NEMETALNE MINERALNE SIROVINE

Goran DomitrovićKrešimir Kalafatić

Sadržaj Općenito

Industrija cementa Industrija stakla Industrija keramike Industrija vapna

Industrija zemalja EU Nemetalne sirovine u svijetu Industrija nemetalnih mineralnih sirovina

u Hrvatskoj

Općenito Industrija nemetalnih minerala

Industrija cementa

Industrija stakla

Industrija keramike

Industrija vapna

Općenito Nemetalne sirovine:

pijesak šljunak tehnički i ukrasni

kamen gips lapor vapnenac ciglarska, keramička

i vatrostalna glina

kreda kalcit kvarc i kvarcni

pijesak barit grafit sumpor kuhinjska sol azbest

Industrija cementa Prema kemijskom sastavu cement dijelimo na

dvije skupine silikatne i aluminatne cemente.

Silikatni cementi dobivaju se pečenjem lapora i vapnenca baza za proizvodnju metalurških, porculanskih i

supersulfatnih cementa

Aluminatni cementi dobivaju se pečenjem boksita i vapnenca pri izradi vatrostalnih betona, kao i pri betoniranju na

vrlo niskim temperaturama.

Primjena cementa Zidarski radovi:

mort za zidanje mort za žbukanje (žbuka) podloge i glazure

Izrada betona

Industrija stakla Staklo je po kemijskom sastavu silicijev

dioksid

Prilikom proizvodnje stakla dodaju se sljedeće dvije tvari koje olakšavaju izradu stakla: soda (natrijev karbonat – Na2CO3) vapnenac (kalcijev karbonat - CaCO3)

Ovisno o sastavu, staklo ima dodatna svojstva poput boje, čvrstoće i osjetljivosti na temperaturu

Industrija stakla Upotreba stakla

Građevinarstvo Prehrambena industrija Elektronička industrija

Razvijenost industrije stakla bitna je za brojne segmente industrijskog razvoja

Staklo se često proizvodi i u manjim obrtima

Industrija keramike Keramički materijal je složen spoj kovina i

anorganskih elemenata, a zbog svojih svojstava upotrebljiv je u brojnim granama industrije

Nastaju pod utjecajem visoke topline (pečenjem, taljenjem)

Keramika je obično tvrda i ima visoku temperaturu taljenja, nisku električnu i toplinske vodljivosti, dobru kemijsku i toplinsku stabilnost i visoku tlačnu čvrstoću

Primjena keramike Široka primjena:

izrade građevinarskih opeka i crijepova sanitarna oprema alati za rezanje metala i kuhinjski noževi vatrostalne obloga ložišta ali i slojevi kuhinjskih

pomagala vjetrobrani i stakla vozila te svjećice motora Senzori, magnetne memorije …

Izolacija oplate Space Shuttle-a zbog visoke izdržljivosti na ekstremne temperature

Industrija vapna Vapno ili kreč je građevinsko vezivni

materijal koji se dobiva iz kamena vapnenca pečenjem na temperaturi od 1000 – 1200 °C

Vrste vapna: živo vapno gašeno vapno hidratizirano vapno

Primjena vapna Živo vapno

Nakon pečenja vapnenca nastaje živo vapno u obliku grumena ili samljeven u obliku praha prljavo bijele boje tj. kalcijev oksid

Gašeno vapno Vapno se raspada i gasi dodavanjem vode

razvijajući temperaturu od oko 150 ° C, zbog čega je obavezno miješanje smjese

Primjenjuje se za unutarnje i vanjsko bojanje, dezinfekciju mineralno vezanih podloga, zaštitu voćaka od insekata, kao vezivo za vapnene i vapneno-cementne žbuke

Primjena vapna Hidratizirano vapno

Hidratizirano vapno dobiva se gašenjem živog vapna s vrlo malo vode

Primjenjuje se: u građevinskoj industriji (proizvodnja građevinskih mortova za

zidanje i žbukanje) u kemijskoj industriji u cestogradnji (stabilizacija tla) za sanaciju ekololoških incidenata (za pročišćavanje i

neutralizaciju otpadnih voda i omekšavanje vode) u prehrambenoj i tekstilnoj industriji u poljoprivredi kao premaz

Industrija nemetalnih mineralnih sirovina u EU

Proizvodnja sektora iznosi 88.6 mlrd. € u 2006. godini ili ukupno 5.25 % dodane vrijednosti industrije zemalja EU

Ukupan broj zaposlenih je oko 1 035 500 tj. oko 3% ukupno zaposlenih u industriji

Oko 12% svih proizvoda ovog sektora trguje se unutar EU

Industrija cementa u EU Velika većina europskih proizvođača

cementa aktivni su na globalnom tržištu

Najveći trgovinski partner u tom području je SAD

Proizvodnja cementa u EU indirektno je vezana uz brojne druge industrije i kao takva kreira velik broj radnih mjesta, pogotovo u manjim sredinama

Industrija cementa u EU Bitna komponenta je briga za očuvanje okoliša

budući da cementare proizvode značajnu količinu ugljikovog dioksida

Također inovacije nekih zemalja EU omogućuju da cementare u proizvodnji koriste spaljivanje otpada kao gorivo ali i korištenje alternativnih materijala iz otpada kao sirovine

Cementare se često koriste u spaljivanju otpadnih materijala u članicama EU

Industrija cementa u EU Stabilan rast obilježava ovu industriju u

EU, u razdoblju 1998. i 2007. on iznosi 23%

Proizvodnja cementa 2007. iznosi 272 milijuna tona u vrijednosti 19 mlrd. €

Broj zaposlenih u industriji cementa iznosi 0.25% ukupno zaposlenih u industriji te ukupno 0.5% dodane vrijednosti industrije EU

Industrija cementa u EU Ovisno o infrastrukturnim projektima

kreće se i proizvodnja cementa

Zbog osuvremenjavanja pogona pada broj zaposlenih i 2007. godine iznosi 56 500 direktno zaposlenih

Industrija je stoga kapitalno intenzivna ali i energetski zahtjevna

Trgovina cementom u EU Cement je jeftina sirovina i stoga većinu

troškova čini transport

Godine 2007. zemlje EU izvezle su 3% cementa od čega 7% u ostale zemlje Europe dok ostatak uglavnom u SAD

U SAD-u 60% proizvođača cementa je u vlasništvu tvrtki zemalja EU

Uvoz uglavnom iz dalekoistočnih zemalja

Industrija stakla u EU Podjela na nekoliko sektora

Ambalažno staklo čini 60%proizvodnje

Ravno staklo čini 30%

Specijalna stakla, keramičke glazure, stakleno posuđe, staklena vlakna za izolaciju ukupno oko 10% proizvodnje

Industrija stakla u EU Ukupna proizvodnja 2007. iznosi 37,5

milijuna tona što čini 30% količine svjetske proizvodnje u

Vrijednost ukupne proizvodnje iznosi 39 mlrd. € tj. 32% vrijednosti svjetske proizvodnje

Glavninu proizvodnje, oko 70%, čini 5 članica EU – Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Velika Britanija

Industrija stakla u EU Industriju stakla u EU obilježava

konkurentnost na globalnom tržištu zahvaljujući kvaliteti proizvoda, kapacitetu za inovacije i iskusnim radnicima

Glavna prijetnja kao i svim industrijskim sektorima u EU je dalekoistočna jeftina radna snaga

Trgovina stakla u EU Unutar EU trguje se sa 80% ukupne

proizvodnje stakla

Trenutno se bilježi rast uvoza stakla iz ostalih zemalja te već 2007. EU ima negativnu trgovinsku bilancu u tom sektoru

Proizvodnja stakla je energetski intenzivna i stoga je bitna stavka u budućem razvoju održivost u smislu bolje reciklaže

Industrija keramike u EU Raspon između potrošačke keramike do

građevinske je velik i oko 40% ukupne proizvodnje otpada na keramičke pločice i crijepove

Proizvodnja 2006. iznosi 28.1 mlrd. € sa rastom od 3% u odnosu na prethodnu godinu ali padom u broju zaposlenih od 2%

Industrija keramike u EU Europska unija je globalni lider u

proizvodnji kvalitetnih keramičkih proizvoda

Rastuća ulaganja u istraživanje i razvoj posebno u nove materijale, korištenje lasera i automatizacije procesa te ekološki prihvatljive proizvodnje

Trgovina keramikom u EU Oko 25% proizvodnje izvozi se izvan EU

ponajviše u SAD, Švicarsku, Rusiju i Japan

Pritom 70% uvoza dolazi iz Kine

Održivost posebno ovisi o proizvodnji cigle i crijepova zbog njihove velike potrebe za energijom

Industrija keramike u EU

Industrija vapna u EU Proizvodnja vapna 2006. godine iznosila

je 28 milijuna tona tj. 12% ukupne svjetske proizvodnje od 227 milijuna tona

Ukupna je vrijednost proizvodnje iznosila 2.5 mlrd. €

Broj zaposlenih u industriji 11 000

Industrija vapna u EU Nekoliko velikih proizvođača na svjetskom

tržištu

Sirovina se proizvodi uglavnom na mjestu gdje se i crpi čime dolazi do uštede transportnih troškova ali i boljeg očuvanja okoliša

Industrija je i kapitalno i energetski intenzivna te potrebe za energijom čine 50% troškova proizvodnje

Trgovina vapnom u EU Vapno je sirovina koja je relativno jeftina te stoga

transportni troškovi čine glavninu cijene

Europski proizvođači često radije ulažu u proizvodne pogone drugih zemalja gdje postoji potražnja za vapnom

Razlog su upravo transportni troškovi

Proizvodnja vapna ima negativne učinke na okoliš zbog brojnih nusprodukata poput dušikovih i sumporovih oksida

SVIJET

Od 1950. – 2000. svijetska proizvodnja nemetalnih minerala porasla je sa 40,7 na 210 milijardi dolara

Do 2025. porast preko 4 milijarde dolara

SAD SAD broji oko 3300 kompanija koja se bave

rudarstvom i vađenjem minerala sa godišnjim prihodima od oko 22 milijarde dolara

Uvoz nemetalnih minerala čini oko 5 % američkog tržišta

Uvoze iz Kanade, Sudijske Arabije, Venecuele, Iraka i Meksika

Izvoze u Kanadu, Kinu, Japan, Meksiko i Njemačku – 5% proizvodnje

Glavni proizvodi su lomljivi i mljeveni vapnenac (35% prihoda), građevinski pijesak i šljunak (20%), mljeveni i lomljivi granit (10%)

KINA Kina i Indija imaju najviše nemetalnih mineralnih

resursa u svijetu Kina prva u svijetu po proizvodnji i izvozu Prvo mjesto u nemetalnim mineralima zauzimaju

fluorit, boksit, magnezit, bentonit, talk i kvarc Kina koristi više od 130 različitih minerala Izvozi nemetalne mineralne proizvode u 130

zemalja i regija Iako Kina ima prednosti u mineralima,

dugovječni i kvalitetniji proizvodi su monopolizirani od stranih poduzeća

CEMENT Svijetska potražnja cementa u 2005.

iznosila je 2.283 milijuna tona, od toga 47% otpada na Kinu

Očekivana potražnja za 2010. je 2836 milijuna tona

Od 2005. - 2010. Kina je povećala potražnju za 250 milijuna tona – više od ukupne godišnje potražnje u Europi

Najveći svijetski potrošači cementa su Europa, SAD i Japan

Potražnja cementa u milijonima tona 2005 2010 Stopa rasta

Sjeverna Amerika 170 200 2,9%

Zapadna Europa 208 236 2,2%

Azija i Oceania 1500 1900 5,2%

Ostale regije 405 500 4,7%

Svijetska potražnja cementa 2283 2836 4,7%

CEMENT Svijetska proizvodnja cementa

kontinuirano raste U prošlih 10 godina proizvodnja je porasla

za 50% 2003. proizvedeno 1940 milijona tona

diljem svijeta – u Aziji 67% najveći svijetski proizvođač je Kina, a

prati ju Indija

CEMEX Najveći svijetski dobavljač građevinskog

materijala i treći po veličini proizvođač cementa

Osnovan 1906. u Meksiku Proizvodni pogoni u 50 zemalja u

Sjevernoj Americi, na Karibima, Južnoj Americi, Europi, Aziji i Africi

HRVATSKA Obuhvaća istraživanje, eksploataciju,

oplemenjivanje, proizvodnju i preradu nemetalnih mineralnih sirovina

U eksploataciji su ležišta kvarcnog pijeska, bentonita, keramičkih i ciglarskih glina, gipsa, tufa, lapora, dolomita, vapnenca, eruptivnih materijala i šljunka za građevne materijale i arhitektonskoga kamena te se proizvodi morska sol

Poznata su, ali se ne iskorištavaju, ležišta kvarcita, barita, grafita te neka ležišta arhitektonskoga kamena

Proizvodnja Resursi omogućuju intenzivnu eksploataciju i preradu

nemetalnih sirovina u staklarskoj, keramičkoj, cementnoj, vatrostalnoj i opekarskoj industriji te arhitektonskoga kamena, posebno za potrebe graditeljstva

u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Hrvatske 2007. godine sudjeluje s oko 8 %

Približno 80 % proizvodnje te industrije čini reprodukcijski materijal za ostale industrijske grane (graditeljstvo, prehrambenu, kemijsku i metaloprerađivačku industriju)

20 % je roba široke potrošnje Vađenjem ostalih ruda i kamena te proizvodnjom drugih

nemetalnih mineralnih proizvoda bavi se oko 780 tvrtki s oko 18.000 zaposlenih

Izvoz Najvažnije grupe izvoznih proizvoda od

2001. do 2007. godine :1. staklarska industrija (ambalažno, lijevano,

sigurnosno, laboratorijsko-farmaceutsko staklo)2. sve vrste cementa3. keramički proizvodi (keramičke pločice,

sanitarije, porculan)4. arhitektonsko-građevni kamen5. mineralna vuna6. opekarski proizvodi (cigla i crijep)7. kameni agregati i betonski prefabrikati

Uvoz od 2001. do 2007. godine uvoz sirovina i gotovih

proizvoda kakvi se u Hrvatskoj ne proizvode ili se nedovoljno proizvode

Uvoz fosfata, feldspata, kaolina, specijalnoga kvarcnog pijeska, arhitektonskoga kamena eruptivnog podrijetla, morske i kamene soli, floatstakla, staklene vune, vatrostalnih materijala, ali i proizvoda keramičke industrije (pločice, sanitarije, porculan), opekarskih proizvoda (cigla i crijep), betonskih prefabrikanata, bitumenskih proizvoda i staklarske industrije (ambalažno staklo i sigurnosno staklo, staklo za kućanstvo te farmaceutsku industriju)

Udruženje industrije nemetala i građevnog materijala

objedinjuje tvrtke iz djelatnosti istraživanja, eksploatacije, oplemenjivanja, proizvodnje i prerade nemetalnih sirovina

HVALA NA PAŽNJI !!