Natalija Škudar ANALIZA POSLOVNOG PLANA PODUZEĆAoliver.efri.hr/zavrsni/530.B.pdf · djelatnost...
Transcript of Natalija Škudar ANALIZA POSLOVNOG PLANA PODUZEĆAoliver.efri.hr/zavrsni/530.B.pdf · djelatnost...
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Natalija Škudar
ANALIZA POSLOVNOG PLANA PODUZEĆA
KOMUNALAC D.O.O. BJELOVAR
DIPLOMSKI RAD
Rijeka 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
ANALIZA POSLOVNOG PLANA PODUZEĆA
KOMUNALAC D.O.O. BJELOVAR
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Ekonomika poduzetništva
Mentor: prof.dr.sc. Branka Crnković-Stumpf
Student: Natalija Škudar
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081120707
Rijeka, lipanj, 2014.
SADRŽAJ
1. UVOD ........................................................................................................................... 1
1.1. Problem i predmet istraživanja .............................................................................. 1
1.2. Svrha i cilj istraživanja .......................................................................................... 1
1.3. Struktura rada ........................................................................................................ 1
2. POSLOVNI PLAN ....................................................................................................... 3
2.1. Definicija i obilježja poslovnog plana ................................................................... 3
2.2. Sadržaj poslovnog plana ........................................................................................ 6
2.3. Korisnici poslovnog plana ................................................................................... 13
2.4. Ocjena poslovnog plana financijskim pokazateljima poslovanja ........................ 15
3. PLAN POSLOVANJA PODUZEĆA KOMUNALAC D.O.O. ................................. 19
3.1. Opis poduzeća ..................................................................................................... 19
3.2. Ciljevi i poslovna politika poduzeća ................................................................... 23
3.3. Izvori i upotreba kapitala ..................................................................................... 26
3.4. Plan investicija poduzeća .................................................................................... 27
3.4.1. Vodovod ........................................................................................................ 28
3.4.2. Odvodnja ...................................................................................................... 30
3.4.3. Pročišćenje otpadnih voda ........................................................................... 31
3.4.4. Razvoj, investicije i tehnička kontrola .......................................................... 32
3.4.5. Tržnica .......................................................................................................... 33
3.4.6. Čistoća .......................................................................................................... 33
3.4.7. Mehanička radiona ....................................................................................... 34
3.4.8. Parkiranje ..................................................................................................... 34
3.4.9. Pogrebne usluge ........................................................................................... 35
3.4.10. Održavanje groblja i građevinska grupa groblje ....................................... 35
3.4.11. Sektor ekonomskih poslova ......................................................................... 36
3.5. Planirani broj zaposlenih i kvalifikacijska struktura ........................................... 36
3.6. Proračun amortizacije .......................................................................................... 38
3.7. Planirani prihod, rashod i dobit (gubitak) ............................................................ 40
3.8. Planirani ukupni prihod ....................................................................................... 42
3.9. Planirani ukupni rashodi ...................................................................................... 43
4. ANALIZA PLANA POSLOVANJA PODUZEĆA OSTVARENIM REZULTATIMA ............................................................................................................ 47
4.1. Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzeća ......................................... 47
4.2. Analiza plana poslovanja financijskim pokazateljima ........................................ 49
4.3. Analiza planiranih i ostvarenih prihoda............................................................... 54
4.4. Analiza planiranih i ostvarenih rashoda .............................................................. 56
4.5. Realizacija „Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture“ 58
5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 61
LITERATURA ............................................................................................................... 63
POPIS TABLICA ........................................................................................................... 64
1
1. UVOD
Unutar uvoda definiran je problem i predmet istraživanja, svrha i cilj istraživanja, te
struktura rada.
1.1. Problem i predmet istraživanja
Problem istraživanja diplomskog rada je izrada plana poslovanja, te utvrđivanje
njegovog doprinosa ostvarenju rezultata poduzeća. Istraživanje toga problema vršit će
se na poduzeću Komunalac d.o.o. Bjelovar, pomoću njihovog plana poslovanja za 2012.
godinu koji oni izrađuju za svaku godinu. Iz navedenog problema istraživanja proizlazi
predmet istraživanja, a to je analiza plana poslovanja i ostvarenih rezultata komunalnog
poduzeća.
1.2. Svrha i cilj istraživanja
Svrha ovog istraživanja je prikaz sadržaja plana poslovanja poduzeća koristeći se
stvarnim podacima i konkretnim brojkama nekog poduzeća, a u ovom istraživanju to je
komunalno poduzeće iz Bjelovara. Cilj ovog istraživanja je utvrditi korisnost izrade
jednogodišnje plana poslovanja, ali i analizirati da li su ostvarena planirana ulaganja,
prihodi, rashodi, poslovni rezultat, broj zaposlenika i sve ostalo što je planirano za
2012.godinu.
1.3. Struktura rada
Struktura ovog diplomskog rada, odnosno rezultati istraživanja prikazani su unutar pet
međusobno povezanih poglavlja.
Prvo poglavlje je „Uvod“, unutar kojega je navedeno koji je problem i predmet
istraživanja, zatim svrha i cilj istraživanja ovog diplomskog rada, te sama struktura rada.
Drugo poglavlja jest „Poslovni plan“ u kojem je definiran i ukratko opisan poslovni
plan, navedena su njegova obilježja, prednosti i nedostaci, te njegovi najčešći korisnici.
Zadnja točka ovog poglavlja odnosi se na financijske pokazatelje koji se koriste za
ocjenu poslovnog plana.
U okviru trećeg poglavlja naziva „Plan poslovanja poduzeća Komunalac d.o.o.
Bjelovar“ izneseni su podaci plana poslovanja koji se odnose na investicije u
2
djelatnosti poduzeća, planirane prihode, rashode i financijski rezultat za djelatnosti,
proračun amortizacije, izvore kapitala, planirani broja zaposlenih po djelatnostima i
drugo.
U četvrtom poglavlju „Analiza plana poslovanja poduzeća ostvarenim rezultatima“
izvršena je usporedba planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda po djelatnostima
komunalnog poduzeća, izračunati su osnovni financijski pokazatelji poslovanja i
pokazatelji ocjene poslovnog plana, te je analizirana realizacija investicije u program
izgradnje objekata komunalne infrastrukture.
Peto poglavlje jest „Zaključak“ u kojem su izneseni najvažniji elementi do kojih se je
došlo istraživanjem i analizom podataka.
3
2. POSLOVNI PLAN
Unutar ovog poglavlja definirat će se poslovni plan i navesti njegova najbitnija
obilježja. Nadalje će biti riječi o njegovom sadržaju, a zatim će se spomenuti i tko su
njegovi najčešći korisnici. Na kraju ove cjeline navesti će se i opisati koji su financijski
pokazatelji koji se koriste za ocjenu poslovnog plana poduzeća.
2.1. Definicija i obilježja poslovnog plana
Poslovni plan je sistemski prikaz planiranih ciljeva i aktivnosti poduzeća u određenom,
najčešće višegodišnjem periodu. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 208) Svrha je poslovnog
plana je definirati ciljeve poduzeća, uzimajući u obzir i pojedine ciljeve vlasnika
(dioničara) i glavnog menadžmenta. (Gulin i dr, 2012., p. 186) Poslovni plan je važan
dokument jer prikazuje ulaganje koje poduzeće planira ostvariti u određenom razdoblju,
te također pruža opcije u promjenjivim situacijama.
On jest: (Škrtić i Mikić, 2011., p. 208)
1. analitičko sredstvo- sadržava informacije koje služe kao temelj artikuliranja i
definiranja poduzetničke vizije, misije i strategije poslovanja
2. sintetičko sredstvo- jednom prikupljeni podaci integriraju se kako bi pružili podršku
poslovanju, pretvarajući viziju poduzeća u strategiju poslovanja
3. komunikacijsko sredstvo- zaposlenima u poduzeću poslovni plan je fokus njihovih
aktivnosti, dok od eksternih korisnika nastoji uglavnom privući pozornost i kapital
4. poziv na akciju- pruža detaljnu listu aktivnosti koje treba poduzeti, zadataka koje
treba izvršiti i rezultata koje treba postići ako poduzetnik želi realizirati svoju ideju.
Poslovni plan je pisani projekt pomoću kojeg se analiziraju čimbenici poslovne politike,
pravci razvoja i pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća. Osnova izrade poslovnog
plana su strateške odrednice. Stoga se poslovni planovi trebaju temeljiti na sljedećim
strateškim odrednicama: (Škrtić i Mikić, 2011., p. 209)
1. misiji poduzeća
2. viziji poduzeća
4
3. strategiji poslovanja
4. strateškim ciljevima poduzeća.
Misija poduzeća označava osnovnu funkciju poduzeća i ona je različita za svako
poduzeće. Dobro definirana misija je temelj za izvođenje ciljeva, strategije i planova.
(Buble, 2006., p. 122) Vizija poduzeća odnosi se na zamišljanje budućeg stanja nekog
poduzeća. Vizija se može najjednostavnije definirati kao jasna predodžba budućih
događaja (budućnosti), odnosno dugoročni željeni rezultat unutar kojega su zaposlenici
slobodni identificirati i rješavati probleme koji su na putu njezina ostvarenja. (Buble,
2006., p. 122) Iz vizije poduzeća definiraju se strategija, odnosno način ostvarivanja
misije i vizije poduzeća,te strateški ciljevi. Strategija obuhvaća donošenje odluke o :
(Škrtić i Mikić, 2011., p. 210)
1. odabiru industrije i tržišne niše (odabiru tržišnog segmenta i tržišnog udjela koji se
želi postići)
2. poslovanju i proizvodima poduzeća
3. definiranju uloge i zadatka svakog proizvoda poduzeća (zbog čega ga poduzeće
proizvodi)
4. određivanju kvalitete i načina proizvodnje
5. identificiranju konkurencije
6. definiranju dvije ili tri konkurentne prednosti koje poduzeće ima ili planira imati u
usporedbi s konkurentima.
Nadalje slijedi postavljanje strateških ciljeva. Pritom treba istaknuti da ciljevi trebaju
biti: jasni, mjerljivi, realistični, vrijedni, definirani (s rokom izvršenja), ali i „dovoljno
izazovni“. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 210) Za ostvarenje izazovnih ciljeva potrebno je
maksimalno angažirati resurse poduzeća i to ljudske, fizičke, financijske i tehničke.
Za izradu poslovnog plana za dionička društva primjenjuju top menadžment pristup i
pristup široke mase. Glavno je obilježje prvoga da sve odluke u procjeni inputa za
poslovni plan donosi glavni menadžment poduzeća (predsjednik poduzeća i
5
potpredsjednici ili pomoćnici direktora za pojedine funkcije poduzeća). (Gulin i dr.,
2012., p. 187) Suprotno tome, pristup „široke mase“ dopušta menadžmentu na svim
razinama poduzeća procjenu inputa poslovnog plana. (Gulin i dr., 2012., p. 187) Iz
svega navedenog može se zaključiti da prvi pristup obilježava legitimnost kod izrade
poslovnog plana, dok je kod drugog pristupa prilikom izrade poslovnog plana moguć
utjecaj srednjeg, ali i nižeg menadžmenta. Svaki poslovni plan ima svoje prednosti i
nedostatke. Obično se ističu četiri dobre strane ili prednosti poslovnog plana, a to su:
(Gulin i dr., 2012., p. 187)
1. osigurava smjernice,
2. motivira zaposlene,
3. koordinira aktivnosti, i
4. pomaže u procjeni ostvarenog.
Smjernice menadžerima pomažu dok donošenja odluka kako bi mogli ostvariti
postavljene ciljeve poduzeća. Motiviranost zaposlenika i menadžera bitna je kod
pripreme i ostvarenja poslovnog plana jer motivirani radnik uvijek nastoji maksimalno
doprinijeti uspješnosti poduzeća. Jedna od prednosti poslovnog plana je i koordiniranje
djelovanja srednjeg i nižeg menadžmenta. Poslovni plan također pomaže i u procjeni
ostvarenosti cilja poduzeća, na način da se uspoređuju planirani i ostvareni rezultati na
temelju čega se utvrđuju ono što je izvršeno i ono što je potrebno poboljšati. Nedostaci
plana mogu se svrstati u nekoliko točaka: (Gulin i dr., 2012., p. 187)
1. plan može imati ograničavajuće djelovanje,
2. može demoralizirati zaposlene, i
3. gubi se poticaj za kontrolom troškova.
Na ograničavajuće djelovanje ostvarivanja ciljeva poduzeća može utjecati situacija kada
poduzeće slijedi nerealan plan. Slijeđenje nerealnog plana može dovesti do
demoraliziranja zaposlenih i menadžmenta. Nadalje na ciljeve poduzeća može se
negativno odraziti i nerealno planiranje troškova što za sobom povlači i gubitak poticaja
kontroliranja troškova.
6
2.2. Sadržaj poslovnog plana
Tri su glavna poglavlja poslovnog plana: (Bangs, 1998., p. 6)
1. poduzeće
2. financijski podaci
3. dodatni dokumenti.
Svako od ova tri poglavlja se još raščlanjuju na potpoglavlja. Dakle, prvo poglavlje
poslovnog plana naziva se poduzeće, a neka od njegovih potpoglavlja su opis poduzeća,
proizvod, tržište, konkurencija, lokacija, zaposlenici i sl. Cilj prvog poglavlja poslovnog
plana je objasniti: (Bangs, 1998., p. 9)
1. čime se poduzeće bavi (osnovna djelatnost- misija sadašnja i/ili buduća)
2. koje proizvode i/ili usluge namjerava nuditi
3. na kojim tržištima namjerava djelovati, koja je njegova veličina i koliko očekuje da bi
bio njegov udio na njima
4. zašto na tim tržištima može biti bolji od svoje konkurencije
5. zašto je izabrao sadašnju lokaciju za poslovanje
6. koje poslovodstvo i zaposlenike ima, ili bi trebao imati, za poslovanje
7. zašto će traženi novac od zajma ili ulaganja u glavnicu učiniti njegov posao još
profitabilnijim
Ovih sedam točaka predstavljaju poslovnu politiku nekog poduzeća koja ukazuje na
smjer i omogućuje stabilnost posla pa im je potrebno posvetiti puno pažnje.
Kod opisa poduzeća kao jednog od potpoglavlja poduzeća potrebno je definirati glavnu
djelatnost poduzeća. Poznavanje djelatnosti poduzeća i načina na koji posluje
omogućuje planiranje dobiti. (Bangs, 1998., p. 10) Nakon opisa poduzeća slijedi opis
proizvoda ili usluga koje poduzeće nudi, te je unutar to potpoglavlja potrebno navesti
zašto je proizvod/usluga poduzeća bolji u odnosu na konkurenciju, po čemu se razlikuje
7
u odnosu na konkurenciju, koje su koristi proizvoda i slično. Kako bi poduzeće ostvarilo
poslovni uspjeh mora zadovoljiti potrebe i želje tržišta, te je stoga tržište sljedeće
potpoglavlje. U ovom dijelu poslovnog plana iznosi se plan marketinga- plan unutar
plana. (Bangs, 1998., p. 17) Prvi je posao- definirati svoja ciljna tržišta. (Bangs, 1998.,
p. 17) Poduzeća mora dobro poznavati svoje tržište i imati dovoljnu količinu kupaca
kako bi uspješno napredovalo. U središtu marketinga je kupac, te on također ulazi u
plan marketinga koji se uključujuću kupce sastoji od osam dijelova. Ostalih sedam
dijelova plana marketinga čine: koristi proizvoda, prodaja i distribucija, konkurencija,
pozicioniranje, publicitet i promocija, određivanje prodajne cijene, poslovni ciljevi i
proračun, te marketinške strategije.
Što se tiče istraživanja tržišta kupaca potrebno je istražiti tko su stalni kupci
konkurencije, također je moguća i demografska podjela tržišta kod koje se kupce dijeli
prema dobi, spolu, zanimanju, bračnom statusu, obrazovanju i slično, što može dovesti
do bolje pozicije poduzeća u odnosu na konkurenciju. Koristi proizvoda predstavlja ono
što kupac kupuje, kupujući određeni proizvod ili uslugu. Ovdje važnu ulogu ima
istraživanje i analiza tržišta s obzirom da na taj način otkrivamo što kupci stvarno žele i
doznajemo što za njih predstavlja korist nekog proizvoda. U istraživanju tržišta
poduzećima mogu pomoći vladine agencije i institucije, tečajevi marketinga u lokalnim
poslovnim školama, poslovno udruženje. (Bangs, 1998., p. 21) Kako bi poduzeću bilo
lakše formirati ponudu bitno je da se koncentrira na koristi za kupca.
Dio plana marketinga je i prodaja i distribucija. Strategija prodaje i distribucije počiva
na jednostavnoj ideji- učinite kupovanje pristupačnim i jednostavnim. (Bangs, 1998., p.
23) Konkurencija je sljedeći bitan dio plana marketinga gdje je potrebno saznati tko su
konkurenti poduzeća, koja to poduzeća prodaju proizvode ili usluge proizvodu
poduzeća, te opskrbljuju iste kupce. Plan marketing obuhvaća i pozicioniranje,
publicitet i promociju, što je već ranije spomenuto. Pozicioniranje je marketinška
metoda kojom se određuje tržišna niša koju poduzeće treba zauzeti i time način
promicanja svojih proizvoda i usluga u odnosu na konkurenciju i ostale faktore. (Bangs,
1998., p. 24) Ono je posebno značajnu za mala poduzeća koja nisu dovoljno snažna da
prebrode veće marketinške pogreške.
8
Ideja pozicioniranja je razlikovati se od konkurencije, znati što konkurencija namjerava
(zato ju je potrebno dobro proučiti), tko su kupci i što oni žele, a da to konkurencija
nema. (Bangs, 1998., p. 24) Što se tiče promocije na tržištu ona za poduzeće predstavlja
najpouzdaniji način ostvarivanja dobiti i udjela na tržištu. Kod odlučivanja poduzeća o
načinu promoviranja potrebno je izbjegavati tri pogrešna mišljenja. Prvo pogrešno
mišljenje je da se može pouzdati u usmenu reklamu. (Bangs, 1998., p. 24) Takvo
mišljenje ne predstavlja ništa drugo nego ispriku za neulaganje u reklamu. Drugo
pogrešno mišljenje jest da je samo visokokreativno i visokoučeno reklamiranje
učinkovito. (Bangs, 1998., p. 25) Treće pogrešno mišljenje je da se može uštedjeti
novac ako reklamiranje poduzeće radi samo. (Bangs, 1998., p. 25)
Kao šesta točka plana marketinga dolazi određivanje prodajne cijene. Nedostatak
hrabrosti u određivanju cijene najveća je pojedinačna marketinška pogreška koju čine
vlasnici malih poduzeća. (Bangs, 1998., p. 26) Prodajne cijene koje je poduzeće
postavilo za svoju robu i usluge ne bi smjele sadržavati samo cijenu proizvoda ili
usluge, već i vrijednost neopipljivog faktora, a to je imidž. (Bangs, 1998., p. 27)
Pretposljednja točka plana marketinga jesu poslovni ciljevi i proračun. Svaka stavka
proračuna, pa i ona za reklamu ovisi o poslovnim ciljevima poduzeća, stoga je bitno da
se proračun marketinga poveže s ukupnim poslovnim ciljevima i planovima.
Najsigurniji je put imati plan prihoda iz prodaje i planiranu dobit, te zatim suprotnim
smjerom doći do marketinškog proračuna potrebnog za ostvarenje tih planiranih
veličina. (Bangs, 1998., p. 28) Posljednja točka plana marketinga odnosi se na
marketinške strategije. Ono što treba sadržavati marketinška strategija poduzeća jest
usmjerenost na kupce, te jasna i potpuna komunikacija s tržištem i zaposlenicima.
(Bangs, 1998., p. 29)
Lokacija je četvrto potpoglavlje u okviru poduzeća. Ona je također bitna za poslovanje
poduzeća i kod njezinog odabir treba biti oprezan. Kod odabira lokacije ne treba se
povoditi niskom cijenom najma ili prodajne cijene poslovnog prostora jer nju određuje
tržište, te je ona u većini slučajeva niska zbog slabe potražnje za dotičnom lokacijom.
Ako je poduzeće pronašlo svoje tržište i ustanovilo da je dovoljno veliko, te da na
njemu postoje mogućnosti širenja, sljedeći korak je upoznati svoju konkurenciju- i to
9
direktnu (čije je poslovanje slično određenom poduzeću) i indirektnu. (Bangs, 1998., p.
32) Tri su trenutka kada treba voditi brigu o konkurenciji: (Bangs, 1998., p. 32)
1. Kada se planira osnovati ili kupiti poduzeće, ili kada se planira širenje na tržište koje
je novo za poduzeće. Bolje je najprije dobro sve ispitati, a zatim sjesti s ulagačima i
bankarima. Budući da u poslovanju ima vrlo malo novih stvari, većina tržišta na koje
neko poduzeće cilja vjerojatno su već zauzeta. Ako poduzeće misli da je našlo potpuno
novo, netaknuto tržište, treba razmisliti pažljivo prije nego što stupi na njega. Ako tamo
nema konkurencije, nešto nije u redu. Vjerojatno to tržište i ne treba proizvode ili
usluge tog poduzeća.
2. Kada se kao konkurencija pojavljuje novo poduzeće. Rezultat je sigurno smanjenje
posla (tržišta) na kojem je do sada određeno poduzeće djelovalo. Nova konkurencija
može doći od direktnih konkurenata (starih i novih). Konkurencija može (indirektno)
doći i izvan djelatnosti poduzeća.
3. U svim ostalim situacijama, dakle uvijek. Stalno praćenje konkurencije jeftina je i
efikasna strategija zadržavanja svojih kupaca. Iako je, da bi se preživjelo, vrlo važno
stalno pratiti konkurenciju, još je važnije prije nje prepoznati i iskoristiti nove
mogućnosti zarade koje tržište nudi. Stalno istraživanje tržišta omogućuje poduzeću da
bude uvijek ispred konkurencije, nove ili stare.
Cilj ovog dijela poslovnog plana jest da uputi poduzeće kako da preuzme dobre poteze
svojih konkurenata, a izbjegne njihove pogreške. (Bangs, 1998., p. 33) Pažljiva analiza
konkurencije može dovesti poduzeće do toga da mora izmijeniti svoju osnovnu misiju
ili samo neke postojeće poslovne aktivnosti kako bi postalo konkurentnije. (Bangs,
1998., p. 33)
Bitan dio poslovnog plana poduzeća odnosi se i na poslovodstvo. Rezultati različitih
studija koje su se bavile razlozima neuspjeha malih poduzeća pokazuju da 98 %
neuspjeha potiče od slabog poslovodstva. (Bangs, 1998., p. 35) Ostalih 2% izazvano je
čimbenicima izvan njegove kontrole. (Bangs, 1998., p. 35) Ne postoji lijek protiv
nesposobnosti, ali postoje dva načina kako da se neiskustvo i/ili nedovoljno iskustvo
umanje: samostalno stjecanje potrebnog iskustva, uzimanje partnera ili zapošljavanje
osobe i s potrebnim iskustvom. (Bangs, 1998., p. 35)
10
Zaposlenici su nakon poslovodstva sljedeći bitan dio na kojeg poduzeće treba obratiti
pažnju kod izrade poslovnog plana. Vrijedilo bi angažirati poslovnog savjetnika da
poduzeću postavi organizaciju, pomogne pri zapošljavanju i izobrazbi ljudi te da ga
nauči kako njima upravljati. (Bangs, 1998., p. 40) Pretposljednji dio poslovnog plana
vezan uz poduzeće odnosi se na upotrebu i očekivani učinak zajma odnosno ulaganja.
Ovaj dio poslovnog plana je važan bez obzira da li se traži zajam, suvlasnik ili se
planira samostalno financirati pothvat. (Bangs, 1998., p. 41)
Prvo poglavlje poslovnog plan poduzeća završava sa sažetkom. Svrha ovog dijela je da
se sažmu svi podaci izneseni u prvom poglavlju poslovnog plana. (Bangs, 1998., p. 43)
njime se provjerava da li različiti dijelovi plana imaju smisla, da li se logično i suvislo
nadopunjuju te da li će na čitatelja ostaviti dojam da je projekt i plan ostvariv i unosan.
(Bangs, 1998., p. 41)
Drugo poglavlje poslovnog plana čine financijski podaci. Prvi korak prema uspjehu je
ustanoviti takvo knjigovodstvo koje daje sirove podatke za izradu pet financijskih
izvještaja (bilance, izvještaja o točki pokrića, izvještaja o dobiti, izvještaja o novčanim
tokovima i izvještaja o odstupanjima). (Bangs, 1998., p. 47) Spomenuti financijski
izvještaji osnova su poslovnog planiranja, ali ne moraju biti jako detaljni. Najčešći
problemi s kojima se suočavaju mnoga poduzeća jest istovremeno održavanje i
profitabilnosti i likvidnosti. Svrha planiranog izvještaja o dobiti i planiranog izvještaja o
novčanim tokovima jest da pomogne da se na vrijeme uoče ovi problemi i riješe-
pribavljanjem novog kapitala ili nekim drugim načinom financiranja. (Bangs, 1998., p.
49) Prvi podnaslov drugog poglavlja odnosi se na izvore i upotrebu kapitala. On je
potreban kod izrade prijedloga za financiranje i predstavlja ponovno iznošenje brojki
koje su navedene kod potpoglavlja naziva Upotreba i očekivani učinak zajma. Nadalje
kao drugi podnaslov vezan uz financijske podatke dolazi popis opreme. On daje uvid u
troškove deprecijacije, pomaže u pitanjima osiguranja te imovine, te sprječava da
rezervacije za zamjenu dijelova te imovine postanu preniske. (Bangs, 1998., p. 51)
također popis opreme pomaže kod izrade proračuna troškova poslovanja poduzeća.
Sljedeći podnaslov se odnosi na jedan od pet financijskih izvještaja, na bilancu. Ona
pokazuje kakva je likvidnost poduzeća i kolika je vlasnička glavnica u određenom
trenutku. (Bangs, 1998., p. 49) Sljedeći izvještaj koji je također važan za poslovni plan
11
jest izvještaj o točki pokrića i čini četvrti podnaslov drugog poglavlja. Izvještaj o točki
pokrića pokazuje koliki je prihod od prodaje potreban da bi se pokrili fiksni i varijabilni
troškovi. (Bangs, 1998., p. 49) Taj izvještaj je temeljen na dva izvještaja, a to su
izvještaj o dobiti i izvještaj o novčanim tokovima o kojima će se u nastavku govoriti.
Nakon izvještaja o točki pokrića slijedi planirani izvještaj o dobiti kao novi podnaslov
poglavlja Financijski podaci te on nadopunjuje bilancu poslovnog plana. Izvještaj o
dobiti daje dinamičku sliku poduzeća u određenom vremenskom razdoblju. (Bangs,
1998., p. 61) Financijski izvještaji koji prikazuju buduće razdoblje zovu se proforma ili
planirani financijski izvještaji. (Bangs, 1998., p. 61) Planirani izvještaj o dobiti je
procjena i proračun troškova i dobiti u bližoj ili daljoj budućnosti. (Bangs, 1998., p. 61)
Što je duže razdoblje za koje se planira, manja je preciznost plana. Kod planiranja
izvještaja o dobiti potrebno je podcijeniti planirani prihod od prodaje, te istovremeno i
precijeniti troškove. Pri izradi plana potrebno je sve pretpostavke navesti u bilješke
koje će kasnije služiti kao podsjetnik kako se je došlo do određenih planiranih brojeva.
Planirani izvještaj o dobiti bilo bi dobro pregledati svaka tri mjeseca radi provjere
aktualnosti izvještaja, ali i zbog mogućih korekcija poslovanja ukoliko je potrebno.
Neovisno o tome da li se neko poduzeće nalazi na početku poslovanja ili posluje dugo,
osnovu njegovog financijskog planiranja čini plan prihoda od prodaje.
Nakon planiranog izvještaja o dobiti dolazi planirani izvještaj o novčanim tokovima kao
još jedan u nizu podnaslova drugo poglavlja poslovnog plana. Planirani izvještaj o
novčanim tokovima je proračun potreba za novcem i pokazuje kako novac ulazi i izlazi
iz poduzeća u određenom vremenskom razdoblju. (Bangs, 1998., p. 72) Kada bi se
prilikom planiranja morao odabrati jedan financijski izvještaj, najbolji odabir bio bi
izvještaj o novčanim tokovima koji predstavlja najjače financijsko oruđe. Taj izvještaj,
odnosno planiranje novčanih tokova može pomoći novom poduzeću na način da propast
pretvori u uspjeh, dok kod već postojećih poduzeća može pretvoriti stagnaciju u rast.
Putem planiranog izvještaja se također može vidjeti i učinak na poslovanje poduzeća, te
ono može uvidjeti optimalan način financiranja, ali i minimizirati potrebu za zajmom
što ujedno znači i smanjenje troška kamate. Izvještaj o novčanim tokovima bavi se
samo stvarnim novčanim primicima i izdacima. (Bangs, 1998., p. 73) U okviru drugog
poglavlja poslovnog plana kao financijski podaci mogu se koristi i prošli financijski
12
izvještaji. Prošli financijski izvještaji pokazuju što se dogodilo u prošlosti i integralni su
dio poslovnog plana poduzeća. (Bangs, 1998., p. 81) Novom ulagaču obično su
dovoljne bilance i izvještaj o dobiti za prethodne tri godine. (Bangs, 1998., p. 81) Prošle
porezne prijave treći su važan izvor financijskih podataka. (Bangs, 1998., p. 81) Budući
da se popunjavaju najmanje jednom godišnje, one sažimaju koliko se zaradilo, kako se
to učinilo i koji su troškovi pritom bili priznati. (Bangs, 1998., p. 81)
Prije sažetka kao posljednjeg podnaslova kako prvog tako i drugog poglavlja potrebno
je još objasniti i peti financijski izvještaj koji se koristi kod poslovnog plana, a to je
izvještaj o odstupanjima. Izvještaj o odstupanjima je direktna kontrola poslovanja
poduzeća. (Bangs, 1998., p. 82) Izvještaj o odstupanjima mora se raditi periodično,
najmanje jednom mjesečno, ako želimo da bude djelotvoran. (Bangs, 1998., p. 82) Kao
što je nekoliko rečenica proje spomenuto drugo poglavlje završava sa sažetkom. I
izuzetkom prošlih financijskih izvještaja, koji su posljedica prijašnjih odluka, poglavlje
Financijski podaci naglašava važnost poznavanja osnovnih ciljeva poduzeća kao prvog
koraka u izradi financijskih planova. (Bangs, 1998., p. 88)
Kao treće poglavlje poslovno plana dolaze dodatni dokumenti. Unutar tog poglavlja
poduzeće ima mogućnost priložiti dokumente koji mogu dati jačinu podacima
navedenim u poslovnom planu. Predlažemo sljedeće dokumente: (Bangs, 1998., p. 95)
1. biografija- vrlo značajno
2. osobna sposobnost zaduživanja
3. ponude dobavljača ili kalkulacije
4. pisma namjere budućih kupaca
5. preporuke pouzdanih ljudi koji vas poznaju
6. ugovori o lizingu ili kupovini/prodaji
7. pravni dokumenti koji se odnose na poduzeće
8. popis stanovništva/demografski podaci.
13
2.3. Korisnici poslovnog plana
Primarni korisnik planskih upravljačkih izvještaja je menadžment poduzeća. (Gulin i
dr., 2012., p. 216) Svi upravljački izvještaji uključujući i financijski plan usmjereni su
prema glavnom menadžmentu. Glavni menadžment koristi se upravljačkim izvještajima
u dvije svrhe: 1) ukupan financijski plan služi mu za analizu djelotvornosti odnosno
sposobnosti ispunjavanja postavljenih ciljeva, kao i za analizu i eliminaciju odstupanja;
2) izvještaj o izvršenju centara odgovornosti služi mu kao podloga za nagrađivanje ili
pozivanje na odgovornost menadžera tih centara glede njihove djelotvornosti
(ispunjenje cilja) i uspješnosti (rezultata). (Gulin i dr., 2012., p. 216) Kao značajan
planski upravljačkih izvještaja javljaju se dioničari, premda se za njih izvještaji
primarno ne sastavljaju.
Međutim, na godišnjoj skupštini dioničarskog poduzeća dioničari mogu zahtijevati
master plan ili izvještaje o izvršenju centara odgovornosti. (Gulin i d.r, 2012., p. 216)
Korisnici upravljačkih izvještaja mogu biti, osim dioničara, i neki vanjski korisnici iz
skupine „ostali“ prema modelu interakcije ciljnih skupina. (Gulin i dr., 2012., p. 216)
To mogu biti npr. kupci, dobavljači, banke, revizijske tvrtke, razne agencije, znanstvene
institucije, ali i opća javnost. (Gulin i dr., 2012., p. 216)
Glavni korisnici poslovnog plana jesu: (Škrtić i Mikić, 2011., p. 223)
1. poduzetnici
2. kreditori - banke
3. potencijalni partneri
4. ulagači (FFF) u kapital poduzeća – dioničari
5. poduzetnikov tim
6. društvena zajednica
7. država.
Najveće koristi od poslovnog plana imaju poduzetnici jer im on pruža mogućnosti da
odrede što žele postići i kako i kada to žele. U njemu se nalaze temeljne smjernice za
14
pokretanje, financiranje, organiziranje, vođenje, razvijanje i kontrolu poduzetničkog
pothvata. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 223) Što se tiče kreditora, oni žele zanati kako će im
biti vraćena uložena sredstva koja su odobrili, te iz zanima i sigurnost uloženog novca.
Stoga kreditori rabe poslovni plan kako bi provjerili iz čega poduzeće namjerava vratiti
glavnicu i kamate i je li to u stanju učiniti na vrijeme. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 223)
također ih zanima novčani tijek poduzeća i da li će njegov menadžer ostvariti ono što je
zacrtano. Prilikom odobravanja kredita banke moraju, poradi zaštite svojih dioničara i
poštivanja zakona, odgovorno upravljati novcem, koristiti se zakonom propisanim
metodama procjene kvalitete plasmana i osigurati da se odobrena sredstva naplate.
(Škrtić i Mikić, 2011., p. 223)
Poslovni plan je referentna slika poslovnoga i financijskoga ugleda poduzeća, pa se na
temelju njega traže partneri za zajednička ulaganja, različite oblike udruživanja, širenje i
razvoj postojeće djelatnosti te za moguću diverzifikaciju – ulazak u nova proizvodna ili
uslužna područja. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 224)
Ulagači u kapital novih poduzeća često se nazivaju „3F“ (FFF): prijatelji (friends),
obitelj (family) i naivci (fools). (Škrtić i Mikić, 2011., p. 224) Oni vrše ulaganje u
kapital društva, a zarada im ovisi o uspješnosti poduzeća. Njima poslovni plan pomaže
kako bi uvidjeli koliki profit proizlazi iz uspjeha poduzeća i kako bi procijenili rizike.
Mnogi investitori u privatni kapital (fondovi za ulaganje u privatna poduzeća i tvrtke u
osnivanju), zbog visokog rizika traže visoke stope povrata svojih investicija (i više od
30%), te ih zanima kako će projekt uspjeti i na koji će se način ostvariti ambiciozna
obećanja zarade. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 224)
Društvena zajednica (na različitim razinama) također je zainteresirana za poslovni plan,
posebice ako djelatnost koja se njima elaborira može bitno utjecati na društveno-
gospodarski razvoj i okoliš. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 224) poslovni plan je i temeljna
referenca poduzeća odnosno poduzetnika za sklapanje poslovnih ugovora s državnim
organima (državna nabava) te za uključivanje u različite državne i međunarodne
fondove za poticanje i razvoj poduzetništva. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 224)
15
2.4. Ocjena poslovnog plana financijskim pokazateljima poslovanja
Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća predstavljaju nositelje informacija koji su
potrebni kako bi se uspješno upravljalo poslovanjem. Poduzetnici u malim i srednjim
poduzećima, kao i menadžeri u velikim poduzećima, zainteresirani su za sve aspekte
financijske analize jer se mora osigurati i kratkoročna i dugoročna financijska stabilnost
poduzeća. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 225) Također je potrebno osigurati da poduzeće
posluje profitabilno kako bi bilo sposobno podmirivati sve obveze i dugoročne i
kratkoročne, te je potrebno osigurati naknade vlasnicima poduzeća u obliku dividende
određeni iznos akumulacije odnosno zadržanu dobit što će omogućiti poduzeću da se
razvija.
U ekonomskoj teoriji danas financijske pokazatelje efikasnosti poslovanja i efikasnosti
financiranja najčešće klasificiramo u ove skupine pokazatelja: (Škrtić i Mikić, 2011., p.
225)
1. pokazatelji likvidnosti - mjere sposobnost poduzeća da podmiri svoje dospjele
kratkoročne obveze
2. pokazatelji zaduženosti - mjere koliko se poduzeće financira iz tuđih izvora sredstava
3. pokazatelji aktivnosti - mjere kako efikasno poduzeće upotrebljava svoje resurse
4. pokazatelji ekonomičnosti - mjere odnos prihoda i rashoda, tj. pokazuju koliko se
prihoda ostvari po jedinici rashoda
5. pokazatelji profitabilnosti - mjere povrat uloženoga kapitala, što se smatra najvišom
upravljačkom djelotvornošću
6. pokazatelji investiranja – mjere uspješnost ulaganja u obične dionice.
Uspješno upravljanje poduzećem uključuje dva osnovna kriterija poslovanja: (Škrtić i
Mikić, 2011., p. 226)
1. kriterij sigurnosti (likvidnost, financijska stabilnost i zaduženost)
2. kriterij uspješnosti ili efikasnosti (ekonomičnost i profitabilnost).
16
Pokazatelji likvidnosti se koriste kako bi se utvrdilo da li je poduzeće sposobno
podmirivati kratkoročne što je važno kreditorima, ali i poslovnim partnerima poduzeća.
Najčešće se rabe sljedeći pokazatelji likvidnosti: koeficijent trenutne likvidnosti,
koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent financijske
stabilnosti. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 226) Koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje s
koliko novca neko poduzeće raspolaže za podmirivanje trenutnih kratkoročnim obveza.
Koeficijent ubrzane likvidnosti pokazuje sposobnost tvrtke da u kratkom roku udovolji
hitnim potrebama za gotovinom. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 227) Dobiveni koeficijent
ubrzane likvidnosti bi se trebao biti oko 1, a ukoliko je niži od 1 poduzeću je ugrožena
sposobnost plaćanja. Koeficijent opće ili tekuće likvidnosti je pokazatelj likvidnosti koji
se najčešće koristi, a pokazuje s koliko kratkoročne imovine je pokriveno jedinica
kratkoročnih obveza. U situaciji kada poduzeća drže određenu razinu stalnih zaliha
unutar svoje kratkoročne imovine taj koeficijent mora biti najmanje 1,3, a kada
poduzeće ima veliku količinu zaliha poželjno je da iznosi oko 2.
Pokazatelji zaduženosti još se nazivaju i pokazateljima poluge i solventnosti, a
najčešći su koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja, koeficijent
financiranja, koeficijent pokrića troškova kamata, faktor zaduženosti. Koeficijent
financijske stabilnosti i financijska poluga. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 228) Koeficijent
zaduženosti još se naziva i stupanj ukupne zaduženosti i indikator je kreditne
sposobnosti koji govori koliko tuđih sredstava poduzeće radi u svom poslovanju. (Škrtić
i Mikić, 2011., p. 228) Što je stupanj zaduženosti manji poduzeće ima veću sposobnost
da podmiri svoje obveze, a što je on veći poduzeće ima manju sposobnost podmirivanja
obveza i ako prelazi 70% u većini slučajeva poduzeća odlaze u stečaj.
Koeficijent vlastitog financiranja pokazuje u kojoj mjeri je imovina poduzeća
financirana od strane dioničara. Visoki koeficijent vlastitog financiranja znači da su u
većoj mjeri imovinu financirali dioničari, a nizak da su u većoj mjeri imovinu financirali
kreditori. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 229) Koeficijent financiranja pokazuje koliko se u
financiranju poslovanja rabi tuđeg kapitala po jedinici vlastitog kapitala. (Škrtić i Mikić,
2011., p. 225) Ovaj pokazatelj bi trebao biti manji, jer što je on veći je rizik za
dioničare, a nikako nije dobro da je veći od 1. Koeficijent pokrića troškova kamata
pokazuje sposobnost poduzeća da podmiri svoje godišnje troškove kamata, odnosno
17
mjeri koliko nisko može profit pasti, a da se ne ugrozi sposobnost poduzeća da plati
godišnje troškove kamata. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 229) za poduzeće je dobro da je
ovaj koeficijent viši jer je manja vjerojatnost da će poduzeću u budućnosti imati
problema s plaćanjem kamata.
Faktor zaduženosti pokazuje koliko je poduzetniku potrebno godina da iz dobiti i
amortizacije (i bez ulaganja u nove investicije) podmiri svoje obveze. (Škrtić i Mikić,
2011., p. 229) Koeficijent financijske stabilnosti pokazuje odnos između ročnosti i
izvora sredstava i imovine u koju su ta sredstva uložena. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 229)
Ovaj pokazatelj treba biti veći od 1, a može biti manji od 1 samo u situaciji kada su
vjerovnici spremni produžiti svoja potraživanja. Financijska poluga pokazuje koliko je
puta ukupna imovina veća od vlastitog kapitala. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 230)
Pokazatelji aktivnosti upućuju na to kako uspješno poduzeće rabi svoju imovinu u
stvaranju prihoda. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 230) Pokazatelji aktivnosti najčešće
uključuju: koeficijent obrtaja ukupne imovine, koeficijent obrtaja zaliha, koeficijent
obrtaja kratkotrajne imovine, koeficijent obrtaja potraživanja od kupaca i trajanje
naplate potraživanja po danima. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 230) Koeficijent obrtaja
ukupne imovine pokazuje koliko se prihoda stvara iz jedne novčane jedinice imovine
kao i koliko je godina potrebno da poduzeće zavrti svu svoju imovinu. (Škrtić i Mikić,
2011., p. 230) Koeficijent obrtaja zaliha pokazuje koliko se puta tijekom godine obrnu
zalihe poduzeća. Koeficijent obrtaja potraživanja od kupaca pokazuje koliko se puta
tijekom godine obrnu potraživanja od kupaca. Trajanje naplate potraživanja pokazuje
koliki je broj dana potreban da se naplate potraživanja od kupaca koja su odobrena
davanjem robnih kredita kupcima.
Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda
ostvari po jedinici rashoda, a računaju se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka.
(Škrtić i Mikić, 2011., p. 231) Najčešće se rabe sljedeći pokazatelji ekonomičnosti:
ekonomičnost ukupnog poslovanja, ekonomičnost poslovanja (prodaje), ekonomičnost
financiranja i ekonomičnost izvanrednih aktivnosti. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 232)
Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja pokazuje odnos ukupnih prihoda i
rashoda poduzeća. Pokazatelj ekonomičnosti poslovanja odnosno prodaje prikazuje
odnos prihoda i rashoda od prodaje. Pokazatelj ekonomičnosti financiranja prikazuje
18
odnos financijski prihoda i rashoda poduzeća. Ekonomičnost izvanrednih aktivnosti
prikazuje odnos izvanrednih prihoda i rashoda poduzeća. Što se tiče pokazatelja
odnosno koeficijenata ekonomičnosti za poduzeće je bolje da oni budu što veći broj.
Pokazatelji profitabilnosti ili rentabilnosti se najčešće koriste i pokazuju sposobnost
menadžera da prihode od prodaje pretvori u profit. Rentabilnost nam govori koji je
povrat na uloženo. (www.poslovni-savjetnik.com) Pokazatelji profitabilnosti mjere
efikasnost menadžmenta tako da stavljaju u odnos ostvarenu dobit ili novčana sredstva s
jedinicom uloženih sredstva (imovine, kapitala, prihoda). (Škrtić i Mikić, 2011., p. 232)
Pokazatelji profitabilnosti su: stopa povrata na prosječni kapital (ROE), stopa povrata
na prosječnu imovinu (ROA), profitabilnost vlasničkog kapitala, profitabilnost prodaje,
profitabilnost imovine, profitna marža i dodatna ekonomska vrijednost (EVA). ROA i
ROE su pokazatelji koji povezuju račun dobiti i gubitka s bilancom. ROE stavlja u
odnos dobit koja pripada dioničarima s ukupnim kapitalom koji posjeduju dioničari i
time pokazuje koliko jedinica dobiti dioničari ostvaruju po jedinici uloženoga kapitala.
(Škrtić i Mikić, 2011., p. 233) ROA stavlja u odnos dobit koja pripada dioničarima s
ukupnom imovinom koju posjeduje poduzeće i pokazuje koliko jedinica dobiti
poduzeće ostvaruje po jednoj jedinici imovine. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 233)
Profitabilnost vlasničkog kapitala pokazuje koliko je lipa profita stvoreno svakom
vlasnikovom kunom uloženom u poduzeće. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 234) Ona mjeri
profitabilnost za vlasnike, a ukoliko je ona niska to ukazuje na nisku zaradu dioničara.
Kada se želi izračunati ukupan postotak profita zarađenog od poduzeća, koristi se omjer
profitabilnosti prodaje, financijski pokazatelj dobiven dijeljenjem neto profita s neto
prodajom. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 234) On pokazuje koliko se lipa dobiti ostvari
svakom kunom prodaje u poduzeću. Profitabilnost imovine pokazuje koliko lipa stvori
poduzeće na svaku kunu uloženu u imovinu. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 235) Ukoliko
poduzeće ima nisku profitabilnost imovine to znači da poduzeće svoju imovinu ne
koristi dovoljno produktivno. Profita marža pokazuje koliko jedinica dobiti poduzeće
ostvaruje po jedinici ostvarenog prihoda. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 235) Što je profitna
marža veća to znači da poduzeće bolje upravlja svojim troškovima. Dodana ekonomska
vrijednost (EVA) mjeri dodatnu ekonomsku vrijednost stvorenu novom investicijom, tj.
19
vrijednost koja je preostala poduzeću nakon plaćanja troškova svih korištenih sredstava.
(Škrtić i Mikić, 2011., p. 235)
Ekonomski analitičari pokazatelje profitabilnosti (rentabilnosti) koriste kao indikatore
upravljačke djelotvornosti, kao mjeru sposobnosti poduzeća za povrat odgovarajućih
ulaganja te kao metodu za predviđanje buduće dobiti. (Vujević i Balen, 2006., p. 38)
Pokazatelji investiranja se koriste za mjerenje uspješnosti ulaganja u dionice
poduzeća. Najčešće se rabe sljedeći pokazatelji investiranja: dobit po dionici, dividenda
po dionici, odnos tržišne cijene i dobiti po jedinici, odnos isplate dividendi i dividendna
profitabilnost dionica. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 237) Dobit po dionici pokazuje zaradu
koja je na raspolaganju vlasnicima običnih dionica. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 237)
Dividenda po dionici pokazuje stvarni novčani primitak za svaku posjedovanu dionicu i
usko je povezana sa zaradom po dionici, no jednostavno na drugi način analizira
ukupnu profitabilnost koja proizlazi iz dioničareva ukupnog ulaganja. (Škrtić i Mikić,
2011., p. 237) Odnos tržišne cijene i zarade po dionici pokazuje koliko je investitor
voljan platiti za svaku kunu zarade. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 237) Odnos isplate
dividendi obuhvaća odnos dividende po dionici i dobiti po dionici i rješava
problematiku detektiranja izvora isplaćivanja dividendi, koje mogu biti isplaćene i/ili iz
ostvarene i/ili iz zadržane dobiti. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 238) Dividendna
profitabilnost dionice pokazuje dividendnu stopu profitabilnosti za obične dioničare po
tekućoj tržišnoj cijeni. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 238)
3. PLAN POSLOVANJA PODUZEĆA KOMUNALAC D.O.O.
Na početku ovog poglavlja ukratko će biti opisano poduzeće Komunalac d.o.o. iz
Bjelovara i djelatnosti kojima se ono bavi. Nadalje će se prikazati plan poslovanja
poduzeća i njegovi proračuni za 2012. godinu.
3.1. Opis poduzeća
Komunalac d.o.o. Bjelovar je gradsko komunalno poduzeće koje je nastalo spajanjem
dvaju pravnih subjekata osnovanih u razdoblju od 1950. do 1960. godine, a koja su
20
obavljala komunalne djelatnosti na području nekadašnje općine Bjelovar. (www.
komunalac-bj.hr) Komunalno poduzeće po nazivom Komunalac osnovano je 1979.g. na
temelju novog Zakona o komunalnim djelatnostima. Kao društvo s ograničenom
odgovornošću Komunalac d.o.o. Bjelovar registriran je početkom 1998.g. i u
stopostotnom je vlasništvu Grada Bjelovara. U poduzeću je zaposleno od 175 do 190
radnika, a godišnji prihod poduzeća iznosi oko 45 milijuna kuna. Ono raspolaže sa
gradskom imovinom vrijednosti oko 200 milijuna kuna, koja se raspoređuje na vlastite
bunare i crpna postrojenja u Delovima, pogon za tehnološku pripremu vode u
Javorovcu, 200-tinjak kilometara vodovodne i oko 100-tinjak kilometara kanalizacijske
i kolektorske mreže na području Grada Bjelovara i dr.
Odlagalište neopasnog otpada Doline je prvo odlagalište u RH izgrađeno prema
važećim zakonskim propisima, a uvažavajući sve mjere zaštite okoliša i predstavlja
budući županijski centar za gospodarenje otpadom koji je udaljen pet kilometara od
središta grada. S obzirom na iskustvo poduzeće se je nametnulokao neizbježan izvođač
programa izgradnja objekata i komunalne infrastrukture na području cijele Bjelovarsko
– bilogorske županije. Sukladno tome Komunalac d.o.o. se pojavljuje kao nositelj,
investitor i izvođač pri realizaciji navedenih projekata. Poduzeće racionalno gospodari
gradskom imovinom koja mu je povjerena i svakodnevno je na usluzi građanima.
Iz navedenog proizlazi misija društva koja glasi: „Biti pouzdan servis Grada i
svakodnevno na usluzi građanima.“ i „Vlasniku vrijedna poluga u realizaciji razvojnih i
investicijskih planova Grada.“ (www. komunalac-bj.hr)
U djelokrugu rada Komunalca d.o.o. Bjelovar obuhvaćene su djelatnosti: (www.
komunalac-bj.hr)
1. opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
2. održavanje čistoće i odlaganje komunalnog otpada,
3. održavanje javnih površina,
4. tržnice na malo,
21
5. održavanje groblja i krematorija, te obavljanje pogrebnih usluga,
6. graditeljstvo (izvođenje priključaka vodovoda i kanalizacije, izvođenje rekonstrukcije
i sanacija vanjskih vodovoda i kanalizacije, izgradnja grobnica i sl.)
7. obavljanje poslova veterinarske higijene,
8. ostale prateće djelatnosti u kopnenom prometu,
9. kupnja i prodaja robe.
Poduzeće ima odlagalište neopasnog otpada naziva "Doline" i ono je prvo odlagalište
izgrađeno svim zakonskim propisima i pridržavajući se mjera zaštite. Odlagalište se
nalazi oko pet kilometara jugoistočno od centra grada Bjelovara i na toj lokaciji je
smješteno pod kraj 1998. godine. Predviđeni vijek trajanja odlagališta je 25 godina. Na
odlagalištu radi 7 djelatnika, a za njih je na lokaciji smješten objekt s garderobom,
sanitarnim čvorom, tušem i toplom vodom, te cisternom za pitku vodu. (www.
komunalac-bj.hr) Odlagalište posjeduje elektro i telefonski priključak, video nadzor i
meteorološku postaju. (www. komunalac-bj.hr) U okviru plana gospodarenja otpadom
u razdoblju od 2007.-2015. godine predviđena je izgradnja Županijskog centra za
gospodarenje otpadom na odlagalištu „Doline“.
U djelatnosti Komunalca je i gradska tržnica koja je uređena za prodaju na otvorenom,
pod nadstrešnicama i u zgradama, na njoj se obavlja prodaja namirnica i različite robe u
skladu s Tržnim redom. Ona pruža uslugu ustupanja prodajnih mjesta na tržnici i na
klupama izvan tržnice, ustupanje tehničkih sredstava kod obavljanja prometa robe,
ustupanje poslovnih prostora i prostora za postavu montažnih kioska u sklopu tržnice,
organizira prigodne prodaje i ostale razne usluge. U sklopu Gradske tržnici se obavlja
prodaja na mliječnoj tržnici gdje se prodaju mliječni proizvodi vlastite proizvodnje, jaja,
tjestenina, med i zaklana perad koja je pakirana u odgovarajućoj ambalaži. Zatim se vrši
prodaja pod malom nadstrešnicom, na prostoru između male i velike nadstrešnice i pod
velikom nadstrešnicom gdje se prodaje voće, povrće, živo cvijeće i med.
Izvan tržnice i to na štandovima uz zgradu Mliječne tržnice, te na parkiralištu iza
zgrade Mliječne tržnice prodaje se samo ona roba koja se prema svojim svojstvima
22
može prodavati izvan prodavaonica. U Ulici Brune Bušića, na prodajnim mjestima
moguće je prodavati voće i povrće iz vozila, a na štandovima četvrtkom i subotom, roba
koja se može prodavati izvan prodavaonica i rabljena roba.
U sklopu djelatnosti Komunalca jest i parkiranje, a ta djelatnost obuhvaća brigu
djelatnika o automatima na parkiralištu, o održavanju parkirališta, naplaćivanju kazni
uslijed nekupovine parkirne karte i slično. Mjesta za parkiranje su podijeljena u dvije
zone od kojih su mjesta u „I“ zoni označena plavim, a mjesta u „II“ zoni označena
bijelim oznakama. Parkirne karte se mogu kupiti na parkirnim automatima plaćanjem
kovanicama ili mobitelima putem SMS poruka što se naziva m-parking. Moguća je
kupnja i mjesečne parkirne karte na blagajni Komunalca. Kazne za ne plaćanje
parkiranja uključuju trošak izdavanja računa u iznosu 15,00 kn, te cijenu parkiranja od
trenutka kada je vozilo uočeno od strane komunalnog djelatnika do kraja radnog
vremena parkirališta tog dana ili trenutka do kada je bilo parkirano ukoliko se račun
plati isti dana prije isteka radnog vremena parkirališta.
U djelatnost poduzeća ulaze i gradska groblja, a usluge koje zaposlenici vrše vezano uz
groblja su održavanje groblja, prodaja grobnih mjesta i pogrebne opreme, izgradnja
grobnica, obavljanje prijevoza i ukopa pokojnika, te organizacija sahrane. (www.
komunalac-bj.hr) Nadalje u sklopu djelatnosti Komunalca je i vodovod, a gradnja
centralnog vodovoda grada Bjelovara počela je 1962.g. U zadnjih desetak godina radi se
na izgradnji vodoopskrbnog sustava koji se širi i na prigradska naselja, a širenje mreže
odvija se kroz podsustave- sjever, jug, istok i zapad. Kao još jedna u nizu djelatnosti za
koju je zadužen Komunalac jest kanalizacija, odnosno sustav javne odvodnje otpadnih
voda. Taj sustav se sastoji od tri kolektora, a to su A, B i D uključujući kišne preljeve.
Kolektor A prikuplja otpadne vode jugozapadnog područja vodotoka Plavnica i spaja se
na kolektor B. Kolektorom B se dovode sve otpadne vode između vodotoka Bjelovarska
i Plavnica na lokaciju uređaja koji pročišćava otpadne voda. Na kolektor D priključen je
dio zapadnog dijela grada vodotoka Plavnica. On još nije spojen s glavnim sustavom te
se otpadne vode ispuštaju u potok Plavnica.
Djelatnost Komunalca obuhvaća i pročišćenje otpadnih voda, kod koje je u posljednjih
godina uočen trend povećanja ulaganja u odvodnju i samo pročišćavanje otpadnih voda
23
koji će se nastaviti i u narednim godinama. Uređaj za pročišćenje otpadnih voda grada
je smješten je oko dva kilometra od Bjelovara. Na toj lokaciji se nalazi ovlašteni
kontrolno – analitički laboratorij u kojem se svakodnevno kontrolira rad uređaja.
Također je obavljeno i mjerenje buke okoliša od strane laboratorija, te je utvrđeno da
razina buke do koje dolazi radom uređaja ima znatno niže vrijednosti od vrijednosti
propisanih Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
borave i da buka rada uređaja ne utječe na okolinu.
3.2. Ciljevi i poslovna politika poduzeća
Temeljem poslovne politike poduzeća definiraju se ciljevi poduzeća pri čemu oni
uvažavaju vanjske i unutarnje čimbenike koji mogu utjecati na uvjete poslovanja
poduzeća ali i vremenski period.
Ciljevi poslovne politike poduzeća: (www. komunalac-bj.hr)
1. Jedan od ključnih čimbenika zaokruživanja procesa kvalitetnoga servisa na polju
pružanja komunalnih usluga, sukladno javno promoviranoj misiji društva, je i stalna
briga za izgrađene sustave, te kontinuirana briga za modernizaciju postojećih i razvoj/
izgradnju novih. Distribucijska je mreža kroz višegodišnji napor intenzivne izgradnje
dostigla razinu koja zadovoljava potrebe 85 % stanovnika na području grada. Međutim,
i dalje je potrebno intenzivno raditi na smanjenju gubitaka vode, te povećanja
pouzdanosti vodoopskrbe i smanjenja radnih troškova.
2. U uvjetima sveopće gospodarske krize (recesije), a radi osiguranja nastavka stabilnog
poslovanja, bez trošenja postojeće supstance, nameće se imperativ snižavanja troškova
uz potrebu zadržavanja postojeće kvalitete komunalnih usluga na cjelokupnom
uslužnom području Komunalca d.o.o. Bjelovar. To od uprave i zaposlenih traži veću
skrb za racionalizaciju poslovanja, snižavanje svih troškova koji ne ugrožavaju
sigurnost proizvodnih i uslužnih kapacitete, distribucije i opskrbe, ovladavanje svim
vrstama rizika i realizaciju razvojnih projekata. Pri snižavanju troškova uprava ne bi
koristila poteze otpuštanja zaposlenih, nego prirodni odljev, ali prije svega traženja
24
rješenja u mogućnosti prekvalifikacije i traženju novih programa angažiranja
raspoloživih resursa. Cilj je uprave društva ostvariti uvjete za kvalitetna radna mjesta
koja bi motivirala zaposlene za ostvarenje što boljih poslovnih rezultata.
3. Kako je pružanje komunalnih usluga svakodnevan posao i sučelje poduzeća s
kupcima/korisnicima usluga, poseban zadatak djelatnika i uprave je i stalna briga i
čuvanje pozitivne slike o poduzeću kroz fer i transparentan odnos prema svim kupcima,
te da svojim djelovanjem osiguraju povjerenje kupaca prema poduzeću. Navedeni
ciljevi poslovne politike Komunalca d.o.o. Bjelovar, moraju se ostvarivati u uvjetima
najvišeg stupnja poštivanja pozitivnih zakonskih propisa RH, važećih gradskih odluka i
internih akata društva, te u najboljoj svjetskoj praksi poslovanja.
Atributi poslovne politike poduzeća su: politika kvalitete, financijska disciplina,
djelovanje temeljeno sigurnosti funkcioniranja sustava, integritet komunikacija,
poštivanje zaposlenika i timski rad. (www. komunalac-bj.hr) Politika kvalitete poduzeća
temelji se na: zadovoljstvu korisnika usluga, razvoju kadrova, društveno odgovornom
poslovanju, odnosima s dobavljačima i politici kontinuiranog razvoja i ulaganja. (www.
komunalac-bj.hr)
Poduzeće je obvezno zadovoljiti potrebe i zahtjeve postojećih ali i budućih korisnika
komunalnih usluga. Ono posvećuje veliku pozornost razvoju kadrova kroz izobrazbu
zaposlenika, osposobljavanja i napredovanja zaposlenika, stvaranje odgovarajućih
uvjeta rada i zaštite na radu, motiviranost i osjećaj pripadnosti poduzeću. (www.
komunalac-bj.hr) Sukladno konceptu društveno odgovornog poslovanja poduzeće ima
odgovoran odnos prema prirodnim resursima i okolišu, zdravlju ljudi, djelovanje
sukladno zakonskim propisima, nacionalnim i međunarodnim standardima i kriterijima
kvalitete i efikasnosti, etičnom poslovanju, pravo na pristup informacijama i otvorenost
prema javnosti u najširem smislu, a sve navedeno jamstvo je njegovog doprinosa
očuvanju i unapređenju okoliša i potvrda odgovornog odnosa prema korisnicima usluga
i društvenoj zajednici u cjelini. (www. komunalac-bj.hr)
Kako bi korisnici usluga komunalnog poduzeća bili zadovoljni kvalitetom usluge, ono
mora poštivati postupak propisan Zakonom o javnoj nabavi i brinuti o kontinuitetu
visoke standardizacije predmeta nabave. U okviru politike kontinuiranog razvoja i
25
ulaganja da bi poduzeće postiglo razvojne ciljeve društva s jedne strane i zadovoljstvo
potrošača s druge strane, mora ulagati u održavanje i razvoj komunalnih sustava uz
primjenu najnovijih tehnologija.
Pod djelovanjem temeljenom na sigurnosti funkcioniranja sustava poduzeća
podrazumijeva se izbjegavanje ponašanja djelatnika koje može dovesti u pitanje
sigurnost poduzeća. Što se tiče integriteta komunikacija poduzeće radi na temelju
otvorenosti i korektnosti, integriteta, ali i ljubaznosti u poslovanju unutar poduzeća i
izvan njega. (www. komunalac-bj.hr) Poduzeće poštuje i brine o svojim zaposlenicima
na svim razina, smatrajući za njih da su i da trebaju biti visoko educirani profesionalci,
te sukladno tome od njih traži kontinuirano obrazovanje i usavršavanje..
Kako bi uspješno funkcioniralo poslovanje Komunalca, koje se bazira na korištenju
suvremenih tehnoloških rješenja u kojima bitan dio poslovanja čine tehničke vještine,
razvoj projekata, građenje, održavanje i upravljanje kompleksnim infrastrukturnim
objektima grada, kapaciteti trgovanja, upravljanje financijskim, ljudskim,
komunikacijskim resursima, te računovodstveni i pravni poslovi, u velikoj mjeri zavise
o timskom radu. (www. komunalac-bj.hr) Timski rad zahtijeva potpunu razmjenu
informacija, te uključivanje zaposlenika u rješavanje nekog problema.
Glavne odrednice kratkoročnih ciljeva poslovne politike društva iskazane su u
poslovnim ciljevima za 2012. godinu: (www. komunalac-bj.hr)
1. nastavak kontinuiteta i sigurnosti isporuke, kao i stalno unapređivanje kvalitete
usluga na uslužnom području,
2. učinkovito poslovanje u smislu racionalnog korištenja raspoloživih resursa,
3. kontinuitet pozitivnih financijskih rezultata uz puno uvažavanje kriterija
priuštivosti cijena komunalnih usluga korisnicima,
4. daljnje povećanje broja korisnika na postojećem uslužnom području,
5. širenja uslužnog područja na druge JLS,
6. daljnja intenzivna ulaganja u izgradnju komunalne infrastrukture.
S obzirom na trend okrupnjavanja komunalnog sektora poduzeće procjenjuje da je
spremno za širenje djelokruga rada i na područje susjednih jedinica lokalne samouprave.
26
Neke od općina koje predstavljaju područje interesa poduzeća za njegovo širenje jesu
općine: Veliko Trojstvo, Velika Pisanica, Nova Rača, Severin, Šandrovac, Rovišće i dr.
Poslovnim politikama komunalno poduzeća predviđeno je pregovaranje s ciljem
proširenja područja za vodne usluge i na susjedne općine gdje se javila potreba
kvalitetnije opskrbe pitkom vodom stanovnika prethodno spomenutih općina. Cilj je
osigurati optimalnije korištenje potencijala komunalnog poduzeća bez negativnog
utjecaja na postojeću razinu financijske efikasnosti poslovanja poduzeća.
3.3. Izvori i upotreba kapitala
Prema planu poslovanja za 2012,.g. poduzeće Komunalac d.o.o se planiralo financirati
iz dva izvora, vlastitih i vanjskih. Vlastiti izvori čine 42 % ukupnih izvora kapitala, dok
na vanjske izvore otpada ostalih 58%, što pokazuje da se poduzeće planiralo financirati
iz vanjskih izvora, za 4.255.100 kuna više od vlastitih. Vlastite izvore koje je poduzeće
planiralo koristi za financiranje svog poslovanja čine amortizacija, vodne usluge,
sredstva pretplate programa poduzeća sa gradom za 2011.g. i prirast sredstava koji je
proizašao iz pozitivnog financijskog rezultat ostvarenog u 2011. godini. Iz tablice je
vidljivo da se poduzeće planiralo najviše financirati iz amortizacije, kao vlastitim
izvorom u iznosu od 9.035.000 kuna, a najmanje iz prirasta sredstava proizišlog i
pozitivnog financijskog rezultata i to u iznosu od 200.000 kuna.
Vanjski izvori iz kojih se ono planiralo financirati su proračun grada Bjelovara,
Hrvatske vode Zagreb, kreditno zaduženje i sami građani Bjelovarsko - bilogorske
županije. U sklopu vanjskih izvora prema planu poslovanja najviše sredstva bi dolazilo
od Hrvatskih voda Zagreb u iznosu od 8.500.000 kuna, ali se poduzeće planiralo
također u visokom iznosu od 5.000.000 kuna financirati i iz kredita. Iznos kreditnog
zaduženja iz plana poslovanja poduzeće je planiralo koristiti za izgradnju podzemne
garaže na prostoru bivšeg rukometnog igrališta grada Bjelovara. Kao kreditora
poduzeće je planiralo Erste & Steiermarkische banku uz kamatnu stopu od 6,5% i
kvartalni način otplate. Sredstva proračuna grada Bjelovara bila su planirana za
27
djelatnost vodoopskrbe i odvodnje. Na građane kao izvor financiranja ne otpada veliki
iznos, no svejedno je značajan za poduzeće.
Tablica 1: Izvori i upotreba kapitala
Stavka 2012. %
A. VLASTITI IZVORI 11.744.900 42
1. Amortizacija 9.035.000
2. Cijene vodnih usluga (1 kn/m3) 1.500.000
3. Sredstva preplate programa za
2011.godinu
798.400
4.Prirast sredstava s osnova pozitivnog
financijskog rezultata u 2011.g.
200.000
5. Sredstva na poslovnim računima 211.500
B. VANJSKI IZVORI 16.000.000 58
1. Grad Bjelovar (proračun za 2012.g.) 2.200.000
- vodoopskrba 200.000
- odvodnja 2.000.000
2. Hrvatske vode Zagreb 8.500.000
- program korištenja voda 3.000.000
- program zaštite voda 5.500.000
3.Kreditno zaduženje 5.000.000
4. Građani 300.000
UKUPNO 27.744.900 100
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.4. Plan investicija poduzeća
U sklopu plana poslovanja za 2012.g. poduzeće je razradilo plan investicija za sve
djelatnosti poduzeća. Poduzeće je planiralo uložiti cjelokupni iznos izvora kapitala od
27.744.900 kuna u svoje djelatnosti. Najveći dio ukupnog kapitala u iznosu 19.866.600
kuna, odnosno 71,6% kapitala planiralo se uložiti u djelatnost vodoopskrbe, odvodnje i
pročišćavanje otpadnih voda, dok se u komunalne djelatnosti planiralo uložiti 7.809.300
kuna, odnosno 28,1% kapitala, a manje od 1% točnije 0,3% planiralo se izdvojiti za
sektor ekonomskih poslova. Kao najbitnija investicija unutar prve skupine djelatnosti u
koju je planirano najveće ulaganje može se izdvojiti vodovod u iznosu od 8.106.400
kuna i pročišćavanje otpadnih voda za što je predviđano 5.209.200 kuna. U sklopu
komunalnih djelatnosti kao primarne investicije za poduzeće, mogu se istaknuti one u
čistoću grada iznosa 2.262.400 kuna i u parkiranje u iznosu od 5.063.000 kuna.
28
Tablica 2: Plan investicija za 2012. godinu
Djelatnost Iznos %
I. VODOOPSKRBA, ODVODNJA I
PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
19.866.600 71,6
1. VODOVOD 8.106.400
2. ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
11.747.200
a) Odvodnja 6.538.000
b) Pročišćavanje otpadnih voda 5.209.200
3. RAZVOJ, INVESTICIJE I TEHN.
KONTROLA
13.000
II. KOMUNALNE DJELATNOSTI 7.809.300 28,1
1. ČISTOĆA I TRŽNICA 2.331.100
a) Tržnica 3.700
b) Čistoća 2.262.400
c) Mehanička radiona 65.000
2. PARKIRANJE I GRADSKA
GROBLJA
5.478.200
a) Parkiranje 5.063.000
b) Gradska groblja i usluge održavanja gradskih groblja
409.200
c) Trgovina pogrebnom opremom -
d) Građevinska grupa groblje 6.000
3. AUTOBUSNI KOLODVOR -
III. SEKTOR EKONOMSKIH
POSLOVA
69.000 0,3
UKUPNO 27.744.900
Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.4.1. Vodovod
Prema planu investicija za 2012.g. u vodovod kao djelatnosti poduzeća predviđalo se
ulaganje od 8.106.400 kuna. Ulaganje u sam program gradnje građevina za javnu
vodoopskrbu prema planu iznosilo je 3.608.400 kuna. Za izgradnju građevina na
području Vidikovac-prilaz, Plavničke i ulice Petra Barberića, Daruvarska-prilaz i dvije
građevine iz 2011. godine planiralo se koristiti sredstvima pretplate u cijelom iznosu od
798.400 kuna i dio sredstva proizašlih iz cijene vodnih usluga. No, planiralo se da
izgradnju dijela građevina vrše i vanjski izvoditelji, koje bi se isplatilo iz dijela
sredstava cijene vodnih usluga, te iz proračuna grada Bjelovara sredstvima
namijenjenim za vodoopskrbu.
29
U sklopu programa planiralo se je vršiti i rekonstrukcije građevina koje bi se financirale
iz vlastitih izvora. Rekonstrukciju u vlastitoj režiji, ali i onu u izvedbi vanjskih
izvoditelja isplaćivalo bi se iz amortizacije. Nadzor nad izvođenjem i nabava svi
potrebnih uređaja i opreme, te sanacija temeljnog ispusta i konzultantske usluge
poduzeće je planiralo financirati iz vlastitih izvora. Za nabavu potopne pume na
području Delova, te izradu krovišta na području Javorovca također je planirano
korištenje vlastitih izvora financiranja. Izrada projektne dokumentacije plaćala bi će se
sredstvima Hrvatskih voda Zagreb namijenjenim za program korištenja voda, dok se
izrada vodovodnih priključaka planirala naplaćivati od građana.
Tablica 3: Plan investicija za 2012.g. u djelatnosti vodovoda
Naziv investicije Iznos
1. PROGRAM GRADNJE GRAĐEVINA ZA JAVNU VODOOPSKRBU PREMA PROGRAMU GRADA
3.608.400
a) Izgradnja – vanjski izvoditelji 1.122.000
Zapad-Gudovac-Prgomelje 472.000
Podsustav Istok 650.000
b) Izgradnja – vlastita režija 1.376.400
Jug-M.Korenovo,Obrovnica sa Prilazom Mišinačke i Garešničke (iz 2011.g.)
798.400
Jug-M.Korenovo,Obrovnica sa Prilazom Mišinačke i Garešničke (iz 2011.g.)
461.000
Plavnička 25.000
Vidikovac-prilaz 30.000
Petra Barberića 40.000
Daruvarska-prilaz 22.000
c) Rekonstrukcija – vanjski izvoditelji 190.000
V.Vidrića 80.000
V.Vidrića - J.Draškovića-spoj 50.000
M.Getaldića 60.000
d) Rekonstrukcija – vlastita režija 920.000
A.Hebranga-Zvijerci 720.000
M.Šufflaya 40.000
Mirka Bogovića 80.000
Rotori- izmicanje 80.000
2. NADZOR NAD IZVOĐENJEM 40.000
3. IZRADA VODOVODNIH PRIKLJUČAKA 150.000
4. NABAVA RUČNOG KORELATORA ŠUMA ZA OTKRIVANJE PROPUSNOSTI VODOVODNIH SUSTAVA
40.000
5. NABAVA MOTORNE SAMOHODNE ROT. 10.000
6. NABAVA TRIMERA ZA KOŠNJU 8.000
7. NABAVA MOTORNE PUMPE HONDA 10.000
30
8. NABAVA KOMPJUTORA 10.000
9. SANACIJA TEMELJNOG ISPUSTA NA VODOSPREMI
RUDNIK
200.000
10. NABAVA OPREME ZA MIKROBIOLOŠKU ANALIZU VODE
35.000
11. KONZULTANTSKE USLUGE 25.000
12. IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE: 3.000.000
a) Paralelni magistralni cjevovod 1.000.000
b) Projekt sanacije gubitaka 500.000
c) Istražni radovi i projektna dokumentacija za izgradnju bunara 200.000
d) Spojni cjevovod Maglenča-Gornji Tomaš 1.300.000
13. DELOVI: 120.000
Nabava potopne crpke 120.000
14. JAVOROVAC: 850.000
a) Izrada krovišta filtar stanice i strojarnice u Javorovcu 800.000
b) Dokumentacija za izradu kosog krova na aeraciji u Javorovcu 50.000
UKUPNO 8.106.400
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.4.2. Odvodnja
Plan investicija u djelatnost odvodnje za 2012.g. iznosio je 6.538.000 kuna, a najviše
sredstava se planiralo uložiti u izgradnju javnog sustava odvodnje u iznosu od
5.420.000 kuna. Izgradnja tog sustava se planirala vršiti iz vlastitih režija i pomoću
vanjskih izvoditelja. Vanjski izvoditelji planirali su se naplaćivati iz proračuna grada
Bjelovara sredstvima namijenjenim za odvodnju i iz sredstava Hrvatskih voda Zagreb iz
programa zaštite voda, a izgradnja u vlastitoj režiji dijelom iz vlastitih izvora i dijelom
iz proračuna grada Bjelovara kao i vanjski izvoditelji. Rekonstrukciju sustava također je
planirano vršiti u vlastitoj režiji i uz pomoć vanjskih izvođača za koju je planirano
financiranje iz amortizacije. Nabava vozila, kamere, hidrauličnog pištolja, pisača
financiralo bi se iz vlastitih sredstava kao i dobava i ugradnja kompaktora, izmještanje
elektro ormara, projekt rekonstrukcije kanalizacije te nadzor nad izvođenjem sustava
javne odvodnje. Samu izgradnju priključka za odvodnju planiralo se naplaćivati kao i
kod vodovoda iz vanjskih izvora, od kupaca.
31
Tablica 4: Plan investicija za 2012.g. u odvodnju
Naziv investicije Iznos
1.Vozilo i CCTV-kamera 950.000
2.Vozilo za održavanje precrpnih stanica-furgon 120.000
3. Hidraulički pištolj 60.000
4. Pisač 3.000
5. Izgradnja javnog sustava odvodnje 5.420.000
a) izgradnja – vanjski izvoditelji 3.100.000
Mlinovac 800.000
Vidikovac 300.000
Novoseljanska 500.000
Kolektor B-2 1.500.000
b) izgradnja- vlastita režija 660.000
Oborinska odvodnja u Gudovačkoj ulici 260.000
R.F.Mihanovića i J.Filipovića 400.000
c) rekonstrukcija - vanjski izvoditelj 300.000
Vladimira Vidrića 300.000
d) rekonstrukcija – vlastita režija 700.000
Junija Palmotića 100.000
Milana Šufflaya 500.000
Rotori 100.000
6. Nadzor nad izvođenjem 45.000
7. Izgradnja priključaka za odvodnju 150.000
8. Dobava i ugradnja kompaktora za prepumpnu stanicu Stare
Plavnice
250.000
9. Izmještanje elektro ormara u prepumpnoj stanici St.Plavnice 150.000
10. Projekt rekonstrukcije kanalizacije u ul. A. Mihanovića 50.000
UKUPNO 6.538.000
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.4.3. Pročišćenje otpadnih voda
U plan investicije poduzeća u pročišćavanje otpadnih voda planiralo se uložiti iznos od
5.209.200 kuna. Sve aktivnosti od izrade projekta tehničkih rješenja, izgradnje
instalacija centralnog grijanja i zemnog plina, izgradnja oborinske odvodnje, uređenje
unutarnjih prometnica i prilazne ceste pa do nabave raznih uređaja, pumpi i opreme, te
konzultantskih usluga planiralo se financirati iz vlastitih izvora kapitala poduzeća.
Izrada projekta tehničkih rješenja potrebna je za utvrđivanje mogućnosti zatvaranja
dotoka ispred pužnih pumpi, za moguću izgradnju ili prilagodbu građevine za strojno
odvajanje šljunka iz otpadne vode, za utvrđivanje lokacije za ugradnju grube
32
automatske rešetke, te za lokaciju pred-tretmana sadržaja dovoznih cisterni i mjesto
njihovog upuštanja. Jedina planirana aktivnost u okviru investicije pročišćenja otpadnih
voda za koju se nije planiralo financiranje iz vlastitih sredstava jest izgradnja prve faze
sustava za obradu mulja. Ona predstavlja najveću investiciju unutar plana ulaganja u
ovu djelatnost poduzeća i iznosila bi 4.000.000 kuna, a njezino financiranje je planirano
iz sredstava Hrvatskih voda Zagreb.
Tablica 5: Plan investicija za 2012.g. u pročišćenje otpadnih voda
Naziv investicije Iznos
1. Izrada projekta tehničkih rješenja 50.000
2. Izgradnja instalacije centralnog grijanja i zemnog plina, sa
priključnim plinovodom
150.000
3. Izgradnja oborinske odvodnje 25.000
4. Uređenje unutarnjih prometnica i prilazne ceste 500.000
5. Kontejner za pijesak 8.000
6. Dobava i ugradnja ventilatora za hlađenje 50.000
7. Dobava i ugradnja ventilatora za prostoriju 25.000
8. Nabava garderobnih ormara 3.000
9. Izgradnja 1. faze sustava za obradu mulja 4.000.000
10. Konzultantske usluge 30.000
11.Mjerač protoka 15.000
12. Analizator suhe tvari 9.500
13. Izrada i ugradnja pregrada na pužne pumpe 70.000
14. Dobava i ugradnja inoks košare na šinjama s rešetkom za krupni otpad
150.000
15. Dobava i ugradnja motora sa zubnom letvom za otvaranje-
zatvaranje glavnih posmičnih vrata na ulazu uređaja
12.000
16. Dobava i ugradnja pumpi za pijesak na mostu M11 95.000
17. Nabava kompjutera sa monitorom i pisačem 7.200
18. Kancelarijski namještaj 5.000
19. Nabava klima uređaja 4.500
UKUPNO 5.209.200
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.4.4. Razvoj, investicije i tehnička kontrola
Planirano ulaganje poduzeća za 2012. godinu u razvoj, investicije i tehničku kontrolu
nije izrazito visoko u odnosu na ulaganja u prethodne djelatnosti i projekte poduzeća, te
bi ono iznosilo 13.000 kuna. Poduzeće je navedeni iznos planiralo uložiti u kupnju
detektora metala i plotera za je što planiralo upotrijebiti vlastite izvore.
33
Tablica 6: Plan investicija za 2012.g. za razvoj, investicije i tehničku kontrolu
Naziv investicije Iznos
1. Detektor metala 2.500
2. Ploter 10.500
UKUPNO 13.000
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.4.5. Tržnica
Prema planu investicija za 2012. godinu poduzeće je planiralo u tržnicu grada Bjelovara
uložiti samo 3.700 kuna koliko je potrebno za kupnju novog klima uređaja za
kancelariju poslovođe. Za kupnju klima uređaja poduzeće je planiralo koristiti vlastite
izvore kapitala poduzeća.
Tablica 7: Plan investicija za 2012. godinu za tržnicu
Naziv investicije Iznos
1. Nabava klima uređaja 3.700
UKUPNO 3.700
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.4.6. Čistoća
U plan investicije u čistoću grada Bjelovara poduzeće je planiralo značajnije ulaganje
vlastitih izvora u donosu na prethodne dvije investicije iznosa 2.262.400 kuna.
Poduzeće je planiralo upotrijebiti vlastite izvore sredstava kako bi nabavilo samohodni
električni usisivač, europress, trokolicu, puhač lišća, travokosačicu i informatičku
opremu. Za potrebe Grada Bjelovara poduzeće bi moralo nabaviti i vrećice za korisni
otpad volumena 100 litara, a za potrebe Općine posude za komunalni otpad volumena
volumena 120 i 240 litara.
Tablica 8: Plan investicija za 2012.g. za čistoću
Naziv investicije Iznos
1.Nabava europressa 1.221.700
2. Nabava samohodnog električnog usisavača 95.000
3. Nabava vrećica za korisni otpad 135.200
4. Nabava posuda za komunalni otpad, vol. 120 472.500
5. Nabava posuda za komunalni otpad, vol. 240 315.000
34
6. Nabava trokolice 6.000
7. Nabava puhača lišća 3.000
8. Nabava travokosačice 6.000
9. Nabava informatičke opreme 8.000
UKUPNO 2.262.400
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.4.7. Mehanička radiona
U sklopu plana investicija u 2012. godini nalazila se i mehanička radiona. Poduzeće je
planiralo uložiti sredstva za nabavu alata za radionu i dostavno-servisnog vozila za što
bi bilo potrebno 65.000 kuna sredstava iz vlastitih izvora.
Tablica 9: Plan investicija za 2012.g. za mehaničku radionu
Naziv investicije Iznos
1. Nabava alata za radionu 5.000
2. Nabava dostavno-servisnog vozila 60.000
UKUPNO 65.000
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.4.8. Parkiranje
U sklopu plana investiranja poduzeća dio ulaganja odnosio se i na uslugu parkiranja u
gradu Bjelovaru. Unutar ovog plana poduzeće je planiralo uložiti u izgradnju podzemne
garaže na lokaciji nekadašnjeg rukometnog igrališta. Visina te investicije bila bi
5.000.000 kuna, a izgradnja podzemne garaže se planira financirati iz vanjskog izvora i
to kreditnog zaduženja u cjelokupnom iznosu. Za nabavu opreme za kontrolu parkiranja
planiralo se uložiti 63.000 kuna sredstava iz vlastitih izvora.
Tablica 10: Plan investicija za 2012.g. u uslugu parkiranja
Naziv investicije Iznos
1. Oprema za kontrolu naplate parkiranja 63.000
2. Podzemna garaža na rukometnom igralištu 5.000.000
UKUPNO 5.063.000
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
35
3.4.9. Pogrebne usluge
Poduzeće za 2012. godine nije planiralo previsoka ulaganja u pogrebne usluge, te su one
bile planirane u iznosu od 315.000 koliko bi bilo potrebno za kupnju osobnog vozila s
mogućnošću prijevoza pokojnika, rovokopača i prikolice za prijevoz rovokopača što se
planiralo financirati iz vlastitih izvora.
Tablica 11: Plan investicija za 2012. godinu u pogrebne usluge
Naziv investicije Iznos
1.Osobno vozilo 80.000
2. Rovokopač 200.000
3. Prikolica 35.000
UKUPNO 315.000
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.4.10. Održavanje groblja i građevinska grupa groblje
U uslugu održavanja groblja u 2012. godini poduzeće je planiralo uložiti iznos od
100.200 kuna. Taj iznos planiralo je upotrijebiti za kupnju šišačice za živicu, trimera,
samohodne kosilice, traktor, motor kosilicu i aparat za varenje. Za nabavu navedenih
strojeva planiralo se koristiti vlastitim izvorima kapitala. Plan investicija za 2012.g. za
građevinsku grupu groblje iznosio je 6.000 kuna za nabavu rova koji se koristi za
podupiranje kod iskopa, te također osigurava da se iskop ne zasipa i što je najbitnije
omogućuje sigurnije izvođenje radova zaposlenika bez tragičnih posljedica.
Financiranje nabave rova planiralo se vršiti iz vlastitih izvora.
Tablica 12: Plan investicija za 2012.g. u uslugu održavanja groblja i građevinsku grupu groblje
Naziv investicije Iznos
1. Šišačica 5.000
2. Trimer 4.000
3. Kosilica 9.000
4. Traktor 69.900
5. Motor kosilice 4.500
6. Aparat za varenje 1.800
7. Otplata vodonepropusna 6. 000
UKUPNO 100.200
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
36
3.4.11. Sektor ekonomskih poslova
Kod sektora ekonomskih poslova poduzeće je za 2012. godinu planiralo ulaganje u
iznosu od 69.000 kuna vlastitih izvora. Ono je planiralo kupnju dva računala, uređaja za
faksiranje, laserski printer za printanje u boji i program za fakturiranje.
Tablica 13: Plan investicija za 2012.g. u sektor ekonomskih poslova
Naziv investicije Iznos
1. Uređaj za faksiranje 2.000
2. Računala 12.000
3. Laserski printer 25.000
4. Program za fakturiranje 30.000
UKUPNO 69.000
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.5. Planirani broj zaposlenih i kvalifikacijska struktura
U planu poslovanja Komunalac d.o.o Bjelovar planirao je imati zaposleno 185
djelatnika. Od toga najviše zaposlenih planirano je u komunalnim djelatnostima
poduzeća i to 92 radnika. Nadalje najmanje radnika planiralo se za sektor ekonomskih
poslova svega njih 25, što je dosta manje u odnosu na preostale dvije skupine
djelatnosti. U djelatnosti vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda bilo je
planirano raspolagati sa 68 zaposlenika. U spomenutoj djelatnosti planirano je najviše
kvalificiranih radnika, 24 osobe, a najmanje radnika niže stručne spreme, samo jedan
radnik, te nije planiran nijedan visokokvalificiran i polukvalificirani zaposlenik.
Za obavljanje komunalnih djelatnosti planirano je najviše zaposlenika srednje stručne
spreme od 31 osobe, a najmanje polukvalificiranih radnika kojih je planirano 3, dok za
obavljanje ove djelatnost nije planiran nijedan zaposlen sa visokom stručnom spremom
niti jedan visokokvalificirani. Unutar sektora ekonomskih poslova poduzeće je
planiralo imati najviše zaposlenika srednje stručne spreme, 14 osoba, a najmanje
visokokvalificiranih, kvalificiranih i niskokvalificiranih,od svakoga po jedan zaposlen,
te nijedan polukvalificirani.
37
Tablica 14: Planirani broj zaposlenih i kvalifikacijska struktura za 2012.g.
Stupanj stručnog obrazovanja
I.Vodoopskrba,
odvodnja i
pročišćavanje
otpadnih voda
II. Komunalne
djelatnosti
III. Sektor
ekonomskih
poslova
Planirani broj
zaposlenih
VSS 6 - 2 8
VŠS 2 3 3 8
SSS 21 31 14 66
NSS 1 4 3 8
VKV - - 1 1
KV 24 22 1 47
PKV - 3 - 3
NKV 14 29 1 44
UKUPNO 68 92 25 185
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
U tablici ispod prikazana je planirana godišnja bruto plaća zaposlenika po djelatnostima
poduzeća. Komunalac d.o.o Bjelovar je planirao najveću godišnju bruto plaću za
komunalne djelatnosti u iznosu od 5.929.360 kuna, a najmanju za sektor ekonomskih
poslova od 1.887.350 kuna. Za djelatnost vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanje
otpadnih voda poduzeće je planiralo godišnju bruto plaću u iznosu 5.355.150 kuna, od
čega je najveće godišnja bruto plaća predviđena za djelatnost vodovoda od 2.066.450
kuna s obzirom da je za tu djelatnost planirana veća investicija u odnosu na odvodnju i
pročišćavanje otpadnih voda pa je vrlo vjerojatno da bi bilo potrebno i više radnika.
Kod komunalnih djelatnosti najveću godišnju bruto plaću od 3.316.350 kuna planiralo
se za djelatnost čistoće, prvenstveno središta grada, ali i najbližeg okruženja grada koja
obuhvaća čišćenje i uređenje okoliša, pločnika, prometnica i slično.
Najveća prosječna bruto plaća po zaposleniku poduzeća planirana je za djelatnost
vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda u iznosu od 6.562,68 kuna s
obzirom da bi radnici vršili odgovoran posao od kojeg bi mnoga kućanstva imala
određene koristi, a za to je potrebno da zaposlenici posjeduju visoku razinu znanja i
sposobnosti. Najnižu prosječnu bruto plaću po zaposleniku poduzeće je planiralo u
komunalnim djelatnostima i iznosu od 5.370,80 kuna iako su oni zaslužni za čistoću
grada, održavanje groblja, tržnicu grada i ostale komunalne djelatnosti, predano
obavljajući svoj ne tako cijenjen posao od strane velikog broja ljudi.
38
Tablica 15: Godišnja bruto plaća zaposlenika po djelatnostima poduzeća
Naziv
Godišnja bruto
plaća
Prosječna bruto plaća po zaposleniku
I. VODOOPSKRBA, ODVODNJA I
PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
5.355.150 6.562,68
Vodovod 2.066.450
Odvodnja 1.490.900
Pročišćavanje otpadnih voda 686.200
Razvoj, investicije i tehnička kontrola 1.111.600
II. KOMUNALNE DJELATNOSTI 5.929.360 5.370,80
Tržnica 474.150
Čistoća 3.316.350
Mehanička radiona 147.500
Parkiranje 537.360
Pogrebne usluge 565.000
Održavanje groblja 526.800
Trgovina pogrebnom opremom 76.400
Građevinska grupa groblje 285.800
III. SEKTOR EKONOMSKIH
POSLOVA
1.887.350 6.291,17
UKUPNO 13.171.860
Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.6. Proračun amortizacije
Poduzeće je u okviru plana poslovanja za 2012. godinu izradilo i proračun amortizacije,
čiji je planirani predračun iznosio 10.300.000 kuna. Predračun amortizacije komunalno
poduzeće je umanjilo za nenaplativa potraživanja koja se planiralo u iznosu od 515.000
kuna, te otplatu kredita u iznosu 750.000 kuna. Nakon umanjenja predračuna
amortizacije za nenaplativa potraživanja i otplatu kredita planirani iznos amortizacije
iznosio je 9.035.000 kuna koji je poduzeće planiralo koristiti kao jedan od vlastitih
izvora financiranja. Poduzeće u svom poslovanju amortizira objekte infrastrukture,
cjevovod i vodovod, za koje se primjenjuje mala stopa amortizacije i oni se amortiziraju
na duži rok. Nadalje unutar poduzeća se amortiziraju i građevine, zgrade, uređaji,
vozila, namještaj i sav osnovni i sitni inventar koji traje dulje od godinu dana, a sve
navedeno se amortizira pravilniku o porezu na dobit.
39
Tablica 16: Proračun amortizacije za 2012. godinu
Opis Iznos
Predračun amortizacije za 2012.g. 10.300.000
Umanjenje za nenaplativa potraživanja -515.000
Otplata kredita u 2012.g. -750.000
AMORTIZACIJA 9.035.000
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
U sljedećoj tablici navedeni su iznosi amortizacije po djelatnostima poduzeća, te je bila
planirana amortizacija u ukupnom iznosu od 10.340.000 kuna, što je za 40.000 kuna
više u odnosu na predračun amortizacije. Najveći iznos amortizacije imovine poduzeća
planirano je kod djelatnosti vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda od
8.323.400 kuna s obzirom da poduzeće amortizira objekte infrastrukture koji proizlaze
iz djelatnosti vodovoda i odvodnje, razni cjevovodi, vodovodi, građevine za javnu
opskrbu, javni sustav odvodnje, te razne uređaje koji se koriste kod djelatnosti
pročišćavanja otpadnih voda.
Amortizaciju za komunalne djelatnosti poduzeće je planiralo u iznos od 1.726.400 kuna,
od čega je za uslugu čistoće prema planu poslovanja planirana amortizacija od
1.123.500 kuna, a obuhvaća amortizaciju kosilica, trimera, puhaća lišća, trokolice,
europressa i ostalih strojeva koji se koriste kod usluge čistoće. Kod sektora ekonomskih
poslova poduzeće je planiralo amortizaciju u iznosu od 290.200 kuna, ona obuhvaća
amortizaciju računala, namještaja i ostalih uređaja koji se koriste za potrebe te
djelatnosti.
Tablica 17: Plan amortizacije po djelatnostima
Naziv Iznos
I. VODOOPSKRBA, ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE
OTPADNIH VODA
8.323.400
Vodovod 5.159.900
Odvodnja 2.659.300
Pročišćavanje otpadnih voda 406.500
Razvoj, investicije i tehnička kontrola 97.700
II. KOMUNALNE DJELATNOSTI 1.726.400
Tržnica 216.600
Čistoća 1.123.500
Mehanička radiona 5.900
Parkiranje 37.500
Pogrebne usluge 119.800
40
Održavanje groblja 59.300
Trgovina pogrebnom opremom 1.400
Građevinska grupa groblje 2.000
Autobusni kolodvor 160.400
III. SEKTOR EKONOMSKIH POSLOVA 290.200
UKUPNO 10.340.000
Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.7. Planirani prihod, rashod i dobit (gubitak)
Unutar plana poslovanja Komunalac d.o.o. izradio je i plan prihoda, rashoda i
financijskog rezultata za 2012.g. po djelatnostima koje obavlja u sklopu svog
poslovanja. Iz podataka u tablici vidljivo je da je poduzeće predviđalo gubitak u
djelatnosti vodoopskrbe, dok je kod komunalnih djelatnosti predviđalo dobit, a u
sektoru ekonomskih poslova financijski rezultat je nula s obzirom da su prihodi jednaki
rashodima. Unutar djelatnosti vodoopskrbe poduzeće je planiralo gubitak u djelatnosti
vodovoda i odvodnje, a kod pročišćenja otpadnih voda pozitivan financijski rezultat.
Kod planiranja prihoda, rashoda i poslovnog rezultata za komunalne djelatnosti
planirano je ostvarenje dobiti u svim djelatnostima koje obavlja i uslugama koje pruža
od tržnice, parkiranja, čistoće grada, gradskih groblja, te autobusni kolodvor.
Najveći prihodi od 24.589.472 kune i rashodi od 25.392.805 kuna planirani su u
djelatnosti vodoopskrbe, a najmanji u kod sektora ekonomskih poslova gdje su prihodi
jednaki rashodima i iznose 5.068.175 kuna. Unutar djelatnosti vodoopskrbe najviše
prihoda se očekivalo iz djelatnosti vodovoda u iznosu od 13.287.850 kuna, a najmanje
kod razvoj, investicija i tehničke kontrole i iznose 1.786.710 kuna. Prihodi djelatnosti
vodovoda obuhvaćaju prihode od priključaka i prodaje vode, od vode za Komunalije
Đurđevac i za Rovišće, od obračunate amortizacije i drugo. Prihodi usluge odvodnje
obuhvaćaju odvoz fekalija, izdavanje tehničke suglasnosti, prihodi od sakupljanja
otpadnih voda, prihodi od obračunate amortizacija i ostalo.
Prihode usluge pročišćenja otpadnih voda čine istoimeni prihodi, prihodi od naplate
vrijednosnog usklađenja, prihodi od obračunate amortizacije i interni prihoda
pročišćenja otpadnih voda. Razvoj, investicije i tehnička kontrola sastoje se od internih
prihoda za obavljene usluge u iznosu od 1.776.710 kuna a ostatak se odnosi na prihode
41
od usluga. Kod komunalnih djelatnosti najveći prihodi od 10.518.255 kuna planirali su
se kod čistoće, a najmanji za mehaničku radionu samo 249.504 kune. Čistoća kao jedna
od komunalnih djelatnosti poduzeća uključuje prihode od sljedećih usluga: odlaganje
otpada na odlagalište, odvoz komunalnog otpada iz domaćinstva, iz škola, vrtića i
zdravstvenih ustanova, iz poslovnih prostora,odvoz otpada po narudžbi, prihod od
doplatnih vrećica za komunalni otpad, strojno i ručno čišćenje grada i parkirališta,
interni prihodi i ostalo.
Prihodi usluge parkiranja obuhvaćaju prihode od naplate parkiranja, od Pauk službe, od
opomena, prihode od parkirališta izdavanjem računa, od naplate sudskih troškova i
ovrha, od naplaćenih vrijednosnih usklađenja, te prihode s temelja osiguranja. Prihode
gradskih groblja, odnosno pogrebnih usluga čine: izdavanje grobnih mjesta, obavljanje
sahrana, ekshumacija, privremeno korištenje grobnica, dozvole za izvođenje radova,
prihod od prijevoza, zakupa i vrijednosnog usklađivanja. Prihode sektora ekonomskih
poslova obuhvaćaju prihodi od usluga, toplih obroka, pozitivnih tečajnih razlika,
opomena, kamata na depozite, kamata obračunatih kupcima, od naplate sudskih
troškova i ovrha, te interni prihodi. Planirani rashodi djelatnosti vodoopskrbe, najveći su
kod djelatnosti vodovoda, a najmanji odnosno isti kao i prihodi su kod razvoja,
investicija i tehničke kontrole. Također i kod komunalnih djelatnosti planirani rashodi
su kao i prihodi najveći kod čistoća, a najmanji za mehaničku radionu. U poduzeću se
od planiranih ukupnih prihoda i ukupnih rashoda oduzima interno klasa pet u iznosu od
7.227.385 kuna.
Unutar interne klase pet komunalnog poduzeće obuhvaćani su troškovi između
poslovnih jedinica, koji jednoj poslovnoj jedinici predstavljaju prihod, a drugoj trošak.
Ti troškovi se najvećim dijelom odnose na troškove zajedničkih službi, a to su sektor
ekonomskih poslova, sektor općih poslova, poslovna jedinica investicija, razvoja i
tehničke kontrole gdje se troškovi plaća i materijalni troškovi tih jedinica po unaprijed
dogovorenom ključu dijele na jedinice koje ostvaruju prihod na tržištu. Pored toga ovdje
može biti i drugih stalnih ili povremenih poslova koje jedna poslovna jedinica izvrši za
drugu. Interna klasa pet predstavlja interni obračun na koji ne ide porez na dodanu
vrijednost, ali potrebno je da se na odgovarajući način rasporede troškovi na pojedine
vrste usluga poduzeća, kako bi se došlo do što realnije cijene koštanja.
42
Tablica 18: Planirani prihod, rashod i dobit (gubitak) za 2012. godinu
Djelatnost PRIHODI RASHODI DOBIT GUBITAK
I. VODOOPSKRBA 24.589.472 25.392.805 803.333
1. Vodovod 13.287.850 13.845.710 557.860
2. Odvodnja i pročišć. otp. voda 9.514.912 9.760.385 245.473
a) Odvodnja 5.557.868 5.991.955 434.087
b) Pročišć. otpad. voda 3.957.044 3.768.430 188.614
3. Razvoj, investicije i tehnička kontrola
1.786.710 1.786.710 - -
II. KOMUNALNE
DJELATNOSTI
20.063.913 19.229.515 834.398
1. Čistoća i tržnica 12.169.895 11.514.265 655.630
a) Tržnica 1.402.136 1.339.530 62.606
b) Čistoća 10.518.255 9.925.920 592.335
c) Mehanička radiona 249.504 248.815 689
2. Parkiranje i gradska groblja 7.412.018 7.293.150 118.868
a) Parkiranje 3.581.000 3.505.670 75.330
b) Grad. groblje s održ. 2.538.150 2.531.250 6.900
c) Trgov. pogreb.opremom 650.000 633.830 16.170
d) Građ. grad. groblje 642.868 622.400 20.468
3. Autobusni kolodvor 482.000 422.100 59.900
III. SEKTOR EK. POSLOVA 5.068.175 5.068.175 - -
Sektor ek. poslova 5.068.175 5.068.175 - -
UKUPNO 49.721.560 49.690.495 834.398 803.333
INTERNO-MINUS KL. 5 -7.227.385 -7.227.385
42.494.175 42.463.110 31.065
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.8. Planirani ukupni prihod
Komunalac d.o.o u 2012.g. planirao je ostvariti tri skupine prihoda, poslovni prihod,
financijski i izvanredni prihod ukupnog iznosa od 42.494.175 kuna. Poduzeće je
planiralo najviše poslovnih prihoda koji su u iznosu od 36.920.875 kuna, a najmanje
financijskih od 849.100 kuna. Unutar poslovnih prihoda planirani su visoki prihodi od
usluga poduzeća u koje ulaze parkiranje, gradska groblja, čistoća i drugo. Kao drugi po
redu, ni približno visoki prihodi kao od usluga, su prihodi od zakupnina koji većim
djelom proizlaze iz davanja u zakup prodajnih mjesta na tržnici. Od financijskih prihoda
poduzeća je planiralo prihode od kamata po kreditu, od pozitivnih tečajnih razlika, od
obračunatih kamata i prihode od kamata na depozite.
43
Od navedenih financijskih prihoda nijedan se ne ističe kao značajno visok u odnosu na
druge. Što se tiče izvanrednih prihoda planirani su kao dosta visoki, ali ni približno kao
poslovni. Planirani su sljedeći izvanredni prihodi: prihodi od naplate vrijednosnog
usklađenja potraživanja od kupaca, od opomena, od obračunate amortizacije, naplaćenih
sudskih troškova i ovrha, prihodi s temelja osiguranja, prihodi parkirališta, te ostali
izvanredni prihodi. Kao najviši izvanredni prihodi planirali su se oni od obračunate
amortizacije, ali i prihodi od naplate vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca,
dok se drugi izvanredni prihodi planirani dosta niži i podjednakih iznosa.
Tablica 19: Planirani ukupni prihod za 2012. godinu
Vrsta Iznos
A) POSLOVNI PRIHOD 36.920.875
Prihodi od vodovodnih i kanal. priključaka 300.000
Prihodi od izrade grobnica 552.868
Prihodi od usluga 33.628.274
Prihod od Grada Bjelovara za održavanje komunalne infrastrukture
groblja
162.600
Prihodi od Pauk službe 100.000
Prihod od zakupnina 1.527.133
Prihod od prodaje pogrebne opreme 650.000
B) FINANCIJSKI PRIHOD 849.100
Prihodi od kamata po kreditu 199.100
Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 100.000
Prihodi od obračunatih kamata 400.000
Prihodi od kamata na depozite 150.000
C) IZVANREDNI PRIHOD 4.724.200
Prihodi od naplate vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca 1.096.200
Prihodi s temelja osiguranja 350.000
Prihodi parkirališta-izdavanje računa 300.000
Prihodi od opomena 400.000
Prihodi od obračunate amortizacije 1.983.000
Prihodi od naplaćenih sudskih troškova i ovrha 445.000
Ostali izvanredni prihodi 150.000
UKUPNO 42.494.175
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
3.9. Planirani ukupni rashodi
Komunalac d.o.o. o svom planu poslovanja za 2012.g. planirao je ukupne rashode od
42.463.110 kuna. Poduzeće je vrlo detaljno planiralo strukturu rashoda za 2012. godinu.
Najviši rashodi planirani su za bruto plaće zaposlenika u iznosu od 13.171.860 kuna i za
44
amortizaciju imovine koja je planirana u iznosu od 10.340.000 kuna. Neki od rashoda
koji su zbog visine iznosa značajni za poduzeće i koje je ono planiralo za 2012. godinu
su: troškovi materijala, potrošena energija, usluge održavanja, doprinosi na plaće,
naknade troškova prijevoza na posao i s posla i rashodi klase 7.
Rashodi klase 7 planirani su u iznosu 3.036.500 kuna, a čine ih kamate na dugoročne
kredite, zatezne kamate, vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca, nabavna
vrijednost prodane robe, nabavna vrijednost prodanog materijala, naknade štete
drugima, darivanja u novcu i naravi i ostali izvanredni rashodi. Značajni rashodi za
poduzeće planirani su i iz komunalnih djelatnosti iznosom od 953.250 kuna u koje ulaze
zbrinjavanje otpada, održavanje zelenila, parkiranje i garažiranje, analiza vode i mulja i
drugo. Kao rashode za 2012.g. poduzeće je planiralo i troškove stručnog usavršavanja,
dnevnice za službena putovanja, troškovi prijevoza i smještaja na službenom putu te
ostala materijalna prava zaposlenih. Što se tiče troškova materijala poduzeće je planiralo
najveće troškove materijala za investicije u vlastitoj režiji u iznosu od 2.288.050 kuna.
Poduzeće je također planiralo i interne rashode za 2012.g. u iznosu od 7.227.385 kuna, a
čine ih troškovi sektora ekonomskih i pravnih poslova od 3.718.175 kuna, troškovi
razvoja, investicija i tehničkog održavanja od 1.776.710 kune i drugi interni troškovi u
iznosu od 1.452.500 kuna kao značajniji interni rashodi poduzeća, te troškovi tekućeg i
investicijskog održavanja u iznosu od 280.000 kuna.
Tablica 20: Planirani ukupni rashodi za 2012. godinu
Vrsta Iznos
1. MATERIJAL 3.047.050
Osnovni materijal 309.650
Mazivo 58.300
Materijal za čišćenje 107.800
Uredski materijal 162.300
Namirnice i napici u restoranu društv. prehrane 67.500
Materijal za HTZ 4.200
Pomoćni materijal 49.250
Materijal za investicije u vlastitoj režiji 2.288.050
2. POTROŠENA ENERGIJA 3.439.050
Električna energija 2.112.600
Plin 139.000
Gorivo za osobne vozila 112.700
Gorivo za teretna vozila 1.074.750
3. UTROŠEN MATERIJAL ZA ODRŽAVANJE OBJEKATA 791.370
45
4. UTROŠEN MATERIJAL ZA ODRŽAVANJE VOZILA 384.720
5. OTPIS SI, HTZ-e OPREME, AUTOGUMA I AMBALAŽE 247.200
Otpis sitnog inventara u upotrebi 66.800
Otpis HTZ-e opreme u upotrebi 135.200
Otpis auto-guma u upotrebi 45.200
6. POŠTANSKE I TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE 623.900
Cestarine,mostarine,tunel-službeni put 1.900
Usluge dostavnih službi 500.000
Usluge telefonije 108.200
Usluge interneta 13.800
7. USLUGE KOOPERANATA 50.000
8. USLUGE ODRŽAVANJA 1.982.050
Usluge tekućeg održavanja objekata i opreme 1.480.300
Usluge tekućeg održavanja opreme parkirališta 35.000
Usluge održavanja vatrogasnih aparata 4.750
Usluge investicijskog održavanja 462.000
9. ZAKUPNINE 236.000
Zakupnine za građevinske objekte 234.000
Najamnine za opremu 2 000
10. USLUGE PROMIDŽBE 50.000
11. KOMUNALNE USLUGE 953.250
Čuvanje imovine 400.000
Analiza vode i mulja 193.500
Deratizacija i dezinsekcija 43.500
Dimnjačarske usluge 2.500
Održavanje zelenila 44.350
Zbrinjavanje otpada 125.700
Parkiranje i garažiranje 500
Ostale komunalne usluge 142.000
Voda za piće 1.200
12. ZDRAVSTVENE I VETERINARSKE USLUGE 21.300
Zdravstveni pregledi radnika 19.800
Veterinarske usluge -
Usluge sanitarnog inspektora 1.500
13. BANKARSKE USLUGE I USLUGE PLATNOG PROMETA 125.200
14. USLUGE ODVJETNIKA, BILJEŽNIKA I REVIZORA 513.600
15. PREMIJE OSIGURANJA IMOVINE 406.060
Premije osiguranja imovine 65.000
Premije osiguranja opreme od loma 190.000
Premije osiguranja od krađe novca 1.060
Premije osiguranja kod registracije vozila 95.000
Premije osiguranja kod registracije osobnih vozila 25.000
Premije osiguranja-odgovornost iz djelatnosti 30.000
16. PREMIJE OSIGURANJA RADNIKA 46.800
Premije osiguranja radnika-komb. kolektivno 30.000
Premije osiguranja radnika-životno individualno 16.800
46
17. NAKNADA ZA KORIŠTENJE LICENCI 21.400
18. KOMUNALNE I DRUGE NAKNADE 142.350
Komunalna naknada 52.800
Vodna naknada 20.500
Naknada za uređenje voda na nekretnine 48.000
Naknade za uporabu radijske frekvencije 10.220
Pristojba hrvatskoj radioteleviziji 10.830
19. USLUGE ODRŽAVANJA SOFTWARE-a 155.100
20. NAKNADE ZA CESTE I TEHNIČKE PREGLEDE VOZILA 113.200
21. OSTALE USLUGE 272.450
Usluge uređenja prostora -
Usluge pranja i glačanja 900
Usluge pranja vozila 4.600
Usluge SMS parkinga-provizija 83.000
Usluge očitanja tahografa 13.100
Usluge vezane uz zaštitu na radu 57.550
Usluge objave oglasa u javnim glasilima 44.900
Usluge marketinške suradnje 12.200
Ostale usluge 56.200
22. AMORTIZACIJA IMOVINE 10.340.000
23. DNEVNICE ZA SLUŽBENA PUTOVANJA 9.200
24. TROŠKOVI PRIJEVOZA I SMJEŠTAJA NA SLUŽB. PUTU 1.400
25. OSTALA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIH 629.000
Troškovi prijevoza i smještaja na službenom putu 1.100
Naknade za uporabu privatnog automobila u službene svrhe 300
26. NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA 1.225.400
27. TROŠKOVI STRUČNOG USAVRŠAVANJA 21.800
Kotizacija za seminare i savjetovanja 11.000
Tečajevi za osposobljavanje i vještine 6.800
Školarine 4.000
28. NAGRADE ZA PRAKTIČAN RAD UČENIKA -
29. TROŠKOVI REPREZENTACIJE 35.460
30. ČLANARINE 39.700
Članarina HGK 18.000
Doprinos HGK 2.500
Članarina turističkoj zajednici 3.800
Članarine drugim udruženjima 15.400
31. PROPISANE NAKNADE 1.348.200
Nakn.za općekorisne funkcije šuma 21.500
Koncesija za zahvaćanje voda 125.500
Naknada za ustupanje djelatnosti parkiranja 1.200.000
Naknada za korištenje komunalne infrastrukture 1.200
32. TAKSE I SUDSKI TROŠKOVI 138.800
33. TROŠKOVI STRUČNE LITERATURE 19.500
34. TROŠKOVI ZAŠTITE OKOLIŠA 55.550
Naknada za opterećivanje okoliša neopasnim otpadom 26.500
47
Naknada za opterećivanje okoliša opasnim otpadom -
Naknada za okoliš kod registracije vozila 18.350
Ostali troškovi zaštite okoliša 8.700
Spomenička renta 2.000
35. NAKNADE NADZORNOM ODBORU 124.600
36. POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA 2.800
37. POREZ NA TVRTKU 5.450
38. OSTALI TROŠKOVI 13.500
37. BRUTO PLAĆE 13.171.860
39. DOPRINOSI NA PLAĆE 2.278.740
40. Izgradnja u tijeku investicija u vlastitoj režiji -3.656.400
41. INTERNI RASHODI 7.227.385
Troškovi tekućeg i investicijskog održavanja 280.000
Drugi interni troškovi 1.452.500
Troškovi sektora ekonomskih i pravnih poslova 3.718.175
Troškovi OJ Razvoj,investicije i tehnička kontrola 1.776.710
42. RASHODI KLASE 7 3.036.500
Nabavna vrijednost prodane robe 460.000
Nabavna vrijednost prodanog materijala 6.300
Zatezne kamate 75.000
Kamate na dugoročne kredite 444.600
Naknada štete drugima 50.000
Ostali izvanredni rashodi 3.000
Darivanja u novcu i naravi 15.000
Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca 1.982.600
RASHODI 49.690.495
- Interni rashodi -7.227.385
UKUPNI RASHODI 42.463.110
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
4. ANALIZA PLANA POSLOVANJA PODUZEĆA OSTVARENIM
REZULTATIMA
Na temelju plana poslovanja poduzeća Komunalac d.o.o. Bjelovar izloženog u trećem
poglavlju unutar ovog poglavlja usporediti će se planirano s ostvarenim, kako bi se
utvrdilo da li poduzeće ostvarilo ono što je planiralo za 2012. godinu. Za utvrđivanje
rezultata koje je poduzeće ostvarilo koristit će se razni pokazatelji.
4.1. Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzeća
Kao osnovne financijski pokazatelji poslovanja komunalnog poduzeća odabrani su
ukupni prihodi, ukupni rashodi, dobit prije oporezivanja, ukupni prihod po zaposleniku,
bruto plaća po zaposleniku, te prosječna bruto plaća po zaposleniku i broj zaposlenih.
48
Poduzeće je za 2012.g. planiralo ukupne prihod u iznosu od 42.494.175 kuna, no
ostvarilo je 1,22% manje prihode iznosa 41.977.467,63 kune, a razlog tome jest manje
obavljanje usluga komunalnih djelatnosti. Nadalje, planirani ukupni rashodi iznosili su
42.463.110 kuna, a poduzeće ih je ostvarilo u iznosu od 41.161.688,48 kuna što je za
3,06% manje iz razloga što su ostvareni manji rashodi kod djelatnosti vodoopskrbe i
odvodnje i komunalnih djelatnosti kod kojih nisu bili potrebni veći troškovi u opremu
za obavljanje tih usluga. Kao jedan od najvažnijih financijskih pokazatelja poslovanja
poduzeća zasigurno je dobit poduzeća prije njezinog oporezivanja. Ona je za 2012.
godinu planirana u znatno manjem iznosu od 31.065 kuna nego što je doista ostvarena
što ukazuje na to da je komunalno poduzeće u velikoj mjeri podcijenilo svoje
poslovanje za spomenutu godinu.
Ostvarena dobit poduzeća prije oporezivanja iznosila je 815.779,15 kuna što svakako
pozitivno djeluje na poduzeće, te mu ukazuje da može u svom godišnjem planu
poslovanja planirati dobit poduzeća u većem iznosu i da na njegovo poslovanje u
velikoj mjeri ne utječe današnja situacija. Kao financijski pokazatelj poslovanja odabran
je i ukupni prihod po zaposleniku kako bi se utvrdio iznos prihoda koji se ostvaruje po
jednom radniku u poduzeću. Stavljanjem u odnos planirani ukupni prihod i broj
zaposlenika dobiveno je da je poduzeće planiralo ostvariti 229.698 kuna prihoda po
jednom radniku u poduzeću. U konačnici u 2012. godini je ostvaren 3,25% veći prihod
po zaposlenome, ali treba uzeti u obzir da je planirano više zaposlenika nego što ih je
bilo zaposleno, te je stoga i ostvareni prihod po zaposleniku veći i iznosi 237.160,83
kune.
Zatim, kao pokazatelji poslovanja poduzeća uzeta je bruto plaća po zaposleniku, ali i
prosječna bruto plaća po zaposleniku kako bi se vidjelo koliko ona otprilike iznosi.
Ostvarena bruto plaća zaposlenika u 2012. iznosila je 12.882.524 kune. Bruto plaća po
zaposleniku i prosječna bruto plaća po zaposleniku veće su za 2,02% u odnosu na plan
poduzeća. Što se tiče samog broja zaposlenih u komunalnom poduzeća on je manji za
4,32%, odnosno u 2012.g. poduzeće je imalo osam zaposlenika manje u odnosu na
planirani broj zaposlenih.
49
Tablica 21: Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzeća
Naziv Planirano Ostvareno Indeks
1. Ukupni prihod 42.494.175 41.977.467,63 98,78
2. Ukupni rashodi 42.463.110 41.161.688,48 96,94
3. Dobit prije oporezivanja 31.065 815.779,15 2.626,04
4. Ukupni prihod po zaposleniku 229.698 237.160,83 103,25
5. Bruto plaća po zaposleniku 71.199 72.636,80 102,02
6. Prosječna bruto plaća po zaposleniku 5.933,25 6.053 102,22
7. Broj zaposlenih 185 177 95,68
Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
4.2. Analiza plana poslovanja financijskim pokazateljima
Za analizu plana poslovanja poduzeća Komunalac d.o.o. Bjelovar u 2012.g. koristili su
se pokazatelji statičke učinkovitosti i to pokazatelji zaduženosti, ekonomičnosti,
likvidnosti, aktivnosti, profitabilnosti (rentabilnosti) i učinkovitosti. Radi lakšeg uvida u
dobivene rezultate za svaki od pokazatelja, korištene su tablice u kojima su navedene
planirane i ostvarene vrijednosti, način izračuna, te rezultati.
Od pokazatelja zaduženosti izračunati su koeficijent vlastitog financiranja, odnosno
samofinanciranja i koeficijent zaduženosti. Pokazatelj samofinanciranja izražava se
odnosom vlasničke glavnice i ukupne imovine, te on iznosi 0,61. Izračunati pokazatelj
označava da je 61% imovine poduzeća financirano vlastitim kapitalom, a 39% iz drugih
izvora. Koeficijent zaduženosti izračunava se odnosom zbroja kratkoročnih i
dugoročnih obveza sa ukupnom imovinom, a dobiveni rezultat korištenjem podataka
poduzeća je 0,0585. Dobiveni rezultat pokazuje da je stupanj zaduženosti poduzeća
5,85% od ukupne imovine što je dosta nisko, no u svakom slučaju dobro za poduzeće.
Tablica 22: Pokazatelji zaduženosti
Naziv Iznos Pokazatelj Koef.
Vlasnička glavnica (G) 150.181.013 G/UK 0,61
Ukupna imovina (UI) 246.555.470 ((KO+DO)/UI) 0,0585
Kratkotrajne obveze (KO) 6.611.403
Dugotrajne obveze(DO) 7.821.675
Izrada studentice prema podacima iz RDG-a i bilance poduzeća
50
Nadalje slijede pokazatelji ekonomičnosti od kojih su izračunati pokazatelj
ekonomičnosti ukupnog poslovanja i pokazatelj ekonomičnosti financiranja za planirane
i ostvarene prihode i rashode poduzeća. Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja
dobiva se stavljanjem u odnos ukupne prihode i ukupne rashode. Pokazatelj
ekonomičnosti ukupnog poslovanja za planirane ukupne prihode i rashode iznosi 1,
0007 što znači da bi poduzeće prema planu poslovanja za 2012.g. poslovalo
ekonomično što je na kraju i potvrđeno ostvarenim prihodima i rashodima iz čijeg
odnosa ovaj pokazatelj iznosi 1,02, dakle i planirani i ostvareni prihodi su veći od
rashoda.
Pokazatelj ekonomičnosti financiranja izračunava se iz odnosa financijskih prihoda i
rashoda poduzeća, te bi on kod odnosa planiranih financijskih prihoda i rashoda iznosio
1,91, a kod odnosa ostvarenih financijski prihoda i rashoda je nešto manji i iznosio je
1,31. Bitno je da nijedan od ova dva pokazatelja nije manji od jedan jer bi to značilo da
poduzeće ne posluje uspješno i da ima manje prihode od rashoda.
Tablica 23: Pokazatelji ekonomičnosti
Naziv
PLANIRANO
Koef.
OSTVARENO
Koef. Prihodi Rashodi Prihodi Rashodi
Financ. 849.100 444.600 1,909 713.143 544.668 1,309
Uk. 42.494.175 42.463.110 1,0007 41.977.467,63 41.161.688,48 1,019
Izrada studentice prema podacima iz RDG-a poduzeća
Nakon pokazatelja zaduženosti i ekonomičnosti izvršen je izračun pokazatelja
likvidnosti i to koeficijenta trenutne likvidnosti, koeficijenta tekuće likvidnosti i
koeficijenta financijske stabilnosti. Koeficijent trenutne likvidnosti izračunava se
stavljajući u odnos novac i kratkotrajne obveze. Stavljanjem u odnos podatke poduzeća
za 2012.g. dobiven je koeficijent trenutne likvidnosti od 0,63454. Koeficijent pokazuje s
koliko novca poduzeće raspolaže za podmirenje trenutnih kratkotrajnih obveza, te ga je
potrebno pomnožiti sa 12, pri čemu on iznosi 7,6 što znači da poduzeće može poslovati
sedam i pol mjeseci koristeći trenutna novčana sredstva na računima ako ne uspije
naplatiti nijedno tekuće potraživanje.
51
Koeficijent tekuće likvidnosti odnosno sposobnosti poduzeća da pravovremeno podmiri
dospjele kratkoročne obveze izračunava se stavljajući u odnos kratkotrajnu imovinu i
kratkotrajne obveze, te on za komunalno poduzeće iznosi 2,81. S obzirom da je poželjno
da ovaj pokazatelj bude dva ili veći od dva poduzeće ima dovoljno visok pokazatelj i sa
sigurnošću se može reći da je sposobno pravovremeno podmiriti svoje obveze.
Koeficijent financijske stabilnosti dobiva se stavljanjem u odnos dugotrajnu imovinu
poduzeća sa zbrojem kapitala i dugoročnih obveza, te dobiveni pokazatelj iznosi 1,44. S
obzirom da je dobiveni pokazatelj veći od jedan znači da je dugotrajna imovina
financirana iz kratkotrajnih obveza, iako je za ovaj pokazatelj definirano da bi trebao
biti manji od jedan jer se kratkotrajna imovina mora financirati iz dijela dugotrajnih
izvora.
Tablica 24: Pokazatelji likvidnosti
Naziv Iznos Pokazatelj Koef.
Novac (N) 4.195.226 N/KO 0,63454
Kratkotrajane obveze (KO) 6.611.403 KI/KO 2,81
Kratkotrajna imovina (KI) 18.578.919 DI/(K+DO) 1,44
Dugotrajna imovina (DI) 227.908.618
Dugotrajne obveze (DO) 7.821.675
Kapital (K) 150.181.013
Izrada studentice prema podacima iz bilance poduzeća
Sljedeći financijski pokazatelj jest pokazatelj aktivnosti, a izračunati su koeficijent
obrtaja ukupne imovine, koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine i koeficijent obrtaja
potraživanja od kupaca. Izračun koeficijenta obrtaja ukupne imovine koristeći planirane,
ali i ostvarene ukupne prihode pokazuje da poduzeće svoju ukupnu imovinu u toku
jedne godine ne obrnulo niti jedan put. Poduzeće je u 2012. godini imalo nizak
koeficijent obrtaja ukupne imovine zbog velikih ulaganja u dugotrajnu imovinu.
Stavljanjem u odnos ukupnih prihoda i kratkotrajne imovine izračunat je koeficijent
obrtaja kratkotrajne imovine koji pri planiranim prihodima iznosi 2,29, a kod ostvarenih
2,26, dakle u tijeku 2012.g. kratkotrajna imovina poduzeća se obrnula 2,26 puta.
Izračunom koeficijenta obrtaja potraživanja od kupaca pri planiranim prihodima od
52
prodaje dobiveno je da bi se u tijeku 2012.g. potraživanja od kupaca obrnula 5,11 put,
no iz odnosa ostvarenog prihoda od prodaje i potraživanja od kupaca proizašlo je da su
se u poduzeću u 2012. godini potraživanja od kupaca obrnula 5,56 puta.
Tablica 25: Pokazatelji aktivnosti
Planirani
uk. prihodi
Ukupna
im.
Kratk. im
Koef.
Ostvareni uk.
prihodi
Koef.
Koef.obrt.
uk.
imovine
42.494.175
246.555.470
-
0,172
41.977.467,63
0,17
Koef.obrt.
kratkotr.
imovine
42.494.175
-
18.578.919
2,29
41.977.467,63
2,26
Planirani
prihodi od
prodaje
Potraž. od
kupaca
-
Koef.
Ostvareni
prihod od
prodaje
Koef.
Koef.obrt.
potraživ
33.628.274
6.586.553
-
5,11
36.650.510
5,56
Izrada studentice prema podacima iz RDG-a i bilance poduzeća
Nakon pokazatelja aktivnosti izračunati su pokazatelji profitabilnosti, odnosno
rentabilnosti poduzeća i to rentabilnost prometa i ukupnog ulaganja. Iz izračuna
pokazatelja ukupnog prometa proizlazi da poduzeće bi poduzeće na osnovi planirane
bruto dobiti ostvarivalo 0.0008 kune dobiti po jedinici poslovnog prihoda, a temeljem
ostvarene bruto dobiti i poslovnih prihoda ono je ostvarilo 0,02 kune dobiti po jedinici
poslovnog prihoda. Izračunom pokazatelja rentabilnosti ulaganja za planirane bruto
dobit i investicijska ulaganja dobiven je rezultat od 0,001, što znači da bi poduzeće pri
planiranim vrijednostima ostvarivalo 0,001 kunu dobiti po jedinici investicijskog
ulaganja. Kod izračuna rentabilnosti ukupnog ulaganja za ostvarene vrijednosti bruto
dobiti i investicijskog ulaganja dobiveno je da je poduzeće u 2012.g. ostvarilo 0,039
kuna dobiti po jedinici ulaganja.
Izračun ovih pokazatelja nije dovoljan kod zaključivanja da li je poduzeće u 2012.g.
poslovalo uspješno, stoga je izračunat i pokazatelj rentabilnosti ukupne imovine (ROA).
Stavljanjem u odnos ostvarenu bruto dobit od 815.779,15 kuna i ukupnu imovinu od
246.555.470 kuna dobiveni pokazatelj ROA iznosi 0,003 što znači da je poduzeće
ostvarilo 0,003 kune dobiti na jedinicu uložene imovine. Temeljem izračuna ovih
pokazatelja vidljivo je da poduzeće nije ostvarilo značajnu dobit po jedinici uloženih
53
sredstava, no razlikom prihoda i rashoda ostvarilo je dobit pa se može reći da posluje
profitabilno.
Tablica 26: Pokazatelji profitabilnosti
Naziv PLANIRANO Pokazatelj Koef. OSTVARENO Koef.
Ukupni ulaganja 27.744.900 BD/U 0,001 20.997.281 0,039
Poslovni prihod (PP) 36.920.875 BD/PP 0.0008 41.264.325 0,02
Bruto dobit (BD) 31.065 815.779,15
Izrada studentice prema podacima iz RDG-a poduzeća
Posljednji pokazatelj koji je izračunat za komunalno poduzeće jest pokazatelj
učinkovitosti. Učinkovitost poslovanja izražena je stavljanjem u odnos ukupne prihode
i investicijska ulaganja, za planirane vrijednosti daje da bi poduzeće u 2012.g. ostvarilo
1,53 kune dobiti na jednu jedinicu investicijskog ulaganja, a ono je na kraju godine
ostvarilo 2 kune dobiti po jedinici ulaganja. Učinkovitost poslovanja poduzeća izražava
se i odnosom poslovnih prihoda i broja zaposlenih, te je poduzeće ostvarilo 231.882
kune poslovnog prihoda po zaposleniku, što je za 16,19% više od onog što je prema
planu poslovanja proizašlo, da bi poduzeće stavljanjem u odnos planirane vrijednosti
poslovnog prihoda i broja zaposlenih ostvarivalo 199.572,30 kuna poslovnog prihoda
po zaposlenome.
Bitan pokazatelj učinkovitosti poslovanja za poduzeće proizlazi iz odnosa bruto dobiti i
broja zaposlenika koji prema izračunu ukazuje na ostvarenu znatno veću bruto dobit po
zaposleniku poduzeću od onoga što bi proizišlo temeljem plana poslovanja za 2012.
godinu, te ona iznosi 4.608,92 kuna.
Tablica 27: Pokazatelji učinkovitosti
Naziv PLANIRANO Pokazatelj Koef. OSTVARENO Koef.
Ukupna ulaganja
(U)
27.744.900 UP/U 1,53 20.997.281 1,999
Ukupni
prihodi(UP)
42.494.175 PP/Z 199.572,30 41.977.467,63 231.882
Poslovni prihod
(PP)
36.920.875 BD/Z 167,92 41.264.325 4.608,92
Bruto dobit (BD) 31.065 815.779,15
Broj zaposlenika
(Z)
185 177
Izrada studentice prema podacima iz RDG-a poduzeća
54
4.3. Analiza planiranih i ostvarenih prihoda
U okviru ovog potpoglavlja izvršena je usporedba planiranih i ostvarenih prihoda za
Komunalac d.o.o. Bjelovar. Na temelju podataka koji se nalaze ispod u tablici izračunat
je verižni indeks kako bi se vidjelo za koliko posto su ostvareni prihodi u 2012. godini
veći ili manji u odnosu na planirane i koji je razlog tome.
Tablica 28: Planirani i ostvareni prihodi za 2012. godinu
Djelatnost
PLANIRANI
PRIHODI
OSTVARENI
PRIHODI
Indeks
I. VODOOPSKRBA 24.589.472 25.173.619,27 102,38
1. Vodovod 13.287.850 13.717.860,86 103,24
2. Odvodnja i pročišć. otp. voda 9.514.912 9.872.444,62 103,76
a) Odvodnja 5.557.868 6.128.035,05 110,26
b) Pročišć. otp. voda 3.957.044 3.744.409,57 94,63
3. Razvoj, invest. i teh. kontrola 1.786.710 1.583.313,79 88,62
II. KOMUNALNE
DJELATNOSTI
20.063.913
19.311.754,09 96,25
1. Čistoća i tržnica 12.169.895 11.877.643,41 97,60
a) Tržnica 1.402.136 1.446.410,82 103,16
b) Čistoća 10.518.255 10.174.920,59 96,74
c) Mehanička radiona 249.504 256.312,00 102,73
2. Parkiranje i gradska groblja 7.412.018 6.949.078,42 93,75
a) Parkiranje 3.581.000 2.866.480,54 80,05
b) Grad. groblje s održ. 2.538.150 2.674.492,90 105,37
c) Trgov. pogreb.opremom 650.000 653.881,19 100,60
d) Građ. grad. groblje 642.868 745.365,08 115,94
3. Autobusni kolodvor 482.000 485.032,26 100,63
III. SEKTOR
EKONOMSKIH POSLOVA
5.068.175
5.091.717,81
100,46
Sektor ekonom. poslova 5.068.175 5.091.717,81 100,46
UKUPNO 49.721.560 49.577.091,17 -
INTERNO-MINUS KL. 5 -7.227.385 -7.599.623,54 -
UKUPNI PRIHODI 42.494.175 41.977.467,63 98,78
Izrada studentice prema podacima iz RDG-a poduzeća
U djelatnosti vodoopskrbe, kod vodovoda ostvareni prihodi poduzeća su veći za 3,24%
u odnosu na planirane jer je došlo do povećanja prihoda od priključaka, prihoda od
usluge prodaje vode građanima, te povećanja prihoda od obračunate amortizacije. No,
unutar djelatnosti vodoopskrbe kod nekih usluga ostvareni su manji prihodi od
planiranih, a to se odnosi na organizacijsku jedinicu razvoja, investicija i tehničke
kontrole gdje su ostvareni prihodi manji za 11,38% zbog toga što su se smanjili interni
55
prihodi poduzeća za obavljene usluge. Kod usluge pročišćenja otpadnih voda također su
ostvareni manji prihodi od planiranih za 5,37% jer je došlo do pada prihoda od usluge
pročišćavanja otpadnih voda građanima i poduzećima, internih prihoda pročišćavanja
otpadnih voda i prihoda od naplate vrijednosnog usklađivanja. Najveći rast ostvarenih
prihoda u djelatnosti vodoopskrbe ostvaren je kod odvodnje gdje su ostvareni prihodi
veći za 10,26%, a razlog tome jesu veći prihodi od usluga i to usluga čišćenja
Canalmasterom, odvoza fekalija, te od skupljanja otpadnih voda. Poduzeće je kod
odvodnje ostvarilo i znatno veće prihode od internih realizacija.
Kod komunalnih djelatnosti ostvareni prihodi su za 3,75% manji od planiranih jer je
kod usluge parkiranja došlo do pada prihoda. Ostvareni prihodi od usluge parkiranja
manji su za čak 19,95% od planiranih jer došlo do pada prihoda od naplate parkiranja s
obzirom da je sve više nezaposlenih građana koji nemaju financijskih sredstava kojima
bi plaćali parkiranja već se nastoje parkirati na parkiralištima obližnjih trgovačkih
centara, poput Billa-e i Kauflanda. Nadalje, prihodi od Pauk službe su bili nevjerojatno
niski u odnosu na plan, prihoda od opomena nije uopće bilo, a prihodi od parkirališta
temeljem izdavanja računa ostvareni su u 50% manjem iznosu. Unutar komunalnih
djelatnosti najveća razlika između planiranih i ostvarenih prihoda vidljiva je kod usluge
građenja gradskih groblja gdje su ostvareni prihodi veći od planiranih za 15,94%, jer je
poduzeće na kraju godine imalo veće prihode od usluge izgradnje grobnica sa dva
ukopa bez okvira i sa okvirom, te izgradnje imitacije grobnica za jedan ukop.
Ostvareni prihodi gradske tržnice veći su za 3,16% jer je poduzeće ostvarilo veće
prihode od zakupnina, koja obuhvaća zelenu tržnicu, štandove u ulici Brune Bušića i
naknadu za zauzimanja prostora (terase). Poduzeće je kod gradske tržnice ostvarilo i
više prihode od usluge ustupanja „mjestovina“ na zelenoj i mliječnoj tržnici, te štandova
u ulici Brune Bušića na kojima se prodaje rabljena roba i na kojima je svaki četvrtak i
subotu sve više ljudi koji tamo prodaju svoju ili nečiju rabljenu robu. Kod usluge
čistoće ostvareni prihodi su manji od planiranih za 3,26% jer je poduzeće imalo manje
prihode od usluga koje obuhvaćaju strojno i ručno čišćenje grada Bjelovara i
parkirališta, odvoz komunalnog otpada iz domaćinstava, škola, dječjih vrtića,
zdravstvenih ustanova, poslovnih prostora koji je bio manji kao i odvoz otpada po
narudžbi te kupnja doplatnih vrećica za komunalni otpad. U konačnici poduzeće je u
56
2012. godini ostvarilo prihode manje za 1,22% u odnosu na planirane prihode
projicirane u planu poslovanja.
4.4. Analiza planiranih i ostvarenih rashoda
Nakon usporedbe paniranih i ostvarenih prihoda u prethodnom potpoglavlju, ovdje su
uspoređeni planirani i ostvareni rashodi u 2012. godini za komunalno poduzeće.
Također je izračunat verižni indeks kako bi se vidjelo za koliko posto se razlikuju
ostvareni rashodi od planiranih i što je uzrokovalo njihovo povećanje ili smanjenje.
Tablica 29: Planirani i ostvareni rashodi za 2012.godinu
Djelatnost
PLANIRANI
RASHODI
OSTVARENI
RASHODI
Indeks
I. VODOOPSKRBA 25.392.805 24.718.707,17 97,35
1. Vodovod 13.845.710 13.028.824,38 94,10
2. Odvodnja i pročišć. otp. voda 9.760.385 10.106.569,00 103,55
a) Odvodnja 5.991.955 7.043.410,52 117,55
b) Pročišć. otp. voda 3.768.430 3.063.158,48 81,28
3. Razvoj, invest. i teh. kontrola 1.786.710 1.583.313,79 88,62
II. KOMUNALNE DJELATNOSTI 19.229.515 18.950.887,04 98,55
1. Čistoća i tržnica 11.514.265 11.525.164,73 100,09
a) Tržnica 1.339.530 1.404.659,59 104,86
b) Čistoća 9.925.920 9.866.597,67 99,40
c) Mehanička radiona 248.815 253.907,47 102,05
2. Parkiranje i gradska groblja 7.293.150 6.878.272,02 94,31
a) Parkiranje 3.505.670 2.850.706,73 81,32
b) Grad. groblje s održ. 2.531.250 2.657.221,53 104,98
c) Trgov. pogreb.opremom 633.830 653.881,19 103,16
d) Građ. grad. groblje 622.400 716.462,57 115,11
3. Autobusni kolodvor 422.100 547.450,29 129,70
III. SEKTOR EKONOMSKIH
POSLOVA
5.068.175 5.091.717,81
100,46
Sektor ekonom. poslova 5.068.175 5.091.717,81 100,46
UKUPNO 49.690.495 48.761.312,02 -
INTERNO-MINUS KL. 5 -7.227.385 -7.599.623,54 -
UKUPNI RASHODI 42.463.110 41.161.688,48 96,94
Izrada studentice prema podacima iz RDG-a
Poduzeće je i u komunalnim i djelatnostima vodoopskrbe ostvarilo rashode manje u
odnosu na plan. U komunalnim djelatnostima oni su manji u odnosu na planirane
rashode za 1,45%, a kod djelatnosti vodoopskrbe ostvareni rashodi su manji od
planiranih za 2,65%. U djelatnosti vodoopskrbe kod usluge vodovoda ostvareni su
57
rashodi za 5,9% manji od planiranih jer je poduzeće imalo manji trošak materijala za
investicije u vlastitoj režiji, manji trošak usluge tekućeg održavanja objekata i opreme,
te utrošak materijala za održavanje objekata jer nije došlo do nikakvi kvarova koji bi
zahtijevali troškove i utrošak materijala. Poduzeće kao materijal za održavanje objekata
u djelatnosti vodova koristi fazonske komade, armature, cijevi, spojne elemente,
hidrante koji su korišteni kod održavanja postojećih cjevovoda, vodomjere za zamjenu
dotrajalih vodomjera, te elektromaterijal za održavanje instalacija.
Kod usluge pročišćenja otpadnih voda ostvareni rashodi su manji u odnosu na plan za
18,72% jer su u 2012.g. bili znatno manji troškovi usluge tekućeg održavanja objekata i
opreme korištene za pročišćavanje otpadnih voda za kojima nije bilo potrebe jer se nisu
dogodili nikakvi kvarovi. Sukladno tome poduzeće je imalo i manji utrošak materijala
koji se koristi za održavanje objekata. Troškovi usluge tekućeg održavanja objekata i
oprema odnose se na servis pumpi na mostu (za pijesak), zamjenu ležajeva i servis
reduktora na pužnoj pumpi, servis pumpi za cirkulaciju mulja i pumpi za pumpanje
viška mulja, te razni ostali servisi. Poduzeće je također imalo i niže troškove usluge
investicijskog održavanja koji ostvareni u duplo manjem iznosu jer je bio izvršen samo
dio planiranog investicijskog održavanja. Neki od troškova usluge investicijskog
održavanja jesu zamjena sustava za deionizaciju vode, nadogradnja kontrolera strujnih
faza, zamjena tlačnih sondi, nabava dozirne pumpe za čišćenje membrana kisikom i
slično. Značajno manji ostvareni troškovi bili su i za osnovni materijal korišten za
uslugu pročišćavanja otpadnih voda.
Ostvareni rashodi kod usluge odvodnje bili su 17,55% viši nego što je planirano, a
razlog njihovog porasta većim dijelom vezan je uz troškove rezerviranja za započete
sudske sporove koje je poduzeće imalo u iznosu od 988.339 kuna. Porast rashoda kod
odvodnje dogodio se i zbog većih troškova usluge tekućeg održavanja objekata i
opreme usluge odvodnje za kojima je bila nešto veće potreba nego što je poduzeće
planiralo i zbog porasta internih rashoda.
Kod komunalnih djelatnosti veći ostvareni rashodi za 15,11% u odnosu na planirane su
kod usluge građenja gradskih groblja s obzirom da je za potrebu građenja grobnica
poduzeće imalo veći trošak usluge kooperanata koji su vršili izgradnju grobnica, te su
također ostvareni veći interni rashodi. Za preostale komunalne djelatnosti ostvarenje
58
rashoda većih od planiranih kreće se u rasponu od 0 do 5%. Ostvareni rashodi kod
usluge parkiranja manji su od planiranih i to za 18,68% zbog manjih troškova usluge
tekućeg održavanja parkirališta i njegove opreme je nije bilo puno kvarova pa nije bilo
potrebe za tako visokim troškovima kao što su planirani. Trošak zakupnine za
građevinske objekte, neoporezivi dio, nije se dogodio, a zakupnina se odnosila na
naknadu Županijskim cestama i Hrvatskim cestama za korištenje parkirališta koja su dio
tih cesta jer se zakonom taj trošak nije smio obračunati.
Trošak komunalnih usluga kod djelatnosti parkirališta poduzeće inače planira u većem
iznos i on ovisi o padalinama, jer se ti troškovi odnose na čišćenje snijega na
parkiralištima koji u 2012.g. nije padao u velikim količinama pa je stoga ostvaren
znatno niži trošak komunalnih usluga. Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca
bilo je dosta niže od planiranog, nije bilo potrebe za njime, jer su poslane opomene i
podnesene tužbe, a naplata je bila bolja od očekivane. Što se tiče ukupnih rashoda,
poduzeće je ostvarilo za 3,06% manje rashode u odnosu na planirane.
4.5. Realizacija „Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture“
Realizacija gradskog programa za komunalno poduzeće koja se odnosi na izgradnju
vodovoda i kanalizacije izvršena je koristeći vlastitu radnu snagu u velikom opsegu.
Financiranje dijela izgradnje komunalne infrastrukture vršilo se iz cijene vodnih usluga
u iznosu od 1.500.000 kuna.
Tablica 30: Realizacija Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture
za 2012.g.
Opis Planirana
investicija
Ostvarena
investicija
Indeks
I. VODOOPSKRBA 8.106.400 7.348.486,43 90,65
Izgradnja 2.498.400 4.364.797,78 174,70
Rekonstrukcije 1.110.000 784.491,05 70,67
Ostala ulaganja u vodoopskrbu 4.498.000 2.199.197,60 48,89
II. ODVODNJA 6.538.000 3.983.381,18 60,93
Izgradnja 3.760.000 3.477.888,31 92,50
Rekonstrukcije 1.000.000 416.432,92 41,64
Ostala ulaganja u odvodnju 1.778.000 89.059,95 5,01
UKUPNO 14.644.400 11.331.867,61 77,38
Izrada studentice prema podacima iz poduzeća
59
U tablici su prikazane planirane i ostvarene investicije djelatnosti vodoopskrbe i
odvodnje koje su se nalazile u sklopu programa grada u suradnji s komunalnim
poduzećem na njegovoj realizaciji. Ukupna ostvarena vrijednost koja je bila potrebna za
realizaciju programa grada manja je za 22,62% od planirane i iznosila je 11.331.867,61
kuna. Nadalje, ukupna ostvarena investicija djelatnosti vodoopskrbe manja je za 9,35%
u odnosu na ono koliko je planirano. Ostvarena investicija djelatnosti odvodnje također
je manja i to za 39,07% od planirane. Što se tiče planiranih vrijednosti vezanih uz
izgradnju, kod vodoopskrbe je vrijednost izgradnje veća za 74,70% zato što je došlo do
proširenja izgradnje građevina za javnu vodoopskrbu u široj okolici grada nego što je
planirano u planu poslovanja, ali i zbog izvršene izgradnje dijela građevina iz 2011.g.
Kod izgradnje vodovoda došlo je do povećanog sufinanciranja od strane Hrvatskih
voda, a projekti su sufinancirani 90%. Do izmjena je došlo i u toku godine, kod
djelatnosti vodoopskrbe bila su odobrena veća sredstva, te je bio raspisan natječaj za
radove u izgradnju za što je postojala sva dokumentacija i dozvole.
S druge strane vrijednost izgradnje kod djelatnosti odvodnje manja je za 7,5%, a razlog
tomu je što su neke od planiranih investicija u izgradnju javnog sustava ostvarene u
nižoj vrijednosti. Vrijednosti rekonstrukcija niže su kod obje djelatnosti, kod
vodoopskrbe su manje za 29,33%, a kod odvodnje za 58,63%. Razlog tomu jesu znatno
niže ostvarene vrijednosti nakon izvršene rekonstrukcije sustava odvodnje u ulicama u
užoj okolici grada Bjelovara. U ulici Vladimira Vidrića rekonstrukcija je bila planirana
u suradnji s vanjskim izvoditeljima, ali je ona izvedena u vlastitoj režiji u iznosu
manjem za skoro 50% što je dovelo do zauzeća operative poduzeća i zastoja u izvođenju
ostalih planiranih rekonstrukcija. Ostala ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju su također
ostvarena u manjoj vrijednosti od planirane. Kod vodoopskrbe ona su manja za 51,11%,
razlog tome je ostvarenje samo dijela planiranih ostalih ulaganja u vodoopskrbu, te
neostvarenje planirane investicije u izradu projektne dokumentacije.
Kod odvodnje ostala ulaganja su manja čak za 94,99% zbog toga što je za odvodnju bilo
nešto manje sufinanciranje od strane Hrvatskih voda tako da su ostala ulaganja bila
manja zbog manje raspoloživih financijskih sredstava. Također su izostale neke od
značajnijih investicija, a jedna od njih je kupnja vozila s kamerom koja je odgođena za
sljedeću godinu. Ostala ulaganja su manja i zbog toga što su planirane investicije
60
vezane uz izgradnju priključaka i rekonstrukciju kanalizacije ostvarene u znatno nižoj
vrijednosti.
61
5. ZAKLJUČAK
Poslovni plan poduzeću predstavlja smjernicu kojom se ono vodi tijekom određenog
razdoblja poslovanja kako bi u što većoj mjeri ostvarilo ciljeve koje si je postavilo,ali i
pozitivan financijski rezultat. Poduzeće Komunalac d.o.o Bjelovar izrađuje
jednogodišnji poslovni plan u okviru kojeg za svaku narednu godinu planira investicije
unutar svake pojedine djelatnosti, izvore i upotrebu kapitala, proračun amortizacije,
bruto plaće, detaljno planira ukupne prihode, ukupne rashode i poslovni rezultat koji
proizlazi iz djelatnosti poduzeća. Uspoređivanjem planiranog poslovanje poduzeća i
ostvarenih vrijednosti u 2012.g. poduzeće je ostvarilo dobre rezultate.
Prvenstveno se to odnosi na ostvarenje pozitivnog financijskog rezultata, odnosno dobiti
koja je bila znatno viša od iznosa koji je planiran. Kako bi se što preciznije mogli
donositi zaključci o ostvarenim rezultatima iz plana poslovanja izvršen je izračun
financijskih pokazatelja. Neki od pokazatelja koji su izračunati su pokazatelji
ekonomičnosti, likvidnosti, zaduženosti, profitabilnosti. Izračunom pokazatelja
ekonomičnosti dobiveni su koeficijenti veći od jedan koji su potvrdili da je poduzeće u
2012. godini poslovalo ekonomično, a iznosi ostvarenih prihoda, ali ni rashoda
komunalnog poduzeća ne odstupaju puno od iznosa projiciranih u okviru plana
poslovanja.
Nadalje, izračunom pokazatelja zaduženosti daje da je poduzeće imalo vrlo nizak
stupanja zaduženosti, te da je veći dio imovine financiralo iz vlastitih izvora. Iz izračuna
pokazatelja likvidnosti, proizašlo je da poduzeće ima koeficijent tekuće likvidnosti veći
od dva, što ukazuje na to da ono pravovremeno podmiruje svoje dospjele obveze.
Temeljem izračuna pokazatelja profitabilnosti dobiveni su vrlo mali koeficijenti, a oni
ukazuju da je poduzeće ostvarilo vrlo nisku dobit po jedinici uloženih sredstava, no
unatoč tome poslovalo je profitabilno ostvarivši dobit kao poslovni rezultat na kraju
godine.
Pokazatelji aktivnosti pokazuju da je poduzeća u 2012.g. obrnula potraživanja od kupca
nešto više od pet puta u godini, dva puta je obrnulo kratkotrajnu imovinu, a niti jednom
ukupnu imovinu poduzeća. Kao posljednji financijski pokazatelj ocjene plana
poslovanja poduzeća izračunati su pokazatelji učinkovitosti koji pokazuju da je
62
poduzeće ostvarilo dvije kune dobiti po jedinici investicijskog ulaganja, 231.882 kune
poslovnog prihoda po zaposleniku i 4.608,92 kuna bruto dobiti po zaposleniku čiji je
iznos nadmašio sva očekivanja s obzirom da je bruto dobit po zaposleniku znatno viša
od planirane, a ukupno gledajući poduzeću je porasla učinkovitost s obzirom da su je
ostvarilo veće poslovne prihode od planiranih.
Realizacija izgradnje objekata komunalne infrastrukture koje je proizašla prema
programu grada izvršena je u iznosu manjem za 3.312.532,39 kune ili izraženo u
postotku 22,62%, a razlog tome je neizvršenje svih planiranih izgradnji i rekonstrukcija,
znatno manje ostvarene investicije kod ostalih ulaganja u odvodnju i vodoopskrbu te
niže ostvarene vrijednosti investicija u izgradnju i rekonstrukciju kod odvodnje.
Sve usluge koje komunalno poduzeće pruža izvršilo je količinama u kojima je planiralo,
a usluge se odnose na potrošnju vode od strane kućanstava, škola, vrtića, interna
potrošnja, zatim usluga odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te usluga odvoza
otpada iz domaćinstava, škola, zdravstvenih ustanova i iz stanova kod kojih je odvoz
otpada bio malo veći od planirane količine.
63
LITERATURA
Knjige:
1. Bangs, D 1998, Kako napraviti poslovni plan, sedmo izdanje, Jakubin i sin, Zagreb
2. Buble, M 2006, Osnove menadžmenta, Sinergija nakladništvo, Zagreb
3. Gulin, D, Perčević, H., Tušek, B i Žager, L 2012, Poslovno planiranje, kontrola i
analiza, drugo, izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Hrvatska zajednica računovođa i
financijskih djelatnika, Zagreb
4. Škrtić, M i Mikić, M 2011, Poduzetništvo, Sinergija nakladništvo, Zagreb
Internet:
1. http://komunalac-bj.hr/povijest-tvrtke/ na dan 20.3.2014.
2. http://komunalac-bj.hr/parkiranje/ na dan 20.3.2014.
3. http://komunalac-bj.hr/gradska-groblja/ na dan 20.3.2014.
4. http://komunalac-bj.hr/gradska-groblja/ na dan 20.3.2014.
5. http://komunalac-bj.hr/kanalizacija/ na dan 20.3.2014.
6. http://www.poslovni-savjetnik.com/sites/default/files/dir_financije/PS%2090-91.pdf
na dan 28.3.2014.
7. Vujević, K i Balen, M 2006, Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća pomorskog
prometa, Pomorstvo, br. 2, 33-45, URL: http://hrcak.srce.hr/file/10428 na dan
28.3.2014.
64
POPIS TABLICA
TABLICA 1: Izvori i upotreba kapitala, str. 29
TABLICA 2: Plan investicija za 2012. godinu, str. 30
TABLICA 3: Plan investicija za 2012.g. u djelatnosti vodovoda, str. 31
TABLICA 4: Plan investicija za 2012.g. u odvodnju, str. 33
TABLICA 5: Plan investicija za 2012.g. u pročišćenje otpadnih voda, str. 34
TABLICA 6: Plan investicija za 2012.g. za razvoj, investicije i tehničku kontrolu, str. 35
TABLICA 7: Plan investicija za 2012. godinu za tržnicu, str. 35
TABLICA 8: Plan investicija za 2012.g. za čistoću, str. 36 TABLICA 9: Plan investicija za 2012.g. za mehaničku radionu, str. 36
TABLICA 10: Plan investicija za 2012.g. u uslugu parkiranja, str. 37
TABLICA 11: Plan investicija za 2012. godinu u pogrebne usluge, str. 37
TABLICA 12: Plan investicija za 2012.g. u uslugu održavanja groblja i građevinsku grupu groblje, str. 38
TABLICA 13: Plan investicija za 2012.g. u sektor ekonomskih poslova, str. 38
TABLICA 14: Planirani broj zaposlenih i kvalifikacijska struktura za 2012.g., str. 39
TABLICA 15: Godišnja bruto plaća zaposlenika po djelanostima poduzeća, str. 40
TABLICA 16: Proračun amortizacije za 2012. godinu, str. 41
TABLICA 17: Plan amortizacije po djelatnostima, str. 42
TABLICA 18: Planirani prihod, rashod i dobit (gubitak) za 2012. godinu, str. 44
TABLICA 19: Planirani ukupni prihod za 2012. godinu, str. 45
TABLICA 20: Planirani ukupni rashodi za 2012. godinu, str. 47
TABLICA 21: Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzeća, str. 51
TABLICA 22: Pokazatelji zaduženosti, str. 52
TABLICA 23: Pokazatelji ekonomičnosti, str. 52
TABLICA 24: Pokazatelji likvidnosti, str. 53
TABLICA 25: Pokazatelji aktivnosti, str. 54
TABLICA 26: Pokazatelji profitabilnosti, str. 55
TABLICA 27: Pokazatelji učinkovitosti, str. 56
TABLICA 28: Planirani i ostvareni prihodi za 2012. godinu, str. 56
TABLICA 29: Planirani i ostvareni rashodi za 2012.godinu, str. 58
TABLICA 30: Realizacija Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2012.g., str. 61
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ANALIZA POSLOVNOG
PLANA PODUZEĆA KOMUNALAC D.O.O. BJELOVAR izradila samostalno pod
voditeljstvom prof.dr.sc. Branke Crnković-Stumpf. U radu sam primijenila
metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na
kraju diplomskoga rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje
sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u
duhu hrvatskog jezika.
Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskoga rada na službenim
stranicama Fakulteta.
Studentica
Natalija Škudar