Nermin Šistek - Uređaji Za Pohranu Podataka
-
Upload
nermin-nerko-sistek -
Category
Documents
-
view
258 -
download
0
Transcript of Nermin Šistek - Uređaji Za Pohranu Podataka
-
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
1/19
UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJEODSJEK: Kompjuterske i informacijske tehnologije
PREDMET:Raunarstvo i informatika
TEMA: Ureaji za pohranu podataka
KANDIDAT: MENTOR:
Nermin istek Doc.Dr. Sabina Barakovi
Broj indeksa: 7462
Sarajevo, 2015. god.
http://nastava.fsk.unsa.ba/index.php/sadrzaj/item/144-racunarstvo-i-informatika.htmlhttp://nastava.fsk.unsa.ba/index.php/sadrzaj/item/144-racunarstvo-i-informatika.htmlhttp://nastava.fsk.unsa.ba/index.php/sadrzaj/item/144-racunarstvo-i-informatika.htmlhttp://nastava.fsk.unsa.ba/index.php/sadrzaj/item/144-racunarstvo-i-informatika.html -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
2/19
1
SADRAJ
1. UVOD............................................................................................................................2
2. UREAJI ZA POHRANU PODATAKA.................................................................... 3
2.1 HISTORIJSKI RAZVOJ........................................................................................3
2.2 SVOJSTVA I KARAKTERISTIKEUREAJA ZA POHRANU PODATAKA............................................................4
2.3 PODJELA UREAJA ZA POHRANU................................................................ 5
2.3.1 UREAJI S MAGNETSKIMPOHRANJIVANJEM PODATAKA.......................................................... 6
MAGNETNE TRAKE................................................................................. 6MAGNETNI DISK......................................................................................7TVRDI DISK (HARD DISK)......................................................................7FLOPPY DISK............................................................................................ 7
2.3.2 UREAJI SA OPTIKIMPOHRANJIVANJEM PODATAKA...........................................................9CD-ROM......................................................................................................9DVD-ROM.................................................................................................10HD-DVD....................................................................................................12
BLU-RAY DISC........................................................................................132.3.3 OSTALI UREAJI ZA POHRANU PODATAKA..................................14
FLASH MEMORIJA................................................................................. 15ZIP UREAJ............................................................................................. 16
3. ZAKLJUAK............................................................................................................17
4. LITERATURA........................................................................................................... 18
-
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
3/19
2
1. UVOD
Tema ovog seminarskog rada su ureaji za pohranu podataka.To su ureaji sa kojima
smo manje vie svi imali kontakt i koje smo bili u prilici da koristimo. Do materijalakoritenog za izradu ovog seminarskog rada je bilo relativno lahko doi, budui da seradi o stvarima sa kojima se svakodnevno susreemo, pa je do podataka lahko doi
putem interneta, ali i literature, kako strane tako i domae, koja se vee za osnoveinformatike.
Kako bi bolje razumjeli sadraj ovog rada potrebno je prije svega definisati pojamureaja. Ureajjeste skup dijelova povezanih u jednu loginu cjelinu s ciljem izvoenjaodreene operacije. Jednostavnije reeno, ureaj je bilo koja vrsta opreme, kao to jetampa, modem, monitor, disk i sl. a koja moe da alje, obrauje, uva ili prima
podatke.
Osim toga, za ovu temu su usko vezani termini podatak i memorija. Podatak je bilokakav zapis (u bilo kojem obliku) u kojem je zabiljeen neki dogaaj, pojava, injenicaili zapaanje iz okoline, dok memorija u uem smislu pretstavlja digitalni sistem koji
pamti odreenu koliinu binarno kodiranih podataka.
Dakle, ureaji za pohranjivanje podataka su bilo koji ureaji koji mogu pohranitipodatak u digitalnom obliku privremeno ili stalno.Neki od osnovnih ureaja za pohranupodataka su: hard disk, floppy disk, magnetne trake, flash memorije i sl.
U ovom seminarskom radu su obuhvaeni neki od osnovnih pojmova koji se dovode uvezu sa pohranom razliitih vrsta podataka. Pored osnovnih pojmova, u radu su
pretstavljene i osnovne podjele ovih ureaja, njihova primjena, historijski razvoj,osnovne karakteristike te slikoviti primjeri koji e nam omoguiti da ih vizuelnoraspoznajemo.
-
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
4/19
3
2. UREAJI ZA POHRANUPODATAKA
Ureaji za pohranu podataka su vanjske memorije koje nisu direktno spojene na
matinu plou a koje slue za uvanje raunalnih podataka i programa, te njihov
prijenos s jednog raunala na drugo. Odnosno, to su bilo koji ureaji koji mogu
pohraniti podatak u digitalnom obliku privremeno ili stalno. Najosnovniji primjer je
hard disk ili floppy disk koji mogu trajno sauvati podatke, dokRAMpodatke pamti
samo privremeno i po potrebi. Razvojem elektronikih raunala neprekidno raste
potreba za pohranom sve vee koliine podataka.
2.1 Historijski razvoj
Ureaji i mediji za pohranu podataka doivjeli su nekoliko revolucionarnih promjenato u samim dimenzijama, a to vezano uz memorijski kapacitet.
Samo jedan od primjera su mikroSD kartice koje su za manje od 10 godina poveale
svoj kapacitet sa 128 MB do 128 GB.
RAM u obliku kojem ga i danas poznajemo nastao je 1974. godine. Njegov kapacitet je
bio 200 MB, a brzina prijenosa 50 Kbps. Sada imamo memorije koje postiu brzinu
prijenosa 2 Gbps s kapacitetom 512 ili vie GB.
Slika 1. Historijski razvoj RAM-a i microSD kartica
http://bs.wikipedia.org/wiki/Tvrdi_diskhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Flopi_diskhttp://bs.wikipedia.org/wiki/RAMhttp://bs.wikipedia.org/wiki/RAMhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Flopi_diskhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Tvrdi_disk -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
5/19
4
Magnetske trake: Ureaji za pohranu podataka nastali 1952. godine koji koriste
magnetske trake i jo se mogu i danas susresti, ali neto moderniji. Naravno, i
memorijski kapacitet im nije kao nekada 2 MB ve moe doi do 125 PB. Imaju nie
cijene u odnosu na mehanike tvrde diskove.
Usporedno s trakama razvijali su se i ostali ureaji za pohranu, a ponajprije se to
odnosilo na diskove koji su zbog brzine pristupa i pouzdanosti postali nezaobilazan
element pohrane podataka. Mehaniki tvrdi disk se pojavio 1956. godine. Osnovni
princip rada diskova nije se promijenio od njihovog nastanka. Njegov kapacitet je bio
samo 5 MB, ali zato masa mu je bila skoro jednu tonu. Dananji tvrdi diskovi openito
imaju dimenzije 3,5 ina i kapaciteta do 4 TB, 6 TB itd.SSD diskove smo dobili tek
1996 godine s kapacitetom od 40 MB. Prole godine se evoluirali do 960 GB.
Slika 2. Historijski razvoj tvrdih disk-ova i magnetnih traka
2.2 Svojstva i karakteristike ureaja za pohranupodataka
Svojstva kojima se treba odlikovati svaki ureajza pohranu podataka:
pohranjeni podaci trebaju to due ostati nepromijenjeni i neoteeni
ureajza pohranu mora biti jednostavan za rukovanje
mora biti to manjih dimenzija
da je to veeg kapaciteta(Capacity) koliina podataka koja se moe pohranitimjeri se u megabajtima (MB)
http://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#Thttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#T -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
6/19
5
upis i itanje podataka trebaju biti to bri (Access time) mjeri se u
milisekundama (ms)
da je prikljuak ili spajanje na raunalo to jednostavniji
da je koliina podataka koja se sa ureaja ili medija moe premjestiti u glavnumemoriju (i obrnuto) u jednoj sekundi to vea (transfer rate) mjeri se u
megabajtima po sekundi (MB/s)
Cijena ureaja za pohranutreba biti to nia (cijena pohrane obino se izraava u
cijeni po bitu pohranjene informacije).
Navedene zahtjeve danas s uspjehom zadovoljavaju tri tehnologije:
poluvodika magnetska
optika
Poluvodika tehnologija odlikuje se najveom brzinom, ali i najviom cijenom pa se
rabi za pohranu relativno male koliine podataka u odnosu na ostale dvije spomenute
tehnologije. Magnetski mediji, koji se za pohranu podataka koriste svojstvima
magnetskih tvari, najstariji su i danas ve potpuno razvijeni mediji. Optika tehnologija,
koja se za pohranu podataka koristi svojstvom svjetlosti, mlaa je i jo je uvijek u
intenzivnom razvoju.
2.3 Podjela ureaja za pohranu
Podjela ureaja za pohranu podataka prema tehnologiji koju koriste moe se izvriti na:
1. ureajes magnetskim pohranjivanjem podataka
2. ureaje s optikim pohranjivanjem podataka
3. ostali ureaji za pohranu podataka (poluvodiki mediji)
-
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
7/19
6
2.3.1 Ureaji s magnetskim pohranjivanjem podataka
Magnetne trake
Magnetne trake su iroko koriteni ureaji za pohranu podataka. Izrauju se kaoplastine trake premazane oksidom eljeza i uzduno su podijeljene na kanale. Prvi
ureaji za pohranu podataka koristili sumagnetske bubnjeve itrake.Vrlo brzo dolo se
do zakljuka da su trake daleko pouzdaniji mediji pa su unato inicijalnoj sporosti
odnijele prevagu. Klasina traka je obino duine 2400 stopa i namotana je na kalem
promjera 26,4 cm, a ima kapacitet 180 MB i vie. Oblik u koji dolaze magnetne trake
kao mediji za pohranu podataka su: kasete i ketridi (catridge) i drajvovi magnetne
trake. Kasete i ketridi koriste se kao memorijski medij visokog kapaciteta (kapacitetkasete je do 20 MB, a ketrida nekoliko stotina MB). U usporedbi s magnetnim
diskovima ovi vidovi magnetnih medija imaju sekvencijalan pristup (podacima se
pristupa onako kako su trake odmotane) i srednjim vremenom pristupa podacima.
Pouzdanost ureaja za pohranu podataka koji koriste traku bila je od samog poetka
toliko velika da se u raznim oblicima javljaju i danas, inei tako traku jednim od
najdugovjenijih medija u koritenju raunala. Pouzdanost zapisa im je dobra, no due
arhiviranje zahtijeva ipak skladitenje u odgovarajuimuvjetima. Najvea mana im je
spor pristup podacima koji je prije svega uvjetovan injenicom da je traka sekvencijalni
medij. Unato injenici da moderni ureaji koji koriste trake "znaju" gdje se na traci
nalazi eljeni podatak, te da kvaliteta traka omoguuje njihovo izuzetno brzo
premotavanje jo uvijek je potrebno puno vremena (mjeri se u minutama) da bi se do
podatka dolo.
Slika 3. Kaseta sa magnetnom vrpcom (trakom)
http://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#mhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#mhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#magnetska_trakahttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#magnetska_trakahttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#m -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
8/19
7
Magnetni disk
U hermetiki zatvorenomkuitunalazi se jedna ili vie aluminijskih ploa na koje je s
jedne ili obje strane nanesen magnetski sloj. Podaci se itaju i piu pomou jedne ili
vieglava (svaka za jednu stranu pojedine ploe) smjetenih na posebnom mehanizmu.
Taj relativno jednostavan sustav u stanju je u modernim diskovima pohraniti zaista
velike koliine podataka. Osimkapaciteta diskovi se odlikuju izuzetno brzim pristupom
podacima (mjeri se u milisekundama), te velikom brzinom transfera podataka. Jedan od
nedostataka je osjetljivost na nagle udarce i vibracije. No praksa je pokazala da se
moderni diskovi dosta dobro bore protiv takvih problema koje se meutim, ovisno o
stupnju znaajnosti podataka, nikako ne smije zanemariti.U magnetne diskove spadaju
savitljivi disk (Floppy disk) i fiksni ili tvrdi disk (Hard disk).
Tvrdi disk (ilihard disk)je ureaj koji pie i itapodatke.Svako raunalo danas ima
barem jedan tvrdi disk, na njemu se dre svi podaci neophodni za pokretanje raunala,
kao npr operacijski sustav, te on ustvari omoguuje raunalu da zapamti podatke i
poslije gaenja istog. Sam hard disk je izumljen oko 1950-tih godina, kapaciteta od
samo nekoliko megabajta danas su doli do mnogo veih brojki, danas se kapaciteti
mjere u stotinama gigabajta (GB), ak na nekim web serverima i u terabajtima (TB).
Bilo to to se nalazi u disku je zapravo red bajtova, vie ili manje. Svakadatotekabila
ona slika, video, tekst ili neto drugo je red bajtova zapisanih, u ovom sluaju, na
tvrdom disku. Graen u obliku aluminijskog diska presvuenog magnetskom tvari. Na
istu osovinu, jedan iznad drugoga, smjeteno je nekoliko diskova. Za svaki disk postoje
po dvije magnetske glave (za svaku stranu diska po jedna), koje su uvrene u jedan
sklop i pomiu se zajedno i istodobno. Sve skupa smjeteno je u zatvoreno kuite, tako
da diskovi nisu vidljivi korisniku.
Floppy disk (en. Floppy Disk Drive, FDD) je mala savitljiva poluvinilska disk ploa
presvuena metalnim oksidom i sluiza pohranjivanjepodataka.Nalazi se u plastinoj
kouljici. Ime je dobila po tome to je savitljiva. Namjena diskete je prijenos manje
koliine podataka s raunala na raunalo, priuvna pohrana (engl. backup) manje
koliine podataka te distribucija manjih programa i posebice pogonskih programa uz
razliite raunalne ureaje. Disketa je bila glavni prenosivi medij do pojave CD-a,
kasnije iDVD ureaja i medija. Skoro 20 godina floppy disk jevladao informatikimsvijetom te bio glavni prijenosnik podataka meu raunalima. Danas biva manje
http://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#ku%C4%87i%C5%A1tehttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#ku%C4%87i%C5%A1tehttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#magnetska_glavahttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#khttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#khttp://bs.wikipedia.org/wiki/Podatakhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Podatakhttp://bs.wikipedia.org/wiki/1950http://bs.wikipedia.org/wiki/Serverhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Datotekahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Slikahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Videohttp://bs.wikipedia.org/wiki/Teksthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezikhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Podatakhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Medijhttp://bs.wikipedia.org/wiki/CDhttp://bs.wikipedia.org/wiki/DVDhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarhttp://bs.wikipedia.org/wiki/DVDhttp://bs.wikipedia.org/wiki/CDhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Medijhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Podatakhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezikhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Teksthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Videohttp://bs.wikipedia.org/wiki/Slikahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Datotekahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Serverhttp://bs.wikipedia.org/wiki/1950http://bs.wikipedia.org/wiki/Podatakhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#khttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#magnetska_glavahttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#ku%C4%87i%C5%A1te -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
9/19
8
koriten zbog mnogo veih i brih CD i DVD medija, ali floppy disk jo uvijek nije
potpuno ieznuo i jo se koristi za neke manje stvari kao to su driveri za monitor,
start-up diskete, te razni drajveri za SATA hard diskove. Danas se diskete koriste
veliine 8,9 cm mada se mogu nai i diskete veliine 13,3 cm koje su prisutne jos od
prvih PC raunara. Kapacitet diskete izravno je ovisano gustoi zapisa (engl. density).
to je dozvoljena gustoa zapisa podataka vea na disketu stane vie podataka. Postoje
dvije gustoe zapisivanja: visoke (engl. high) i dvostruke (engl. double). Manje diskete
od 8,9 cm koje omoguavaju zapisivanje podataka visokom gustoom imaju kapacitet
od 1,44 MB dok diskete iste veliine ali dvostruke gustoe imaju kapacitet od samo 720
KB. Dok disketni pogoni visoke gustoe mogu itati podatke dvostruke gustoe, diskete
koje rade na principu dvostruke gustoe ne mogu itati podatke visoke gustoe.
Slika 4. Hard disk i njegovi dijelovi
Slika 5. Floppy disk
http://bs.wikipedia.org/wiki/Monitorhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Tvrdi_diskhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Tvrdi_diskhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Monitor -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
10/19
9
2.3.2 Ureaji sa optikim pohranjivanjem podataka
Razvoj tehnologije doveo je, naroito u zadnjim desetljeima, do pojave posve novih
naina zapisivanja podataka i do pojave posve novih ureaja. Najznaajniji je bio
prijelaz na optikizapis koji je omoguio pohranu velikih koliina podataka na vrlo
malom prostoru kao i bitno dui ivotni vijek tako zapisanih podataka. Najpoznatiji
dananji ureaj koji koristi optiko zapisivanje podataka jeCD-ROM (Compact disc
read only memory)
CD-ROM
Kompaktni disk, ili ee samo krae CD (od engl. Compact disk) je optiki zapis
razvijen u kasnim 1970-tim godinama, prvobitno koriten samo kao medij za glazbu.
Kasnije se medij razvio za spremanje podataka na raunalu, tako da je danas standardni
dio raunala.
CD kao proizvod razvili su zajedno Philips i Sony. Philips je osmislio proizvodni
proces (idejno baziran na Laserdisc-u, koji se nije proslavio s medijima promjera 18-30
cm), a Sony je usavrio korekciju greaka pri itanju CD medija, ime je proizvod bio
spreman za trite. Masovna proizvodnja je krenula 1982. godine. CD je u poetku biozamiljen kao zamjena za gramafonsku plou, a ne kao medij za spremanje podataka,
to je postao tek kasnije. U lipnju 1985. predstavljen je CD-ROM (read-only memory) a
1990. CD-R (za snimanje), razvijen takoer od strane tvrtki Philips i Sony.
CD-ROM ("Compact Disc Read-only memory") je ureaj koji moe itati bilo koju
vrstuCD medija. Isporuuju se s upisanimpodacima koje korisnik ne moe ni mijenjati
ni brisati. Zbog toga je primjena CD-ROM-a ograniena na distribuciju raunalnih
programa i podataka pa se esto CD-ROM-ovi nazivaju i bibliotekama ( npr.
enciklopedija, rjenik, programi za raunala i dr.).
CD-R ("Compact Disc Recordable") mediji koje stvaramo u CD pisaima neto su
kraeg vijeka trajanja, no ni tridesetak godina nikako se ne moe zanemariti. Kod CD
tehnologije javlja se podjela na ureaje za itanje i na ureaje za pisanje podataka. Na
CD-R ureajima podaci se mogu samo jednostrano upisivati i nije mogue njihovo
naknadno brisanje.
http://bs.wikipedia.org/wiki/CDhttp://bs.wikipedia.org/wiki/CD -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
11/19
10
CD/RW ("Compact Disc Rewritable") je ureaj koji moe snimati podatke na CD
medij. Upravo je to najbitnija razlika izmeu CD/RW-a i obinog CD itaa. Drugim
rijeima, ovi ureaji dozvoljavaju viestruko pisanje i brisanje pojedinanih zapisa.
CD-E("Compact Disc Erasable") ureaje karakterie mogunost brisanja podataka, aline pojedinanih zapisa, nego cjelokupan sadraj medija.
Na ove medije moe se upisivati i digitalni audio signal. Kod upisivanja digitalnog
audio signala kapacitet medija izraava se u minutama, tako da na standardni CD-R
medij stane 75 minuta zvuka.
Zapisivanje podataka na CD-u poinje u sredini diska i nastavlja se prema rubu to
omoguava prilagodbu za razne veliine. CD-ovi su dostupni u dvije standardne
veliine: najraireniji su promjera 120 mm, kapaciteta 75 minuta i 650 MB podataka te
kapaciteta od 80 minuta i 700 MB podataka. Dostupni su i 80 mm (tzv. MiniCD-ovi)
kapaciteta 21 minute i 184 MB.
Slika 6. Jedan od najkoritenijih oblika kompaktnog diska CD-R
DVD-ROM
Koliko god nam se u poetku inilo da je 650 MB golem kapacitet, sve ei zahtjevi za
jo veim kapacitetima uz zadravanje dobrih osobina CD tehnologije doveli su do
brzog razvoja DVD tehnologije. Tehnologija je u osnovi jednaka samo se koriste
preciznija optika i laserske glave koje rade na kraim valnim duinama. Ova tehnologijaomoguava maksimalnikapacitet od preko 18GB na disku veliine obinog CD-a.
http://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#khttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#khttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#ghttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#ghttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#k -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
12/19
11
DVD se smatra nasljednikom CD-a. Kod razvoja DVD-a postojala su dva
nekompatibilna formata. S jedne strane to su bili Matsushita, Toshiba i Time Warner sa
SD (Super disc) tehnologijom, i s druge strane Sony i Philips sa MMCD (Multimedia
CD) tehnologijom. 1995. godine nastao je DVD-ROM standard kao kompromis izmeu
dvije navedene tehnologije. Meutim, DVD-ROM standard se ipak vie oslanjao na SD
tehnologiju.
DVD (en.Digital Versatile Disc ili Digital Video Disc) ureajslui za reprodukovanje
sadraja koji se nalaze naDVD mediju. Na DVD diskove podaci se pohranjuju (kao i
kod CD-ova) tako to se u procesu produkcije na disk nanose specifina udubljenja koja
kasnije pri itanju podataka bivaju detektirana laserskim zrakom i konventirana u
elektrine impulse koje raunar tumai kao podatke.Nakon samog predstavljanja DVDmedija i ureaja pojavio se problem kompatibilnosti izmeu raznih formata. Danas su
formati objedinjeni i obino ih svi noviji ureaji uredno itaju, ukljuujui: DVD-RW,
DVD+RW, DVD-RAM, te DVD-R i DVD+R. Takoer, veina ureaja ita i snima i
dvoslojne DVD medije.
Neke od vrsta DVD-ova su:
DVD-ROM
1. DVD-5ima jednostrani zapis i kapacitet 4.7 GB.
2. DVD-9ima dvoslojni jednostrani zapis i kapacitet 9 GB.
3. DVD-10ima obostrani dvoslojni zapis i kapacitet 10 GB.
4. DVD-18ima obostrani dvoslojni zapis i kapacitet 18 GB.
DVD-Rima kapacitet 4.7 GB, a diskovi slue za jednokratno snimanje.
DVD-RWima kapacitet 4.7 GB, a diskovi pruaju i mogunost presnimavanjasnimljenog materijala.
DVD-RAMzahtijeva posebnu jedinicu za itanje diskova s 4.7 ili 9.4 GB
snimljenog materijala, a takvi diskovi su tipino smjeteni u plastinom kuitu.
Diskovi s 2.6 GB kapaciteta mogu biti izvaeni iz kuita i koriteni u DVD-
ROM jedinici. Najvei kapacitet je 9.4 GB.
DVD+Rima jednostrani jednoslojni zapis i kapacitet 4.7 GB, a diskovi slue za
jednokratno snimanje.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezikhttp://bs.wikipedia.org/wiki/DVDhttp://bs.wikipedia.org/wiki/DVDhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezik -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
13/19
12
DVD+RWima kapacitet 4.7 GB, a diskovi pruaju i mogunost presnimavanja,
te njihov sadraj moe biti prikazan i na standardnom DVD playeru.
DVD+R DLdiskovi su izvedeni iz onih DVD+R, a koriste dvoslojni zapis, teslue za jednokratno snimanje do 8.5 GB podataka.
Slika 7. Primjer DVD diska
HD DVD
HD DVD (en. High Density DVD ili High Definition DVD) je optiki format diska
najnovije generacije napravljen za pohranu velikih podataka ili filmova visoke
rezolucije. To je vrlo gusti format zapisivanja na optike diskove stvoren za visoko-
kvalitetni video i podatke. HD DVD standard je razvijen od strane nekoliko kompanija
koje se baveelektronikom i raunarstvom,a koje je predvodila Toshiba.HD DVD na
jednom sloju ima kapacitet od 15 GB, dok je kapacitet na dvoslojnom mediju 30 GB, a
naknadno je Toshiba objavila da e postojati i troslojni HD DVD mediji sa kapacitetom
od 45 GB. HD DVD koristi plavo-ljubiasti 404 nm laser za itanje informacija sa
diska. Toshiba, tvorac HD DVD formata je 19. februara 2008. godine javno objavila da
tvrtka vie nee razvijati, proizvoditi ni prodavati HD DVD snimae i rekordere, te tako
okonala rat optikih formata visoke definicije, priznajui poraz pred konkurentskom
Sonyjevom Blu-ray tehnologijom.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezikhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Optikahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Optikahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Podatakhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Filmhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Elektronikahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Informatikahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Informatikahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Informatikahttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Toshiba&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Laserhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Laserhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Toshiba&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Informatikahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Elektronikahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Filmhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Podatakhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Optikahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezik -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
14/19
13
Slika 8. Toshibin HD DVD disk
BLU-RAY DISC
Blu-ray Disc (skraenica: BD) je vjerovatan nasljednik DVD-a. Tehnologija i
pripadajui ureaji su koncipirani za privatne korisnike. Za via oekivanja
preduzetnikih korisnika postoje varijante Professional Disc for Data (PDD) i
Professional Disc for Broadcast (PDB).
Blu-ray Disc se temelji, kao i HD-DVD, na plavo-ljubiastom laseru s 405 nm valne
duljine. Blu-ray Disc s mogunou viestrukog zapisa podataka zasniva se na phase-
change tehnici.
Disk promjera 12 cm obuhvaa s jednim slojem do 27GB (25,1 GB), a s dva sloja do
54 GB (50 GB) podataka. Alternativni izvori spominju kao bruto kapacitet 23,3 GB
(21,7 GB). TDK je predstavio etveroslojnu verziju Blu-ray Disca koja na jednoj strani
moe pohraniti oko 100 GB podataka. Kako se ini, u meuvremenu je TDK-u polo za
rukom na esteroslojnom disku pohraniti 200 GB podataka. Pri tome je kapacitet jednog
sloja povien na 33 GB.
http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=BD&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=BD&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Professional_Disc_for_Data&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Professional_Disc_for_Broadcast&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Professional_Disc_for_Broadcast&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Professional_Disc_for_Data&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=BD&action=edit&redlink=1 -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
15/19
14
Blu-ray Disc postoji u 3 izvedbe: kao BD samo za uitavanje, kao BD-R za uitavanje i
jednostruki zapis i kao BD-RE za uitavanje i viestruki zapis podataka.
Devet preduzea okupljenih u Blu-ray-grupi, Matsushita, Pioneer, Philips, Sony,
Thomson, LG Electronics, Hitachi, Sharp i Samsung su 19. februara 2002 odredili
specifikacije za Blu-ray Disc. Ovoj asocijaciji su se krajem januara 2004. dodatno jo
prikljuiliDell iHewlett-Packard (koji je kasnije istupio) kao i Apple sredinom marta
2005. godine. Zahvaljujui Blu-ray forumu, Blue-ray Disc ima vitkije organizacijsko
nadgraeodDVD foruma.
Za Blu-ray Disc je predviena zatita protiv nezakonitog umnoavanja - Advanced
Access Content System (AACS) iz podrujaDigital Rights Managementa.
Slika 9. Primjer Blu-ray diska
2.3.3 Ostali ureaji za pohranu podataka
Tijekom razvoja ureaja za pohranjivanje isprobavanesu razne tehnologije, pa se tako
dolo na ideju da se neke od njih kombiniraju. Jedna takva uspjena kombinacija
predstavlja spoj magnetske i optike tehnologije, a najpoznatiji njeni predstavnici su
magnetno-optiki (MO) diskovi. Osnovni materijal za zapisivanje je magnetski, ali
posve drugaiji od onoga kojeg emo nai primjerice na diskovima.Tijekom procesa
zapisivanja optiki dio ureaja,laser,pripremit e magnetski sloj za zapisivanje koje e
obaviti magnetska glava. itanje podataka obavljat e meutim optiki dio ureaja,odnosno laser s pripadajuim optikim sustavom.
http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Matsushita&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pioneer&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Philips&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Sonyhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Thomson&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=LG_Electronics&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hitachi&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Sharp&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Samsung&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/19._februarhttp://bs.wikipedia.org/wiki/2002http://bs.wikipedia.org/wiki/Dellhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Dellhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hewlett-Packard&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=DVD_forum&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Advanced_Access_Content_System&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Advanced_Access_Content_System&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Digital_Rights_Managementhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Digital_Rights_Managementhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#Thttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#Thttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#Lhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#Lhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#Lhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#magnetska_glavahttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#magnetska_glavahttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#magnetska_glavahttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#Lhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#Thttp://bs.wikipedia.org/wiki/Digital_Rights_Managementhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Advanced_Access_Content_System&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Advanced_Access_Content_System&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=DVD_forum&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hewlett-Packard&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Dellhttp://bs.wikipedia.org/wiki/2002http://bs.wikipedia.org/wiki/19._februarhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Samsung&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Sharp&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hitachi&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=LG_Electronics&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Thomson&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Sonyhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Philips&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pioneer&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Matsushita&action=edit&redlink=1 -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
16/19
15
Magnetno-optiki ureaji za pohranu podataka predstavljaju vrlo pouzdane sustave jer
kombiniraju dobre osobine i jedne i druge tehnologije. Prema mnogim autoritetima,
najvei je njihov nedostatak relativno spor proces zapisivanja podataka, no usporedimo
li ga s primjerice brzinom pisanja na CD-RW medije (isto optiki pristup) onda ta
zamjerka nikako ne stoji. Magnetno-optiki mediji zadravaju podatke due od drugih
isto magnetskih tehnologija, pa su pogodni za arhiviranje podataka na due vrijeme.
Magnetski i optiki pristup dva su stupa na kojima poivaju moderni ureaji za pohranu
podataka. Zajedniko objema tehnologijama je ovisnost o mehanikim elementima.
Iako je u modernih ureaja mehaniki dio dosegao veliki stupanj pouzdanosti, ipak je
on najpodloniji kvarovima. Medij koji se u takvim ureajima koristi takoer je zbog
mehanikog naprezanja izloen habanju i samim tim gubitku svojih svojstava. Rjeenjesvih tih problema su ureaji koji nemaju nikakvih pokretnih dijelova i gdje se
zapisivanje obavlja posve elektroniki.
Osim nestanka svih problema uzrokovanih mehanikim troenjem nestaju i problemi
sporog pristupa podacima te naravno i ponekad velika koliina buke koju mehaniki
ureaji proizvode. Ovakva rjeenja nisu novijeg datuma, no jo nose neke probleme
kojim spreavaju njihovu uporabu u irem korisnikom krugu. To je prije svega
premalen kapacitet koji se jo uvijek mjeri samo u megabajtima, a to odmah vrlo
negativno utjee na odnos cijena/kapacitet. Za sada najbolje rjeenje suflash memorije
koje su naroito praktine za uporabu u prijenosnim raunalima, digitalnim
fotoaparatima i svim ureajima kojim trebaju dimenzijama to manji sustav za
pohranjivanje.
Flash memorija
Flash memorija ili Flash EEPROM je vrsta EEPROM (Electrically-Erasable
Programmable Read-Only Memory) memorije.Toje vrsta elektronike memorije koja
uva podatke kada je iskljuen napon, i gdje se pisanje, mijenjanje i brisanje podataka
vri elektronskim putem. Ona spada u poluvodiku memoriju koja se ponaa poput
RAM-a ali joj je sadraj neovisan o napajanju (podaci se spremaju na medij kao naboj u
poluvodiu). Za razliku od "uobiajene" EEPROM memorije, u Flash-EEPROM
http://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#khttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#megabajthttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#megabajthttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#megabajthttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#flashhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#flashhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#flashhttp://bs.wikipedia.org/wiki/EEPROMhttp://bs.wikipedia.org/wiki/EEPROMhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#flashhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik2.htm#megabajthttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/memorije/rjecnik.htm#k -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
17/19
16
memoriji sebajtovi ne mogu pojedinano brisati. Flash memorija se koristi tamo gdje je
bitno da su podaci pohranjeni na fiziko to manjem mediju (mp3 plejeri,USB stikovi
itd.) Spada u grupu spoljnih memorija, i ne zahtijeva dodatne drajvere za rad od
Windowsa 98 pa na dalje. U sebi ima Flash memoriju (nalazi se na maloj tampanoj
ploi) zatvorena plastinim ili metalnim kuitem.
Najpoznatiji oblici flash memorije su USB flash drive i memorijske kartice. Na samom
poetku razvoja ovih ureaja njihov kapacitet je bio znatno manji nego to je to danas.
Tako su njihovi memorijski kapaciteti s poetka iznosili 64MB, 128MB, 512MB dok
danas koliina kapaciteta dosee i do 256 GB i jo uvijek se radi na njegovom
poveanju.
Zip ureaj
Zip ureajje ureaj za snimanje podataka na Zip medije. Predstavljen je kasne1994.od
strane kompanijeIomega.Prvobitni kapacitet je iznosio 100MB,ali kasnije verzije su
donijele kapacitete od 250 MB pa do 750 MB. Dananji kapacitet Zip disketa iznosi 1
GB i 2 GB.
Format je postao popularan jer je nudio vei kapacitet offloppy ureaja,ali nikada nije
ostvario prednost ili postao standard. Danas je u velikoj mjeri potisnut od strane flash
ureaja,kao iCD iDVD medija. Zip disketa je po veliini slina floppy disketi i iznosi
9 cm (3,5").
Slika br. 10 primjer flash memorije Slika br.11 primjer Zip ureaja
http://bs.wikipedia.org/wiki/Bajthttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mp3_plejer&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/USB_stickhttp://bs.wikipedia.org/wiki/1994http://bs.wikipedia.org/wiki/1994http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Iomega&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Megabajthttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Gigabajt&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Flopi_diskhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Flopi_diskhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Flash_stick&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Flash_stick&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Flash_stick&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/CDhttp://bs.wikipedia.org/wiki/DVDhttp://bs.wikipedia.org/wiki/DVDhttp://bs.wikipedia.org/wiki/CDhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Flash_stick&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Flash_stick&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Flopi_diskhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Gigabajt&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Megabajthttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Iomega&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/1994http://bs.wikipedia.org/wiki/USB_stickhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mp3_plejer&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Bajt -
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
18/19
17
3. ZAKLJUAK
U ovom seminarskom radu su obuhvaene neke od osnovnih stavki na temu ureaja za
pohranu podataka kojim su poblie objanjene funkcije ovih ureaja, nain na koji
obavljaju svoju funkciju, osnovne karakteristike i djelom historijat njihovog razvoja.
Moemo rei da je danas tehnoloka industrija jedna od najrazvijenijih privrednih grana
u svijetu, ali i sigurno grana koja biljei najbri razvoj u svakom segmentu. Ovo je
veoma znaajno budui da se svakim danom sve vie i vie poveava potreba za novim
informacijama, podacima, njihovom razmjenom, obradom i sl. Danas se cjelokupna
svjetska privreda zasniva na podacima, informacijama, saznanjima i komunikaciji
uopte koju ne bi bilo mogue ostvariti bez ovih ureaja, zbog ega moemo rei da su
svijetu i populaciji ovi ureaji neophodni za dalje obavljanje gotovo svih aktivnosti.
Potrebe da se odreene informacije i podaci prenesu za tano odreeno vrijeme, ili
obrade za tano odreeno vrijeme, da se informacije to bolje sauvaju ili umnoe ili
pak da se to bolje ouva njihov kvalitet, sve su uvjetovale i tjerale da se takoer stavi
akcenat i na razvoj ureaja koji bi omoguili njihovo sigurnije, bolje i bre skladitenje i
prijenos sa jednog ureaja na drugi. Svjedoimo vremenu kada je ivotni vijek
tehnolokih ureaja sve krai i krai, odnosno svakim danom se radi na poboljavanju i
unapreenju postojeeg modela na osnovu kojeg bi novi bolji model zamjenio stari.Moemo rei da je isti sluaj sa ureajima za pohranu. Svakim danom se pojavljuju
novi diskovi, drajvovi, kartice i sl. ureaji sa veim kapacitetima, veom brzinom ali i
jednostavnijom upotrebom. Odnosno, konstantno se radi na unapreenju njihovih
karakteristika u cijelini koje bi se bolje prilagodile potrebama njihovih korisnika. Vei
kvalitet sa sobom nosi i vee optereenje (memorijsko). Dakle, potrebe za ovim
ureajima su svakim danom sve vee i zahtjevnije i u cilju njihovog zadovoljavanja,
svakim danom se sve vie radi na usavravanju kapaciteta, brzine, tehnikih itehnolokih sposobnosti ovih ureaja.
-
7/24/2019 Nermin istek - Ureaji Za Pohranu Podataka
19/19
18
4. LITERATURA
Medi, Devad i Zuli, Hasan 2000, Uvod u Informatiku /dopunjeno izdanje separat/,Ekonomski Fakultet, Biha
https://hr.wikipedia.org/wiki/Strojevi
http://staznaci.com/uredjaj
http://www.racunalo.com/razvoj-pohrane-podataka-crtice-iz-povijesti/
https://ucimo-zajedno.wikispaces.com/Ostali+ure%C4%91aji+za+pohranu+podataka
https://hr.wikipedia.org/wiki/CD
https://hr.wikipedia.org/wiki/DVD
https://hr.wikipedia.org/wiki/HD_DVD
https://hr.wikipedia.org/wiki/Blu-ray_Disc
https://bs.wikipedia.org/wiki/Flash_memorija
https://hr.wikipedia.org/wiki/Flash_memorija
info.biz.hr/
http://bs.wikipedia.org
http://ahyco.ffri.hr
www.bug.hr