kojim su osjećajem
ustaše klali Srbe i Ţidove?
Gledajući film, stječe se dojam
da se ustašama holokaust nad
Židovima omakao, a oni su
žrtve, Bože moj, ratnih
okolnosti.
Kolateralne žrtve
Toliko je stvari tamo izrečeno
da se teško uhvatiti za svaku
iznesenu konstataciju. Film
počinje četničkim srpskim pog-
romima u vrijeme Kraljevine
Jugoslavije, kao neki uvod u
opravdanje onoga što je Srbe
snašlo u NDH. Blasfemično je
da se Srbi kao najveće ţrtve
tog sramotnog logora spominju
gotovo kao kolateralne ţrtve,
kao da su sami krivi što su
poklani. Kao kad ubojica na
sudu traţi blaţi tretman jer je
ubijeni sam pao na noţ
(desetak puta), a napisao je u
školskom listu i humanu pjes-
micu “I Srbi su ljudi”.
Kaţe se da
je Pavelićeva odluka da iz
Njemačke uveze rasne zakone
tragična (tu ga se pokušava
opravdati, kao nije on kriv, to
su njemački zakoni), ali se
poentira da je Kraljevina Jugo-
slavija imala prema Ţidovima
još ranije “rasne zakone”. Iz
njih se čita da je Ţidovima
zabranjivano školovanje. No,
zar to opravdava ustaške rasne
zakone po kojima su Ţidovi i
Srbi likvidirani samo zato što
su Ţidovi i Srbi!?
Jasenovac se prikazuje kao
logor u koji su internirani pro-
tivnici reţima, a ustaški pokret
tek kao antisrpski. Srbina se
moţe likvidirati.
Mlak pljesak
Kao veliki opravdavajući argu-
ment iznosi se podatak da je
Pavelićave ţena Marabila
poluţidovka te da je sam
ustaški voĎa, na inter-
venciju Mate Ujevića, spasio
njegova tajnika Ţidova iz
Jasenovca.
Mijenja li to suštinu ustaškog
reţima, njihov usrdni i blago-
nakloni doprinos holo-
kaustu? Adolf Hitler osobno je
dopustio da nekoliko glazbeni-
ka Ţidova nastavi svirati u
Berlinskoj filharmoniji do kraja
rata. Treba li zato biti
pravednik meĎu narodima?
Mijenja li karakter zločina na
Ovčari nekoliko svjedočanstava
da su vukovarski Srbi spasili od
klanja par svojih prijatelja
Hrvata? No ni podatak o Mari
poluţidovki, “brojnim Ţidovima
u ustaškom pokretu” ili tome
da je Ţidovska općina u Za-
grebu radila cijeli rat i da je na
tome inzistirao sam Pavelić
(pismo koje to kao potvrĎuje
vrlo je dvojbeno) nisu spasili
80 posto hrvatskih Ţidova od
ustaške kame.
Preţivjelo ih je 20 %, i to do-
bar dio zahvaljujući
“zločinačkim hrvatskim parti-
zanima”. Konačno, zagrebački
rabin Šalom
Freiberger isporučen je u
Auschwitz, gdje je ubijen, ali
Sedlar i Hitrec to nisu smatrali
relevantnim podatkom.
I za kraj - film je, na
iznenaĎenje, dobio vrlo mlak
pljesak.
Jutarnji list, 6.4.2016.
U zagrebačkom kinu Euro-
pa u ponedjeljak oko 21
sat na projekciji fil-
ma Jakova Sedlara i sce-
narista Hrvoja Hitre-
ca “Jasenovac - istina”
okupilo se šaroliko društvo.
Na Bilo je tu puno “desnih
prvaka” hrvatske ideološke
scene, od Zdravka Tomca,
Branka Borkovića, prekoVice
Vukojevića, Dikana Radeljaka,
novog ministra kulture Zlatka
Hasanbegovića, koji je prije
filma dobio najdulji pljesak,
sisačkog biskupa Vlade
Košića do, priličnog iznenaĎen-
ja - izraelske velepos-
lanice Zine Kalay Kleitman,
koja sumnjamo da je bila
svjesna čemu je prisustvovala.
„Žrtve ratnih okolnosti‟
Povijesna mantra suvremene
hrvatske desnice je dozlaboga
uboga i nemaštovita. Mit na
kojem se ţeli graditi “novi
hrvatski poredak” je
omalovaţavanje, ideološko i
nacionalno diskreditiranje te
posvemašnja kriminalizacija
hrvatskog partizanskog pokreta
te relativiziranje, umivanje,
umanjivanje i opravdavanje
onoga što se opravdati ne
moţe.
No, kako se ipak ne moţe
zanemariti baš sav zločinački i
poltronski karakter ustaškog
reţima, pokušava ga se oprav-
dati prethodnim zločinom Srba
te kasnijim ultimativnim parti-
zanskim! Ako je to argument
za ustaški zločin nad Srbima,
zašto se on ne primjenjuje kao
argument za ono što je bila
'ŽRTVE RATNIH OKOLNOSTI'
SKANDALOZAN POVIJESNI FALSIFIKAT:
SEDLAR I HITREC U NOVOM FILMU TVRDE
'Partizani su u Jasenovcu ubili više ljudi nego
ustaše'
Iz medi
ja
■
-
Primu Leviju i Varlamu Šala-movu. Radio bi kao činovnik, ili bi, ipak, bio novinar, i odţivio bi neki miran graĎanski ţivot, u svakom pogledu beskonfliktan, suţivljen i asimiliran. Kao što bi Primo Levi radio u svom kem-ijskom laboratoriju, i kao što bi Varlam Šalamov bio samo jedan od tisuća ruskih pjesni-ka. Sva trojica zanimljivi su upravo po toj svojoj predestini-ranoj običnosti. Oni nisu bili proročke figure, poput, recimo, Aleksandra Solţenjicina, i time su njihova svjedočenja ele-mentarnija, bliţa ljudskoj nara-vi, nekako čovječnija. Kertész, Levi i Šalamov se, svaki na svoj način, bave onim što je čovje-ka navelo da drugog čovjeka zatvori u logor, i što je graĎan-sku svakodnevicu pretvorilo u pakao. Zahvaljujući njima Auschwitz i Kolimu prepoz-najemo oko sebe, u očima sugovornik