NETA MultiCash - alta-fondovi.hr · NETA MultiCash je novčani UCITS fond koji je trajno izložen...

NETA MultiCash / Prospekt / Travanj 2017

NETA MultiCash Prospekt Fonda

Travanj 2017


Sadržaj

1. PODACI O FONDU ............................................................................................................................ 2

1.1. Osnovni podaci o fondu........................................................................................................... 2

1.2. Najniža vrijednosti imovine fonda ........................................................................................... 2

1.3. Kontakt podaci i dostupnost informacija o Fondu .................................................................. 2

1.4. Profil tipičnog ulagatelja kome je Fond namijenjen ................................................................ 3

1.5. Tvrtka revizora Fonda .............................................................................................................. 3

1.6. Drugi pružatelji usluga Fondu .................................................................................................. 3

2. UPRAVLJANJE FONDOM .................................................................................................................. 3

2.1. Strategija i upravljanje fondom ............................................................................................... 3

2.2. Uvjeti zaduživanja Fonda ......................................................................................................... 5

2.3. Vrijednost imovine Fonda ....................................................................................................... 5

2.4. Izračun cijene udjela u Fondu .................................................................................................. 6

2.5. Ovlaštenje za izračun vrijednosti imovine i cijene udjela ........................................................ 6

2.6. Vrijednost udjela i minimalne vrijednosti ulaganja ................................................................. 6

2.7. Izdavanje udjela ....................................................................................................................... 7

2.8. Prijenos udjela ......................................................................................................................... 8

2.9. Zamjena udjela ........................................................................................................................ 9

2.10. Otkup udjela ...................................................................................................................... 10

2.11. Obustava otkupa udjela..................................................................................................... 10

2.12. Postupci i uvjeti nuđenja udjela ........................................................................................ 11

2.13. Obavijesti i izvještavanje ulagatelja ................................................................................... 12

2.14. Porezni tretman Fonda i ulagatelja ................................................................................... 12

2.15. Likvidacija Fonda ............................................................................................................... 15

3. NAKNADE I TROŠKOVI UPRAVLJANJA ............................................................................................ 16

3.1. Naknada za upravljanje ......................................................................................................... 16

3.2. Ulazna naknada ..................................................................................................................... 16

3.3. Izlazna naknada ..................................................................................................................... 17

3.4. Naknada Depozitaru .............................................................................................................. 17

3.5. Ostali troškovi ........................................................................................................................ 17

4. OSNOVNI RIZICI ULAGANJA U FOND ............................................................................................. 18

4.1. Rizik promjene cijena financijskih instrumenata ................................................................... 18

4.2. Rizik promjene kamatnih stopa ............................................................................................. 19

4.3. Politički rizik zemalja u koje je uložena imovina Fonda......................................................... 19

4.4. Rizik promjene tečaja valuta u kojima su vrijednosni papiri denominirani .......................... 19

4.5. Rizik nelikvidnosti tržišta ....................................................................................................... 19


4.6. Kreditni rizik ........................................................................................................................... 20

4.7. Rizik promjene poreznih propisa ........................................................................................... 20

4.8. Rizik svojstven naravi fonda .................................................................................................. 20

4.9. Rizici vezani uz Društvo ......................................................................................................... 21

5. DEPOZITAR..................................................................................................................................... 24

5.1. Temeljni podaci o Depozitaru ............................................................................................... 24

5.2. Izjava Depozitara ................................................................................................................... 25

5.3. Potencijalni rizici vezani uz delegiranje poslova Depozitara ................................................. 26

5.4. Zaštita prava klijenata ........................................................................................................... 28

5.5. Značajne odredbe ugovora s Depozitarom ........................................................................... 28

6. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA........................................................... 28

6.1. Tvrtka, pravni oblik i sjedište Društva ................................................................................... 28

6.2. Temeljni kapital i djelatnosti Društva ................................................................................... 28

6.3. Uprava i Upravni odbor Društva ........................................................................................... 29

6.4. Podaci o delegiranim poslovima ........................................................................................... 30

7. POVIJESNI REZULTAT FONDA I POSLOVNA GODINA FONDA I DATUM IZDAVANJA PROSPEKTA

FONDA ................................................................................................................................................... 31

NETA MultiCash / Prospekt Fonda / Travanj 2017 1

PROSPEKT FONDA

Ovaj Prospekt NETA MultiCash UCITS fonda predstavlja poziv na stjecanje udjela u Fondu.

Prospekt Fonda sadrži one informacije na osnovi kojih će potencijalni ulagatelji moći stvoriti

utemeljeni sud o Fondu te donijeti odluku o ulaganju, a posebice o rizicima povezanima s naravi fonda

i njegovog portfelja. Pravila Fonda prilažu se Prospektu Fonda i čine njegov sastavni dio.

Prije donošenja konačne odluke o stjecanju udjela u Fondu, svaki potencijalni ulagatelj dužan je

upoznati se s odredbama Prospekta i Pravila Fonda kako bi se informirao o obilježjima ulaganja i

rizika koje oni nose.

Dana 24. 2. 2017. na sjednici Upravnog vijeća Hrvatske agencije za

nadzor financijskih usluga doneseno je Rješenje KLASA: UP/I 972-

02/17-01/01 kojim se izdaje suglasnost ALTA Skladi, družba za

upravljane, d.d., Železna cesta 18, 1000 Ljubljana, Republika

Slovenija, za preuzimanje poslova upravljanja UCITS fondom NETA

MultiCash kojim je do dana 28. 4xx. 2017 upravljala ALPEN INVEST,

družba za upravljanje investicijskih skladov, d.d., Trdinova 4, 1000

Ljubljana, Republika Slovenija.

Istim Rješenjem izdaje se suglasnost društvu ALTA Skladi, družba za

upravljanje d.d., Železna cesta 18,, 1000 Ljubljana, Republika

Slovenija, za sklapanje ugovora o obavljanju poslova depozitara sa

SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA d.d., Split, Ruđera Boškovića

16, OIB:69326397242.


1. PODACI O FONDU

1.1. Osnovni podaci o fondu

Naziv fonda je NETA MultiCash (u daljnjem tekstu: Fond). Navedeni fond je novčani UCITS fond

koji je osnovan isključivo radi prikupljanja novčanih sredstava javnom ponudom udjela u Fondu, a

sredstva Fonda ulažu se u skladu sa Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom

ponudom (NN, br. 44/16) (u daljnjem tekstu: Zakon) i sukladno strategiji ulaganja opisanoj u točki 2.1

ovog prospekta.

Fond je osnovan temeljem odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem

tekstu: Agencija) od 27. listopada 2011. godine, a njime upravlja ALTA Skladi, družba za upravljanje,

d.d. sa sjedištem u Ljubljani, Železna cesta 18 (u daljnjem tekstu: Društvo).

Fond je osnovan na neodređeno vrijeme.

1.2. Najniža vrijednosti imovine fonda

Vrijednost imovine Fonda ne smije pasti ispod 5.000.000,00 kuna tijekom 3 uzastopna

kalendarska mjeseca, a ako se to dogodi, fond mora biti likvidiran ili pripojen nekom drugom UCITS

fondu. Pri utvrđivanju vrijednosti imovine Fonda, koristi se prosječna neto vrijednost imovine Fonda

izračunata kao prosječna vrijednost dnevnih neto vrijednosti imovine kroz 3 uzastopna kalendarska

mjeseca.

1.3. Kontakt podaci i dostupnost informacija o Fondu

Primjerak prospekta i pravila Fonda i dodatne informacije o Fondu te polugodišnje i revidirane

godišnje izvještaje, moguće je dobiti u sjedištu Društva, putem telefona, e-maila, te na internetskim

stranicama Društva.

Sjedište: ALTA Skladi, duržba za upravalnje, d.d. Železna

cesta 18, Ljubljana, Slovenija

Tel: +386 1 434 1003

Mail: [email protected]

Web: www.alta.si

Informacijski ured u Zagrebu: Radnička cesta 80, Zagreb

Tel: +385 1 639 5672, +385 1 639 5674

Fax: +385 1 6395675

Mail: [email protected]

Web: www.alta-fondovi.hr

mailto:[email protected]

http://www.alta.si/

mailto:[email protected]

http://www.alta-fondovi.hr/


1.4. Profil tipičnog ulagatelja kome je Fond namijenjen

S obzirom na investicijski cilj Fonda i strategiju ulaganja, Fond je prvenstveno namijenjen

ulagateljima s dugoročnim ulagačkim horizontom i umjerenom tolerancijom prema riziku, koji žele

iskoristiti prinos i stabilnost koji nude ulaganja u dužničke vrijednosne papire, te iskusnijim

ulagateljima koji žele postići specifične investicijske ciljeve, kao i onim ulagateljima koji žele

diverzificirati strukturu svoje imovine.

1.5. Tvrtka revizora Fonda

S obzirom na važnost kvalitetno obavljenog posla revizije za ulagatelje u Fond, društvo je reviziju

poslovanja Fonda povjerila društvu Deloitte d.o.o., Radnička cesta 80, Zagreb.

1.6. Drugi pružatelji usluga Fondu

Pored Revizora (točka 1.5 ovog prospekta) i Depozitara (točka 5 ovog prospekta), ne postoje

drugi pružatelji usluga Fondu.

2. UPRAVLJANJE FONDOM

2.1. Strategija i upravljanje fondom

NETA MultiCash je novčani UCITS fond koji je trajno izložen novčanom (trezorski i komercijalni

zapisi, depoziti i repo poslovi) i obvezničkom tržištu. Instrumenti sa dospijećem kraćim od godinu

dana moraju činiti najmanje 75% imovine Fonda, uz uvjet da modificirano trajanje Fonda ne

prelazi 1,5.

Fond će ulagati u minimalno rizične i iznimno likvidne instrumente novčanog tržišta. Pri ulaganju

sredstava Fonda, Društvo će se pridržavati ograničenja iz Zakona i drugih pod zakonskih akata,

kojim se uređuju ulaganja otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom.

Strategijom ulaganja imovine Fonda utvrđuju se osnovni ciljevi i načela ulaganja kako bi se

očuvala vrijednost uloga u Fond, u cilju ostvarivanja atraktivne stope prinosa. Uvažavajući načela

sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i razdiobe rizika kod ulaganja imovine Fonda, osnovni dugoročni

cilj Društva je stručno ulaganje prikupljenih novčanih sredstava te osiguranje likvidnosti Fonda, kako

bi ulagatelji imali stalnu i sigurnu mogućnost unovčenja udjela, uz što veću profitabilnost ulaganja u

skladu s preuzetim rizikom.

Valutna izloženost Fonda u odnosu na njegovu temeljnu valutu ne smije prelaziti 20% imovine

Fonda. Izloženost korporativnim vrijednosnim papirima (obveznice i zapisi) neće prelaziti 50%

imovine Fonda. Izloženost dioničkom tržištu nije dozvoljena.


Osnovne investicijske ciljeve Društvo namjerava postići ulaganjem prikupljenih sredstava:

➢ neograničeno u kratkoročne dužničke vrijednosne papire izdavatelja iz Republike Hrvatske i

druge instrumente tržišta novca u Republici Hrvatskoj

➢ neograničeno u obveznice iz Republike Hrvatske

➢ neograničeno u depozite kod ovlaštenih banaka u zemljama članicama EU-a, OECD-a i CEFTA-

e, uz uvjet da se najviše 20% imovine Fonda može položiti kao depozit u jednu te istu banku.

Navedeni depoziti su povratni na zahtjev i dospijevaju za najviše 12 mjeseci

➢ neograničeno u državne dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca izdane od

država članica EU, država članica OECD, i država članica Srednjoeuropske zone slobodne

trgovine (CEFTA)

➢ neograničeno u državne dužničke vrijednosne papire i obveznice izdavatelja iz država članica

EU ili OECD s kreditnim rejtingom A- ili višim, kojima je kreditni rejting odobrila barem jedna

rejting agencija (Standard&Poor's, Moody's, Fitch IBCA) izdane od država članica EU, država

članica OECD, i država članica Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA)

➢ maksimalno do 10% neto imovine Fonda u udjele UCITS fondova koji su odobrenje za rad

dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, te koji pretežno ulažu u niskorizične

dužničke vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj, državama članicama Eurpske Unije i

OECD-a, pod uvjetom da je prospektom investicijskog fonda u čije se udjele ulaže predviđeno

da najviše 10% imovine fonda može biti uloženo u dionice ili udjele drugih investicijskih

fondova, te da je razina zaštite za imatelje udjela takvih investicijskih fondova istovjetna onoj

koja je propisana za imatelje udjela UCITS fondova

➢ u sporazume o reotkupu (repo sporazume) s gore navedenim financijskim instrumentima

➢ terminske i opcijske ugovore i druge izvedenice

Društvo će se pri ulaganju sredstava Fonda pridržavati ograničenja ulaganja iz članka 252. i 253.

Zakona i podzakonskih propisa.

Više od 35% neto vrijednosti imovine Fonda može se uložiti u vrijednosne papire i instrumente

tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska.

Tehnike i instrumenti vezani uz prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje

Društvo koristi u svrhu učinkovitog upravljanja portfeljem su repo ugovori (aktivni i pasivni), odnosno

posuđivanje vrijednosnih papira i kolateral. Društvo je dužno osigurati da je repo ugovor o kupnji i

ponovnoj prodaji financijskih instrumenata moguće opozvati ili raskinuti u svakom trenutku i prije

roka dospijeća. U slučaju opoziva ili raskida repo ugovora prije roka dospijeća, obveze iz ugovora

moraju se izvršiti u roku od najviše sedam (7) dana. Repo ugovori o kupnji i ponovnoj prodaji

financijskih instrumenata čiji je rok dospijeća kraći ili jednak sedam (7) dana smatraju se opozivima u

svakom trenutku. Rok dospijeća repo ugovora o kupnji i ponovnoj prodaji financijskih instrumenata

ne smije biti duži od 12 mjeseci.


Ulaganja u opcijske i terminske ugovore i druge financijske izvedenice mogu se koristiti u svrhu

zaštite od rizika, povećanja prinosa ili smanjivanja troškova Fonda. Korištenjem financijskih

izvedenica neće se mijenjati investicijska strategija, ciljevi i ograničenja definirani ovim Prospektom te

Zakonom. Financijske izvedenice koristit će se isključivo na način da ne povećavaju profil rizičnosti

Fonda, odnosno toleranciju na rizike.

Ukupna izloženost Fonda prema financijskim izvedenicama ne smije biti veća od neto

vrijednosti imovine Fonda.

Društvo će nastojati ostvariti viši prinos ulažući imovinu Fonda u one financijske instrumente i na

ona tržišta na kojima će, prema procjeni Društva, ostvariti najbolji prinos, pridržavajući se ograničenja

ulaganja utvrđenih Zakonom, podzakonskim propisima i ovim Prospektom.

2.2. Uvjeti zaduživanja Fonda

Društvo, za zajednički račun ulagatelja, odnosno Fonda ne može uzimati ili odobriti zajam ili

sklapati druge pravne poslove koji su po svojim ekonomskim učincima jednaki zajmu, kao ni preuzeti

jamstvo ili izdati garanciju.

Imovina Fonda ne može biti založena ili na bilo koji način opterećena, prenesena ili ustupljena u

svrhu osiguranja tražbine.

Iznimno od naprijed navedenog, Društvo može u svoje ime i za račun Fonda pozajmljivati

sredstva isključivo s ciljem korištenja tih sredstava za otkup udjela u Fondu, i to pod uvjetom da

novčana sredstva raspoloživa u portfelju Fonda nisu dostatna za tu svrhu, pri čemu, u slučaju takvih

pozajmica, ukupni iznos obveza koje podliježu otplati iz imovine koja tvori Fond prema svim

ugovorima o zajmu ili kreditu ili drugom pravnom poslu koji je po svojim ekonomskim učincima

jednak zajmu ne smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine Fonda u trenutku uzimanja tih

pozajmica, na rok ne duži od tri mjeseca.

Društvo može ulagati imovinu Fonda u repo ugovore, budućnosnice te druge financijske

instrumente ili poslove na tržištu kapitala, u skladu s predviđenim ograničenjima ulaganjima Fonda iz

gornje točke 2.1.

2.3. Vrijednost imovine Fonda

Ukupnu imovinu Fonda za dan vrednovanja čini zbroj vrijednosti svih vrsta imovine. Neto

vrijednost imovine Fonda je vrijednost ukupne imovine umanjena za obveze.

Obveze Fonda mogu biti obveze s osnove:

➢ ulaganja imovine Fonda,

➢ izdavanja i otkupa udjela Fonda,

➢ naknada Društva,

➢ naknada Depozitaru te

➢ ostalih obveza za nepodmirene troškove sukladno Zakonu i Prospektu Fonda.


Vrijednost ukupne imovine i vrijednost neto imovine Fonda Društvo izračunava svakog radnog

dana za prethodni dan, najkasnije do 15:00 sati.

2.4. Izračun cijene udjela u Fondu

Cijena udjela u Fondu jest neto vrijednost imovine Fonda podijeljena brojem udjela od zadnjeg

dana za koji je izračunata cijena udjela Fonda. Cijena udjela u Fondu se izračunava dijeljenjem neto

vrijednosti imovine Fonda s brojem izdanih, a nepovučenih udjela. Broj izdanih udjela jednak je broju

udjela u trenutku izračuna cijene, uzevši u obzir izdavanje udjela izvršeno od trenutka zadnjeg

izračuna cijene do trenutka izračuna nove cijene. Cijenu udjela Fonda Društvo izračunava svakog

radnog dana za prethodni dan, najkasnije do 15:00 sati. Vrijednost udjela Fonda svakodnevno se

objavljuje na službenim internetskim stranicama Društva.

Cijena izdavanja udjela utvrđuje se tako da se vrijednost udjela uveća za ulaznu naknadu (trošak

izdavanja). Iznos navedene ulazne naknade predstavlja prihod Društva.

Otkupna cijena udjela (cijena udjela pri otkupu i isplati udjela) utvrđuje se tako da se vrijednost

udjela umanji za izlaznu naknadu. Iznos navedene izlazne naknade predstavlja prihod Društva. Ulazne

i izlazne naknade detaljnije su objašnjenje u poglavlju Naknade i troškovi upravljanja.

Cijena udjela u Fondu može imati nisku volatilnost s obzirom da se radi o novčanom Fondu.

2.5. Ovlaštenje za izračun vrijednosti imovine i cijene udjela

Neto vrijednost imovine Fonda, te cijenu udjela u Fondu, izračunava Društvo, prema usvojenim

računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, koje su u skladu s važećim

propisima i Prospektom Fonda.

Depozitar osigurava da Društvo izračunava neto vrijednost imovine Fonda te cijenu udjela Fonda

u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, važećim

propisima i Prospektom Fonda. Izračun neto vrijednosti imovine Fonda, te cijene udjela u Fondu

kontrolira depozitar koji je odgovoran za kontrolu izračuna.

Revizor Fonda je tijekom revizije godišnjih izvještaja dužan revidirati primjenu načela utvrđivanja

vrijednosti sadržanih u propisima, kako bi se utvrdilo da su na temelju primjene naznačenih načela

utvrđene cijene udjela točne, te da naknada za upravljanje i druge naknade i troškovi predviđeni

propisima i Prospektom Fonda ne prelaze dozvoljene iznose.

2.6. Vrijednost udjela i minimalne vrijednosti ulaganja

Vrijednost jednog udjela pri osnivanju fonda (početna vrijednost) iznosila je 100 kuna.

Najniži iznos sredstava koje ulagatelji mogu uplatiti u Fond iznosi najmanje 350 kuna.

Prema važećim propisima uplate u Fond i isplate iz Fonda obavljaju se u kunama. U slučaju da se

važeći propisi promijene, ili se od nadležnih tijela dobije odobrenje za uplate odnosno isplate u


drugim valutama, Društvo može donijeti odluku da se uplate i isplate obavljaju i u nekoj drugoj valuti.

Društvo će takvu odluku prethodno dostaviti Agenciji te je objaviti na svojim internetskim

stranicama.

2.7. Izdavanje udjela

Svaki zainteresirani ulagatelj može kupiti udjele u Fondu uplatom novčanih sredstava na račun

Fonda, uz prethodno dostavljen zahtjev za izdavanje udjela, te ispunjenju pretpostavki iz Zakona i

Prospekta Fonda. Zahtjev za izdavanje udjela u Fondu ulagatelj dostavlja Društvu ili zahtjev može

ispuniti kod ovlaštenih prodajnih zastupnika. Izdavanje udjela u Fondu obavlja se po cijeni koja u

skladu s Prospektom Fonda i propisima vrijedi u trenutku primitka uplate u Fond, uvećanoj za ulaznu

naknadu ukoliko se naplaćuje.

Svi zahtjevi za izdavanje udjela i uplate u Fond koji su zaprimljeni tijekom radnog dana, do 24:00

sati, smatrat će se da su zaprimljeni tog radnog dana. Svi zahtjevi za izdavanje udjela i uplate u Fond

koji su zaprimljeni u neradne dane smatrat će se da su zaprimljeni prvog sljedećeg radnog dana.

Udjele i prava iz udjela Fonda ulagatelj stječe upisom u registar udjela, čime je ujedno i sklopljen

ugovor o ulaganju, u roku od 7 (sedam) radnih dana od dana kada ulagatelj podnese Društvu uredan

zahtjev za izdavanje udjela, izvrši valjanu uplatu iznosa iz zahtjeva, a Društvo ne odbije sklapanje

ugovora. Društvo, odnosno voditelj registra, dužan je ulagateljima najmanje jednom godišnje

dostaviti izvadak o stanju i prometima udjelima u Fondu. Neovisno o tome, izvadak o stanju i

prometima udjela u Fondu dostavit će se i na zahtjev ulagatelja ili njihovih zastupnika, na njihov

trošak.

Prije ulaganja u Fond ulagatelju će se učiniti dostupnim Prospekt i Pravila Fonda i ključni podaci

za ulagatelje, te će mu se dati na uvid zadnji godišnji i polugodišnji financijski izvještaj Fonda.

Broj kupljenih odnosno prodanih udjela računa se na četiri decimalna mjesta.

Potvrda o stjecanju udjela sadržava:

1. datum izdavanja, odnosno stjecanja udjela,

2. naziv Fonda, te tvrtku i sjedište Društva,

3. broj udjela u imovini Fonda na koje glasi potvrda,

4. ime i prezime odnosno tvrtku/naziv i OIB imatelja udjela,

5. mjesto i datum izdavanja potvrde,

6. potpis ovlaštene osobe Društva.

Stjecanjem udjela ulagatelj uz udjel stječe položaj suovlaštenika na stvarima, pravima i

tražbinama koje pripadaju zajedničkoj zasebnoj imovini Fonda.

Imatelju udjela zajamčeno je:

➢ pravo na otkup udjela Fond na način i prema uvjetima otkupa sukladno odredbama u točki

2.10 ovog prospekta;

➢ pravo na raspolaganje udjelom i pravo na prijenos udjela na drugu osobu sukladno

odredbama u točki 2.8 ovog prospekta;

➢ pravo na obaviještenost kroz zaprimanja polugodišnjih i revidiranih godišnjih izvještaja;


➢ pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske mase Fonda;

➢ pravo na udio u dobiti.

Udjeli i prava iz udjela stječu se upisom u registar udjela koji vodi Društvo. Imatelj udjela u Fondu

ima pravo raspolagati svojim udjelima (primjerice kupoprodaja, darovanje, prijenos) i opteretiti ih

(primjerice založno pravo, fiducijarni prijenos) na temelju uredne dokumentacije koja predstavlja

valjanu pravnu osnovu za takvo raspolaganje. Nijedan ulagatelj ne može zahtijevati diobu zajedničke

zasebne imovine Fonda. Svi udjeli u Fondu iste su klase. Društvo može uvesti nove klase udjela.

Iz Fonda se izravno ne isplaćuje ulagateljima dobit, nego se cjelokupna dobit Fonda zadržava,

odnosno reinvestira. Dobit Fonda sadržana je u cijeni udjela, a ulagatelji realiziraju dobit na način da

zatraže djelomični ili u potpun otkup svojih udjela u Fondu sukladno odredbama Prospekta Fonda.

Svi zainteresirani ulagatelji mogu ulagati u Fond putem trajnog naloga. Potvrde o transakcijama

izdaju se na vlastiti zahtjev ulagatelja najkasnije u roku sedam radnih dana od dana stjecanja udjela.

Društvo može odbiti sklapanje ugovora o ulaganju ako:

➢ ocijeni da je cilj uplate ili zahtjeva za otkup udjela iskorištavanje neučinkovitosti koje

proizlaze iz zakonskih ili drugačije propisanih obveza vezanih uz procedure izračuna cijene

udjela,

➢ bi se sklapanjem ugovora, odnosno prihvatom ponude ulagatelja nanijela šteta ostalim

ulagateljima, izlaganjem Fonda riziku nelikvidnosti ili insolventnosti ili onemogućilo

ostvarivanje investicijskog cilja i strategije ulaganja Fonda,

➢ su odnosi između društva i ulagatelja teško narušeni (postojanje sudskog ili drugog

odgovarajućeg postupka, obijesno ponašanje ulagatelja ili potencijalnog ulagatelja i sl.),

➢ postoje osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili

financiranja terorizma, u skladu s propisima koji to uređuju.

Ako Društvo odbije sklopiti ugovor o ulaganju, smatra se da nije prihvaćena ulagateljeva ponuda

za sklapanje ugovora o ulaganju. Kada Društvo odbije sklopiti ugovor o ulaganju, dužno je o tome

obavijestiti ulagatelja, a odbijanje sklapanja ugovora moguće je do upisa u registar, ako registar vodi

Društvo, odnosno do podnošenja zahtjeva za upis u registar, ako registar vodi treća ovlaštena osoba.

U slučaju da je izvršena uplata novčanih sredstava na račun Fonda, Društvo će vratiti uplaćena

sredstva u nominalnom iznosu, na račun s kojeg je uplata zaprimljena, ako je podatak o računu

poznat Društvu.

2.8. Prijenos udjela

Ulagatelj ima pravo prenijeti svoje udjele, kojima može slobodno raspolagati, na treću osobu.

Prijenos udjela obavit će se u registru udjela koje vodi Društvo, na temelju urednog zahtjeva za

prijenos. Zahtjev za prijenos će se smatrati urednim ako je uredno popunjen obrazac zahtjeva za

prijenos, ako je potpisan od ulagatelja i treće osobe na koju se prenose udjeli, ako je prethodno

ovjeren kod javnog bilježnika, te ako je zahtjev zaprimljen u Društvu ili kod prodajnog zastupnika,

ovlaštenog za zaprimanje zahtjeva za prijenos. Obrazac zahtjeva za prijenos izrađuje Društvo.


Treća osoba stjeće udjele naznačene u zahtjevu za prijenos upisom u registar udjela. Upis

prijenosa udjela, na osnovu potpune i pravovaljane dokumentacije za prijenos, izvršiti će se u roku od

7 (sedam) radnih dana od zaprimanja urednog zahtjeva.

Društvo može odbiti izvršiti upis u registar, odnosno odbiti provesti prijenos udjela na treću

osobu ako zahtjev za prijenos nije uredan, kao i u svim slučajevima kada je to zakonom predviđeno. U

slučaju odbijanja provedbe zahtjeva za prijenos, Društvo će o tome obavijestiti stjecatelja, bilo

poštom, faksom ili elektronskom poštom, i to u roku od 3 (tri) radna dana, pod uvjetom da je

stjecatelj u zahtjevu naveo podatke na temelju kojih se to može učiniti.

Ako stjecatelj stekne udjele na temelju odluke suda ili druge nadležne vlasti, na temelju zakona ili

na neki drugi način, a ne ispunjava uvjete da postane ulagatelj u Fondu ili je Društvo odbilo upis u

registar sukladno odredbama Zakona i Prospekt Fonda, Društvo će udjele otkupiti, a stjecatelju

isplatiti vrijednost otkupljenih udjela.

Prenošenjem udjela u Fondu, na stjecatelje prelaze sva navedena prava, kao i razmjerni udio u

imovini Fonda. Stjecanjem udjela, imatelj udjela istovremeno prihvaća Prospekt i Pravila Fonda, koji

uređuje pravne odnose Društva s imateljima udjela u Fondu. Odgovornost imatelja udjela u Fondu je

ograničena visinom iznosa njihovog udjela u Fondu.

2.9. Zamjena udjela

Zamjena udjela u Fondu (u daljnjem tekstu: zamjena udjela) je istovremeni otkup udjela u Fondu i

izdavanje udjela u drugom UCITS fondu kojim upravlja isto društvo za upravljanje, od strane istog

ulagatelja, i to za novčana sredstva koja se ulagatelju isplaćuju na ime otkupa udjela u Fondu. Na

zamjenu udjela primjenjuju se ista pravila propisana Zakonom, podzakonskim propisima i

Prospektom koja se primjenjuju i na pojedinačne transakcije otkupa i izdavanja udjela.

Prilikom otkupa i izdavanja udjela nastalih u sklopu zamjene udjela, naplaćuju se, ako postoje,

sukladno prospektima i pravilima relevantnih fondova, ulazne i izlazne naknade. Tijekom godine,

svakom ulagatelju omogućena su najviše 3 (tri) prelaska iz jednog UCITS fonda u drugi UCITS fond

pod upravljanjem Društva bez troškova ulazne i izlazne naknade, pod uvjetom da je Zahtjev za

zamjenu udjela podnesen izravno Društvu, bez posredstva agenata.

Svi zahtjevi za zamjenu udjela koji su zaprimljeni tijekom radnog dana, do 24:00 sati, smatrat će

se da su zaprimljeni tog radnog dana. Svi zahtjevi za zamjenu udjela koji su zaprimljeni u neradne

dane smatrat će se da su zaprimljeni prvog sljedećeg radnog dana.

Novčana sredstva koja se ulagatelju isplaćuju na ime otkupa udjela u fondu se doznačuju izravno

u korist drugog fonda u kojem se zahtijeva izdavanje udjela najkasnije u roku od 7 radnih dana.

Zahtjev za zamjenom udjela može biti odbijen iz razloga istih kao kod zahtjeva za izdavanje udjela

(točka 2.7 ovog prospekta).


2.10. Otkup udjela

Otkup udjela Fonda je pravni posao kojim ulagatelj konačno i bezuvjetno otuđuje udjele Fonda, a

Društvo ih otkupljuje te se udjeli isplaćuju iz imovine Fonda.

Ulagatelj može u svakom trenutku otuđiti sve ili dio svojih udjela u Fondu i zahtijevati isplatu tih

udjela iz imovine Fonda, a Društvo ima obvezu otkupiti te udjele. Ulagatelj ima pravo zahtijevati

otkup udjela u Fondu pod uvjetom da je ovlašten njima slobodno raspolagati.

U slučaju da ulagatelj želi zatražiti otkup svojih udjela u Fondu, to radi na način da Društvu

dostavi zahtjev za otkup udjela. Isplata iznosa od otkupa udjela Fonda doznačuje se imatelju

otkupljenog udjela najkasnije u roku od 7 radnih dana od primitka valjanog zahtjeva za otkup, uz

uvjet da je ulagatelj dostavio Društvu sve potrebne dokumente.

Svi zahtjevi za otkup udjela koji su zaprimljeni tijekom radnog dana, do 24:00 sati, smatrat će se

da su zaprimljeni tog radnog dana. Svi zahtjevi za otkup udjela koji su zaprimljeni u neradne dane

smatrat će se da su zaprimljeni prvog sljedećeg radnog dana.

Postupak otkupa udjela uključuje plaćanje izlazne naknade, za koju se umanjuje vrijednost iznosa

za isplatu.

Svi zahtjevi za izdavanje i otkup udjela jednog ulagatelja s istim datumom uplate, odnosno

isplate, smatraju se jednom uplatom ili isplatom.

Sve uplate/isplate temeljem izdavanja/otkupa udjela obavljaju se u kunama.

Otkup "in specie", odnosno otkup prijenosom odgovarajućeg postotka svake vrste imovine Fonda

u vrijednosti jednakoj vrijednosti udjela koji se time otkupljuju, dopušten je, u mjeri u kojoj je to

moguće i provedivo, u slučaju kada bi se prodajom imovine Fonda, neophodnom za zadovoljenje

zahtjeva za otkup velike vrijednosti, u nepovoljan položaj doveli ostali ulagatelji Fonda, o čemu će

Društvo donijeti posebnu odluku. Kada bi se otkupom "in specie" u nepovoljan položaj doveli ostali

ulagatelji, dozvoljena je kombinacija otkupa »in specie« i običnog otkupa udjela.

Na zahtjev ulagatelja ili njihovih zastupnika, te na njihov trošak, dostavit će im se izvadak o

stanju i prometima udjela u Fondu.

2.11. Obustava otkupa udjela

Otkup udjela može se obustaviti ako Društvo i Depozitar Fonda smatraju da postoje osnovani i

dostatni razlozi za obustavu otkupa u interesu imatelja ili potencijalnih imatelja udjela. Iz naznačenih

razloga se istovremeno mora obustaviti i izdavanje udjela.

Ako Depozitar nije suglasan s odlukom Društva o obustavi izdavanja i otkupa udjela, dužan je o

tome bez odgode obavijestiti Agenciju, a obustavu nije dopušteno provesti.

Društvo je dužno obustavu izdavanja i otkupa udjela bez odgode prijaviti Agenciji, te nadležnim

tijelima svih država u kojima se trguje udjelima Fonda. Ako Društvo ne ispuni tu svoju obvezu, istu je

dužan ispuniti Depozitar. Društvo je dužno svaku obustavu izdavanja i otkupa udjela objaviti na

internetskim stranicama Društva za cijelo vrijeme trajanja obustave te bez odgode u jednim dnevnim


novinama koje se prodaju na cijelom ili pretežitom području Republike Hrvatske, kao i države u kojoj

se trguje udjelima.

Agencija može naložiti izdavanje i otkup udjela Fonda ako je to u javnom interesu ili interesu

ulagatelja Fonda. Agencija može naložiti Društvu i Depozitaru da privremeno obustave izdavanje i

otkup udjela ako postoje osnovani i dostatni razlozi za obustavu izdavanja i otkupa u interesu

imatelja ili potencijalnih imatelja udjela.

Obustava izdavanja i otkupa udjela mora prestati čim je prije moguće, odnosno čim prestanu

razlozi za obustavu izdavanja i otkupa, a najkasnije u roku od 28 dana od početka obustave, osim ako

se Agencija izrijekom ne suglasi s produljenjem naznačenog roka.

Nastavak poslovanja Fonda potrebno je bez odgode prijaviti Agenciji i objaviti na internetskim

stranicama Društva i u jednim dnevnim novinama koje se redovito prodaju na cijelom ili pretežitom

području Republike Hrvatske, kao i države u kojoj se trguje udjelima.

2.12. Postupci i uvjeti nuđenja udjela

Udjeli Fonda nude se i preko drugih pravnih osoba s kojima je Društvo sklopilo ugovore o

poslovnoj suradnji koji nastupaju kao prodajni zastupnici Društva. Prije potpisivanja ugovora Društvo

je utvrdilo da druga ugovorna strana ispunjava uvjete propisane Zakonom i podzakonskim propisima

te da njeni radnici koji će obavljati poslove nuđenja udjela Fonda ispunjavaju uvjete propisane

pravilnikom kojim se regulira nuđenje udjela UCITS fonda.

Prodajni zastupnici primaju naknadu za rad isključivo od Društva, i to iz sredstava ulazne naknade

ili naknade za upravljanje ili izlazne naknade koju ulagatelju, odnosno Fondu, naplaćuje Društvo.

Prodajni zastupnici udjele nude na način da:

➢ osiguraju ulagateljima dostupnost svih relevantnih dokumenata i podataka, posebice

Prospekta, izvještaje, cijene i sl.,

➢ pravodobno prosljeđuju zahtjeve za stjecanje udjela,

➢ se u oglašavanju Fonda koriste isključivo Prospektom, izvještajima i promidžbenim sadržajem

koji odobri Društvo,

➢ ne daju lažne podatke ili podatke koji ulagatelje mogu dovesti u zabludu o stanju Fonda, niti

netočne navode o Fondu, njegovim ciljevima ulaganja, povezanim rizicima, cijenama,

prinosima ili bilo kojem drugom pitanju ili sadržaju vezanom uz Fond ili Društvo, niti davati

druge navode koji odstupaju od sadržaja Prospekta ili izvještaja Fonda,

➢ odgovaraju Društvu za greške ili propuste svojih radnika te svako nepridržavanje Zakona i

podzakonskih propisa,

➢ upoznaju potencijalnog ulagatelja o isplaćenom iznosu provizije na temelju nuđenja udjela

Fonda, i to kao postotak ulazne naknade, godišnje naknade za upravljanje ili izlazne naknade,

➢ upoznaju potencijalnog ulagatelja s okolnošću koje Društvo zastupa te nudi li proizvode samo

naznačenog društva ili proizvode više društava,

➢ u svako doba postupaju u skladu s Zakonom i podzakonskim propisima.


Zahtjev za izdavanje udjela može se predati kod svih prodajnih zastupnika. Informacije o

prodajnim zastupnicima su dostupni kod Društva.

2.13. Obavijesti i izvještavanje ulagatelja

Društvo i svaka osoba koja u ime i za račun Društva trguje udjelima Fonda, mora ulagatelju prije

sklapanja ugovora o ulaganju besplatno staviti na raspolaganje ključne podatke za ulagatelje.

Društvo će sukladno odredbama Zakona i drugim mjerodavnim propisima izrađivati polugodišnje

i revidirane godišnje izvještaje o poslovanju Fonda. Društvo će dostavljati Agenciji revidirane godišnje

financijske izvještaje o poslovanju Fonda u roku od četiri mjeseca od završetka poslovne godine, a

polugodišnje financijske izvještaje u roku od 2 mjeseca od završetka prvih šest mjeseci poslovne

godine.

Na svim mjestima na kojima se provodi nuđenje udjela Fonda, ulagateljima mora biti omogućen

uvid u Prospekt Fonda i posljednje revidirane godišnje izvještaje te polugodišnje izvještaje Fonda.

Uvid u navedene dokumente mora biti omogućen ulagateljima i kada nuđenje udjela u Fondu¸ izvan

prodajnih mjesta obavljaju radnici Društva, odnosno druge osobe koje je Društvo za to ovlastilo.

Ulagateljima se, na njihov zahtjev i besplatno, mora dostaviti Prospekt Fonda te posljednje revidirano

godišnje izvještaje i polugodišnje izvještaje Fonda. Prospekt Fonda, ključni podaci za ulagatelje, te

posljednji revidirani godišnji izvještaji i polugodišnji izvještaji se ulagatelju dostavljaju u tiskanom

obliku.

Na zahtjev ulagatelja Društvo će dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na

području upravljanja rizicima Fonda, postupcima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u

rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta financijskih instrumenata u koje je uložena imovina Fonda.

Društvo je dužno izrađivati mjesečni izvještaj o poslovanju Fonda namijenjen ulagateljima i

objavljivati ga na svojim internetskim stranicama najkasnije do 15. u mjesecu za prošli mjesec.

Društvo je dužno, kada je to moguće, na svojim internetskim stranicama objaviti svaki pravni i

poslovni događaj u vezi s Društvom i Fondom, kada se radi o događajima koji bi mogli utjecati na

poslovanje Fonda. O takvim događajima, Društvo je dužno bez odgode obavijestiti i Agenciju.

Društvo će cijenu udjela u Fondu staviti javnosti na raspolaganje po svakom njezinom izračunu u

skladu sa Zakonom. Društvo će imatelje udjela u Fondu, na njihov zahtjev, izvijestiti o cijeni udjela u

Fondu.

2.14. Porezni tretman Fonda i ulagatelja

Sažetak poreznog tretmana ulaganja u Fond utemeljen je na hrvatskim propisima koji su na snazi

u vrijeme izrade Prospekta. Naknadne izmjene propisa i njihovih tumačenja mogu izmijeniti činjenice

koje su u nastavku navedene, te imati posljedice za Ulagatelje.

Imovina Fonda teretit će se za sve porezne obveze koje se odnose na poslovanje otvorenih

investicijskih fondova s javnom ponudom prema važećim poreznim propisima Republike Hrvatske,


uključujući porezne obveze koje je Fond dužan podmiriti na svoju imovinu ili dobit, kao i za troškove

reguliranja poreznih obveza i zahtjeva za povrat navedenih poreza.

POREZ NA DOBIT. Fond nije obveznik poreza na dobit. Međutim, Ulagatelji u Fond kao pravne

osobe koje su obveznici poreza na dobit i koji otkupom (otuđenjem) udjela ostvare dobit, dužni su

iznos ostvarene dobiti uključiti u poreznu osnovicu u godišnjoj prijavi poreza na dobit. Isto tako, ako

Ulagatelj kao pravna osoba ostvari gubitak pri prodaji (otuđenju) udjela, ima pravo na umanjenje

porezne osnovice u godišnjoj prijavi poreza na dobit.

POREZ PO ODBITKU. Na imovinu koju Fond ulaže u strane financijske instrumente, može se

obračunati porez po odbitku, prema poreznim propisima zemlje u koju se ulaže. Porez po odbitku

uobičajeno se plaća na prihode od dividende, prihode od kamata, prihode od udjela u dobiti i druge

prihode, a koji obračunava i obustavlja isplatitelj.

DOBITCI IZ PRIHODA ILI KAPITALNE DOBITI FONDA. Fond Ulagateljima ne isplaćuje dobitke

ostvarene ulaganjem, nego se cjelokupna dobit Fonda zadržava i pripisuje udjelu.

POREZ NA DOHODAK OD KAPITALA PO OSNOVI KAPITALNIH DOBITAKA OSTVARENIH TEMELJEM

ULAGANJA U INVESTICIJSKE FONDOVE. Sukladno Zakonu o porezu na dohodak, od 1. siječnja 2016.

uvodi se oporezivanje dohotka od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od ulaganja u investicijske

fondove. Ulagateljima, fizičkim osobama, ostvareni neto dobitak prilikom otkupa (otuđenja) udjela u

Fondu, stečenih nakon 1. siječnja 2016., a otuđenih u roku kraćem od dvije (2) godine, predstavlja

oporezivi dohodak. Porez na dohodak od kapitala obračunava se po stopi od 12%, uvećano za prirez

lokalnih jedinica samouprave.

Porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je predujam poreza na dohodak od

kapitala obračunati, obustaviti i uplatiti do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, uzimajući

u obzir realizirane kapitalne dobitke i gubitke svih isplatitelja.

Društvo će ulagateljma istekom godine u sklopu godišnjeg Izvadtka o stanju u Fondu dostaviti i

pregled realiziranih transakcija tijekom godine s ukupno ostvarenim kapitalnim dobicima i gubicima

na zadnji dan poreznog razdoblja temeljem kojeg ulagatelj sastavlja izvješće prema Poreznoj upravi i

ispunjava svoje porezne obaveze.

Ulagatelji se upućuju na savjetovanje sa svojim poreznim savjetnikom o mogućim poreznim

posljedicama koje za njih mogu proizići s osnove da su imatelji udjela u Fondu ili zbog raspolaganja

udjelima u Fondu s obzirom na mjerodavne domaće i strane porezne propise ili međunarodne

ugovore s poreznim obilježjima ili posljedicama.

Imovina Fonda teretit će se za sve porezne obveze koje se odnose na poslovanje otvorenih

investicijskih fondova s javnom ponudom prema važećim poreznim propisima Republike Hrvatske,

uključujući porezne obveze koje je Fond dužan podmiriti na svoju imovinu ili dobit, kao i za troškove

reguliranja poreznih obveza i zahtjeva za povrat navedenih poreza.

Temeljni porezni propisi kojima se uređuje oporezivanje prihoda fizičkih i pravnih, domaćih i stranih

ulagatelja u investicijske fondove su:

1. Opći porezni zakon,

2. Zakon o porezu na dobit,


3. Zakon o porezu na dohodak,

kao i drugi primjenjivi podzakonski akti i odluke nadležnih tijela. Ulagatelji se upućuju na savjetovanje

sa svojim poreznim savjetnikom o mogućim poreznim posljedicama koje za njih mogu proizići s

osnove da su imatelji udjela u Fondu ili zbog raspolaganja udjelima u Fondu s obzirom na mjerodavne

domaće i strane porezne propise ili međunarodne ugovore s poreznim obilježjima ili posljedicama.

Prema postojećim poreznim propisima u Republici Hrvatskoj koiji su na snazi u trenutku

izrade Prospekta, imovina Fonda ne tereti se nikakvim poreznim opterećenjima.

Ulagatelji pravne osobe, obveznici poreza na dobit, koji su otkupom udjela realizirali dobit,

dužni su istu uključiti u poreznu osnovicu za plaćanje poreza na dobit. Prihodi ili rashodi od

vrijednosnih usklađenja ulaganja u Fond (nerealizirani dobici ili gubici) ne ulaze u osnovicu za

plaćanje poreza na dobit.

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine",

br. 143/14), oporezivanje dohotka po osnovi kapitalnih dobitaka, uključujući i kapitalne dobitke od

udjela u investicijskim fondovima, primjenjivat će se pri otuđenju financijske imovine stečene od 1.

siječnja 2016. Porez na dohodak od kapitala (prinos) obračunava se po stopi od 12%, uvećano za

prirez lokalnih jedinica samouprave. Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak.

Porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je predujam poreza na dohodak od kapitala

obračunati, obustaviti i uplatiti do 31. siječnja tekuće godine za sve ostvarene kapitalne dobitke,

uključujući i udjele u investicijskim fondovima, umanjene za sve ostvarene kapitalne gubitke u

prethodnoj godini.

Zbog jasnijeg tumačenja zakonskih odredbi, navodimo najvažnije odrednice gore navedene zakonske

regulative:

- sve uplate u fondove do 31.12.2015. ne ulaze u poreznu osnovicu neovisno o trenutku

izlaska iz fonda – drugim riječima, svi udjeli koji su kupljeni prije 31.12.2015. neće biti

oporezovani, neovisno o trenutku prodaje udjela;

- ne plaća se porez na prinos investicijskog fonda ako je ulaganje u fond duže od tri godine

– tj. ako su udjeli kupljeni nakon 31.12.2015. i ako ulaganje traje duže od tri godine,

poreza nema;

- ne plaća se porez na zamjenu udjela u fondovima pod upravljanjem istog Društva – dakle,

svaka zamjena udjela između fondova kojima upravlja ALTA Skladi d.d. ne tretira se kao

prodaja udjela, već kao jedinstveno ulaganje. Drugim riječima, razdoblje od potrebne tri

godine za neoporezivanje se ne prekida nego teče neprekinuto i dalje.

Društvo će svim ulagateljima poslati pregled realiziranih transakcija tokom godine s ukupno

ostvarenim kapitalnim dobicima i gubicima na zadnji dan poreznog razdoblja temeljem kojeg

ulagatelj sastavlja izvješće prema Poreznoj upravi i ispunjava svoje porezne obaveze.

Fondu na imovinu uloženu u strane financijske instrumente može biti obračunati porez po odbitku

sukladno poreznim propisima zemlje u koju se ulaže (primjerice prihod od dividende, prihod od

kamate, prihode od udjela u dobit), a koji obračunava i obustavlja isplatitelj.

Fond izravno ne isplaćuje ulagateljima dobit nego se cjelokupna dobit Fonda zadržava.


2.15. Likvidacija Fonda

Likvidacija Fonda provodi se u sljedećim slučajevima:

➢ prilikom dobrovoljnog prestanka obavljanja djelatnosti Društva, ako Fond nije prenesen

drugom ovlaštenom društvu za upravljanje,

➢ ako Depozitar prestane poslovati u svojstvu depozitara, a u roku od 2 mjeseca, odnosno u

dodatnom roku od 30 dana nije zaključen ugovor o obavljanju poslova depozitara s drugim

depozitarom,

➢ ako prosječna dnevna neto vrijednost imovine Fonda padne ispod 5.000.000,00 kuna tijekom

3 uzastopna kalendarska mjeseca, a nije započeti postupak pripajanja Fonda nekom drugom

UCITS fondu,

➢ ako je Društvu oduzeto odobrenje za rad ili je nad Društvom otvoren stečajni postupak ili

postupak likvidacije, a upravljanje Fondom nije preneseno na novo društvo za upravljanje u

skladu s odredbama Zakona,

➢ kada Agencija, kao posebnu nadzornu mjeru, naloži upravi Društva likvidaciju Fonda,

➢ u drugim slučajevima predviđenima Zakonom i pripadajućim pravilnicima

Odmah nakon nastupa razloga za početak likvidacije Društvo, odnosno likvidator donosi odluku o

likvidaciji Fonda.

U slučaju likvidacije Fonda, istu će provoditi Društvo, osim u slučaju stečaja ili kada mu je

Agencija oduzela odobrenje za rad, kada likvidaciju provodi Depozitar Fonda. Ukoliko je Depozitar

Fonda u stečaju ili mu je Hrvatska Narodna Banka, Agencija, odnosno drugo nadležno tijelo

privremeno ili trajno oduzelo odobrenje za rad, likvidaciju provodi ovlašteni likvidator Fonda

imenovan od strane Agencije.

Agencija je dužna imenovati likvidatora Fonda bez odgode, postupajući pri tom s povećanom

pažnjom i brinući se o pravima i interesima imatelja udjela u Fondu.

Likvidator Fonda, dužan je sljedeći radni dan od donošenja odluke o likvidaciji, odnosno od dana

imenovanja likvidatorom Fonda, o tome obavijestiti Agenciju. Likvidator Fonda, dužan je u roku od 3

radna dana od donošenja odluke o likvidaciji objaviti informaciju o početku likvidacije te svakom

imatelju udjela u Fondu dostaviti obavijest o početku likvidacije Fonda. Ako Društvo kao likvidator

Fonda ne ispuni svoju obvezu obavještavanja Agencije i imatelja udjela, istu je dužan ispuniti

Depozitar Fonda.

Nakon donošenja odluke o likvidaciji, zabranjeno je svako daljnje izdavanje ili otkup udjela u

Fondu. Od dana donošenja odluke o likvidaciji, Fondu se ne mogu naplaćivati nikakve naknade niti

troškovi osim naknada depozitaru, troškova vezanih uz postupak likvidacije i njene revizije. Likvidator

je dužan Agenciji dostaviti zaključne likvidacijske izvještaje i izvještaj o provedenoj likvidaciji Fonda i

odgovoran je za izradu tih izvještaja.

U postupku provedbe likvidacije Fonda likvidator je dužan postupati u najboljem interesu

ulagatelja i voditi računa da se likvidacija provede u razumnom roku, pri čemu se prvo podmiruju


obveze Fonda dospjele do dana donošenja odluke o likvidaciji, uključujući zahtjeve za otkup udjela

koji su podneseni do dana donošenja odluke o likvidaciji, nakon čega se podmiruju sve druge obveze

Fonda koje nisu dospjele do dana donošenja odluke o likvidaciji, a proizlaze iz transakcija povezanih

uz upravljanje imovinom. Preostala neto-vrijednost imovine Fonda, nakon podmirenja obveza Fonda,

se raspodjeljuje imateljima udjela, razmjerno njihovom udjelu u Fondu.

3. NAKNADE I TROŠKOVI UPRAVLJANJA

Na teret imovine Fonda mogu se isplaćivati samo naknade i troškovi predviđeni Prospektom

Fonda. Troškovi upravljanja Fondom čine važan faktor pri odabiru Fonda, jer ulagatelji snose troškove

upravljanja Fondom na način da oni terete imovinu Fonda, a time i imovinu ulagatelja pa tako s

vremenom mogu biti od značajnog utjecaja na visinu prinosa Fonda.

Sve nastale troškove Fonda koji u određenoj godini prijeđu najviši dopušteni pokazatelj ukupnih

troškova u visini od 3,50%, izračunato u skladu s člankom 250. i 251. Zakona, snosi Društvo. Imovini

Fonda mogu se zaračunati sljedeće naknade i troškovi upravljanja:

3.1. Naknada za upravljanje

Fondu će se naplaćivati naknada za upravljanje Fondom u iznosu od 1,10% neto vrijednosti

imovine Fonda godišnje, a koja u cijelosti pripada Društvu. Naknada se uvećava za poreznu obvezu,

ako takva obveza postoji.

Naknada za upravljanje obračunava se dnevno, na osnovicu koju čini ukupna imovina Fonda

umanjena za iznos obveza fonda s osnove ulaganja u financijske instrumente. Naknada za upravljanje

ne obračunava se na imovinu Fonda koja je uložena u udjele drugih UCITS fondova kojim upravlja

Društvo.

Ako će se imovina Fonda ulagati u udjele drugih UCITS fondova ili ETF-ova koji su odobrenje za

rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili udjela otvorenih investicijskih fondova s

javnom ponudom i ETF-ova koji su odobrenje za rad dobili u trećoj državi, maksimalna naknada za

upravljanje koja se smije naplatiti na imovinu navedenih fondova u koje će Fond ulagati iznosi 3,50%

godišnje.

Društvo može odobriti ulagateljima djelomični povrat naknade za upravljanje. Informacije o

povratu naknade za upravljanje Društvo će objavljivati na svojim internet stranicama.

3.2. Ulazna naknada

Prilikom izdavanja udjela u Fondu ne naplaćuje se ulazna naknada.


3.3. Izlazna naknada

Prilikom otkupa udjela u Fondu ne naplaćuje se izlazna naknada.

3.4. Naknada Depozitaru

Fondu će se naplaćivati naknada depozitaru, a koja iznosi najviše 0,14% neto vrijednosti imovine

Fonda godišnje, a koja u cijelosti pripada Depozitaru.

Naknada se uvećava za porez ako postoji porezna obveza, također se uvećava i za troškove

poddepozitara te ostalih depozitnih i klirinških institucija za usluge depozitorija, prijeboja i namire i

ostalih troškova u stvarnom iznosu.

Naknada depozitaru obračunava se dnevno, na osnovicu koju čini ukupna imovina Fonda

umanjena za iznos obveza fonda s osnove ulaganja u financijske instrumente. Naknada depozitaru ne

obračunava se na imovinu Fonda koja je uložena u udjele drugih UCITS fondova kojim upravlja

Društvo, a koji imaju istog depozitara.

3.5. Ostali troškovi

Ostale troškove koji se knjiže izravno na teret Fonda čine :

➢ naknada i troškovi plativi depozitaru,

➢ troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine,

➢ troškovi vođenja registra udjela, uključujući troškove izdavanja potvrda o transakciji ili stanju

udjela, ako je to potrebno, te troškove isplate prihoda ili dobiti,

➢ troškovi godišnje revizije,

➢ sve propisane naknade i pristojbe plative Agenciji u vezi s izdavanjem odobrenja Fondu,

➢ porezi koje je Fond dužan platiti na svoju imovinu ili dobit,

➢ troškovi objave izmjena Prospekta Fonda i drugih propisanih objava, te

➢ ostali troškovi određeni posebnim zakonima (primjerice troškovi Agencije)

Knjiženje ostalih troškova na teret Fonda moguće je isključivo ako se tako propiše Zakonom,

pripadajućim podzakonskim aktima te Prospektom Fonda.

Svaka naknada koja se naplaćuje imovini Fonda umanjuje prinos Fonda. Društvo za svaku

kalendarsku godinu izračunava i objavljuje pokazatelj ukupnih troškova Fonda (ukupan iznos svih

troškova koji se knjiže na teret Fonda). Pokazatelj ukupnih troškova Fonda ne smije prelaziti 3,5%

prosječne godišnje neto vrijednosti imovine Fonda. Sve nastale troškove koji u određenoj poslovnoj

godini prijeđu najviši dopušteni pokazatelj ukupnih troškova u visini od 3,5%, snosi Društvo.

Pokazatelj ukupnih troškova Fonda mora se objaviti u revidiranim godišnjim izvještajima Fonda.


4. OSNOVNI RIZICI ULAGANJA U FOND

Društvo upravlja rizicima u skladu sa Zakonom te slijedeći smjernice domaćih i inozemnih

nadzornih institucija i regulatornih tijela (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Hrvatska

narodna banka, Bazelski odbor). Ulaganje u Fond pretpostavlja preuzimanje određenih rizika.

Općenito, rizik ulaganja na tržištu kapitala je vjerojatnost ili mogućnost da prinos od ulaganja bude

nezadovoljavajući ili negativan.

Proces upravljanja rizicima odvija se u Odjelu middle office-a. Uprava Društva odgovorna je za

upravljanje rizicima.

Odjel middle office je organizacijska jedinica unutar Društva koja je zadužena za kontrolu

poslovanja Fonda, izradu stručnih analiza te izvještavanje Uprave.

Procedura Odjela middle office-a, a koju je donijela Uprava Društva, objedinjuje opis i definicije

radnih zadataka te poslovnog procesa unutar Odjela middle office-a. Nadalje, procedurom su

definirani procesi upravljanja rizikom, provođenje zaštite portfelja te sustav izvještavanja.

Nadalje, ulaganje u Fond pretpostavlja preuzimanje određenih rizika, pri čemu se rizik ulaganja

definira kao vjerojatnost da prinos od ulaganja na tržištu kapitala bude nezadovoljavajući ili negativan

uslijed djelovanja sljedećih rizika:

➢ rizika promjene cijene financijskih instrumenata

➢ rizik promjene kamatnih stopa

➢ političkog rizika zemalja u koje je uložena imovina Fonda

➢ rizika promjene tečaja valuta u kojima su vrijednosni papiri denominirani

➢ rizika nelikvidnosti tržišta i namire

➢ kreditnog rizika izdavatelja vrijednosnih papira u koje je uložena imovina Fonda

➢ rizika promjene poreznih propisa

➢ rizik svojstven naravi Fonda

➢ rizik vezan uz strategiju ulaganja

➢ rizik vezan uz Društvo

U nastavku slijedi kratki pregled najznačajnijih rizika kojima će biti izložena imovina Fonda.

4.1. Rizik promjene cijena financijskih instrumenata

Imovina Fonda biti će investirana u financijske instrumente navedene u strategiji ulaganja. Tim se

instrumentima trguje na domaćim i međunarodnim financijskim tržištima i njihova je buduća cijena

neizvjesna, odnosno prisutan je tržišni rizik. Slijedom promjene tržišnih uvjeta dolazi do promjene

vrijednosti instrumenata kojima se slobodno trguje na tržištima kapitala, što može dovesti do

nezadovoljavajućeg rasta ili pada vrijednosti udjela. Opisani rizik Društvo nastoji smanjiti oblikujući

strukturu portfelja na način da se uvažava načelo razdiobe rizika putem diverzifikacije portfelja

Fonda.


4.2. Rizik promjene kamatnih stopa

Promjena kamatnih stopa obrnuto je proporcionalna promjeni cijene dužničkih vrijednosnih

papira, te u slučaju rasta kamatnih stopa na tržištu, postojeći instrumenti sa fiksnim prinosom gube

na cijeni, uz napomenu da je osjetljivost u slučaju kratkoročnih vrijednosnih papira u pravilu manja

nego kod dugoročnih vrijednosnih papira. Dodatno, dužnički vrijednosni papiri će se pretežno držati

do dospijeća, te će Društvo tako smanjivati rizik.

4.3. Politički rizik zemalja u koje je uložena imovina Fonda

Imovina Fonda će biti uložena u financijske instrumente u različitim državama. Zbog toga postoji

mogućnost da eventualne političke krize na tim tržištima imaju utjecaj na vrijednost imovine Fonda.

Društvo će ulagati imovinu Fonda na način da bude što manje izložen tržištima na kojima se može

očekivati veći utjecaj političkih kriza. Politički rizik zemalja u koje je uložena imovina Fonda Društvo će

smanjiti regijskom diverzifikacijom portfelja u zemlje sa stabilnom političkim okolinom, sukladno

strategiji ulaganja iz točke 2.1 ovog prospekta.

4.4. Rizik promjene tečaja valuta u kojima su vrijednosni papiri denominirani

Kako imovina Fonda može biti uložena u financijske instrumente denominirane u različitim

valutama, taj će dio imovine biti izložen i riziku promjene tečaja pojedine valute u odnosu na kunu –

obračunsku valutu u kojoj se mjeri prinos na ulaganje u Fond. Rizik deprecijacije/aprecijacije valuta u

kojima su financijski instrumenti denominirani Društvo namjerava smanjiti korištenjem valutnih

forward ugovora i ostalim metodama zaštite.

4.5. Rizik nelikvidnosti tržišta

Rizik nelikvidnosti je rizik da Fond zbog ograničene likvidnosti ulaganja na pojedinim tržištima

financijskih instrumenata s tim financijskim instrumentima ne može trgovati ili trguje po znatno

slabijim uvjetima (osobito cijeni) od onih na kojima se ulaganja u te financijske instrumente vrednuju.

To ima za posljedicu da se financijski instrumenti ili drugi oblici imovine ne mogu prodati u kraćem

roku ili se moraju prodati za umanjenu cijenu. Pri tome se pod nelikvidnosti financijskog instrumenta

podrazumijeva da:

- je razlika između kupovne i prodajne cijene visoka (bid-ask spread)

- je broj dana trgovanja u usporedbi sa svim trgovinskim danima jako mali

- je godišnji volumen trgovanja na burzi nizak u usporedbi s ukupno izdanim brojem

financijskog instrumenta


- je ostvareni prosječni dnevni promet, mjereno vrijednosno, nizak

- je postotak free-floata (raspoloživo za trgovanje) financijskog instrumenta nizak.

Društvo će ulagati imovinu Fonda vodeći računa o ovom riziku, tako da uravnoteži odnos

likvidnosti pojedinog instrumenta s njegovim udjelom u ukupnoj imovini Fonda i posebnu pozornost

će posvetiti na svakodnevnu kontrolu rizika nelikvidnosti tržišta, a u načelu ukupan iznos pozicija koje

bi mogle postati rizične po pitanju značajno smanjene likvidnosti, neće premašiti udio od 25%

portfelja Fonda.

4.6. Kreditni rizik

Kreditni rizik predstavlja vjerojatnost da izdavatelj financijskog instruementa odnosno dužnik po

financijskom instrumentu koji je uključen u imovinu Fonda, ili osoba s kojom u svoje ime, a za račun

Fonda, Društvo sklapa poslove na financijskim tržištima, neće biti u mogućnosti, u cijelosti ili

djelomično, podmiriti svoje obveze po dospijeću, što bi negativno utjecalo na likvidnost i vrijednost

imovine Fonda. Društvo će upravljati kreditnim rizikom ulažući sredstva na način opisan u strategiji

ulaganja, strogo poštujući zadana ograničenja ulaganja u pojedine instrumente. Kreditni rizik nastojat

će se reducirati ulaganjem u financijske instrumente provjerenih i visokokvalitetnih izdavatelja.

4.7. Rizik promjene poreznih propisa

Rizik promjene poreznih propisa predstavlja vjerojatnost da zakonodavne vlasti izmijene porezne

propise na način koji bi negativno utjecao na profitabilnost ulaganja u fondove. Rizik promjena

poreznih propisa u potpunosti je izvan utjecaja Društva.

4.8. Rizik svojstven naravi fonda

NETA MultiCash je novčani fond koji je primarno izložen novčanom tržištu. Sukladno strategiji

ulaganja u novčano tržište, najviše je izložen kreditnom riziku.

U svrhu smanjenja navedenog rizika na najmanju moguću razinu, Društvo je unutar strategije

diverzificiranog ulaganja odredilo i opća pravila brižnog ulaganja:

➢ smanjenje kreditnog rizika: visok stupanj diverzifikacije realiziran kroz kontinuirano

održavanje optimalnog broja financijskih instrumenata u portfelju; ulaganje u financijske

instrumente provjerenih i visokokvalitetnih izdavatelja.

Rizik promjene kamatnih stopa će se smanjiti držanjem dužničkih vrijednosnih papira do

dospijeća. Na rizik promjene poreznih propisa Društvo ne može utjecati, a rizik namire smanjili smo

isključivim korištenjem DVP (delivery versus payment) principa poravnanja i namire.


4.9. Rizici vezani uz Društvo

Najznačajniji nefinancijski rizici kojima je izloženo Društvo su operativni rizik, strateški rizik i rizik

ugleda.

Operativni rizik je rizik gubitka zbog pogrešnih ili neprimjerenih unutarnjih procesa, sustava ili

vanjskih događaja. Operativni rizik uključuje i rizik prevare te pogreške relevantnih osoba, rizik

neusklađenosti s relevantnim propisima te rizik informacijskog sustava.

Strateški rizik ili rizik poslovnog okruženja je rizik koji rezultira iz strateških poslovnih odluka.

Strateški rizik također uključuje i rizik koji rezultira iz neprilagođenosti poslovnih odluka promjenama

u okruženju.

Rizik ugleda je rizik koji proizlazi od mogućeg negativnog utjecaja na ugled društva kao posljedica

negativne javne percepcije (npr. od strane klijenata, poslovnih partnera ili nadzornih tijela).

Politika Društva u upravljanju operativnim i drugim nefinancijskim rizicima je orijentirana na

preventivno djelovanje i kontinuirana poboljšanja poslovnih procesa kako bi se smanjili operativni

nedostaci u Društvu i osiguralo učinkovito i pouzdano odvijanje poslovnih procesa koje je usklađeno

sa svim regulatornim zahtjevima i internim procedurama. Društvo nefinancijske rizike smanjuje

internom i eksternom revizijom, sustavom jasno definiranih nadležnosti i odgovornosti,

standardizacijom postupaka, te periodičnim razmatranjem i analizom promjena u poslovanju i

poslovnim procesima.

Rizik sukoba interesa može nastati u situaciji u kojoj relevantne osobe u Društvu nisu objektivne

ili neutralne u odnosu na upravljanje imovinom Fonda, odnosno kada obavljajući svoju djelatnost,

uzimajući u obzir specifičnu poziciju pri obavljanju poslova upravljanja imovinom Fonda, imaju

profesionalne ili osobne interese koji otežavaju djelotvorno obavljanje poslova i ugrožavaju njihovu

objektivnost, protive se interesima imatelja udjela u Fondu i na taj način mogu prouzročiti štetu.

Smanjenje rizika sukoba interesa Društvo će provoditi putem internog nadzora kojim se nastoje

identificirati svi potencijalni sukobi interesa između relevantnih osoba u Društvu, osnivača Društva i

Fonda u cilju izbjegavanja njihova negativnog utjecaja na interese imatelja udjela u Fondu.

Rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti odnosi se na situaciju koja nastaje ukoliko Društvo

nije financijski stabilno ili osobe odgovorne za upravljanje imovinom Fonda, nadzor rizika i ostale

pomoćne poslove u Društvu nisu dovoljno stručne, pouzdane i dobrog ugleda. Smanjenje rizika

kontinuirane primjerenosti i prikladnosti Društvo će provoditi postavljanjem visokih moralnih i

stručnih kriterija prilikom odabira osoba zaduženih za provedbu poslova upravljanja imovinom

Fonda, poslove nadzora rizika i ostale pomoćne poslove. Također, Društvo će vrlo veliku važnost

posvetiti kontinuiranoj dodatnoj izobrazbi svojih zaposlenika, a sve u cilju smanjenja rizika

kontinuirane primjerenosti i prikladnosti.

Sukladno strategiji ulaganja i s obzirom da se radi o novčanom UCITS fondu, ukupna rizičnost

Fonda je niska odnosno apetit Fonda za rizikom je nizak. Takva investicijska strategija odgovarajuća je

za ulagatelje koji nisu skloni preuzimanju veće razine rizika u dužem vremenskom razdoblju.

U tablici slijedi prikaz svih rizika kojima je Fond izložen pri čemu je stupnjevanje određeno sa:


1 – ako rizik ima, ili može imati, zanemariv utjecaj na Fond, ili je izvan domene utjecaja Društva,

2 – ako rizik ima, ili može imati, mali utjecaj na Fond,

3 – ako rizik ima, ili može imati, velik utjecaj na Fond.

Uzrok rizika: Rizici kretanja na tržištu

Vrsta rizika Stupanj Opis

Rizik promjene cijena 1 Rizik od pada tržišne cijene

vrijednosnih papira.

Rizik dužničkih

financijskih instrumenata

1 Novčani fondovi manjim dijelom mogu

investirati i u dužničke instrumente.

Dužnički instrumenti su različito

osjetljivi na promjene kamatnih stopa,

kreditni rizik i druge faktore koji mogu

utjecati na dužničke instrumente.

Rizik likvidnosti 1 Rizik nemogućnosti trgovanja

vrijednosnim papirima, u cijelosti ili po

očekivanim cijenama, radi ograničene

likvidnosti određenog tržišta kapitala.

Uzrok rizika: Rizici vezani uz izdavatelja


Kreditni rizik 2 Rizik nemogućnosti izdavatelja

vrijednosnog papira pri podmirivanju

obveza o dospijeću.

Rizik namire 1 Rizik gubitka koji proizlazi iz

neispunjavanja obveza druge ugovorne

strane.

Rizici transparentnosti i korektnosti

podataka

1 Rizici transparentnosti i korektnosti

podataka te sveobuhvatnog

financijskog izvještavanja, subjekata

kojima je Fond izložen, sadržani su u

investicijskoj politici Fonda.


Uzrok rizika: Rizici investiranja u inozemstvu i rizici ekonomskog okruženja


Valutni rizik 1 Rizik promjene tečaja pojedine valute

u odnosu na obračunsku valutu Fonda.

Rizik tržišta u razvoju 1 Tržišta u razvoju su rizična jer imaju

nestabilnije makroekonomsko i

političko okruženje, manju tržišnu

kapitalizaciju, te često nižu razinu

zakonodavne infrastrukture i kvalitete

financijskog izvještavanja.

Politički rizik 1 Politički rizik zemalja kojima je Fond

izložen.

Geografski rizik 1 Rizik izloženosti jednoj državi ili

geografskoj regiji.

Rizik promjene poreznih

propisa

1 Rizik od promjene poreznih propisa u

RH ili zemljama kojima je Fond izložen.

Rizik inflacije 1 Obzirom na stanje u gospodarstvu

stopa inflacije može rasti što se može

negativno odraziti na vrijednost

uložene investicije u Fondu.

Uzrok rizika: Rizici strukture portfelja


Rizik svojstven naravi fonda 1 Rizik kategorizacije fonda – novčani

fond je fond malog rizika.

Rizik aktivnog upravljanja 1 Rizik odabira onih investicija koje će

pridonijeti nižem prinosu portfelja

(usklađenom za rizik) od prosjeka

tržišta.

Rizik sektorske koncentracije 1 Rizik koncentracija investicija u

određeni sektor što uzrokuje izloženost

prema izdavateljima koji posluju u

određenoj industriji.

Rizik zemljopisne koncentracije 1 Fondovi koji fokusiraju svoje investicije

u određene zemlje ili geografske regije

mogu biti podložni ekonomskim,

političkim i regulatornim promjenama

koje se događaju u određenoj zemlji ili

regiji.


Uzrok rizika: Nefinancijski rizici


Operativni rizik 1 Rizik gubitka zbog pogrešnih ili

neprimjerenih unutarnjih procesa,

ljudi, sustava ili vanjskih događaja.

Strateški rizik 1 Rizik poslovnog okruženja koji proizlazi

iz neprilagođenosti poslovnih odluka

promjenama u okruženju.

Rizik ugleda 1 Rizik koji proizlazi od mogućeg

negativnog utjecaja na ugled društva

kao posljedice negativne javne

percepcije.

Rizik sukoba interesa 1 Rizik koji proizlazi iz neobjektivnosti ili

neutralnosti relevantnih osoba u

Društvu.

Rizik kontinuirane primjerenosti i

prikladnosti

1 Rizik koji proizlazi iz financijske

nestabilnosti društva ili

neodgovornosti osoba zaduženih za

poslove upravljanja imovinom Fonda,

nadzora rizika ili pomoćnih poslova.

5. DEPOZITAR

5.1. Temeljni podaci o Depozitaru

Depozitar Fonda je Societe Generale - Splitska banka d.d., sa sjedištem u Splitu (u ovom

Prospektu ponekad naslovljena: “Depozitar”).

Depozitar je upisan u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu s matičnim brojem subjekta upisa

(MBS) 060000488. Temeljni kapital Societe Generale - Splitske banke d.d., na dan izdavanja ovoga

Prospekta, iznosi 991.425.800,00 kuna.

Temeljem Rješenja Hrvatske narodne banke, Z. br. 1210/2003 od 23. travnja 2003. Godine,

Rješenja Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske, klasa: UP/I-450-08/03-02/28, Ur. broj:

567-03/03-2 od 23. siječnja 2003. godine, te rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga,

klasa: UP/I-451-04/10-03/4 Ur. broj: 326-111-10-3 od 26. kolovoza 2010. godine, Societe Generale -

Splitska banka d.d. ovlaštena je obavljati poslove depozitara.

Djelatnosti Societe Generale - Splitske banke d.d., čine bankarski poslovi, pri čemu će za Fond

obavljati poslove depozitara u skladu s primjenjivim odredbama Zakona i mjerodavnih propisa,

Prospektom i Pravilima Fonda te ugovorom o obavljanju poslova depozitara sklopljenim s Društvom.

Depozitar za Fond obavlja sljedeće poslove:

a. pohrane i/ili evidencije zasebne imovine Fonda,

b. vođenja računa za imovinu Fonda i odjeljivanja imovine Fonda od imovine ostalih

UCITS fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te Društva,


c. osigurava da se izdavanje, otkup i isplata udjela koji se provode od strane ili u

ime Fonda ili ih je obavilo Društvo, obavljaju u skladu s Zakonom, propisima

donesenim na temelju Zakona, drugim važećim propisima i Prospektom Fonda,

d. kontrolira da se imovina Fonda ulaže u skladu s proklamiranim ciljevima i

odredbama Prospekta Fonda, Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i

drugih važećih propisa,

e. potvrđuje da je izračun neto vrijednosti imovine Fonda te cijena udjela u Fondu

obavljena u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno

metodologijama vrednovanja, Zakonom, propisima donesenim na temelju

Zakona, važećim propisima te Prospektom Fonda,

f. izvještava Agenciju i Društvo o provedenom postupku utvrđivanja neto

vrijednosti imovine Fonda te o stanju na transakcijskom računu za poslovne

namjene,

g. izvršava naloge Društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i

drugom imovinom koja čini portfelj Fonda, pod uvjetom da nisu u suprotnosti s

Zakonom, propisima Agencije, prospektom i Pravilima Fonda,

h. izvještava Društvo o korporativnim akcijama vezanim za imovinu Fonda koja mu

je povjerena na pohranu i izvršava njegove naloge koji iz toga proizlaze,

i. zaprima uplate svih prihoda i drugih prava dospjelih u korist Fonda, a koje

proizlaze iz njegove imovine,

j. osigurava da se prihodi Fonda koriste u skladu s Zakonom, propisima donesenim

na temelju Zakona i Prospektom Fonda, te da su troškovi koje plaća Fond u

skladu s uvjetima iz njegova prospekta, odredbama Zakona, propisima

donesenim na temelju Zakona, i drugih propisa,

k. obavlja druge poslove koji su predviđeni ugovorom o obavljanju poslova

depozitara,

l. prijavljuje Agenciji svako ozbiljnije ili teže kršenje Zakona, propisa donesenim na

temelju Zakona i ugovora o obavljanju poslova depozitara od strane Društva,

m. revizorima i drugim osobama ovlaštenima za obavljanje uvida, uključujući

Agenciju, omogućuje pristup i razmjenjuje informacije o podacima i računima

vezanim uz Fond i njegovu imovinu.

5.2. Izjava Depozitara

Poslove depozitara Societe Generale – Splitska banka d.d. obavlja samostalno dok poslove

pohrane i namire inozemnih vrijednosnih papira delegira sljedećim trećim osobama s kojima ima

sklopljene ugovore o delegiranju poslova, poddepozitarima:

➢ Clearstream Banking Luxembourg, ugovor: General Terms and Conditions

➢ Société Générale S.A., ugovor: Custodian Services Agreement

➢ Societe Generale Banka Srbija AD, ugovor: Custody Operations Agreement


➢ SKB Banka d.d. Ljubljana, ugovor: Custody Agreement

➢ BRD - Groupe Societe Generale S.A., ugovor: Custodian Services Agreement

➢ Komerčni banka a.s., ugovor: Custody Contract

➢ Unicredit Bank Austria AG, ugovor: BA-CA Master Agreement for Custody

➢ Unicredit Bank d.d. Bosna i Hercegovina, ugovor: HVB Central Profit Banka d.d. Sarajevo Osnovni

ugovor za skrbničke poslove

Za ugovore sklopljene s trećim stranama za poslove pohrane i namire vrijednosnih papira

mjerodavno je lokalno pravo stranih poddepozitara.

Preko mreže poddepozitara Societe Generale - Splitska banka. d.d. pokriva preko 70 zemalja,

uključivo i sve EU zemlje, Skandinaviju, SAD, vodeća azijska, južnoamerička i afrička tržišta, CEE regiju

te baltičke zemlje.

5.3. Potencijalni rizici vezani uz delegiranje poslova Depozitara

Delegiranje poslova depozitara drugim poddepozitarima povezano je sa sljedećim potencijalnim

rizicima koji mogu utjecati na imovinu Fonda:

➢ Regulatorni rizik

Promjene u regulativi pojedinih zemalja mogu dovesti do materijalnog utjecaja na poslovanje

poddepozitara i vrijednosne papire na pohrani kod istog. Navedene promjene mogu dovesti

do povećanja troškova poslovanja i investiranja.

➢ Identifikacija korisnika financijske imovine

Uz pretpostavku da financijska imovina na računima vrijednosnih papira ne pripada

poddepozitaru, u slučaju bilo kakvog gubitka može doći do problema identifikacije klijenta

financijske imovine na računu vrijednosnih papira, posebice ako se radi o zbirnom računu.

Ipak, u većini zemalja postoje jasna i jednostavna zakonska rješenja ovakvih problema.

➢ Zaštita imovine

Nerazdvajanje imovine na razini centralnog depozitorija predstavlja rizik da se posrednik u

lancu, sudionik centralnog depozitorija ili drugi posrednik, smatra krajnjim vlasnikom

vrijednosnih papira.

Neprikladna identifikacija korisnika, bez koje se stvarni vlasnik ne bi smatrao vlasnikom

vrijednosnih papira, može dovesti do situacije u kojoj se krajnji vlasnik vrijednosnih papira

izlaže riziku gubitka imovine ako jedan ili više posrednika u lancu postanu insolventni.

➢ Uskladba pozicija financijskih instrumenata

Neispravno procesuiranje usklade pozicija financijskih instrumenata s pozicijama kod

poddepozitara može uzrokovati pogrešku u identificiranju stvarnih vlasnika vrijednosnih

papira koja nadalje može dovesti do trajnog gubitka imovine stvarnih vlasnika.

➢ Prisilna posudba

Manjkavost može nastati rutinski i nesvjesno od strane stranog agenta (poddepozitara) kao

rezultat operativne pogreške. Po nastanku privremene neravnoteže, posljedica manjka može


biti prisilna posudba financijske imovine jednog klijenta bilo kojem drugom klijentu koji u tom

trenutku želi raspolagati svom svojom imovinom. Regulatorna pravila obično zahtijevaju

objašnjenja klijentima da se njihova financijska imovina može koristiti i za posudbu drugim

klijentima ukoliko je to potrebno.

➢ Transparentnost

Kada se imovina pohranjuje na zbirnim računima na razini centralnog depozitorija, zajedno s

neprikladnom identifikacijom krajnjih vlasnika vrijednosnih papira, takav način pohrane

imovine može onemogućiti regulatorne vlasti, porezne vlasti, izdavatelja, i bilo koji drugi

subjekt s pravom prikupljanja informacija o pozicijama i kretanjima vrijednosnih papira na

razini centralnog depozitorija, da identificiraju stvarne vlasnike vrijednosnih papira.

➢ Korporativne akcije - udaljenost između izdavatelja i klijenta

U slučaju korištenja zbirnih računa, struktura nužno implicira da se financijska imovina drži

neizravno.

Izdavatelj zna da registrirani nositelj nije klijent, ali ne zna i tko su klijenti što u nekim

slučajevima može otežati korporativne komunikacije. Neke su države uspostavile određena

pravila koja osnažuju odnose izdavatelja i klijenta pri korištenju zbirnog računa. Zbog

udaljenosti između izdavatelja i klijenta može također doći do odgode: u trenutku kada

klijent na kraju lanca posrednika primi obavijest o korporativnoj akciji, posljednji trenutak

praktičnog djelovanja može biti vrlo blizu ili čak već proći.

➢ Korporativne akcije – raspodjela vrijednosnih papira ili frakcija

U slučaju više imatelja financijske imovine na zbirnom računu prilikom raspodjele

vrijednosnih papira ili frakcija za određene korporativne akcije može doći do problema

zaokruživanja broja dodijeljenih vrijednosnih papira za pojedine klijente u točnom omjeru u

kojem klijenti drže financijsku imovinu.

➢ Korporativne akcije - sukobljeni glasovi

U slučaju kada depozitar pohranjuje vrijednosne papire na zbirnom računu kod stranog

agenta za više

klijenata, postoji mogućnost da će pojedini klijenti željeti glasovati „za“ po određenom

pitanju, a drugi „protiv“. U teoriji može postojati rizik da relevantni pravni sustav ne dopušta

da jedan investitor glasuje oprečno: dio njegovih glasova „za“, a dio „protiv“.

➢ Porezni procesi

Struktura zbirnih računa, bez kategorije investitora ili bez kategorije djelatnosti, može

donijeti značajne nedostatke kod obrade poreza na strani poreznih vlasti, agenata, centralnih

depozitorija i posrednika.

U vidu poreza na transakcije, za one centralne depozitorije koji imaju ulogu u procjeni i

prikupljanju poreza na transakcije, struktura zbirnih računa na razini centralnog depozitorija

može onemogućiti razlikovanje transakcija koje su podložne porezu i transakcija koje su

oslobođene. Takva struktura može dovesti do problema na razini centralnog depozitorija ako

su centralni depozitorij, izdavatelj ili agent odgovorni za proces obračuna poreza i naplate

poreza.


➢ Ostali rizici

Ako relevantni pravni sustav ne prepoznaje zbirni račun kao valjani pravni oblik računa, u

slučaju da poddepozitar nije u mogućnosti razdvojiti imovinu depozitara od imovine klijenta,

može postojati rizik da klijent nema u svakom trenutku vlasnička prava na svoje pozicije.

Navedeni rizici delegiranja poslova depozitara drugim poddepozitarima vezano za pohranu

imovine na zbirnim računima mogu biti u većim razmjerima u slučajevima u kojima pravni ili

regulatorni sustav nije razvio jasnu predodžbu o zbirnim računima.

5.4. Zaštita prava klijenata

Depozitar, u skladu sa zahtjevima Zakona o tržištu kapitala (NN, br. 88/08, 146/08, 74/09 i

54/13), Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i podzakonskih akata, a u

svrhu zaštite prava klijenta u vezi s financijskim instrumentima i novčanim sredstvima koja klijentima

pripadaju, vodi evidencije i račune na način koji omogućava da bez odgode u svakom trenutku može

razlučiti imovinu koju drži za jednog klijenta od imovine ostalih klijenata i imovine samog Depozitara.

5.5. Značajne odredbe ugovora s Depozitarom

Ugovor s depozitarom je sklopljen u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, te ne

sadrži odredbe koje bi bile značajne ulagateljima, a da nisu u skladu sa Zakonom.

6. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA

6.1. Tvrtka, pravni oblik i sjedište Društva

ALTA Skladi, družba za upravljanje, d.d. sa sjedištem u Ljubljani, Železna cesta 18.

Društvo je osnovano 19. ožujka 2010. godine i upisano u sudski i poslovni registar u Ljubljani

pod brojem 3710912000.

6.2. Temeljni kapital i djelatnosti Društva

Temeljni kapital Društva iznosi 721.889,00 EUR.

Djelatnosti Društva su osnivanje i upravljanje UCITS fondom, te osnivanje i upravljanje

alternativnim investicijskim fondom.

Društvo upravlja sa 2 UCITS krovna fondova (Krovni sklad ALTA s 20 podfondova: Delniški podsklad

ALTA ASIA, Fleksibilni mešani podsklad ALTA BALKA, Delniški podsklad ALTA GLOBAL EMERGING,

Delniški podsklad ALTA ENERGY, Delniški podsklad ALTA EUROPE, Delniški podsklad razvitih trgov


ALTA GLOBAL, Delniški podsklad ALTA GOLD, Delniški podsklad ALTA GOODS, Delniški podsklad ALTA

INDIA, Delniški podsklad ALTA KOMET, Delniški podsklad ALTA NEW EUROPE, Delniški podsklad ALTA

PHARMA-TECH, Delniški podsklad ALTA TURKEY, Delniški podsklad ALTA USA, Fleksibilni mešani

podsklad ALTA ABS, Fleksibilni mešani podsklad ALTA PRIMUS, Fleksibilni mešani podsklad ALTA

SENIOR, Obvezniški podsklad ALTA BOND, Obvezniški podsklad ALTA HIGH YIELD BOND, Podsklad

denarnega trga ALTA MONEY MARKET EUR i Krovni sklad ALPEN s 3 podfondova (Alpen.SI, mešani

fleksibilni podsklad – Jugovzhodna Evropa, Alpen.Developed, delniški podsklad, Alpen.Emerging,

delniški podsklad) i 6 UCITS fondova (NETA Emerging Bond, NETA Frontier, NETA Global Developed,

NETA MultiCash, NETA New Europe, Alpen.Special Opportunity).

6.3. Upravni odbor Društva

Članovi Upravnog odbora Društva:

Simon Mastnak, predsjednik Upravnog odbora

Aleksander Mavko, zamjenik predsjednik Upravnog odbora

Roman L. Ratkai, izvršni direktor

Tomaž Dvořak, izvršni direktor

SIMON MASTNAK

Simon je započeo svoju karijeru na tržištu kapitala kao direktor razvoja tržišta i marketinga na

Ljubljanskoj burzi gdje je bio zadužen za uvrštavanje novih proizvoda i kompanija na burzu kao i za

prezentaciju, marketing i razvoj indeksa i sl.

Prije nego se pridružio Alti u studenom 2012. godine, bio je zaposlen u Masset Consulting, kompaniji

za savjetovanje u odnosima s investitorima na različitim projektima sa vodećim slovenskim

kompanijama.

Simon je bio i savjetnik Bečke burze za jugoistočna europska tržišta te je pružao konzultantske usluge

kompanijama asistirajući im prilikom uvrštenja na burzu vrijednostnih papira, inicijalnih javnih

ponuda, spajanja i akvizicija, uključujući savjetovanje kako prodavatelja, tako i kupaca.

ALEKSANDER MAVKO

Aleksander Mavko je svoju profesionalnu karijeru započeo 2005. godine u društvu Publikum d.d. kao

pravni savjetnik. U ožujku 2010. godine imenovan je direktorom Publicum PDU d.d. te od tada

zauzima rukovodeće položaje u društvu ALTA Skupina d.d. i društvima u njenoj grupi.

Aleksander je diplomirao 2004. godine na Pravnom fakutltetu u Mariboru, gdje je i magistrirao 2010.

godine. Tijekom studija u okviru programa Erasmus dio svojih studijskih obveza je izvršio na Pravnom

fakultetu u Beču.


TOMAŽ DVOŘAK

Tomaž Dvořak je karijeru započeo 2000. godine kao broker u Bank Austria Creditanstalt (danas

Unicredit banka), gdje mu je povjereno upravljanje najzahtjevnijim institucionalnim klijentima iz

inozemstva. 2004. godine postao je voditelj tima upravljanja obveznicama u slovenskom državnom

fondu Kapitalska družba d.d. gdje je ostao do 2007. godine. Nakon toga pridružuje se brokerskoj

tvrtci Poteza, gdje obnaša funkciju voditelja upravljanja imovinom. U sklopu te dužnosti bio je

odgovoran i za savjetovanje upravljanja mirovinskim društvima u više država kao i za upravljanje

mirovinskim fondovima Prvog mirovinskog društva u Sloveniji. 2010. godine, s osnivanjem ALTE bio je

zadužen za upravljanje obvezničkim investicijskim fondovima. Godinu dana kasnije preuzima funkciju

izvršnog direktora Alta Skladi d.d., koje je danas jedno od najvažnijih brzorastućih slovenskih društava

za upravljanje. Tomaž je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, a poslijedipomski MBA je

završio na IEDC Business School.

Tijekom karijere Tomaž je pohađao seminare u nekim od najvećih svjetskih banaka poput Societe

Generale i Goldman Sachs gdje je dodatno proširio svoje znanje i iskustvo iz područja investicijskih

fondova i sličnih proizvoda. Tomaž Dvořak je čest predavač u školama i na brojnim seminarima u

inozemstvu.

ROMAN LADISLAV RATKAI

Roman ima više od deset godina iskustva na rukovodećim pozicijama. Između 2003. i 2016. godine

bio je od 2003-2010 predsjednik uprave Publikum i PDU d.d., društva za upravljanje, Kocljeva 1a,

Murska Sobota, od 2010-2016 član uprave kao izvšni direktor Alta Skladi, društva za upravljanje d.d.,

Železna cesta 18, Ljubljana. Na slovenskom financijskom tržištu je prisutan skoro od samog početka

(1997), dakle, ima bogato iskustvo, a također je aktivan u području korporativnog upravljanja. Godine

1993. diplomirao je na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Roman je predavač na usposabljanju za dobit

potvrdu dozvole za članova uprave i nadzornog odbora.

6.4. Podaci o delegiranim poslovima

Društvo je sklopilo ugovore o delegiranju poslova na treće osobe koje za Društvo i/ili UCITS fondove

kojima Društvo upravlja na kontinuiranoj osnovi obavljaju sljedeće poslove:

- održavanje IT sustava (Primera sedam d.o.o., Rugvička 5, Zagreb; IT Sustavi d.o.o.,

Radoslava Cimermana 64A, Zagreb),

- interna revizija (ALTA Skupina, upravljanje družb, d.d., Železna cesta 18, 1000 Ljubljana,

Republika Slovenija),

- pohrana dijela računovodstvene dokumentacije u vezi s udjelima u Fondu - (Arhiv

Trezor d.o.o., Stupničke Šipkovine 62, Donji Stupnik),

- nuđenje udjela UCITS fondova kojima upravlja Društvo (popis osoba se redovno ažurira i

dostavlja Agenciji).


7. POVIJESNI REZULTAT FONDA I POSLOVNA GODINA FONDA I DATUM

IZDAVANJA PROSPEKTA FONDA

Prinos u pojedinoj godini odnosi se na razdoblje od 31.12. prethodne godine do 31.12. naznačene

godine za koju se prikazuje prinos. Tekući troškovi su uračunati pri izračunu povijesnih rezultata.

Ulazni odnosno izlazni troškovi su isključeni iz izračuna povijesnih rezultata. Povijesni rezultati su

izračunati u kunama.

Slika 1 - Kretanje cijene udjela fonda NETA MultiCash

Prikazani prinosi iz prošlosti imaju samo informativni karakter i ne predstavljaju projekciju

mogućeg prinosa u budućnosti.

Poslovna godina Fonda jednaka je kalendarskoj i traje od 1. siječnja do 31. prosinca. Uprava

Društva usvojila je izmjene i pročišćeni tekst ovog Prospekta Fonda 28. 4. 2017. godine.

U Zagrebu, 28. 4. 2017. godine

ALTA Skladi, družba za upravljanje, d. d.

Roman L. Ratkai, izvršni direktor Tomaž Dvořak, izvršni direktor

NETA MultiCash - alta-fondovi.hr · NETA MultiCash je novčani UCITS fond koji je trajno izložen...

Documents

Transcript of NETA MultiCash - alta-fondovi.hr · NETA MultiCash je novčani UCITS fond koji je trajno izložen...