Nevaljanost ugovora
-
Upload
suzana-turkovic-stojak -
Category
Documents
-
view
93 -
download
0
description
Transcript of Nevaljanost ugovora
-
NEVALJANOST UGOVORA
Dominik VuletiJean Monnet Katedra za pravoEkonomski fakultet ZagrebE-mail: [email protected]
-
KONCEPTUALIZACIJA-Kako bi ugovor proizvodio pravne uinke potrebno je ispunjene pretpostavki koje se propisom (zakonom, Ustavom etc.) predviaju za njegov nastanak i valjanost.
-ZOO ne definira izriito pojam nevaljanosti ugovora ali determinira njegov sadraj kroz odredbe o dva oblika nevaljanosti: NITETNOST i POBOJNOST.
NB: Stari ZOO koristio je za nevaljanost izraz nevanost, te za nitetnost izraz nitavost.
-
Institut nitetnosti, ili kako se jo u teoriji naziva apsolutna nitetnost, postoji radi zatite javnog ili opeg interesa koji se njime titi (uenje o javnom poretku tzv. ordre public)
Institut pobojnosti, ili kako se u teoriji jo naziva relativne nitetnosti, postoji u interesu ugovornih strana koji se njime titi.
Stoga je nitetnost tei oblik nevaljanosti od pobojnosti.
-
NITETNOST Nitetni ugovori NE PROIZVODE NAMJERAVANE PRAVNE UINKE (ali mogu proizvoditi druge pravne uinke)
Temeljne znaajke nitetnosti: -nitetnost postoji po samom zakonu (ex lege) -na nitetnost sud uvijek pazi po slubenoj dunosti -pravo na isticanje nitetnosti se ne gasi -na nitetnost se moe pozivati svaka trea zainteresirana osoba
Nitetnost sud utvruje deklaratornom odlukom.
-
NITETNOST Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva nitetan je, osim ako cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje to drugo.
Opi razlozi nitetnosti: -protivan Ustavu RH: potrebna konkretna odredba URH, ne samo ustavno naelo -protivan prisilnim (kogentnim) propisima -protivan moralu drutva: irok i fleksibilan pojam
-
POSEBNI RAZLOZI NITETNOSTIU vezi sa ugovornim stranama i oitovanjem volje: -Poslovna nesposobnost -Nepostojanje suglasnosti tijela pravne osobe -Fizika sila -kolski primjer i ala -Simulacija -Nesporazum +zakonska zabrana sklapanja ugovora jednoj strani moe, ali nije nuno razlog nitetnosti
U vezi s inidbom i objektom inidbeU vezi s pobudomZbog nedostataka oblika
-
POSLOVNA NESPOSOBNOST KAO RAZLOG NITETNOSTI
Ugovori u kojima jedna od strana nije imala poslovnu sposobnost (ili a fortitori dvije ili vie ugovornih strana) su nitetni
NB: ponoviti pojmove poslovne sposobnosti, pravne sposobnosti, fizike osobe te pravne osobe
-
NEPOSTOJANJE SUGLASNOSTI TIJELA PRAVNE OSOBE KAO RAZLOG NITETNOSTI
Nitetan je ugovor koji zastupnik pravne osobe sklopi u njezino ime bez potrebne suglasnosti, ali samo ako je nunost davanja suglasnosti upisana u registar u kojem je upisana ta pravna osobo ( u suprotnom nema nitetnosti)
-
FIZIKA SILA KAO RAZLOG NITETNOSTIFizika sila (vis absoluta): akt kod kojeg mehanikom primjenom sile prisiljena strana uope ne oituje svoju volju odnosno nema volje.
Svi ugovori sklopljeni uslijed fizike sile su nitetni.
-
KOLSKI PRIMJER I ALA KAO RAZLOZI NITETNOSTI
Oitovanje volje dano uslijed kolskog primjera ili ale nije ozbiljno, odnosno ne postoji ozbiljna i stvarna volja za sklapanje ugovora pa i ne moe proizvoditi pravne uinke
-
SIMULACIJA KAO RAZLOG NITETNOSTISimulacija postoji kad niti jedna ugovorna strana nema ozbiljnu (stvarnu) volju za sklapanje ugovora i kad to obje strane znaju ali ipak svjesno oituju volju za sklapanje ugovora tako da nastaje privid sklapanja ugovora.
Sklopljeni ugovor: simulirani (prividni ili fiktivni) ugovor
-APSOLUTNA SIMULACIJA: simulirani ugovor -RELATIVNA SIMULACIJA: simulirani + disimulirani ugovor
Simulirani ugovori su nitetni ali disimulirani ugovori u sluaju relativne simulacije nisu nuno nevaljani pravni poslovi
-
NESPORAZUM KAO RAZLOG NITETNOSTINesporazum je mana volje u kojoj obje ugovorne strane vjeruju da su suglasne ali u stvari izmeu njih nema suglasnosti volja, odnosno postoji nesporazum.
Nesporazum je razlog nitetnosti samo kad postoji glede prirode ugovora ili nekog bitnog sastojka ugovora
NB: ponoviti bitne sastojke ugovora
-
NEDOSTACI U INIDBI I OBJEKTU INIDBE KAO RAZLOZI NITETNOSTIinidba mora biti: - OBJEKTIVNO MOGUA (npr. dotaknuti Sunce je objektivno nemogue) -ODREENA ILI BAREM ODREDIVA -PRAVNO DOPUTENA Nitetnost postoji kada izostane jedna od tri gore navedeneosobine inidbe ili kad je takav predmet (objekt) inidbe.
NB: ponoviti pojam inidbe
-
POBUDA KAO RAZLOG NITETNOSTINaelno, pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utjeu na njegovu valjanost.
Meutim, ako je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor e biti nitetan
U tom sluaju besplatni ugovor je nitetan i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja.
Nedoputena pobuda je ona koja je protivna Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu drutva (ordre public)
-
OBLIK KAO RAZLOG NITETNOSTIKad propis odreuje oblik u kojem ugovor mora biti sklopljen, a i kad same ugovorne strane odrede oblik kao pretpostavku valjanosti ugovora, izostanak sklapanja ugovora u propisanom/ugovorenom obliku dovodi do nitetnosti.
Primjer propisane forme: ugovori o kupoprodaji nekretnina u pismenom obliku.
-
OPSEG NITETNOSTINitetnost jedne ili neki ugovornih odredbi ne dovodi uvijek i nuno do nitetnosti ugovora u cjelini
Nitetnost odredbi: -bez koji ugovor ne moe opstati (e.g. objektivno bitni sastojci) -koje su uvjet ugovora ili odluujua pobuda za sklapanje uvijek dovodi do nitetnosti ugovora.
Meutim, naelno, nitetnost ostalih odredbi ne dovodi do nitetnosti ugovora u cijelosti ve se nitetnost obuhvaa samo nitetne odredbe.
-
POSLJEDICE NITETNOSTITemeljna posljedica : nitetni ugovor ne stvara namjeravane pravne uinke
Meutim, moe stvarati nenamjeravane pravne uinke, osobito: -obvezu restitucije: vratiti primljeno (jednostrana/obostrana natrulana restitucija)
-obvezu naknade tete : 1.postojanje tete 2. savjesnost oteene strane 3.ako je druga strana skrivila nitetnost 4. uzrona veza izmeu nitetnosti ugovora i pretrpljene tete prve strane NB: uzrona veza (kazualni neksusu) mora biti izravna, tipina i neprekinuta
-
POBOJNOSTPobojni ugovori stvaraju namjeravane pravne uinke, kao i valjani, ali ti uinci mogu biti poniteni unutar prekluzivnih rokova.Pobojnou se titi interes ugovornih strana.
Znaajke: -ne postoji po samom zakonu (ex lege) -na pobojnost sud ne pazi po slubenoj dunosti -pravo zahtijevati ponitenje pobojnog pravnog posla pripada samo ugovornim stranama -pravo na utvrivanje ponitenja pobojnog pravnog posla ogranieno je prekluzivnim rokovima
-Zahtjev za ponitenje pobojnog ugovora se ostvaruje tubom (tuba zaponitenje).-Sud ponitava pobojan ugovor konstitutivnom (pravo-stvarajuom)odlukom.
-
PREKUZIVNI ROKOVI ZA PODNOENJE TUBE ZA PONITENJE POBOJNIH UGOVORAPojam prekluzije (gubitka prava).
Razlika izmeu objektivnog i subjektivnog roka.
Subjektivni prekluzivni rok kod pobojnosti: jedna godina od dana saznanja za razlog pobojnosti
Objektivni prekluzivni rok kod pobojnosti: tri godine od dana sklapanja ugovora (u svakom sl).
-
RAZLOZI POBOJNOSTI1. Ograniena poslovna sposobnost ugovorne strane2. Mane volje: bitna zabluda, prijetnja i prijevara3. Drugi razlozi odreeni propisima
-ponoviti poslovnu sposobnost
Ograniena poslovan sposobnost nije esta pojava kodtrgovakihugovora.
-
ZABLUDA KAO RAZLOG POBOJNOSTIZabluda je pogrena predodba o nekoj injenici ili okolnosti, osoba je u zabludi kada vjeruje da postoji neto to ne postoji ili kada vjeruje da ne postoji neto to postoji.
Ugovor je pobojan: -kad je zabluda bitna -kada postoji uzrona veza izmeu zablude i sklapanja ugovora -kada druga strana nije spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo
NB: novi ZOO izostavio neskrivljenost zablude kao pretpostavku pobojnosti,ali prema miljenju prof.dr.sc. Slakopera neskrivljenost i dalje postoji kaopretpostavka pobojnosti temeljem naela savjesnosti i potenja .
-
KAD JE ZABLUDA BITNA?Zabluda je bitna kad je ugovorna strana u zabludi glede:
Identiteta inidbe ili njezinog objekta: prvenstveno pogrena predodba o sadraju inidbe (kupoprodaja skutera-polovila ili motocikla)Bitnih svojstava objekta ugovora Okolnosti koje se smatraju odluujuima pri donoenju odluke o sklapanju ugovora prema: -obiajima u prometu ili -namjeri te strane4. Identiteta ili bitnih osobina druge strane ali samo kad se ugovor sklapa s obzirom na identitet ili svojstva druge strane
-
PRIJEVARA KAO RAZLOG POBOJNOSTIPrijevara postoji ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora.
NAMJERA (svijest i nakana) jedne ugovorne strane ili tree osobe bitan element prijevare
Takva zabluda kod prijevare ne treba biti bitna
Prevarena strana ima pravo zahtijevati naknadu pretprljene tete
NB: civilnopravnu prijevaru ne mijeati s k.d. prijevare
-
PRIJETNJA KAO RAZLOG POBOJNOSTIPrijetnja (vis compulsiva) je radnja kojom se drugoj strani stavlja u izgled ili najavljuje neko zlo (akt zastraivanja). Nije odluno ako prijeti jedna od ugovornih strana ili trea osoba.
Pretpostavke da bi prijetnja bila razlog pobojnosti: 1. nedoputena prijetnja 2. opravdani strah koji je doveo do sklapanja ugovora 3. uzrona veza izmeu prijetnje, opravdanog straha i volje za sklapanje ugovora.
Procjena OPRAVDANOG STRAHA -objektivni kriterij -subjektivni kriterij
NB: kao i kod prijevare.
-
OPSEG POBOJNOSTINaelno, pobojnost jedne ugovorne odredbe uzrokuje pobojnost cijelog ugovora (za razliku od nitetnosti)
Sudskom odlukom ugovor se ponitava u cijelini
Iznimka
-
POSLJEDICE POBOJNOSTI
Kao i kod nitetnosti to su restitucija i odgovornost za tetu.
Meutim, za razliku od nitetnosti, jedna od pretpostavki odtetne odgovornosti kod pobojnosti nije skrivljenost (odgovara se bez obzira da li je jedna od ugovornih strana skrivila pobojnost).
-
KONVALIDACIJA I KONVERZIJAKonvalidacija: naknadno osnaenje ili pretvaranje prvobitno nevaljanih ugovora u valjane
Ope pravilo kod nitetnih ugovora: Quod initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere (Regula Catoniana)- dakle konvalidacija nitetnih ugovora nije mogua. Iznimke: -da je zabrana bila manjeg znaaja i da je ugovor u cijelosti ve ispunjen -oblik kao razlog nitetnosti za ve preteito ispunjene ugovore
Konverzija: pretvaranje nitetnog pravnog posla u drugi valjani pravni posao.Mogua ako ispunjava pretpostavke za drugi ugovor, ako odgovara namjeravanojsvrsi ugovora i da se moe uzeti da bi drugi ugovor bio sklopljen da su stranke znaleza razloge nitetnosti . (primjer: kupoprodaja-darovanje)