NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 08

Po čemu se Teslin generator razlikuje od drugih izvora energije?...

Tomislav Marjanović[email protected]

llEnergetske tvrtke ostva-ruju profite zbog naših potre-ba za energijom, a sve što da-nas činimo zahtijeva velike ko-ličine energije. Ona nam je po-trebna zbog našeg komfora, ali i za niz stvari bez kojih ne bi mogli zamisliti današnji život. Čak i najmanje i najbanalnije stvari koje smo radili u prošlos-ti bez pomoći električne ener-gije, kao što je uspinjanje ste-penicama, danas se čine uz pomoć električne energije. N a j v e ć i p o t r o š a č g o r i -v a i e l e k t r i č n e e n e r g i -je industrijski je sektor. Da-pače, bez električne ener-gije on ne bi ni postojao.

No, neosporne činjenice kao što su zagađenje oko-liša i visoke cijene energi-je počele su zabrinjavati m n o g e s v j e t s k e l i d e re . Činjenica da ljudi danas ne mogu bez električne ener-gije neosporna je. Niti po-trošači u domaćinstvima, kao ni industrijski pogoni ne mogu normalno djelo-vati bez opskrbe energijom. Energetske kompanije toga su vrlo svjesne i koriste navedenu činjenicu u svoju prednost, što se odražava i na visokim raču-nima za električnu energiju.

Uz pomoć Teslinog genera-tora, sve energetske kompa-nije diljem svijeta bile bi du-boko pogođene. I upravo je to jedan od razloga zbog ko-jeg se već dugi niz godina nastoji umanjiti vrijednost i moć Teslinih teorija i uređaja.

No, po čemu se Teslin ge-nerator razlikuje od dru-g i h i z v o r a e n e r g i j e ?

1. Cijena. To je prvo što svi uzi-maju u obzir pri bilo kakvoj transakciji, a to znači i pri ku-povini energije. Uz ovaj al-ternativni energetski uređaj, energija je gotovo jeftina. Iako mnogi još uvijek ne vjeruju kako to doista može biti isti-na, a velike energetske tvrtke osporavaju učinak generatora i mogućnost „besplatne” stru-je. Upravo stoga vrlo malo lju-di koristi tehnologiju Teslinog generatora, no jednom kad nju počnu koristiti ostaju za-panjeni njenim učinkom i saz-nanjem da će njenim korišten-jem račune za električnu ener-giju svesti gotovo na nulu.

Zašto Teslin generator tjera strah u kosti energetskim kompanijama?TESLA Energetske tvrtke ostvaruju profite zbog naših potreba za energijom, a sve što danas činimo zahtijeva velike količine energije. Ona nam je potrebna zbog našeg komfora, ali i za niz stvari bez kojih ne bi mogli zamisliti današnji život...

Cijeli članak pročitajte u:SPECIJAL

NETnacionalni energetskit j e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 08 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

FOTO: ENERGO MEDIA

ll Potvrdi li HERA najavljeno pojeftinjenje HEP-u i izuzme li se iz izračuna „marketinških mjesec dana besplatne električne energi-je” što GEN-I svojim potencijalnim kupcima nudi pod strogo de-finiranim pravilima, realna ušteda za kućanstvo iznosi svega 16 kuna (s uključenim PDV-om)... Stranica 04

NACIONALNE VIJESTIGEN-I će realno biti jeftiniji samo 16 kuna (s PDV-om)

NEWS

ABB odabran za izgradnju mreže brzih punionica za električna vozila diljem Nizozemske

Stranica 02

TEMA BROJAStranica 12

Njemačka solarna industrija u ogromnim problemimaMEĐUNARODNE VIJESTIStranica 10

US Patent Office: Apparatus for transmitting electrical energy

TJEDAN 08 | SRPANJNET

2 NEWS

Prve ABB Terra brze punionice trebale bi biti isporučene u rujnu 2013. godine...


ll Fastned je izabrao ABB, vo-deću grupu na području ener-getske i automatizacijske teh-nologije, za izgradnju i ispo-ruku nacionalne infrastruktur-ne mreže za električna vozila (EV) koja će se u početku sas-tojati od preko 200 brzih pu-nionica diljem Nizozemske. Svaka od Fastned postaja za EV na nizozemskim autocestama bit će opremljena s nekoliko multi-standardnih brzih punio-nica iz obitelji Terra (50kW) ko-ji mogu napuniti električno vo-zilo u roku 15-30 minuta. Prve ABB Terra brze punionice tre-bale bi biti isporučene u rujnu 2013. godine. Očekuje se da će izgradnja Fastned punionica biti završena do 2015. godine. Nizozemska je danas najmno-goljudnija zemlja koja će razviti mrežu za brzo punjenje diljem cijele države. Brzi punjači na-lazit će se na maksimalnoj udaljenosti od 50 km na svim autocestama, a zahvaljujući ABB-ovoj multistandardnoj izvedbi, mreža će moći op-služivati električna vozila ko-ja nude sve vodeće automo-bilske marke iz Europe, Azije i SAD-a. ABB-ovo rješenje upra-vljanja punionicama će Fast-nedu omogućiti pružanje us-luge jednostavnog plaćan-ja i pristupa za sve vozače. "Fastned je odabrao ABB zbog njegove dokazane stručnos-ti u razvoju i upravljanju naci-onalnim mrežama punionica električnih vozila", kaže Ulri-ch Spiesshofer, član Izvršnog odbora odgovoran za odjel Proizvodi za automatizaciju i elektromotorni pogoni." ABB isporučuje punjače i vodeća softverska rješenja za indus-triju za daljinsko upravljan-

je kao i mogućnost priključi-vanja pretplatnika na susta-ve za upravljanje i plaćanje." Svaka ABB-ova brza pu-nionica koja je priključe-na na web ima širok ras-pon mogućnosti – daljinska podrška, upravljanje te smart softverske nadogradnje. ABB-ove multistandardne pu-nionice iz obitelji Terra izvedba podržavaju sve standarde i pro-tokole brzog punjenja kao što su CSS i CHAdeMO. Ovo je od najveće važnosti za održavanje kompatibilnosti između vozila koja se brzo razvijaju i punjača u budućnosti što će omogući-ti Fastnedu da može računati na pouzdanu uslugu i nado-gradnju svoje mreže u skla-du s napretkom tehnologije. „Ova mreža lokacija diljem zemlje stvorit će osnovicu za komercijalno održivi raz-voj e-mobilnosti", rekao je Bart Lubbers, jedan od osni-vača Fastneda. "Predviđam utrku za bržim i većim ba-terijama za punjenje u cije-loj automobilskoj industriji." Plan razvoja brzih punioni-ca električnih vozila uz nizo-zemske autoceste započeo je 2011. godine kad je Fastned od Ministarstva infrastruktu-re zatražio dozvolu za imple-mentaciju mreže punionica električnih vozila. U prosincu 2011. godine vlada je objavila javni natječaj za izgradnju pos-trojenja za punjenje na 245 ser-visnih postaja duž nizozemskih autocesta. Fastned je do-bio koncesije za 201 lokaciju.

Fastned (www.fastned.nl) je ni-zozemska tvrtka koju su 2011. godine osnovali Bart Lubbers i Michiel Langezaal kako bi re-alizirali infrastrukturu za pun-jenje diljem zemlje. Poslov-na podloga temelji se na ide-ji da će prva tvrtka koja uđe na tržište moći "pokupiti" naj-bolje lokacije za brze punio-nice u zemlji opravdavajući tako ulaganje u ranoj fazi.

ABB odabran za izgradnju mreže brzih punionica za električna vozila diljem NizozemskeABB ABB dobio ugovor za izgradnju i isporuku mreže brzih punionica za električna vozila na razini cijele Nizozemske nakon čega će za 16,7 milijuna stanovnika punionice biti dostupne u krugu svakih 50 kilometara...

ll Vlada planira krenuti u pre-govore s MOL-om oko izmjena dioničarskog ugovora. Ministar financija Slavko Linić rekao je da je Vladi to u interesu - izmje-na ugovora, vraćanje na poče-tak, odnosno ulaganje u naft-na i plinska polja te dvije rafi-nerije. "Najteži dio pregovora će uvijek biti plinski biznis koji je nanio enormnu štetu i u bi-

ti još uvijek ne znamo što će biti s tim. Što je, na neki način, vezano i za presudu Sanaderu. Prema tome, očekujem da će razgovori biti vrlo teški ali pre-govori moraju dati odgovo-re na ta pitanja", rekao je Linić.

Linić nije želio reći je li Vlada već imenovala pregovarački tim već je rekao da je prava adre-

sa za to ministar gospodarst-va i potpredsjednik Vlade, a ne ministar financija. "Ja nisam uključen u taj dio posla", rekao je Linić koji nije želio spekuli-rati ni kako bi se mogla riješi-ti "predaja upravljačkih prava".

Na pitanje o mogućem raspi-sivanju europskog uhidbe-nog naloga za Zsolta Herna-

dija, ministar financija rekao je da to nije njegov posao.

"To me najmanje zanima, to je posao državnog odvjet-nika, pravosuđa. Zaista po-sao ministra ne bi trebalo bi-ti kako procesuriati one ko-ji su eventualno interesantni za hrvatsko pravosuđe. Zaista o tome nemam što reći". [T.M.]

INA-MOL Linić: Vladini pregovori s MOL-om bit će iznimno teški

FOTO: ENERGO MEDIA

3SRPANJ | TJEDAN 08NET

NEWSNACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Novosti iz svijeta energetike pratite na:www.croenergo.eu

ll Saborski Odbor za zašti-tu okoliša i prirode danas je podržao zaključke iz izvješća o praćenju kvalitete zraka u Sisku i dinamici radova na mo-dernizaciji sisačke Rafinerije nafte za 2011. i 2012., po koji-ma bi Ina trebala ubrzati dru-gu fazu modernizacije rafi-nerije i tako riješiti glavninu ekoloških problema u gradu.

Jasenka Nečak iz Ministarstva zaštite okoliša je upravo rafi-neriju označila kao glavni uz-rok onečišćenja zraka u Sisku, istaknuvši da problemi u tom smislu nisu nestali završetkom prve faze modernizacije.

Napomenula je kako je dru-ga faza trebala završiti još 2011. godine, ali da se još čeka

odluka Ine, kao vlasnika rafine-rije, o nastavku modernizacije.Nečak je upozorila kako su za sada sanirani tek neki dijelo-vi rafinerije te učinjena neka "ad hoc rješenja", primjerice sanacija baklji i nekih pogona. Naglasila je kako su potrebni radovi na modernizaciji kako bi se ispoštovale direktive EU o zaštiti zraka, navevši kao pri-

oritet rješavanje problema tzv. lebdećih čestica u zraku te sumporovih spojeva koje u gradu stvaraju neugodan miris. Direktor sisačke rafineri-je Damir Butković izvijestio je da je dio opreme za slje-deću fazu modernizacije na-bavljen ili naručen, ustvrdivši da će se iduća faza moderni-zacije svakako nastaviti. [T.M.]

INA Modernizacija sisačke Rafinerije nafte

ll LED rasvjeta se sve češće koristi u praksi, a pojam LED polako ulazi u svakodnevnu komunikaciju. Ipak, neke se činjenice o LED tehnologiji još uvijek pogrešno interpretiraju. Iako je prva svijetleća dio-da razvijena još davne 1962. godine, uvođenje LED-ica u svakodnevnu primjenu teklo je sporo. Do široke primjene dolazi tek krajem prvog de-setljeća 21. stoljeća razvojem učinkovitih LED svjetiljki i ža-rulja primjenjivih u kućanst-vima. Osnovne prednosti LED rasvjete nad klasičnom rasvje-tom su uglavnom poznate – prije svega radi se o manjoj

potrošnji energije, duljem radnom vijeku te znatno većoj energetskoj učinkovitosti. Često se javlja problem nepo-vjerenja potrošača u deklari-rani životni vijek LED svjetiljki s obzirom da smo danas svi na-viknuti žarulje mijenjati svakih nekoliko mjeseci. Međutim, na-zivni radni vijek LED rasvjete je 50 000 sati te su testovi umjet-nog starenja pokazali da LED svjetiljke zaista toliko rade. Koliko godina će svjetiljka ra-diti, ovisi o dnevnoj uporabi rasvjete. Ako se rasvjeta ko-risti 24 sata dnevno, njezin će radni vijek iznositi nešto manje od 6 godina, dok u slučaju ko-

rištenja 6 sati dnevno, radni vi-jek penje se na čak 23 godine!

Druga česta zabluda jest da LED rasvjeta ne pruža jednaku rasvijetljenost kao konvencio-nalna rasvjeta. Ovdje treba is-taknuti da ljudsko oko nije sa-vršen instrument za percepci-ju svjetlotehničkih karakteris-tika. Mjerenjem rasvijetljenosti i svjetlosnog toka specijalizira-nim instrumentima dokazano je da LED rasvjeta ima jedna-ke, pa čak i bolje karakteristike u odnosu na klasičnu rasvjetu. Kvaliteta svjetla ovisi o dva po-kazatelja – temperaturi boje i indeksu uzvrata boje. Tempera-tura boje govori o toplini bijele

svjetlosti (najčešće se svrstava u toplo bijelo, neutralno bije-lo te hladno bijelo.), dok indeks uzvrata boje opisuje kvalitetu prikaza boja pod umjetnom rasvjetom (mjeri se na skali od 0 do 100). LED rasvjeta može se naći u svim temperatura-ma boje (najčešće se podeša-va po želji korisnika), dok je in-deks uzvrata boje LED rasvjete iznimno kvalitetan - iznad 85.

Visoka cijena LED rasvjete spo-minje se kao jedna od glavnih prepreka praktičnom korišten-ju ove tehnologije u svakodne-vici. Iako je početna cijena zai-sta viša u odnosu na konvenci-onalnu rasvjetu, to je samo jed-

na od varijabli na temelju kojih se procjenjuje isplativost pro-jekta zamjene rasvjetnih tije-la. Prilikom ocjene isplativos-ti nužno je izračunati uštedu koja se ostvaruje manjom po-trošnjom električne energije. Osim toga, značajni iznosi troše se na održavanje postojeće rasvjete, a često je zbog visine svjetiljaka održavanje dosta komplicirano (npr. potrebno je zaustaviti promet ili proizvodn-ju prilikom izmjene žarulja).

Dakle s dugim životnim vi-jekom LED rasvjetnih tije-la u segmentu održavan-ja također se ostvaruju veli-ke uštede. Kada se svi spome-

nuti parametri uzmu u razma-tranje, cijena LED rasvjete ispa-da niža nego cijena konven-cionalne rasvjete, baš zbog velikih mogućnosti uštede.

Stručnjaci iz tvrtke Mobis so-lar d.o.o. naglašavaju kako su spomenute prednosti LED rasvjete dostupne u komerci-jalnoj upotrebi. Dug životni vi-jek, kvaliteta svjetlosti te ušte-de pri održavanju i potrošnji energije performanse su LED rasvjete koje već danas može-te imati u Vašim unutarnjim i vanjskim prostorima. [T.M.]

Posjetite www.mobis-so-lar.hr ili [email protected].

FOTO: ENERGO MEDIA

Uobičajene zablude o LED rasvjetiMOBIS-SOLAR LED rasvjeta se sve češće koristi u praksi, a pojam LED polako ulazi u svakodnevnu komunikaciju. Ipak, neke se činjenice o LED tehnologiji još uvijek pogrešno interpretiraju...

PLINOVOD Južni tok jedan je od najvažnijih gospodarskih i infrastrukturnih projekata za Srbiju

ll Tijekom investicijskog ciklusa koji je započela Sr-bija u energetiku će u slje-dećem desetljeću biti ulože-no ukupno oko 10 milijar-di eura, najavio je u četvrtak u Beogradu srbijanski premi-jer Ivica Dačić, istaknuvši da vodeće mjesto u tom ciklu-su ima plinovod Južni tok. Dačić je na konferencij i posvećenoj međudržavnom projektu Južni tok naglasio da će Srbija, završetkom dru-ge faze podzemnog skladišta plina u Banatskom Dvoru i novog skladišta u Itebe-ju, postati značajan čimbe-nik u osiguravanju ener-getske stabilnosti u regiji.

“Plinovod Južni tok bit će oslonac i potpora zajed-ničkoj europskoj budućnos-t i svih zemalja k roz ko -je prolazi”, ocijenio je Dačić.

U okviru investicijskog ciklu-sa, započetog prije dvije go-dine, tri milijarde eura bit će uloženo u naftni sektor, dvije u plinski i dvije u sektor obno-vljivih izvora energije. Razvoj energetike Srbije se, prema

Dačićevim riječima, temelji na partnerskim odnosima s ruskim “Gazpromom” u pro-jektu Južni tok koji će omo-gućiti razvoj domaćeg gos-podarstva, bolje investicijsko ozračje te veću uposlenost.

Očekuje se da će trasom Juž-nog toka kroz Srbiju 2016. pro-laziti 11,8 milijardi prostornih metara plina, pet godina kas-nije trostruko više, a 2025. oko 40 milijardi prostornih metara.

"Južni tok jedan je od naj-boljih i geostrateški najznačaj-nijih projekata u kojem je Sr-bija sudjelovala od Drugog svjetskog rata", ocijenio je ra-vnatelj ovog projekta za Srbi-ju Dušan Bajtović, naglasivši kako je to "jedini globalni pro-jekt u plinskoj infrastrukturi koj i je ponuđen Srbi j i ".

Bajatović je napomenuo da su zasad planirana dva odvojka - za Hrvatsku i Republiku Srpsku, a da će javni natječaji za reali-zaciju Južnog toka u Srbiji bi-ti raspisani najkasnije do 15. rujna, dok se početak gradn-je kroz Srbiju očekuje najkas-nije do prosinca ove godine.

4 TJEDAN 08 | SRPANJNETNACIONALNE VIJESTI

Zahtjev za korekcijom cijene u navedenom iznosu temelji se, kažu u HEP-u, na primjeni formule za obračun troškova proizvodnje električne energije...


ll Hrvatska elektroprivre-da priopćila je ovaj tjedan da je Hrvatskoj energetskoj re-gulatornoj agenciji podnije-la zahtjev za smanjenje pro-izvodne komponente cijene električne energije za katego-riju kućanstvo od 10,7 posto. Zahtjev za korekcijom cijene u navedenom iznosu temelji se, kažu u HEP-u, na primjeni for-mule za obračun troškova pro-izvodnje električne energije u prvom polugodištu ove go-dine i procjeni troškova pro-izvodnje u 2013. godini, a u skladu s pravilima utvrđenim Tarifnim sustavom za proiz-vodnju električne energije. Nakon što se HERA očituje o Zahtjevu, HEP će izvijestiti javnost o budućoj visini tarif-nih stavki te početku primje-ne novih cijena za kućanstva.

Vrlo brzo tijekom tjedna sti-

glo je i priopćenje iz HERA-e. "Hrvatska energetska regula-torna agencija (HERA) nasto-jat će što prije bude moguće temeljito proanalizirati HEP-ov zahtjev za smanjenje pro-izvodne komponente cije-ne električne energije za ka-tegoriju kućanstvo koji je do-bila...", istaknuli su iz HERA-e.

"Po važećim propisima, Upra-vno vijeće HERA-e o zahtje-vu, ako ne budu potrebne nje-gove nadopune, treba odluči-ti za najviše 30 dana, a ako nadopune budu potrebne, onda je rok za odluku 30 da-na od zadnje uredne nado-pune", dodali su iz HERA-e.

Na cijelu situaciju oglasio se i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak... "To je konkurentna i realna cijena, nešto što otvo-reno tržište električne ener-gije može omogućiti. S obzi-rom da HEP ove godine poslu-je s dobiti, to je jedan od razlo-ga za odluku o snižavanju ci-jene", naglasio je Vrdoljak. Povodom objave da je HEP od regulatorne agencije za-tražio dozvolu za snižavanje cijena, pristiglo je i priopćenje dr. Roberta Goloba, predsjed-nika Uprave tvrtke GEN-I, a u kojem između ostaloga sto-

ji kako ih "potez HEP-a nije iz-nenadio" te kako ih isti raduje.

Međutim, potvrdi li HERA na-javljeno pojeftinjenje HEP-u i izuzme li se iz izračuna "market-inških mjesec dana besplatne električne energije" što GEN-I svojim potencijalnim kupci-ma nudi pod strogo definira-nim pravilima, realna ušteda za kućanstvo (srednje velik po-trošač; obiteljska kuća (bez gri-janja); s godišnjom potrošnjom od 3.750 kWh; dvotarifno bro-jilo (BIJELI)) iznosi svega 16 kuna (s uključenim PDV-om).

Pri tome moramo istaknuti kako smo u nedavnom članku pod naslovom 'Apsurdi utakmi-ce na tržištu električne energi-je' naveli kako GEN-I ipak uvje-tuje ugovornu obvezu od mini-malno 12 mjeseci, što je kontra većini ranijih medijskih napisa. Naravno, ta je ugovorna ob-veza raskidiva kao i svaka dru-ga, ali "pod uvjetima određe-nim odgovarajućim propisi-ma" za što naravno nije eks-plicitno definirano značenje. Prilikom ispunjavanja obrasca putem aplikacije tvrtke GEN-I na jeftinastruja.hr navedeno je sljedeće: "Potvrđujem, da sam preko ove internetske web-stranice, odnosno putem kon-

taktnog pozivnog centra društ-va GEN-I Zagreb d.o.o. upoz-nat sa sljedećim (...) - trajanjem Ugovora o opskrbi (12 mjeseci) i mogućnošću automatskog produženja". Nadalje se pod točkom 14.1. Trajanje UGOVO-RA i produžavanje (obnavljan-je) UGOVORA navodi sljedeće, citiramo: "UGOVOR se sklapa na određeno vrijeme u trajan-ju od 12 (dvanaest) mjeseci.

UGOVOR stupa na snagu danom potpisa obiju ugovor-nih stranaka, a opskrba počinje danom kada je ODS registrirao opskrbljivača kao isporučioca električne energije za OMM ko-je je predmet UGOVORA. UGO-VOR se automatski produža-va za sljedećih 12 (dvanaest) mjeseci ako niti jedna od ugo-vornih stranaka pisanim pu-tem, najmanje 1 (jedan) mje-sec prije isteka roka trajanja UGOVORA, ne obavijesti dru-gu stranku da ne želi produži-ti UGOVOR, pri čemu druga ugovorna stranka mora u tom roku zaprimiti tu obavijest.

Produljenje za narednih 12 (dvanaest) mjeseci nastupa neograničeni broj puta, sve dok jedna ugovorna stranka najmanje 1 (jedan) mjesec pri-je isteka tekućeg 12-mjeseč-

nog razdoblja, sukladno ovoj točki OU, ne zaprimi pisme-nu obavijest druge ugovor-ne stranke da ne želi produžiti UGOVOR za naredno 12-mje-sečno razdoblje. U dijelu Jed-nostrani otkaz UGOVORA ra-di promjene opskrbljivača navedeno je kako Kupac ima pravo na slobodan izbor op-skrbljivača električnom ener-gijom pa zbog toga ima pravo na jednostrani otkaz UGOVO-RA, pod uvjetima određenim odgovarajućim propisima."

"Kada je RWE Energija na kon-ferenciji za medije, 18 lipnja, predstavila hrvatskim građa-nima svoju aktualnu ponudu, obećali smo građanstvu ušte-du. RWE Energija je predvidjela ovakvu situaciju na tržištu i pri-premili smo se na trenutnu si-tuaciju. Tako da i dalje stojimo pri našoj aktualnoj ponudi na koju svi potrošači mogu raču-nati", izjavio je Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Ener-gija, na cjelokupnu situaciju.

Uzme li se u obzir sigurnost opskrbe električnom energi-jom, koja u konačnici najviše interesira krajnje potrošače, je li se uistinu za 16 kuna isplati mijenjati opskrbljivača, ipak odlučuju krajnji potrošači.

GEN-I će realno biti jeftiniji samo 16 kuna (s PDV-om)TRŽIŠTE Potvrdi li HERA najavljeno pojeftinjenje HEP-u i izuzme li se iz izračuna "marketinških mjesec dana besplatne električne energije" što GEN-I svojim potencijalnim kupcima nudi pod strogo definiranim pravilima, realna ušteda za kućanstvo (srednje velik potrošač; obiteljska kuća (bez grijanja); s godišnjom potrošnjom od 3.750 kWh; dvotarifno brojilo (BIJELI)) iznosi svega 16 kuna (s uključenim PDV-om)...

HOPS

HEP Operator prijen-osnog sustava postao Hrvatski operator prijen-osnog sustava

ll Rješenjem Trgovačkom suda u Zagrebu, 2. srpnja, provedene su promjene sta-tusne promjene HEP Opera-tora prijenosnog sustava ra-di razdvajanja prema ITO mo-delu u skladu sa Zakonom o tržištu električne energije.

Trgovački sud u Zagrebu donio je Rješenje o: upisu u sudski re-gistar povećanja temeljnog ka-pitala iz sredstava društva sa iznosa od 20.000,00 kn na iz-nos od 3.366.920.500,00 kuna unosom stvari i prava u temelj-ni kapital društva; promjeni tvrtke društva iz dosadašn-je: HEP-Operator prijenos-nog sustava d.o.o. u sadašn-ju: Hrvatski operator prijenos-nog sustava d.o.o., skraćeno HOPS d.o.o.; promjeni pred-meta poslovanja-djelatnosti; promjeni odredbi Izjave o os-nivanju u društvu s ograniče-nom odgovornošću, u smis-lu usklađivanja sa odredba-ma Zakona o tržištu električne e n e rgi j e ( N N 2 2 / 2 0 1 3 ) .

Promjene su nastupile radi is-punjavanja uvjeta o razdva-janju operatora prijenosnog sustava propisanih Zakonom o tržištu električne energije, a u skladu s Odlukom Skupšti-ne HEP-a d.d. o odabiru mode-la "neovisnog operatora prije-nosa" (tzv. ITO model). [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

5NACIONALNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

SRPANJ | TJEDAN 08NET

Iz sindikata INAŠ za idući tjedan najavljuju veliki prosvjed na Markovom trgu na kojem će od Vlade još jednom zatražiti zaštitu strateških nacionalnih interesa i energetske neovisnosti Hrvatske...


ll "Projekt lažnog imena "Pos-tanite poduzetnik” marketinški je trik kojim se MOL u stvar-nosti jeftino želi riješiti treći-ne zaposlenih u INA-i, zatvoriti više od stotinu benzinskih pos-taja o čijem gorivu ovise broj-ni stanovnici hrvatskih grado-va, sela i otoka te u konačnici hrvatsku vertikalno integrira-nu naftnu kompaniju pretvo-riti u MOL-ovu podružni-cu", poručuju iz INAŠ-a.

Zagreb, 10. srpnja 2013. – Pod sloganom "INA radi, MOL se

gradi" Sindikat radnika INE i društava INE, poznatiji kao IN-AŠ, najavio je brojne sindikalne aktivnosti i radnički prosvjed koje će u idućim tjednima or-ganizirati diljem Hrvatske. Najveći sindikat radnika INA-e, koji broji oko 5 tisuća člano-va, na ovaj način želi zaustaviti novi projekt Uprave INA-e pod nazivom "Postanite poduzet-nik”, kojim se benzinske pos-taje daju u franšizu privatnim poduzetnicima. Iz sindikata upozoravaju da implementa-cija projekta, za sve zaposleni-ke uključene u program, znači trenutačan raskid ugovora o ra-du s INA d.d., čime zaposlenici gube sva stečena prava i otvara se prostor za drastično sman-jenja plaća i daljnje otkaze.

"Pod vještom krinkom "tražen-ja partnera” i lažnog "poduzet-ništva” MOL želi otpustiti treći-nu radnika INA-e i ostvariti ekstra profite. Ista ekipa me-

nadžera slično je napravila u slovačkom Slovnaftu i u vlasti-toj mreži u Mađarskoj. Nakon što su "partnerima" sve benzin-ske postaje dali u najam, odre-dili su im takve uvjete ugovora da nisu imali drugog izbora ne-go otpustiti veliki broj zaposle-nih, a ostalima smanjiti plaće za polovinu i ukinuti sva steče-na prava.", rekla je predsjed-nica INAŠ-a Maja Rilović.

Iz sindikata upozoravaju da bi provođenje ovog projekta u nastavnim koracima dovelo do otpuštanja 2700 zaposle-nika INA-e, u konačnici znači-lo i zatvaranje stotinu ben-zinskih postaja koje nisu vi-sokoprofitabilne, a time ni od koristi za MOL ni zanimlji-ve za davanje u franšizu.

U pravilu je riječ o postaja-ma od posebnog nacional-nog interesa jer o njima ovi-si opskrba brojni građa-

na u manjim sredinama ši-rom Republike Hrvatske. "Prema Ugovoru o stra-teškom partnerstvu s drža-vom, MOL kroz INA-u mo-ra osigurati ravnomjernu i si-gurnu opskrbu na čitavom te-ritoriju Hrvatske, bez obzira na to koliko je pojedina ben-zinska postaja profitabilna. Ovim "pilot projektom" na mala se vrata pokušava uves-ti poznati plan izdvajanja cje-lokupne maloprodaje iz INA-e kako bi se u konačnici održa-le samo one benzinske posta-je koje su visokoprofitabilne, a zatvorile sve one koje ne dono-se visoke profite, bez obzira što o njihovom snabdijevanju ovi-se stanovnici hrvatskih grado-va, sela i otoka. U tom bi slučaju primjerice ribar s nekog od hr-vatskih otoka po gorivo mo-rao do prvog grada na obali, koji je često udaljen i desetke morskih milja. Slično će se do-goditi i poljoprivredniku ko-

ji će svoju mehanizaciju ubu-duće umjesto u svom selu, op-skrbljivati u većim centrima, nekoliko desetaka kilometa-ra dalje.", objasnila je Rilović.

Iz sindikata INAŠ za idući tje-dan najavljuju veliki prosvjed na Markovom trgu na ko-jem će od Vlade još jednom zatražiti zaštitu strateških nacionalnih interesa i ener-getske neovisnosti Hrvatske.

"Ovakvim upravljanjem i po-puštanjem MOL-u, INA-u će se uskoro od vertikalno integri-rane naftne kompanije sves-ti na trgovca žvakačim gu-mama, a mi ili na nezaposle-ne ili na najamne radnike pe-rače automobilskih staka-la uz skladištare i kopače. MOL od svog dolaska sustavno krši ugovorne obveze i pretva-ra najveću hrvatsku kompa-niju u najobičniju MOL-ovu podružnicu. Iako se prema

INAŠ najavio prosvjede pod sloganom:INA radi, MOL se gradiINAŠ Nakon što je sindikat radnika INA-e za idući četvrtak najavio novi prosvjed zbog davanja 20-ak benzinskih postaja u najam, s čime se, kako kažu, namjerava otpustiti trećinu zaposlenih u maloprodaji, reagirali su iz INA-e, poručujući kako cilj projekta kojeg su pokrenuli nije otpuštanje radnika, već postizanje veće učinkovitosti. Podsjećaju kako su nedavno pokrenuli natječaj u kojem pružaju priliku zaposlenicima te zainteresiranima izvan kompanije da postanu poduzetnici te izgrade svoju tvrtku uz INA-inu pomoć.

HEP

HE Krka: Druženje prirode i hidroelektrana dulje od stoljeća

ll IEEE - najveća svjetska Udruga inženjera elektroteh-nike i računarstva, 5. srpnja postavila je spomen-obilježje na ostacima bivše HE Krka.

Dana 28. kolovoza 1895. električna energija proiz-vedena na ovome mjes-tu prenesena je do grada Ši-benika, gdje je preko šest transformatora napajala veći broj uličnih svjetiljaka.

Taj sustav proizvodnje, prije-nosa i distribucije električne energije jedan je od prvih u svijetu i ostao je u pogonu sve do Prvoga svjetskog rata.", za-pisano je na spomen-pločama.

Spomen-ploče na hrvatskom i engleskom jeziku postavlje-ne na ostacima zidina bivše HE Krka otkrio je predsjed-nik IEEE-a Peter Staecker, uz asistenciju Martina Bastiaan-sa - predsjednika IEEE Regi-je 8 (kojoj pripada Hrvatska) i Marka Delimara - tajnika IEEE-a.

Staecker je uz posebnu zahva-lu HEP-u naglasio da je za ovu prigodnu svečanost posta-vljena posebna zastava Orga-nizacije kojom on predsjedava.

Spomen-obilježje IEEE Mi-lestone In Electrical Engine-ering And Computing na lo-kaciji HE Krka, postavljeno je uz suglasnost HEP-a, Minis-tarstva kulture, Nacionalnog parka Krka i obitelji Šupuk. Zanimljivo je bilo obraćan-je Dražena Šupuka - prau-nuka šibenskog gradonačel-nika Ante viteza Šupuka, ko-ji je dao financijsku potpo-ru inicijativi Vjekoslava pl. M eichsnera i svog s ina Marka, da se na Skradin-skom buku ostvari genijalna T e s l i n a i d e j a i z m j e -n i č n o g s u s t a v a . Predsjednik Uprave HEP-a Tomislav Šerić podsje-tio je da je upravo na mjes-tu gdje su bili instalirani prvi kilovati snage, započe-lo više od stoljetnog družen-ja prirode i hidroelektrana.

Dr.sc. Igor Kuzle iz Hrvatske sekcije IEEE-a, naglasio je da je Hrvatska prva zemlja u re-giji koja će imati takvu spo-men-ploču na svojoj najstari-joj izmjeničnoj hidroelektrani.

Događaj na Skradinskom buku organizirala je Hrvats-ka sekcija IEEE (The Institu-te of Electrical and Electro-nic Engineers), nakon službe-nog dijela četverodnevne Međunarodne konferenci-je IEEE EUROCON 2013, ko-ja je prvi put održana u Hr-vatskoj, u Zagrebu. [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

Ovakvim upravljanjem i popuštanjem MOL-u, INA-u će se uskoro od vertikalno integrirane naftne kompanije svesti na trgovca žvakačim gumama, a mi ili na nezaposlene ili na najamne radnike perače automobilskih stakala uz skladištare i kopače.

MOL od svog dolaska sustavno krši ugovorne obveze i pretvara najveću hrvatsku kompaniju u najobičniju MOL-ovu podružnicu.

Online izdanje NET-a možete vidjeti i na:http://www.joomag.com

6 TJEDAN 08 | SRPANJNET

NACIONALNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Ugovoru o partnerstvu poslo-vanje u regiji moralo odvijati u ime i za račun Ine, MOL je sa-mo sebi gradio modernu ma-loprodajnu mrežu, dok je Inu sveo na pet postaja u Sloveni-ji, u BiH smo izgubili dvije treći-ne tržišta, a u Srbiji nas više ne-ma. MOL je u vlastita plinska i naftna polja posljednjih ne-koliko godina investirao mi-lijarde, dok u Ini danas crpi-mo posljednje kapi nafte i pli-na iz prastarih nalazišta. U Ri-jeci su zatvorili rafineriju ma-ziva, a zagrebački pogon sveli na mješaonu, pa sada u Hrvatsku uvozimo mađars-

ka motorna ulja. Rafineriju u Sisku praktički su sveli na skla-dište derivata, a modernizaci-ja u rafineriji Rijeka kasni go-dinama dok je na hrvatskom tržištu sve veći udio u prodaji MOL-ovih derivata. Zadnji je tren da Vlada kao suvlasnik odluči da li želi da se Ina spasi ili da se svede na ostatke osta-taka nekada najjače kompani-je u regiji", upozorila je Rilović.

Zadnji takav prosvjed na Markovom trgu održan je u travnju ove godine, kada je 900 radnika zapjevalo "Ustani bane Jelačiću". Iz INAŠ-a no-

vi prosvjedni skup najavljuju za idući četvrtak, 18. srpnja.

"Ovo nije prvi takav pokušaj. Prije svega nekoliko mjeseci Uprava je predstavila plan ko-jim bi se čitava maloproda-ja prebacila u novu tvrtku či-me bi se jeftino riješili radni-ka i prebacili ih kao najamne radnike u novu tvrtku, a čime bi radnici izgubili sva stečena prava. Tada smo zajedničkim snagama uspjeli to spriječiti, a borit ćemo se i sada. Iza se-be imamo oko 5000 članova, a sigurni smo da će nas i ovaj put podržati Udruge branitel-

ja, a vjerujemo i drugi sindi-kati Ine.", zaključila je Rilović.

Nakon što je sindikat radnika INA-e za idući četvrtak najavio novi prosvjed zbog davanja 20-ak benzinskih postaja u najam, s čime se, kako kažu, namjera-va otpustiti trećinu zaposle-nih u maloprodaji, reagirali su iz INA-e, poručujući kako cilj projekta kojeg su pokrenuli nije otpuštanje radnika, već postizanje veće učinkovitosti.

Podsjećaju kako su nedav-no pokrenuli natječaj u ko-jem pružaju priliku zaposle-

nicima te zainteresiranima iz-van kompanije da postanu poduzetnici te izgrade svo-ju tvrtku uz INA-inu pomoć. 'Postanite poduzetnik!' je pilot projekt koji bi trebao obuhva-titi 20 benzinskih postaja ko-je bi se dale na upravljan-je najboljim kandidatima.

Takav model bi kompani-ji omogućio postizanje veće konkurentnosti te bi se osi-gurala dugoročna održivost maloprodajnog poslovan-ja i njezin rast i razvoj na do-maćem i regionalnom tržištu. "Cilj ovog pilot projekta nije ot-

puštanje radnika, već postizan-je veće učinkovitosti malopro-dajne mreže. Također, želimo naglasiti kako ne postoje viško-vi zaposlenika na INA-inim ben-zinskim postajama te kako je svaki naš radnik na postaji po-treban u punom smislu te riječi.

Ističemo i kako je poziv za pri-javu za upravljanje postajama postigao uistinu dobar odaziv s velikim brojem zainteresiranih kandidata što pokazuje kako je naša namjera prepoznata i podržana od budućih podu-zetnika, što je bio i cilj kampan-je", priopćili su iz kompanije.

FOTO: ENERGO MEDIA

Trajanje akcije: 15.06. ‒ 15.07.2013. ili do isteka količineViše informacija na www.energostore.com ili www.bosch-climate.com.hr

Akcija Bosch sustava za obnovljive izvore energije

8 TJEDAN 08 | SRPANJNETSPECIJAL

Po čemu se Teslin generator razlikuje od drugih izvora energije?...


ll Energetske tvrtke ostva-ruju profite zbog naših potre-ba za energijom, a sve što da-nas činimo zahtijeva velike ko-ličine energije. Ona nam je po-trebna zbog našeg komfora, ali i za niz stvari bez kojih ne bi mogli zamisliti današnji život.

Čak i najmanje i najbanalnije stvari koje smo radili u prošlos-ti bez pomoći električne ener-gije, kao što je uspinjanje ste-penicama, danas se čine uz pomoć električne energije.

N a j v e ć i p o t r o š a č g o r i -v a i e l e k t r i č n e e n e r g i -je industrijski je sektor. Da-pače, bez električne ener-gije on ne bi ni postojao. No, neosporne činjenice kao što su zagađenje oko-liša i visoke cijene energi-je počele su zabrinjavati m n o g e s v j e t s k e l i d e re .

Činjenica da ljudi danas ne mogu bez električne ener-gije neosporna je. Niti po-trošači u domaćinstvima, kao ni industrijski pogoni ne mogu normalno djelo-vati bez opskrbe energijom.

Energetske kompanije toga su vrlo svjesne i koriste navedenu činjenicu u svoju prednost, što se odražava i na visokim raču-nima za električnu energiju. Uz pomoć Teslinog generato-ra, sve energetske kompanije diljem svijeta bile bi duboko pogođene. I upravo je to je-dan od razloga zbog kojeg se već dugi niz godi-na nastoji umanjiti vrijednost i moć Teslinih teorija i uređaja.

No, po čemu se Teslin ge-nerator razli-kuje od drugih izvora energije?

1. Cijena. To je prvo što svi uzimaju u obzir pri bilo kakvoj transakciji, a to znači i pri kupo-

vini energije. Uz ovaj alterna-tivni energetski uređaj, ener-gija je gotovo jeftina. Iako mnogi još uvijek ne vjeruju kako to doista može biti istina, a velike energetske tvrtke os-poravaju učinak generatora i mogućnost "besplatne" stru-je. Upravo stoga vrlo malo lju-di koristi tehnologiju Teslinog generatora, no jednom kad nju počnu koristiti ostaju zapan-jeni njenim učinkom i saznan-jem da će njenim korištenjem račune za električnu energiju svesti gotovo na nulu.

2. Nema nikakvog zagađen-ja. Jedan od efekata

industrijalizaci-je je zagađenje

koje je pokrilo gotovo svaki pedalj našeg planeta. Zrak više nije čist,

vode su za-gađene, šume

posječene, a čitavi ekosustavi uništeni.

Potreba za nalaženjem stalno novih izvora energi-je također pridonosi daljn-

jem uništavanju čistog i iskon-skog. Uz Teslin generator, dobi-vanje električne energije u pot-punosti je u skladu s prirodom. 3. Jednostavnost korišten-ja. Elektroenergetske kom-panije znaju da ljudi ne mo-gu voditi normalan život bez nj ihovih proiz voda. Pokušavajući doći do uređa-ja koji samostalno proizvo-de energiju za napajanje do-ma vrlo je teško, za većinu i nemoguće. Uz Teslin uređaj stvari postaju vrlo jednostavne.

Budući da je proces proiz-vodnje (izdvajanja) snage uz pomoć generatora vrlo jed-nostavan, ni njegovo ko-rištenje nije komplicirano. Ovo su samo tri razloga zbog kojih energetske kom-panije ne žele da ljudi saz-naju za ovaj čudesan iz-vor alternativne energije. Zbog straha da će izgubiti ve-like količine novca i da više nikome neće biti potrebne njihove usluge, upravo Tes-lin generator smatraju jed-nim od najgorih neprijatelja.

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

Zašto Teslin generator tjera strah u kosti energetskim kompanijama?TESLA Energetske tvrtke ostvaruju profite zbog naših potreba za energijom, a sve što danas činimo zahtijeva velike količine energije. Ona nam je potrebna zbog našeg komfora, ali i za niz stvari bez kojih ne bi mogli zamisliti današnji život...

10.srpnja 1856. godine rođen je Nikola Tesla, znanstvenik i inovator svjetskog glasa. Radio je u području elek-trotehnike i radiotehnike.

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 8 · Srpanj 2013 · Godina 1 · IZDAVAČ ENER-GO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasarić · GRA-FIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DISTRIBUCI-JA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.NET

nacionalni energetskit j e d n i k

9SPECIJALNACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

SRPANJ | TJEDAN 08NET

FOTO: ENERGO MEDIA

Više informacija na:www.croenergo.eu ili na www.greenvest.com.hr

ENERGO MEDIA SERVIS je agencija koja kontinuirano razvija te pruža integrirana rješenja i plat-forme za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva. ENERGO MEDIA SERVIS bavi se konzaltingom u području financiranja zelenih investicijskih projekata na do-maćoj i europskoj razini, aktivan je u području razvoja investicijskih projekata, vrši usluge agen-cije za odnose s javnošću i medijima te upravlja s više od 25 vlastitih platformi. Uz navedene aktivnosti, tvrtka kontinuirano radi na pronalaženju novih, inovativnih i učinkovitih rješenja. EMS

ENERGO M E D I A SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

10 TJEDAN 08 | SRPANJNETMEĐUNARODNE VIJESTI

Postupna implozija tržišta bila je tema razgovora već niza analitičara te je rezultat loše tempiranog postepenog smanjivanja feed-in tarifa te jeftinije proizvodnje panela u Kini...

Marin Pasarić[email protected]

ll Iako se čini kako svaki mje-sec Njemačka obara nove re-korde vezano uz solarnu ener-giju, unatoč pozitivnim priča-

ma sa strane proizvodnje električne energije iz ovog iz-vora, industrija fotonapona našla se u velikim problemima.

Samo prošli petak Conergy i Gerhlicher Solar, dva veli-ka njemačka proizvođača fo-tonaponskih panela, podni-jela su zahtjeve za stečajem. Osim toga, prije nekoliko tje-dana industrijski div Siemens je izjavio kako zatvara svoju solarnu diviziju zbog gubitaka od gotovo milijardu dolara u

protekle dvije godine, dok je i Bosch odlučio odustati od fo-tonapona zbog sličnih razloga.

Conergy bi trebao nastavi-ti s poslovanjem kroz stečaj. Tvrtka trenutno zapošlja-va oko 450 radnika u svojim tvornicama širom Njemačke te se nada kako će moći usko-ro ponovno moći normal-no nastaviti s poslovanjem.

Velik broj dionika iz finan-cijskog sektora bio je izne-nađen što je tvrtka uopće

izdržala toliko dugo na tržištu obzirom da je bila suočena sa upravljačkim preokreti-ma, rizičnim akvizicijama i ne-gativnim novčanim tokovi-ma proteklih nekoliko godi-na. Tako je prije dvije godine javni tužitelj Hamburga pod-nio tužbu protiv bivših čla-nova Izvršnog odbora koje je optužio za unutarnju trgo-vinu i tržišnu manipulaciju.

Gehrlicher Solar pak javlja kako se odlučio na stečaj zbog ter-minacije kredita bankovnog

konzorcija od gotovo 110 mi-lijuna dolara. Iz Gehrlicher So-lara također navode kako su naveli da je EU politika na-metanja antidampinških ca-rina na kineske proizvode uz-rokovala pogoršanje tržišnih uvjeta u Europi te uništila nji-hovo poslovanje. Šefovi Gehr-licher Solara upozorili su kako političari trebaju djelovati br-zo u rješavanju spora sa Ki-nom kako ne bi nanijeli dodat-ne štete oštećenom tržištu.

Postupna implozija tržišta bila

je tema razgovora već niza ana-litičara te je rezultat loše tem-piranog postepenog smanji-vanja feed-in tarifa te jeftini-je proizvodnje panela u Kini.

Iako mnogi kupci tvrde kako su spremni platiti više za foto-naponske panele proizvede-ne u Europi, niske cijene otku-pa električne energije mogle bi ih u konačnici učiniti mno-go skupljima ukoliko ne budu proizvodili dovoljno električne energije za pokrivanje ci-jene inicijalnog ulaganja.

Njemačka solarna industrija u ogromnim problemimaSOLARNA-INDUSTRIJA Iako se čini kako svaki mjesec Njemačka obara nove rekorde vezano uz solarnu energiju, unatoč pozitivnim pričama sa strane proizvodnje električne energije iz ovog izvora, industrija fotonapona našla se u velikim problemima.

FOTO: ENERGO MEDIA


MEĐUNARODNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

EIB podrška izgradnji LNG terminala u Litvi

Marin Pasarićmarin.pasarić@croenergo.eu

ll Europska investicijska ban-ka (EIB) pozajmiti će 87 miliju-na eura litvanskoj kompaniji Klaipedos Nafta za izgradnju i rad novog postrojenja za uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) u luci Klaipeda. Ova in-vesticija ključna je za diver-sifikaciju i sigurnost opskrbe energijom u Litvi te će biti svo-jevrsna podrška u slučaju pro-blema s opskrbom plinom.

LNG terminal sastoji se od plu-tajućeg skladišta i sustava za uplinjavanje (u zakupu od Klaipedos Nafta) te offshore lukobrana koji sadrži postro-jenja za rukovanje plinom i 18 kilometarski plinovod do litav-ske mreže. Projekt bi trebao biti dovršen do kraja 2014. godine.

Potpredsjednik EIB-a, Pim van Ballekom, je prigodom svečanosti potpisivanja ugo-vora izjavio: "EIB snažno pro-miče sigurnost i diversifikaci-ju energetske opskrbe. Sto-ga posebno pozdravljam ovaj sporazum sa tvrtkom Klai-pedos Nafta jer se radi o pro-jektu koji će osigurati konti-nuirani dotok ključnog izvora energije i povećati razinu tržiš-nog natjecanja u Litvi. Želja nam je da ovo bude prvi od ni-za energetskih projekata u Lit-vi koje ćemo moći financirati."

Litvanski ministar energetike, Jaroslav Neverovič, je tom pri-godom dodao: "LNG terminal u Klaipedi kritična je kompo-nenta naše energetske strate-gije te alternativno rješenje za diversifikaciju opskrbe plinom u kratkom roku. Zajam EIB-a od

vitalne je važnosti za pravovre-menu izgradnju potrebne in-frastrukture već do kraja iduće godine. On će donijeti trans-parentno natjecanje na tržištu plina, od čega će najveću ko-rist imati upravo nacionalni i mogući regionalni potrošači".

Predsjednik uprave tvrtke Klai-pedos Nafta, Rokas Masiulis, zaključuje: "Oduševljeni smo što je Klaipedos Nafta zaključi-la ugovor o EIB-ovom kreditu.

Ovaj dugoročni kredit bi-ti će okosnica projektnog fi-nanciranja LNG termina-la te će osigurati njegov pravovremeni dovršetak. Vremenski moment vrlo je bitan jer će upravo LNG ter-minal donijeti konkurenci-ju na litvanskom tržištu pli-na po prvi puta u povijesti".

Nuklearni razgovori na relaciji EDF-UK gotovi do kraja godine

Prva plutajuća nuklearka operativna do 2016. godine


ll Razgovori između bri-tanske vlade i francuskog energetskog diva EDF-a oko moguće izgradnje no-vih nuklearnih reaktora u Ve-likoj Britaniji trebali bi bi-ti okončani do kraja godine, gotovo godinu dana nakon inicijalno postavljenog roka.

EDF, najveći svjetski operater nuklearnih elektrana, želi cije-nu od 95-100 britanskih fun-ti po megavatsatu, dok bi bri-tanska vlada bila puno zado-voljnija cijenom od 80-95 fun-ti po megavatsatu. Trenutna veleprodajna cijena električne energije kreće se oko 48 fun-ti po megavatsatu. Ovisno o dogovoru oko cijene ovisiti će i stopa povrata investicije.

U razgovoru za britanske no-vine Guardian Money bri-tanski ministar energetike, Ed Davey, izjavio je kako su obje strane napravile znatne kora-


ll Rosatom-ov projekt pr-ve svjetske plutajuće nukle-arne elektrane, Akademik Lomonosov, trebao bi bi-ti dovršen do 2016. godine.

Ova 70 MW elektrana osmišlje-na je za opskrbu velikih indus-trijskih projekata, lučkih gra-dova i offshore plinskih i naft-nih platformi te je privukla ve-

liki interes zemalja poput Ki-ne, Indonezije, Malezije, Alži-ra, Namibije, Zelenorstke re-publike i Argenitne, navodi se u Rosatomovom izvješću.

Prva plutajuća nuklearka biti će smještena u gradu Vilyuchin-sk na Dalekom istoku Rusije. Nakon puštanja u rad trebala bi proizvoditi dovoljno električne energije za opskrbu 200 tisuća stanovnika uz smanjenje po-trošnje ugljena za 200 tisuća to-

na i mazuta za 100 tisuća tona.

Temelji projekta postavljeni su u travnju 2007. godine dok je izgradnja plutajućeg ob-jekta započela u tvornici pod-mornica u Severodvinsku. Jednom dovršena, elektra-na će biti postavljena na 140 metara dugom, 30 metara ši-rokom i 10 metara visokom plutajućem objektu koji će biti opremljen sa dva 35 MW KLT-40C nuklearna rektora.

ke tijekom pregovora, no ni-su stigli do konačnog rješenja.

Prema Davey-u, ostalo je otvoreno samo nekoliko pi-tanja, uključujući i konačnu cijenu električne energije".

Glasnogovornik ministarstva energetike i klimatskih promje-na u četvrtak je pak izjavio kako su pregovori u tijeku te kako Vlada blisko surađuje sa EDF-om, no kako je bitno na-pomenuti da sporazum neće biti postignut bez fer i pristu-pačne cijene za potrošače ko-ja je u skladu sa Vladinom po-litikom ukidanja subvencija za nove nuklearne projekte".

Pregovori su započeli prije ne-što više od dvije godine, dok je krajem lipnja prošle godi-ne predsjednik Uprave i iz-vršni direktor EDF-a najavio kako očekuje okončanje pre-govora do kraja 2012. godine.

Konačna odluka to jest pos-tizanje dogovora na relaciji

EDF- Velika Britanija test je eko-nomske održivosti nuklearne energije u Europi. Pregovori su tempirani u vrijeme kada bri-tanska vlada razmatra troškove novih nuklearnih reaktora, jed-ne od tehnologija za dostizanje ciljeva smanjenja emisija CO2 i održavanja adekvatne ra-zine opskrbe električnom e n e r g i j o m , t e n e z a d o -voljstvo građana zbog viso-kih cijena energenata među ukupnim životnim troškovima.

Potreba za povećanjem ka-paciteta za proizvodnju ener-gije u Velikoj Britaniji posta-la je goruće pitanje budući da je nacionalni regulator Ofgem prošli tjedan izjavio kako bi opskrba uskoro mo-gla biti manja od potražnje.

Ministar energetike je ovaj tje-dan najavio kako će do 2023. godine biti zatvoreno ukupno 15 nuklearnih reaktora u Velikoj Britaniji čime će se kapaciteti proizvodnje električne ener-gije smanjiti za 8 GW snage.

Novosti iz svijeta energetike pratite na:www.croenergo.eu

FOTO: ENERGO MEDIA

Rusija će liberalizirati LNG tržište početkom 2014.


ll Ruski ministar energeti-ke izjavio je početkom tjed-na kako će Rusija liberalizirati izvoz ukapljenog prirodnog plina početkom iduće godi-ne te na taj način završiti eru Gazprom-ovog monopola.

Alexander Novak izjavio je za ruski Kommersant kako izmjene zakona o izvozu uvo-de načela liberalizacije tržišta te čekaju odobrenje Vlade ko-je bi trebalo nastupiti kroz na-rednih nekoliko tjedana, dok bi sam zakon trebao biti akti-

van od 1. siječnja 2014. godine.

Ruski predsjednik, Vladimir Pu-tin, prošlog je mjeseca također napomenuo kako Rusija treba liberalizirati tržište LNG-a te omogućiti i drugim tvrtkama osim Gazproma mogućnost prodaje plina u inozemstvu.

Zamjenik premijera, Arkadij Dvorkovich, izjavio je kako će otvaranje izvoza omogućiti Rusiji ulazak na tržište u "pra-vo vrijeme te najavio kako će liberalizacija uslijed povećan-ja konkurencije znatno ubrzati tri velika projekta koje planira-ju Gazprom, Novatek i Rosneft.

Ruske tvrtke već su potpi-sale nekoliko velikih ugovo-ra sa azijskim partnerima.

Tako je Novatek, drugi najveći proizvođač plina u Rusiji, potpi-sao ugovor o dostavi plina iz planiranog postrojenja za ukapljivanje na Arktiku pre-ma China National Petroleum Corporationu, koja je ujedno stekao i 20% udjela u projektu.

Rosfnet je pak sa Japanom potpisao ugovore o op-skrbi LNG-om, ali i dogovo-rio opskrbu Kine sa 15 mi-lijuna tona sirove nafte go-dišnje na rok od 25 godina.

12 TJEDAN 08 | SRPANJNETTEMA BROJA


TEMA BROJANACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Temu broja svakog tjedna donosi:Tomislav Marjanović, glavni urednik NET-a

14 TJEDAN 08 | SRPANJNETTEMA BROJA


TEMA BROJANACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Temu broja svakog tjedna donosi:Tomislav Marjanović, glavni urednik NET-a

Board of directors

David JohnPresident, Editor in Chief



Managing Editors










Tonight's Editors




News paper

16 TJEDAN 08 | SRPANJNETKOMENTARI

Koje su prednosti poboljšanja energetske učinkovitosti urbanih transportnih sustava?ll Po l i t i k e k o j e p o -boljšavaju energetsku učinkovitost urbanih transportnih sustava mo-gu dovesti do ušteda od čak 70 bilijuna dolara u potrošnji na vozila, gorivo i prijevoznu infrastruktu-ru od danas do 2050. go-dine, navodi se u novom iz vješću Međunarod-ne agencije za energiju.

Izvješće navodi primje-re više od 30 gradova diljem svijeta koji su svo-jim primjerom pokazali kako poboljšanje promet-ne učinkovitosti kroz bolje urbano planiranje i upra-vljanje putnicima osim oči-tih prednosti donosi i znat-ne uštede emisija CO2 uz puno veću kvalitetu života.

Prema našim procjena-ma izvješće je napravlje-no u pravo vrijeme bu-

dući da trenutno više od pola svjetskog stanov-ništva živi u gradovima te je suočeno sa prometnim gužvama i natrpanim ces-tama koje na globalnoj ra-zini uzrokuju stotine mili-jardi dolara štete u izgu-bljenom gorivu i vremenu te ozbiljno štete kvaliteti zraka, zdravlja i sigurnosti.

Direktorica IEA, Marina van der Hoeven, izjavila je prilikom predstavljan-ja izvješća: "Očekujemo da postotak stanovništ-va koje živi u gradovima naraste na 70% do 2050.

Uz povezano udvos-tručenje povećanje ener-getske potrošnje za prije-voz u gradovima potreba za učinkovitim, troškov-no opravdanim i sigurnim prometnim rješenjima koja mogu prevesti veliki

broj putnika, nameće se kao imperativ. Nužni su hitni koraci za poboljšan-je učinkovitosti urbanih prijevoznih sustava ne samo zbog razloga ener-getske sigurnosti, već i za ublažavanje brojnih nega-tivnih klimatskih proble-ma, buke, zagađenja zraka, gužvi i ekonomskih uči-naka gradskog prijevoza".

Van der Hoeven je poz-vala kreatore politika da pokrenu sustavne i dugo-ročne perspektive usmje-rene ka rješavanju pro-blema. Prema njoj, Vla-de moraju razmišljati iz-van pojedinih tehnologija i izbornih ciklusa, već raz-mišljati o tome kako izgra-diti i obnoviti gradove ko-ji će do 2050. morati pod-nijeti teret prijevoza go-tovo 6.3 milijardi osoba. Infrastruktura, logistika i

energetski sustavi trebaju biti planirani danas kako bi mogli rješavati proble-me narednih desetljeća.

Među tri široke katego-rije preporučenih politi-ka navedenih u izvješću, navode se i smjernice ko-ja putovanja izbjegavati, prebacivanje prome-ta na učinkovitije nači-ne te poboljšanje učinko-vitosti vozila i tehnolo-gija proizvodnje goriva.

Osim navedenog, u iz-vješću stoji kako imple-mentacija mjera u sektor prijevoza, može uštedje-ti do 70 bilijuna dolara u smislu manje potrošnje go-riva, infrastrukture i vozila.

U izvješću su navedene i tri studije slučaja Beograd, Seoul i New York putem kojih je pokazano kako

gradovi mogu poboljšati svoje transportne sustave.

Tako se navodi kako je Be-ograd nakon poboljšanja sustava urbane željeznice udvostručio razine putni-ka, dok je Seoul reformom sustava javnog prijevo-za povećao razine putni-ka, brzinu putovanja te ukupne stope sigurnosti.

Kao primjer New Yorka na-vodi se uvođenje izravnih autobusnih linija koje su smanjile vrijeme putovan-ja za 11 minuta te poveća-le ukupan broj putnika.

Pitanje je kako će naši ve-liki i mali gradovi riješiti problematiku javnog pri-jevoza jer dovoljno je pro-viriti kroz prozor i vidje-ti da stvari nisu na mjes-tu, a naznake njihovog rješavanja nisu ni blizu.

Tomislav Marjanović

predsjednik Saveza za energetiku ZagrebaUREDNIČKI KOMENTAR

Tomislav Marjanović

glavni urednik NET-a

ll Njemačka će prestati sub-vencionirati solarnu energi-ju najkasnije do 2018. godine, kazao je ministar okoliša Pe-ter Altmaier, a vlada je počela postupno smanjivati veliko-dušne potpore za posrnulu industriju već prošle godine. Altmeier je dugo nastojao odrediti plafon za solarne kapacitete iznad kojeg nje-gova vlada više neće nuditi financijsku potporu. Jučer je objavio da će plafon od 52 gi-gawata biti dosegnut 2017. ili najkasnije 2018. godine. Tre-nutno je u Njemačkoj instali-rano ukupno 34 gigawata ka-paciteta za solarnu energiju. "U prošle tri godine razvoj solarne energije oteo se kon-troli", ustvrdio je ministar na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Sustav subvenci-ja, u sklopu kojeg se proiz-vođačima solarne energije garantira cijena svakog kilo-vatsata proizvedene energi-je, osigurao je proteklih go-dina pravi bum u tom sekto-ru i svrstao Njemačku na svjetski vrh solarne industrije. Posebno se tom prilikom okoristio poljoprivredni sektor, u potrazi za dodat-nim izvorima prihoda, a na ruku su im išle, između os-talog, i niske cijene solarnih ploča proizvedenih u Aziji. Državnu potporu dobrim je dijelom opravdala njemačka "energetska revolucija" u sklopu koje zemlja postupno odustaje od nuklearne ener-gije i planira do 2050. pro-izvoditi čak 80 posto ener-gije iz obnovljivih izvora. Solarna je energija pritom na glasu kao nepouzdan iz-vor, napominje agencija AFP, a njemačko je tržište dodat-no pritisnula prekomjer-na opskrba i žestoka konku-rencija ponajprije iz Kine. Berlin je "dosada uložio 216 milijardi eura u obnovljive izvore a najveći dio tog no-vca otišao je upravo u solar-nu energiju, pri čemu je ta tehnologija najmanje pouz-dan izvor opskrbe", istaknuo je u ponedjeljak u intervjuu za njemački poslovni dne-vnik Handelsblatt čelnik Si-emensa Peter Loescher.Niz njemačkih kompanija za so-larnu tehnologiju otišao je u stečaj a broj zaposlenih u tom sektoru smanjio se prošle godine na 87 tisuća, sa 110.900 u godini ranije. Pro-met im se sunovratio za čak 11,9 milijardi eura, pokazuju podaci njemačke vlade.

SOLARNA ENERGIJA

Njemačka ukida subvencije za solarnu energiju


KOMENTARINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

TOP 5 by CROENERGO.EU

TJEDAN

08.-12.srpnja2013.

1.Novo sniženje: Jeftina struja još jeftinija

2.GEN-I će realno biti jeftiniji samo 16 kuna (s PDV-om)

3.Najstarija HE na svijetu nalazi se u Hrvatskoj

4.Kuba pokreće prvu elektranu na biogorivo

5.Kolika je prosječna plaća u energetici?

Plan razvoja prijenosne mreže za razdoblje od 2014-2024.ll Hrvatski operator prijenos-nog sustava d.o.o., u svrhu izra-de desetogodišnjeg plana raz-voja prijenosne mreže za raz-doblje od 2014. do 2024. go-dine, pozvao je sve potenci-jalne korisnike (pravne osobe koje koriste prijenosnu mrežu uključujući prekogranične vo-dove za isporuku električne energije u mrežu ili preuziman-je električne energije iz mreže) prijenosne mreže da na adre-se elektroničke pošte [email protected] ili [email protected], zaključno do 20. ko-lovoza 2013. godine, dosta-ve svoje planove priključen-ja na pri jenosnu mrežu. Prijenosnom mrežom u Re-publici Hrvatskoj smatra se mreža nazivnog napo-na 110 kV, 220 kV i 400 kV.

U skladu sa člankom 25. Zako-na o tržištu električne energi-je (NN22/13) operator prije-nosnog sustava u obvezi je, svake godine do 31. listopa-da godine koja prethodi pla-nu, podnijeti Agenciji (HERA-i) na odobravanje desetogo-dišnji plan razvoja prijenos-ne mreže utemeljen na posto-jećoj i predviđenoj proizvodn-ji i opterećenju sustava, nakon savjetovanja sa svim relevant-nim zainteresiranim strana-ma. Desetogodišnji plan raz-

voja prijenosne mreže mo-ra sadržavati učinkovite mje-re koje jamče dostatnost mreže i sigurnost opskrbe.

Prilikom izrade desetogodišn-jeg plana razvoja prijenos-ne mreže, operator prijenos-nog sustava dužan je razbo-rito pretpostaviti razvoj pro-izvodnje, opskrbe, potrošn-je i razmjene električne ener-gije s drugim zemljama, uzi-majući u obzir investicijske planove mreža u okruženju.

Desetogodišnji plan raz-voja prijenosne mreže mo-ra biti usklađen sa neobve-zujućim desetogodišnjim planom razvoja prijenosne mreže Europske unije pre-ma Uredbi (EZ) br. 714/2009.

Agencija (HERA) se savjetuje sa svim stvarnim ili potencijal-nim korisnicima mreže o de-setogodišnjem planu razvoja prijenosne mreže kroz javnu raspravu u trajanju od 15 da-na, od osoba ili subjekata ko-ji za sebe tvrde da su poten-cijalni korisnici mreže, može zatražiti odgovarajući dokaz. Agencija (HERA) na svojim in-ternetskim stranicama obja-vljuje rezultate savjetodav-nog postupka, odnosno even-tualne investicijske potrebe.

RAZVOJ MREŽEFOTOGRAFIJA TJEDNA

Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. - New York, 7. siječnja 1943.), znanstvenik i inovator svjetskog glasa. Radio je u području elektrotehnike i radiotehnike te je izumio okretno magnetsko polje i višefazni sustav izmjeničnih struja. FOTO: ENERGO MEDIA

Energetske komentare i analize pratite na:www.croenergo.eu

HEP traži partnere za projekte vjetroelektranall HEP je danas objavio Oba-vijest o zahtjevu za iskazivan-jem interesa kojom traži po-tencijalne partnere za razvoj projekata vjetroelektrana pu-tem zajedničkog ulaganja.

Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) istražuje mogućnost razvoja projekata vjetroe-lektrana u Republici Hrvatskoj.

HEP traži potencijalne partne-re za razvoj projekata vjetroe-lektrana putem zajedničkog ulaganja s postojećim nositelji-ma projekata vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj (Poten-cijalni partner): koji su nositelji projekata vjetroelektrana čiji projekti ispunjavaju određene kriterije; koji su zainteresirani za udruživanje s ostalim nosi-teljima projekata vjetroelektra-

na u Hrvatskoj; i koji su također zainteresirani za udruživanje s HEP-om (korištenje HEP-ovih resursa i financijske snage), unutar jednog proširenog pro-jekta vjetroelektrana kojim bi se sve tako objedinjene projek-te vjetroelektrana financiralo, izgradilo, upravljalo i održava-lo putem jednog društva posebne namjene ("DPN").

Očekivane koristi potencijal-nog partnera mogle bi biti: smanjenje troškova poslovan-ja objedinjavanjem više pro-jekata u jedinstveni poslovni pothvat (financiranje, građen-je, upravljanje, održavanje); efi-kasno upravljanje tržišnim ri-zicima s kojima će se susretati proizvođači električne ener-gije iz vjetroelektrana nakon proteka razdoblja korištenja

poticajne cijene; sudjelovan-je u razvoju dugoročnog pro-jekta s perspektivom daljn-jeg rasta; i suradnja s HEP-om koja omogućava partnerski pristup HEP-ovim resursima.

Stoga, HEP poziva bilo kojeg potencijalnog partnera ko-ji je nositelj projekta (ili pro-jekata) vjetroelektrana u Re-publici Hrvatskoj da dostaviti HEP-u iskaz interesa, sukladno Informativnom memorandu-mu, za sudjelovanje u prošire-nom projektu vjetroelektrana ako: je njihov projekt vjetroe-lektrane uvršten u kvotu obja-vljenu na internetskim strani-cama HOPS d.o.o.; zadovolja-va kriterije opisane u Infor-mativnom memorandumu.

Informativni memorandum s

pregledom procesa natječa-ja i kriterija koje potenci-jalni partner mora zadovolji-ti može se dobiti slanjem upi-ta g. Goranu Slipcu ili gđi. Ma-riji Somolanji na e-mail [email protected] ili T: +385-1-6322-171 i +385-1-6171-174, F: +385-1-6322-531.

Upit za dostavu Informativ-nog memoranduma mora bi-ti napisan na poslovnom me-morandumu potencijalnog partnera koji postavlja upit, zajedno s kontaktnim poda-cima za dostavu Informativ-nog memoranduma, i potpi-san od strane odgovorne oso-be potencijalnog partnera.

Upit se mora dostaviti HEP-u najkasnije do 07. kolovo-za 2013. godine u 15:00 sati.

NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 08

Documents

Transcript of NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 08