Nastanak porezne obveze, porezna osnovica, prolazne stavke ...

6 / 20125858

Pore

zi Milivoj Friganović, mag. oec.

Nastanak porezne obveze, porezna osnovica, prolazne stavke i prefakturiranje u sustavu PDV-aRazumijevanje odredbi Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u o nastanku porezne obveze i utvrđivanju porezne osnovice ključni su za pravilno razumijevanje sustava PDV-a u RH-a. Kod utvrđivanja porezne osnovice posebnu pozornost treba usmjeriti na prolazne stavke (to su iznosi koje poduzetnik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe i oni nisu ni prihod niti trošak poduzetnika) koje ne ulaze u poreznu osnovicu te „prefakturiranje“ (tj. povrat učinjenih troškova kada je to tako ugovoreno) koji u praksi zadaju mnoge probleme i stvaraju nedoumice kod računovodstvenih djelatnika. Zbog navedenoga članak detaljno obrađuje mnoge situacije iz prakse, objašnjava odredbe Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u o nastanku porezne obveze i utvrđivanju porezne osnovice, prolaznim stavkama i „prefakturiranju“. U mnogo primjera prikazuju se obračuni porezne obveze i pretporeza, knjiženja obračunatog PDV-a i prava na odbitak pretporeza u poslovnim knjigama, evidentiranje obveza PDV-a i prava na odbitak pretporeza u poreznim evidencijama (knjigama I-RA i U-RA) te obrascu PDV. Članak obuhvaća i najnovije izmjene propisa o PDV-u koje se primjenjuju od 1. ožujka 2012. godine, a koje se tiču ove teme. O svemu tome čitajte u nastavku članka.

1. Nastanak porezne obveze

1.1. Obračunsko razdoblje, plaćanje PDV-a i različiti načini utvrđivanja nastanka porezne obveze

člankom 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne no-vine”, br. 47/95,106/96, 164/98, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09 i 22/12 - u daljnjem tekstu: Zakon) te člancima 44. do 53. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novi-

ne”, br. 149/09, 89/11 i 29/12 – u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređen je nastanak porezne obveze.

Odredbe o nastanku porezne obveze povezane su s odredbama Zakona i Pravilnika koji uređuju razdoblja obračunavanja (jer se po-rezna obveza utvrđuje za obračunsko razdoblje), odredbama koje uređuju plaćanje PDV-a (koje je određeno u rokovima u odnosu na sama obračunska razdoblja) te odredbama koje uređuju različite na-čine utvrđivanja porezne obveze (prema izdanim ili naplaćenim raču-nima) za pojedine kategorije poreznih obveznika - ovisno o tome da li su ti porezni obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak.

596 / 2012 59

Pore

ziMilivoj Friganović, mag. oec.

razdoblja oporezivanja i obračunsko razdoblje propisani su član-kom 16. Zakona i člankom 111. Pravilnika. Prema članku 16. Zako-na pod razdoblje oporezivanja razumijeva se kalendarska godina. Ako je porezni obveznik poslovao jednim dijelom kalendarske godine tada je razdoblje oporezivanja razdoblje poslovanja.

Obračunsko razdoblje je vremensko razdoblje za koje porezni ob-veznik obračunava PDV. Obračunsko razdoblje je, u pravilu, mjeseč-no ali iznimno može biti i tromjesečno.

Za poduzetnike čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV-e u prethodnoj godini bila manja od 300.000,00 kuna, obračunska razdoblja su od 1. do posljednjeg dana u tro-mjesečju a ako je vrijednost isporuka iznad 300.000,00 kuna za njih je obračunsko razdoblje mjesečno (od prvog do posljednjeg dana u mjesecu).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine”, br. 22/12) utvrđen je, od 1. siječnja 2013., novi prag za ulazak poduzetnika u sustav PDV-a u iznosu od 230.000,00 kuna (do kraja 2012. iznosi 85.000,00 kuna) te je s tim u vezi i promijenjena visina prometa kao kriterija koji određuje treba li pojedini obveznik biti mjesečni ili tromjesečni obveznik PDV-a.

Od 1. siječnja 2013. godine za poduzetnike čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV-e u prethodnoj godini bila manja od 800.000,00 kuna, obračunska razdo-blja su od 1. do posljednjeg dana u tromjesečju a ako je vrijednost isporuka iznad 800.000,00 kuna za njih je obra-čunsko razdoblje mjesečno (od prvog do posljednjeg dana u mjesecu). Tromjesečni obveznici mogu podnošenjem pri-jave, koju moraju podnijeti do početka razdoblja oporezivanja (naravno, ako im se to isplati), utvrđivati PDV u mjesečnom razdoblju. Poduzetnik koji je poslovao dijelom prethodne ka-lendarske godine svodi vrijednost isporuka na godišnju razinu.

Porezni obveznik mora sam utvrditi svoju poreznu obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a. Porezni obveznik mora prijavu PDV-a pre-dati mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu od-nosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu na propisanom obrascu (Obrazac PDV-e) i to do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po pro-teku obračunskog razdoblja (mjesečnog odnosno tromjesečnog).

Konačni obračun PDV-a porezni obveznik mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, odnosno prebivali-štu do kraja travnja (porezni obveznik koji obračunava PDV-e prema izdanim računima), a porezni obveznik koji obračunava PDV-e prema primljenim (naplaćenim) naknadama do kraja veljače tekuće godi-ne za proteklu kalendarsku godinu, odnosno u roku od tri mjeseca od prestanka poslovanja.

Prema članku 19. stavku 1. Zakona obračunati i prijavlje-ni PDV-e za obračunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti u rokovima koji su propisani za podnošenje prijave odnosno konačnog obračuna PDV-a.

Nastanak porezne obveze utvrđuje se različito za pojedine ka-tegorije poduzetnika - poreznih obveznika i to ovisno o načinu na

koji vode poslovne knjige odnosno ovisno od toga da li su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak.

Obveznici poreza na dobit (trgovačka društva, druge pravne oso-be i fizičke osobe koji su obveznici poreza na dobit) vode poslov-ne knjige prema propisima o računovodstvu i poslovne događaje evidentiraju po načelu nastanka događaja, dok obveznici poreza na dohodak vode poslovne knjige prema propisima o oporezivanju dohotka te poslovne događaje evidentiraju po načelu blagajne od-nosno novčanom tijeku.

Obveznici poreza na dobit (i ostale pravne osobe koje nisu obvezni-ci poreza na dobit ali su obveznici PDV-a – npr. proračunski korisnici, udruge i sl.) obračunavaju PDV-e prema izdanim računima za ispo-ručena dobra i obavljene usluge u obračunskom razdoblju, dok obve-znici poreza na dohodak (obrtnici, slobodna zanimanja, građani i dr.) obračunavaju PDV-e prema primljenim (naplaćenim) naknadama.

Posebno napominjemo da porezni obveznik-poduzetnik koji na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište a u tuzemstvu obavlja ispo-ruke dobara ili usluga iz članka 6. stavka 1. točke 3. Zakona (osim usluga za koje je domaći primatelj usluga obvezan obračunati i upla-titi porez na temelju članka 19. stavka 2. Zakona) obračunava PDV-e prema izdanim računima a porezna obveza nastaje istekom obra-čunskog razdoblja u kojem su isporučena dobra ili obavljene usluge, dok su obračunska razdoblja od prvog do zadnjeg dana u mjesecu (mjesečni obveznik PDV-a).

1.2. Nastanak porezne obveze po izdanim računima

Prema članku 7. stavku 1. Zakona i članku 44. stavku 1. Pravilnika pri obračunu PDV-a porezna obveza nastaje:

� za isporuke dobara istekom obračunskog razdoblja u kojem su isporuke obavljene,

� za usluge istekom obračunskog razdoblja u kojem su obavlje-ne. Navedeno vrijedi i za usluge koje su obavljene djelomično i zasebno obračunate.

Dakle, porezna obveza za sve isporuke koje su obavljene tijekom obračunskog razdoblja nastaju istekom tog razdoblja.

Datum isporuke dobara i usluga je krucijalan element kod nastan-ka obveze PDV-a i on se obvezno mora upisati u račun – u protivnom taj račun nije ispravan što znači da poduzetnik koji dobije račun bez datuma isporuke nema pravo na odbitak pretporeza po tom računu, ne bi smio takav račun unijeti u Obrazac PDV te evidentirati potra-živanje za PDV-e od države. Bez utvrđenog datuma isporuke na ra-čunu knjigovođe ne bi smjeli knjižiti te račune. Isto tako bez datuma isporuke na računu nije moguće pravilno utvrditi prihode i rashode poduzetnika (npr. samo isporuke s datumom isporuke do 31. prosin-ca 2012. ulaze u prihode odnosno rashode poduzetnika).

Prema članku 60. stavku 6. Pravilnika, PDV-e se obraču-nava po stopi koja je na snazi kad su dobra isporučena ili usluge obavljene, što znači da je datum isporuke dobara i usluga krucijalan i za pravilnu primjenu porezne stope.

Primjerice, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine”, br. 22/12) koji je stupio na snagu 1. ožujka 2012. godine povećana je opća stopa PDV-a s 23% na 25%, što znači da se nova stopa od 25% primjenjuje na sve obav-ljene isporuke dobara i usluga počevši od 1. ožujka 2012. godine.

6 / 201260

Pore

zi

Nastanak porezne obveze, porezna osnovica, prolazne stavke i prefakturiranje u sustavu PDV-a

Isporuka dobra je obavljena kada je primatelju omogućeno ras-polaganje dobrom u smislu Zakona i ovoga Pravilnika. Isporuka u općenitom smislu postoji u slučaju kada isporučitelj daje primatelju gospodarsku vrijednost. Ovo vrijedi i za protuisporuku odnosno na-knadu. Naknada može biti u obliku novca i/ili u obliku protuisporuke dobara i usluga. Bitno obilježje oporezive isporuke je međusobna veza između isporuke i naknade. Za prosudbu o postojanju ovog obi-lježja mjerodavan je gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sudionici određeni posao nazvali.

kada kupac (ili njegov opunomoćenik) raspolaže dobrom onda postoji isporuka dobra. Prijenos vlasničkih prava u imovinsko-prav-nom smislu ne mora postojati da bi kupac gospodarski raspolagao dobrom. kod utvrđivanja činjenice raspolaže li netko određenim do-brom bitno je postojanje gospodarskog (ekonomskog) vlasništva a ne posjeda kao stvarne vlasti nad dobrom.

Porezna obveza nastaje u visini poreza sadržanog u obavljenim i zaračunatim isporukama tijekom obračunskog razdoblja.

Ako isporuke ili dio isporuka nije zaračunat, porezna obveza nastaje u visini poreza koji bi bio zaračunat da su za sve isporuke obavljene tijekom obračunskog razdoblja ispostavljeni računi prema ugovorenim odnosno tržišnim vrijednostima. Dakle, nezaračunata isporuka je obavljena isporuka za koju nije izdan račun do kraja obračunskog razdoblja.

Ako su izdani računi, porezna obveza nastaje bez obzira na to u kojem su dijelu ili da li su isporuke obavljene ili nisu. U ovom slučaju primatelj računa nema pravo na odbitak pretporeza jer nije bilo ispo-ruke jer se pretporez priznaje samo onda ako je primljen račun i obavljena isporuka (sam primljeni račun nije dovoljan).

To znači da ako je isporuka djelomično obavljena a uspostavljen je račun na ukupnu ugovorenu vrijednost isporuke porezna obveza nastaje za ukupni iznos PDV-a iskazan na računu, neovisno od toga što će se ukupna vrijednost isporuke dogoditi u narednim obračun-skim razdobljima.

Posebno ističemo da se prema članku 109. stavku 1. Pravilnika računom za potrebe oporezivanja smatra i svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke bez obzira u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana (npr. obračun, ugovor, predračun i sl.). Ovdje posebno uka-zujemo da se i izdani predračun smatra izdanim računom ako ima sve podatke propisane člankom 15. stavkom 3. Zakona, što znači i da na temelju izdanog predračuna nastaje porezna obveza. Da-kle, računom se u smislu Zakona i Pravilnika smatra svaka isprava koja sadrži podatke propisane člankom 15. stavkom 3. Zakona.

rok naplate kao ni odgoda naplate ili kreditiranje ne utječu na nastanak porezne obveze.To znači da ako obveznik PDV-a obavi isporuku dobara i usluga, a plaćanje ugovori na kredit, u ratama ili s odgodom plaćanja, porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga.Navedeno se ne odnosi na porezne obveznike (tzv. „doho-daše“) koji PDV-e obračunavaju prema plaćenim i napla-ćenim naknadama.

Najbolje da nastanak porezne obveze i pravo na odbitak pretporeza ilustriramo s nekoliko situacija (pretpostavili smo mjesečno obra-čunsko razdoblje):

Nastanak porezne obveze i pravo na odbitak pretporeza po izdanim računima

r.br.

Datum isporuke dobra ili usluge

Datum izdavanja računa

Mjesec nastankaporezne obveze

Pravo na odbitakpretporeza

1. 25. rujna 27. rujna u rujnu u rujnu

2. 25. rujna 4. listopada u rujnu u listopadu

3. 25. rujna 15. kolovoza u kolovozu u rujnu

4. 25. rujna nije izdan račun u rujnu -

5. nije obavljena isporuka

25. rujnu u rujnu -

kao što je razvidno datum isporuke ili datum izdavanja računa (ra-niji datum) je odlučujući za nastanak porezne obveze, međutim, kod priznavanja prava na odbitak pretporeza moraju biti ispunjena oba uvjeta tj. mora biti obavljena isporuka i dostavljen račun.

Naravno, za priznavanje pretporeza moraju biti ispunjena i sva propisana pravila iz članka 20. Zakona te članaka 132. do 141. Pra-vilnika.

Primjer 1. - Nezaračunate (nefakturirane) isporuke Trgovačko društvo „A“ je 10. travnja 2012. obavilo trgovačkom

društvu „B“ isporuku temeljem otpremnice br. 66/12, a račun je iz-dalo 6. lipnja 2012. godine. Vrijednost isporučenih proizvoda iznosi 10.000,00 kuna bez PDV-a.

Protekom obračunskog razdoblja (travnja/2012. kada i nastaje po-rezna obveza za nezaračunate isporuke) poduzetnik je napravio obra-čun te vrijednost isporučenih proizvoda iznosi ukupno 12.500,00 kuna (naknada - porezna osnovica iznosi 10.000,00 kuna a PDV s primjenom stope od 25% iznosi 2.500,00 kuna).

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Potraživanja od kupaca za nezaračunatu isporuku dobara i usluga 12.500,00 1204

Prihod od prodaje proizvoda na domaćem tržištu

10.000,00 7530

Obveze PDV-a za nezaračunate isporuke – 25%

2.500,00 26033

kao što smo već naveli, za isporučene a nezaračunate isporuke, porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je isporuka obavljena, pa obvezu PDV-a treba knjižiti za travanj 2012. (obračunsko razdoblje).

kupac bez zaprimljenog računa r-1 ne može sebi priznati pravo na pretporez, međutim, ukoliko je na otpremnici iskazan PDV-e može evidentirati taj PDV-e na kontu „Pretporez koji se privremeno ne može odbiti“ (kto - 1605) na kojem se evidentiraju i računi r-2 koji još nisu plaćeni.

Posebno napominjemo da se nezaračunate isporuke ne evidenti-raju u knjigu I-rA (evidentira se izdani račun kada se izda), nego se evidentiraju protekom obračunskog razdoblja u kojem je obračunat PDV-e i to u obrazac PDV pod točkom II.3. (jer se radi o stopi od 25%).

Nakon što poduzetnik (6. lipnja 2012.) ispostavi račun treba za obračunsko razdoblje (lipanj/2012) samo obaviti preknjiženje potra-živanja od kupaca za nezaračunatu isporuku dobara i usluga (kto – 1204) na redovan račun potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje

616 / 2012 61

Pore


proizvoda, roba i usluga (kto – 1200), te preknjižiti obveze za PDV-e za nezaračunate isporuke (26033) na obveze za PDV-e prema izdanim računima za isporuke tuzemnim kupcima - 25% (kto – 26003).

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga 12.500,00 1200 1204

Za obračun PDV-a po izdanom računuObveza za PDV-e – 25%

- 2.500,002.500,00

2603326003

Obrazac I-RA

KNJIGA IZDANIH (IZLAZNIH) RAČUNA – za redovne isporuke- iznos u kunama i lipama -

R. br.

Račun Kupac (primatelj dobra ili usluga)

Iznos (s

porezom)

Ne podliježe oporezivanju

Oslobođeno poreza 0% Oporezivo

Broj DatumNaziv – ime i prezime i sjedište/prebivalište ili uobičajeno boravištve

OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu

OstaloVrijednostisporuke

10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

75 71/12 06.06.2012. Trg.društvo „B“ 12.500,00 10.000,00 2.500,00

Dakle, nakon uspostavljenog računa r-1 nakon proteka obračunskog razdoblja (lipnja/2012.) treba ga evidentirati u knjigu I-rA za redovne isporuke za lipanj/2012. te ga evidentirati u obrazac PDV pod točkom II.3. (jer se radi o stopi od 25%).

Usluge su obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se neka usluga obavlja stalno (kontinuirano) u dva obračunska razdo-blja, porezna obveza nastaje po proteku drugog obračunskog razdoblja. Ako se usluga obavlja stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih razdoblja, porezna obveza nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja, bez obzira da li je usluga zaračunata ili nije.

Postoje određene teškoće oko definiranja kontinuiranih usluga, ali bi mogli reći da su to usluge koje nemaju ili ne moraju imati predvidiv rok završetka. Pod kontinuiranim uslugama smatraju se u praksi: računovodstvene usluge, održavanje čistoće u poslovnim prostorima, usluge najma, usluge održavanja računalnih sustava i opreme i sl.

Posebno treba razlikovati kontinuirane usluge koje se stalno ponavljaju od usluga koje se obavljaju kroz nekoliko obračunskih razdoblja (usluge obrazovanja, tečajevi, usluge revizije i sl.) za koje se račun dostavlja po završetku obavljene usluge. Tijekom obavljanja ovih usluga davatelj istih usluga može ispostaviti naručitelju usluge račun za predujam ili račune za djelomično obavljenu uslugu za svako (ili ugovoreno) obračunsko razdoblje. Posebno zanimljive usluge su usluge auto škola koje su svojevrsna kombinacija kontinuiranih usluga i usluga koje to nisu.

Primjer 2. - Usluga obavljena u dva obračunska razdoblja Trgovačko društvo „C“ je obavilo trgovačkom društvu „A“ popravak stroja, usluga je započela 27. travnja 2012. i završena je 10. svibnja

2012.Trgovačko društvo „C“ je izdalo račun za obavljenu uslugu 10. svibnja 2012. na iznos od 6.500,00 kuna (naknada - porezna osnovica iznosi

5.200,00 kuna a PDV s primjenom stope od 25% iznosi 1.300,00 kuna).Usluga je obavljena u dva obračunska razdoblja pa porezna obveza nastaje po proteku drugog obračunskog razdoblja.U knjigu I-rA za redovne isporuke za mjesec svibanj 2012. godine treba evidentirati PDV-e u iznosu od 1.300,00 kuna.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga 6.500,00 1200

Prihod od ostalih usluga na domaćem tržištu 5.200,00 7534

Obveze za PDV-e prema izdanim računima za isporuke tuzemnim kupcima - 25% 1.300,00 26003

www.RiPup.hr

6 / 201262

Pore

zi


Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

42 55/12 10.05.2012. Trg.društvo„A“ 6.500,00 5.200,00 1.300,00

Primjer 3. - Usluga se obavlja stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih razdoblja Trgovačko društvo „C“ daje kontinuirano računovodstvene usluge trgovačkom društvu „A“ te ugovorena naknada mjesečno iznosi 2.000,00

kuna (bez PDV-a). kako se navedena usluga obavlja stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih razdoblja, porezna obveza nastaje po proteku svakog obra-

čunskog razdoblja, bez obzira da li je usluga zaračunata ili nije. Trgovačko društvo „C“ izdalo je račun (4. svibanj 2012.) za travanj 2012. (obračunsko razdoblje) u iznosu od 6.500,00 kuna (naknada - porezna osnovica iznosi 5.200,00 kuna a PDV s primjenom stope od 25% iznosi 1.300,00 kuna).

U knjigu I-rA za redovne isporuke za mjesec travanj 2012. godine treba evidentirati PDV-e u iznosu od 1.300,00 kuna te u obrascu PDV-e za mjesec travanj 2012. godine.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga 6.500,00 1200

Prihod od ostalih usluga na domaćem tržištu 5.200,00 7534

Obveze za PDV-e prema izdanim računima za isporuke tuzemnim kupcima - 25% 1.300,00 26003

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

49 55/12 10.05.2012. Trg.društvo„A“ 6.500,00 5.200,00 1.300,00

Prema članku 45. stavku 3. Pravilnika u graditeljskoj djelatnosti porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela. Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija.

U pravilu, investitori sklapaju s izvođačima radova ugovore o izgradnji u kojima se utvrđuju rokovi za obračunavanje obavljenih radova mjesečno ili u dužim razdobljima putem privremenih situacija.

U prijelaznim razdobljima (kada se mijenjaju stope PDV-a) treba imati na umu članak 7. stavak 1. Zakona i članak 44. stavak 1. Pravilnika prema kojima porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je obavljena isporuka dobra ili usluge. Međutim, nastanak porezne obveze na temelju datuma ovjere situacije primjenjuje se i za određivanje poreznog položaja (koju stopu PDV-a treba primijeniti) u prijelaznom razdoblju.

636 / 2012 63

Pore


To znači da se na sve usluge, pa i na usluge odnosno radove obavljene do 29. veljače 2012. i ovjerene do tog datuma treba primijeniti stopa PDV-a od 23% a za sve ostale građevinske situacije i usluge koje su ovjerene iza 1. ožujka 2012. pa na dalje (neovisno o tome kada je usluga stvarno obavljena) treba primijeniti stopu PDV-a od 25%.

Na taj način se izjasnila i Porezna uprava – Središnji ured (kada se radilo o promjeni stope PDV-a s 22% na 23% od 1. kolovoza 2009.) svojim mišljenjem (kl.: 410-19/09-01/125; Ur.br.: 513-07-21-01/09-2 od 13. kolovoza 2009.).

Primjer 4. - Usluga u graditeljstvu – ovjerena privremena situacija istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija

Trgovačko društvo „D“ koje obavlja usluge graditeljstva, kao izvođač radova izdalo je 25. travnja 2012. privremenu situaciju investitoru trgovačkom društvu „A“ na iznos od 100.000,00 kuna (naknada za izvedene radove - porezna osnovica iznosi 80.000,00 kuna a PDV s pri-mjenom stope od 25% iznosi 20.000,00 kuna).

Po zaprimljenoj privremenoj situaciji trgovačko društvo „D“ (izvođač) prvo treba zadužiti kupca (investitora) uz odobrenje prihoda od gradi-teljskih usluga te evidentirati obračunatu te odobriti nedospjelu obvezu za PDV-e po zaprimljenoj privremenoj obračunskoj situaciji (knjiženje 25. travnja 2012.).

Nadzorni inženjer je navedenu privremenu situaciju ovjerio 10. svibnja 2012. godine. Obračunati PDV-e iz privremene situacije (knjiženje 10. svibnja 2012) se preknjižava sa konta Obračunata a nedospjele obveza za PDV-e kod privremenih obračunskih situacija (kto – 26004) na konto PDV prema izdanim računima za isporuku tuzemnim kupcima - 25% (kto – 26003).

Nakon što je nadzorni inžinjer 10. svibnja 2012. ovjerio privremenu obračunsku situaciju trgovačko društvo „D“ evidentira isporuku u knjizi I-rA za mjesec svibanj 2012. (obračunsko razdoblje) jer tada nastaje porezna obveza. Naravno da se obveza PDV-a iskazuje i u obrascu PDV-e za mjesec svibanj 2012. godine.

Knjiženje kod trgovačkog društva „D“:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izdana privremena situacija – 25. travnja 2012.Potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga 100.000,00 1200

Prihod od graditeljskih usl uga 80.000,00 7534

Obračunata a nedospjela obveza za PDV-e 20.000,00 26004

2. Ovjerena privremena situacija – 10. svibnja 2012.Obveza za PDV-e – 25% 20.000,00 26004 26003

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

41 43/12 25.05.2012. Trg.društvo„A“ 100.000,00 80.000,00 20.000,00

Knjiženje kod trgovačkog društva „A“ (investitora):

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izdana privremena situacija – 25. travnja 2012.Investicije u tijeku – građevinski objekti 80.000,00 05520

Obveze prema dobavljačima – pravnim osobama za usluge 100.000,00 2202

Obračunati pretporez koji nije još priznat 20.000,00 16080

2. Ovjerena privremena situacija – 10. svibnja 2012.Priznati pretporez – 25% 20.000,00 16003 16080

6 / 201264

Pore

zi


Obrazac U-RA

KNJIGA PRIMLJENIH (ULAZNIH) RAČUNA – redovna - iznos u kunama i lipama -

Red.br.

Račun Dobavljač (isporučitelj dobara ili usluga Pretporez

Broj Datum

Naziv – ime i prezime i sjedište/

prebivalište ili uobičajeno boravište

OIB

Porezna osnovica Ukupni iznos

računa s porezom

Ukupno

10% 22% i 23% 25%

0% 10%22%

i 23%

25%Može

se odbitiNe može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

7. 3/12 10.05.2012. Trg.društvo„D“ 80.000,00 100.000,00 20.000,00 20.000,00

Investititor - trgovačko društvo „A“ ima pravo na odbitak pretporeza po ovjeri privremene obračunske situacije a to znači za mjesec svibanj 2012. koji treba iskazati u obrascu PDV-e pod točkom III.3. (jer se radi o stopi od 25%).

Primjer 5. - Usluga u graditeljstvu – ovjerena privremena situacija istekom više obračunskih razdoblja koja slijede nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija

U našem primjeru 4. nadzorni inženjer je ovjerio privremenu obračunsku situaciju u slijedećem obračunskom razdoblju u odnosu na mjesec kada ju je zaprimio, međutim, u slučaju da nadzorni inženjer nije privremenu obračunsku situaciju od 25. travnja 2012. (obračunsko razdoblje u kojem je ispostavljena situacija) ovjerio 10. svibnja 2012. već 27. kolovoza 2012. godine, porezna obveza nastaje za obračunsko razdoblje svibanj 2012. godine jer je sukladno članku 45. stavku 3. Zakona propisano da ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija.

Po zaprimljenoj privremenoj situaciji trgovačko društvo „D“ (izvođač) prvo treba zadužiti kupca (investitora) uz odobrenje prihoda od gradi-teljskih usluga te evidentirati obračunatu te odobriti nedospjelu obvezu za PDV-e po zaprimljenoj privremenoj obračunskoj situaciji (knjiženje 25. travnja 2012.).

Iako je privremena situacija ovjerena tek 27. kolovoza 2012. godine, porezna obveza je nastala za obračunsko razdoblje svibanj 2012. pa onda treba na dan 30. svibnja 2012. preknjižiti obračunati PDV-e s konta Obračunate a nedospjele obveza za PDV-e (kto – 26004) na konto obveze za PDV-e - 25% (kto – 26003). To znači da se obveza PDV-a mora iskazati za svibanj 2012. Dakle, obavljaju se ista knjiženja i eviden-tiranja u poreznim evidencijama kao u primjeru 4.

što se tiče priznavanja pretporeza investitor - trgovačko društvo „A“ ima pravo na odbitak pretporeza tek po ovjerenoj situaciji, a to znači za obračunsko razdoblje kolovoz 2012. godine kada treba i preknjižiti potraživanja za PDV-e koji još nije priznat (s konta kto - 16080) na konto potraživanja za PDV-e -25% (kto – 16003).

Sam način knjiženja i evidentiranja u poreznim evidencijama (knjige I-rA i U-rA) te iskazivanja PDV-a u obrascu PDV-e pod III.3 (jer se radi o stopi od 25%) obavlja se kao u primjeru 4.

U nastavku ćemo nabrojiti nastanak porezne obveze (sukladno člancima 45. do 52. Pravilnika) i u ostalim situacijama: � kod financijskog leasinga ili najma predmeta dugotrajne imovine, kod kojeg primatelj leasinga snosi troškove amortizacije i može

steći pravo vlasništva nad tim predmetom, porezna obveza za ukupnu vrijednost leasinga ili najma nastaje istekom obračunskog raz-doblja u kome je isporučeno dobro – predmet najma. kod operativnog leasinga ili najma kod kojeg davatelj leasinga snosi troškove amortizacije predmeta leasinga i primatelj leasinga nema opciju kupnje, porezna obveza nastaje za dio najamnine koji se odnosi na obračunsko razdoblje odnosno u visini jedne mjesečne rate. Ako rate nisu utvrđene za obračunska razdoblja već za neka druga razdo-blja, preračunavaju se za obračunska razdoblja.

� ako porezni obveznik na računu za isporučena dobra ili usluge iskaže PDV-e viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje taj viši iznos i porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je izdan račun, osim kad ispravi račun izdan primatelju, u skladu sa člankom 8. stavkom 3. Zakona.

� ako netko u nekomu računu za isporučena dobra ili obavljene usluge izdvojeno iskaže PDV-e, iako za to nije ovlašten, tada duguje iskazani iznos i porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je izdan račun, osim kad ispravi račun izdan primatelju, u skladu sa člankom 8. stavkom 3. Zakona.

� u slučaju obavljanja isporuka dobara i usluga u nepoduzetničke svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 3. stavka 5. i članka 4. stavka 4. Zakona te članka 8. stavka Pravilnika, porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su dobra izuzeta ili usluge obavljene.

� pri uvozu dobara, porezna obveza nastaje danom nastanka carinskog duga. Ako pri uvozu dobara ne nastaje carinski dug, porezna obveza nastaje s danom kada bi nastao carinski dug da se plaća.

� za usluge koje inozemni poduzetnik obavi domaćem poduzetniku (članak 19. stavak 2. Zakona) porezna obveza nastaje istekom obra-čunskog razdoblja u kojem su usluge obavljene ili plaćene (predujmljene).

� kod promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza iz članka 20. stavka 5. Zakona (ispravak pretporeza), porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza.

� kod predujmova, porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su naplaćeni. Za nastanak porezne obveze bitan je trenutak naplate predujma a ne trenutak isporuke dobra ili obavljanja usluge.

656 / 2012 65

Pore


1.3. Nastanak porezne obveze za „dohodaše“ koji PDV-e plaćaju prema naplaćenim naknadama

Pod pojmom „dohodaši“ se u ovom članku smatraju fizičke osobe (rezidenti rH-a) koji su obveznici poreza na dohodak (neovisno da li porez na dohodak plaćaju po odbitku ili dohodak utvrđuju putem poslovnih knjiga) i koji su stalni porezni obveznici (PDV-a) u koje pripadaju:

� fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnosti obrta i slo-bodnog zanimanja te fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva koji dohodak utvrđuju putem poslovnih knjiga kada postanu stalni porezni obveznici po „sili zakona“ ili ako to žele biti dobrovoljno

� fizičke osobe koje dohodak od imovine ostvaruju izdavanjem u najam ili zakup nekretnine i pokretnine, iznajmljivanjem sta-nova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova koji utvrđuju dohodak putem poslovnih knjiga – ove fizičke osobe su obvezne utvrđivati dohodak putem poslovnih knjiga (tj. u skladu sa člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak) – navedene fizičke osobe utvrđuju dohodak po osnovi poslovnih knjiga kada postaju stalni porezni obveznici po „sili zakona“ (ako u prethodnoj godine ostvare oporezivi promet veći od 230.000,00 kuna – primjena 1. siječnja 2012.) ili ako to žele biti dobrovoljno

� fizičke osobe koje ostvaruju drugi dohodak (po osnovi ugovora o djelu ili po osnovi autorskopravnog ugovora i sl.) kada po-stanu stalni porezni obveznici po „sili zakona“ ili ako to žele biti dobrovoljno(obrtnici, slobodna zanimanja, fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, građani za najam poslovnog prostora ako dohodak utvrđuju putem poslovnih knjiga i građani koji ostvaruju drugi dohodak po osnovi ugovora o djelu ili po osnovi autorskopravnog ugo-vora).

Prema članku 53. Pravilnika, pri obračunu PDV-a prema naplaće-nim naknadama, porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu je naknada primljena odnosno naplaćena a trenutkom naplate smatra se:

� kod doznaka u korist žiro-računa, trenutak kada je odobrena banka ili druga organizacija za platni promet kod koje porezni obveznik ima žiro račun, kod primljenih mjenica, trenutak na-plate ili prijenosa (indosiranja) mjenice,

� kod čeka, trenutak primitka čeka, � kod kreditnih kartica, trenutak kada je odobrena banka ili dru-

ga organizacija za platni promet kod koje porezni obveznik ima žiro-račun,

� kod prijeboja, asignacija, cesija i preuzimanja duga, kada su se stekli propisani uvjeti odnosno trenutak potpisa odgova-rajućih ugovora ili drugih isprava.

Ako poduzetnici, koji plaćaju porez na dodanu vrijednost prema primljenim (naplaćenim) naknadama, izuzimaju do-bra ili usluge u nepoduzetničke svrhe, za takve isporuke porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su dobra izuzeta ili usluge obavljene.

Dakle, kod obveznika PDV-a „dohodaša“ za nastanak porezne obveze bitan je dan naplate odnosno za priznavanje pretporeza

(to je iznos PDV-a iskazan na računima za isporuke dobara i usluga koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku - obrtniku) je bitan datum plaćanja tih računa.

Najbolje da to ilustriramo s nekoliko situacija (pretpostavili smo mjesečno obračunsko razdoblje):

Nastanak porezne obveze i pravo na odbitak pretporeza po naplaćenim odnosno plaćenim računima

R.br.

Datum ispo-ruke dobra ili

usluge

Datum izdavanjaračuna

Datum plaćenogračuna

Mjesec nastankaporezne obveze

Pravo na odbitak

pretporeza

1. 25. rujna 27. rujnu 29. rujnu u rujnu u rujnu

2. 25. rujna 4. listopada 30. listopada u listopadu u listopadu

3. 25. rujna 15. kolovoza 29. rujnu u rujnu u rujnu

4. 25. rujna nije izdan račun 15. studenoga u studenom -

5. nije obavljena isporuka

25. rujna 30. listopada u listopada -

kao što je razvidno datum naplate računa (za nastanak porezne obveze) odnosno datum plaćanja računa (za priznavanje prava na odbitak pretporeza) su najbitniji. Pod rednim brojem 4. i 5. je razvid-no da „dohodaš“ nema pravo na odbitak pretporeza jer osim što račun mora biti plaćen, mora biti izvršena isporuka (dobra ili usluga) te primljeni račun (postoji u praksi mogućnost da je račun izdan od dobavljača ali nije primljen) od dobavljača, što u navedenim primjerima nije slučaj (kada i ti uvjeti budu zadovoljeni „dohodaš“ ima pravo na odbitak pretporeza). Naravno, obrtnik za priznavanje pretporeza mora zadovoljiti sva propisana pravila iz članka 20. Zako-na i članka 133. Pravilnika.

kada nakon što je „dohodaš“ uspostavio račun (i isporučio dobro ili uslugu) kupac ne plati isti račun u cijelosti (djelomično plaća-nje računa) tada poreznu obvezu treba utvrditi primjenjujući načelo bruto naknade što znači da se u dijelu u kojem je račun plaćen smatra da je naplaćen i PDV-e. To znači da preračunatom stopom treba iz naplaćenog iznosa izračunati poreznu obvezu.

Npr. obrtnik je uspostavio račun (r-2) na iznos od 10.000,00 kn + 2.500,00 kn PDV-a (stopa 25%) što iznosi 12.500,00 kn. Primatelj is-poruke (npr. usluge) je na ime toga računa platio samo 8.000,00 kn.

Preračunatom stopom od 20% ćemo izračunati poreznu obvezu (PDV) u iznosu od 1.600,00 kuna (8.000,00 x 20%). To znači da je plaćeno na ime naknade 6.400,00 + 1.600,00 = 8.000,00 kn.

Dakle, preračunata stopa za opću stopu od 25% iznosi 20%.Preračunata stopa za stopu od 23% iznosi 18,6992%, za stopu od

22% iznosi 18,0328% dok preračunata stopa za poreznu stopu od 10% iznosi 9,0909%.

Za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su naplaćeni. Za primljene predujmove mora se ispostaviti račun prema članku 15. stavku 3. ZPDV-a. Prema članku 8. stavku 10. i 13. Pravil-nika o porezu na dohodak primljeni i dani predujmovi sma-traju se primicima odnosno izdacima.

člankom 45. stavkom 3. Pravilnika od 1. siječnja 2010. godine napokon je definiran nastanak porezne obveze u graditeljskoj djelat-nosti na način da porezna obveza nastaje istekom obračunskog

6 / 201266

Pore

zi


razdoblja u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim gra-đevinskim radovima od strane nadzornog tijela i naravno, budu-ći da se radi o obrtnicima „dohodašima“ ovjerena situacija mora biti i naplaćena. Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju smatra se da je porezna obveza nastala najkasnije istekom obračun-skog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija (dakle, ne može se ovjera obračunske situacije odlagati u nedogled).

2. Porezna osnovicačlancima 8. i 9. Zakona te člancima 54. do 59. Pravilnika uređe-

na je porezna osnovica. Prema članku 8. stavku 1. Zakona i članku 54. stavku 1. Pravilnika osnovica PDV-a je naknada za isporuče-na dobra ili obavljene usluge. Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim PDV-a. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba a ne primatelj dobara ili usluga, treba dati ili platiti poduzetniku za isporučena dobra ili obavljene usluge.

Naknadom za isporuku dobara smatraju se i svi iznosi koje je pro-davatelj zaračunao (naplatio) kupcu po osnovi isporuke kao što su troškovi prijevoza, postavljanja, slanja, osiguranja i slično.

Možemo reći da ako nema naknade onda nema niti PDV-a, osim u slučaju tzv. vlastite potrošnje poduzetnika, a ako postoji naknada bez isporuke onda nema PDV-a jer se, u pravilu, radi o naknadi štete.

Da li je naknada primjerena ili nije to je irelevantno za utvrđiva-nje porezne osnovice, međutim, postavlja se pitanje kako utvrditi poreznu osnovicu kod isporuke dobara i usluga ispod nabavne cijene. Prema članku 63. stavku 2. Zakona o trgovini („Narodne novine“, broj 87/08, 96/08, 116/08, 76/09 – Odluka ustavnog suda rH-a, 145/10 – Zakon o deviznom poslovanju i 114/11) nepošteno trgovanje je zabranjeno, pod čime se u smislu članka 64. Zakona o trgovini, između ostaloga, smatra i prodaja robe ispod njezine na-bavne cijene s porezom na dodanu vrijednost.

člankom 54. stavkom 4. Pravilnika je propisano da ako je nakna-da za isporuke dobara ili usluga manja od tržišne vrijednosti ili ako su isporuke izvršene bez naknade, porezna osnovica je tržišna vrijednost u trenutku isporuke dobara ili usluga.

Ne treba zaboraviti da u slučaju prodaje zastarjele robe katkada nije moguće prodati tu robu po cijeni većoj od nabavne cijene pa se može na računu iskazati popust zbog starosti što je u skladu sa Zakonom i Pravilnikom.

Ako poduzetnik isporuku dobara ili usluga obavi svom zaposleniku ili drugim fizičkim osobama po cijeni ispod tržišne cijene onda ta razlika predstavlja plaću u naravi odnosno drugi dohodak u naravi a porezna osnovica se utvrđuje na način propisan člankom 54. stav-kom 4. Pravilnika.

kod utvrđivanja porezne osnovice posebno je važno ukazati na načelo „bruto metode“ pod kojom podrazumijevamo da kod utvr-đivanja porezne obveze i porezne osnovice uvijek treba poći od uku-pne naknade. što to znači? To znači da ako je cijena dobra ili usluge utvrđena (ugovorena) u fiksnoj cijeni onda se smatra da je PDV-e sadržan u toj cijeni.

Ako kupac i dobavljač ne utvrde jasno da li je cijena isporučenih dobara ili usluga bruto cijena (s uključenim PDV-om) ili pak neto ci-jena (bez uračunatog PDV-a), tada se na temelju mišljenja Porezne uprave - Središnjeg ureda (klasa: 410-19/01-01/230; Ur.br.: 513-07/01-2 od 11. svibnja 2001.godine te klasa: 410-19/02-01/111; Ur.br.: 513-07/02-2 od 11. ožujka 2002.) u slučaju kada nije posebno ugovoreno da se ugovorena naknada za isporučeno dobro ili uslu-gu ne uvećava za PDV-e tada se primjenjuje „načelo bruto meto-

de“ i porezni obveznik (izdavatelj računa) obvezu PDV-a izračunava primjenom preračunate stope od 18,0328% (za poreznu stopu od 22%), preračunate stope 18,6992% (za poreznu stopu od 23%), pre-računate stope od 9,0909% (za poreznu stopu od 10%) te primjenom preračunate stopa od 20% (za poreznu stopu od 25%) na ostvarenu naknadu , što znači da se PDV-e ne prevaljuje na kupca. To znači da kada od ukupne bruto cijene odbijemo tako izračunati PDV-e dobije-mo poreznu osnovicu.

Naknadom za isporuku dobara smatraju se i svi iznosi koje je prodavatelj zaračunao kupcu po osnovi isporuke kao što su troško-vi prijevoza, postavljanja, slanja, osiguranja i slično.

Ako se prenosi pravo koje se odnosi na posjedovanje založnice, tada je porezna osnovica cijena založnice uvećana za razliku do tržiš-ne vrijednosti založenog dobra.

U naknadu ulaze i dobrovoljno plaćeni iznosi. Ako se zbog ugovorene valutne klauzule plaća veći iznos nego

je iskazan na računu, obveznik PDV-a je obvezan obračunati PDV-e na stvarno naplaćeni iznos koji ujedno predstavlja poreznu osnovi-cu. Tada prodavatelj iz ukupnog iznosa prodajne cijene (koja je zbog primjene valutne klauzule veća nego na izdanom računu) treba pri-mjenom preračunate stope obračunati poreznu obvezu i poreznu osnovicu. Postavlja se pitanje treba li za tu razliku PDV-a ispostaviti dodatni račun s obzirom da se ne radi o novoj isporuci? Zbog kupca, kako bi isti imao pravo na odbitak pretporeza (to pravo nema ako se dobije račun od kupca), prodavač ipak može uspostaviti račun za razliku PDV-a ili knjižnu obavijest koja mora imati sve elemente računa prema članku 15. stavku 3. Zakona.

Ako se zbog ugovorene valutne klauzule plaća manji iznos nego što je iskazan na računu, treba provesti postupak o ispravku računa propisan člankom 8. stavkom 3. Zakona.

kod tečajnih razlika se ne ispravlja porezna osnovica i to ne-ovisno o tome da li se radi o pozitivnim ili negativnim razlikama, jer one nisu rezultat razlike vrijednosti isporuke a niti su rezultat volje stranaka o povećanju ili smanjenju vrijednosti isporuke kao kod va-lutne klauzule.

PDV-e se ne plaća na zatezne kamate i troškove opomene pa se niti ne smatraju poreznom osnovicom.

Naknadom se smatraju i iznosi posebnih poreza, trošarina i pristojbi koji se uračunavaju u vrijednost isporuke i zaračunavaju kupcu.

Ako se kupcu pri oporezivoj isporuci dobra zaračunava i kaucija za ambalažu tada kaucija predstavlja dio naknade za isporuku do-bra. Vraćanje pologa osobama koji nisu porezni obveznici predstav-lja umanjenje naknade.

U poreznu osnovicu (naknadu) ne ulaze: � sniženja cijene i popusti što se kupcu odobre u trenutku

ispostavljanja računa (neovisno o tome da li se izdaje goto-vinski ili bezgotovinski račun),

� iznosi koje poduzetnik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe (prolazne stavke),

� iznosi primljeni od osiguravatelja po osnovi naknada šteta, � iznosi primljeni za otklanjanje nastalih šteta po osnovi pri-

rodnih nepogoda do visine utvrđene očevidnikom nadležnog tijela. Isto se odnosi i na iznose primljene za uništena ili otuđe-na dobra,

� premije, regresi i druga poticajna sredstva iz proračuna. Naknadom pri isporuci novoizgrađenih građevinskih objekata

ili dijelova tih objekata iz članka 14. Pravilnika smatra se naknada za vrijednost isporučenog objekta koja ne sadrži vrijednost zemlji-

676 / 2012 67

Pore


šta ni iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta prema odluci nadležnih tijela.

kod zabavnih igara poreznu osnovicu čine uplate za sudjelovanje u tim igrama.

kod financijskog leasinga ili najma u poreznu osnovicu ne ura-čunavaju se kamate i slični troškovi financiranja pod uvjetom da se obračunavaju i iskazuju odvojeno od naknade za isporuku pred-meta leasinga.

Porezna osnovica za primljeni predujam utvrđuje se primjenom preračunate stope (npr. 20% za stopu od 25%) na iznos primljenog predujma (primjenjuje se preračunata stopa PDV-a koja vrijedi u trenutku primljenog predujma). Naime, prema članku 107. stavku 1. Pravilnika primatelj predujma mora ispostaviti račun davatelju predujma u smislu članka 15. stavka 3. Zakona. Primljeni predujam predstavlja bruto naknadu iz koje se preračunatom stopom treba izračunati iznos PDV-a. Prema članku 52. Pravilnika, kod predujmova porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su naplaćeni (to je trenutak naplate predujma a ne trenutak isporuke dobra ili obavljene usluge).

Pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge ispostavlja se račun u kojem se zaračunava cjelokupna isporuka odnosno obavljena uslu-ga a račun za predujam se poništava (stornira).

kako se sukladno članku 60. stavku 7. Pravilnika, PDV-e obračunava po stopi koja je na snazi kad su dobra is-poručena ili usluge obavljene, ako se u trenutku primlje-nog predujma (npr. u obračunskom razdoblju veljača 2012.) primijenila tada važeća stopa PDV-a (npr. 23%) a isporuka je dobra ili usluge obavljena u ožujku 2012. (obračunsko razdoblje ožujak 2012.) kada je opća stopa promijenjena i iznosi od 1. ožujka 2012. godine 25% tada isporučitelj mora primijeniti tu novu stopu od 25%. Isti princip treba primi-jeniti i u slučaju primljenih predujmova iz inozemstva ili od građana u rH-a.

Ako po plaćenom predujmu ne dođe do isporuke dobra ili uslu-ge a plaćeni predujam se vrati uplatitelju predujma, on gubi pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju on mora pisano izvijestiti primate-lja predujma da je obavio ispravak pretporeza a primatelj predujma tada smanjuje svoju poreznu obvezu.

U nastavku posebno obrađujemo utvrđivanje porezne osnovice kod financijskog leasinga, izuzimanja dobara i usluga (vlastita potrošnja), kod naknadne promjene porezne osnovice, pri raz-mjeni, pri prijenosu gospodarske cjeline te utvrđivanje porezne osnovice pri uvozu.

2.1. Utvrđivanje porezne osnovice kod financijskog leasinga

Prema članku 54. stavku 15. Pravilnika kod financijskog leasinga ili najma u poreznu osnovicu ne uračunavaju se kamate i slični troškovi financiranja pod uvjetom da se obračunavaju i iskazuju odvojeno od naknade za isporuku predmeta leasinga.

Nabavljeno sredstvo koje leasing društvo daje u financijski lea-sing ne predstavlja njihovu dugotrajnu materijalnu imovinu već se ta transakcija evidentira kao prodaja u tranzitu. Prihod leasing društva se sastoji od prihoda prodane robe koja je dana u financijski leasing i jednokratne naknade za obradu zahtjeva dok obračunatu kamatu

evidentira u korist Odgođenog prihoda od kamata iz financijskog ka-pitala (kto - 2961) a na teret Dugotrajnog potraživanja za nezarađenu kamatu kod financijskog leasinga (kto - 07141).

Primjer 6. - Utvrđivanje porezne osnovice kod financijskog leasinga

Leasing društvo „L“ d.o.o. zaključilo je u ožujku 2012. ugovor s društvom „P“ d.o.o. (najmoprimcem) ugovor o financiranju osob-nog automobila za razdoblje od 5 godina uz plaćanje učešća (pre-dujma) od 20% bruto vrijednosti automobila (20% od 125.000,00 = 25.000,00 kn) uz kamatnu stopu od 8%.

Od auto-kuće „A“ d.o.o. leasing društvo „L“ primilo je račun za osobni automobil kojeg će dati u financijski leasing u iznosu od 125.000,00 kn (neto osnovica 100.000,00 kn + 25% PDV-a 25.000,00 kn).

Ispostavljen je račun najmoprimcu leasinga u iznosu od 5.000,00 kn (r-1 broj 65/12 od 25.03.2012) za obradu dokumentacije (neto osnovica 4.000,00 kn + 25% PDV-a 1.000,00 kn).

Leasing društvo „L“ isporučilo je osobni automobil najmoprim-cu i ispostavilo račun r-1 (broj 66/12 od 26.03.2012.) u iznosu od 125.000,00 kn (porezna osnovica 100.000,00 kn + 25% PDV-a 25.000,00 kn).

Leasing društvo „L“ temeljem Plana otplate evidentira obračunate kamate za buduća razdoblja u iznosu od 20.858,60 kn.

Obračunava se primljeni predujam i ispostavlja prvi obrok (anuitet) koji iznosi 2.014,31 kn (r-1 br. 67/12 od 30. 04. 2012.od čega se na otplatu glavnice odnosi 1.370,91 kn a na obračunate kamate 643,40 kn.

U nastavku prikazujemo Plan otplate, knjiženja u glavnoj knjizi te evidentiranje računa u poreznim evidencijama i to kako kod davate-lja financijskog leasinga tako i kod primatelja financijskog leasinga.

Plan otplate

Red. br.

rate

Dospijeće rate

Otplatna kvota

Kamata 8% godišnje

(mjesečni konfor-mni kamatnjak 0,643403011%)

Anuitet 100.000,00 x 0,201430545

(V tablice)

Ostatak duga (6 - 3)

1 2 3 4 5 6

0 - - - - 100.000,00

1 30.04.2012. 1.370,91 643,40 2.014,31 98.629,09

2 31.05.2012. 1.379,73 634,58 2.014,31 97.249,36

3 30.06.2012. 1.388,60 625,71 2.014,31 95.860,76

4 31.07.2012. 1.397,54 616,77 2.014,31 94.463,32

5 31.08.2012. 1.406,53 607,78 2.014,31 93.056,79

___________________________________________________________________

59 28.02.2017 1.988,70 25,61 2.014,31 1.991,40

60 31.03.2017 2.001,50 12,81 2.014,31 0,00

Ukupno: 100.000,00 20.858,60 120.858,60 100.000,00

Telefoni za savjete01/ 48 36 046 / 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Radnim danom 8.30 – 13.00h

6 / 201268

Pore

zi


Knjiženje kod društva „L“(davatelja financijskog leasinga):

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Primljeni predujam 25.000,00 1000 2590

2. Nabavna vrijednost prodane robe u tranzituPotraživanja za pretporez pre – 25%Obveze prema dobavljačima

100.000,00 25.000,00125.000,00

709216003

2200

3. Potraživanje od kupaca – za obradu dokumentacijePrihodi od ostalih usluga na domaćem tržištuObveze za PDV-e – 25%

5.000,00 4.000,00

1200752426003

4. Potraživanja za prodaju automobila na fin. leasingPrihod od prodaje automobila na financijski leasingObveze za PDV-e – 25%

125.000,00100.000,00 25.000,00

07147560326003

5. Odgođeni prihod od obračunatih kamata za buduće otplatno razdoblje financijskog leasinga 20.858,60 0719 2929

6. Zatvaranje potraživanja s primljenim predujmom 25.000,00 2590 0714

7. Potraživanja za dospjelu prvu ratu (anuitet)Potraživanja za prodaju automobila na fin. leasingPotraživanja za obračunatu kamatu

2.014,31 1.370,91 643,40

127007140719

8. Priznavanje prihoda od kamata 643,40 2929 7710

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

41 65/12 23.03.2012. Trg.društvo„P“ 5.000,00 4.000,00 1.000,00

42 66/12 28.03.2012. Trg.društvo„P“ 125.000,00 100.000,00 25.000,00

43 67/12 30.04.2012. Trg.društvo„P“ 643,40 643,40

Knjiženje kod društva „P“(primatelja financijskog leasinga):

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Doznačeni predujam 25.000,00 05117 1000

2. Osobni automobil u pripremi - račun za obradu dokumentacije 5.000,00 05616 2200

3. račun leasing društva za osobni autmobil 125.000,00 05616 9834

4. Stavljanje osobnog automobila u uporabu 130.000,00 03360 05616

5. Zatvaranje datog predujma s dugoročnom obvezom po osnovi financijskog leasinga 25.000,00 9834 0517

6. Obračunate i dospjele kamate za prvu ratu 643,40 4820 2381

7. Plaćanje prvog obroka (anuiteta) za financijski leasingObveze za ugvorene kamateŽiro račun za redovno poslovanj

1.370,91 643,40 2.014,31

9834 2381

1000

Prema članku 11.a stavak 1. točke b) Zakona, obračunate kamate kod financijskog najma su oslobođene plaćanja PDV-a, dok su prema članku 7. stavku 1. točci 4. Zakona o porezu na dobit („Narodne novine“, broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10 i 22/12) ove obračunate kamate porezno priznati rashod u cijelosti.

kao što je razvidno i troškove obrade dokumentacije treba uključiti u vrijednost nabavljenog automobila.Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, br. 22/12) koji je stupio na snagu 1. ožujka

2012. izmijenjeni su stavci 11. i 12. članka 20. Zakona na način da porezni obveznik ne može u cijelosti odbiti pretporez za nabavu i na-jam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara

696 / 2012 69

Pore


i usluga u vezi s tim dobrima te za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije pri čemu se reprezentacijom smatraju izdaci za ugo-šćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slično.

Iznimno, pretporez se može odbiti u cijelosti ako se radi o plovili-ma i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju pro-daju.

To znači da pri nabavi osobnog automobila nabavljenog (na leasing ili ga obveznik PDV-a nabavlja na drugi način) od 1. ožujka 2012. obveznik PDV-a nema obvezu obračuna-vanja PDV-a na iznos nepriznate amortizacije, na iznos plaće u naravi (sukladno članku 4. stavku. 4. točci. 1. Za-kona) te kod prodaje osobnih automobila nabavljenih od 1. ožujka 2012. godine.

U nabavnu vrijednost osobnog automobila uključuje se nepriznati PDV-e u cijelosti a time i u osnovicu za obračun amortizacije.

U sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak 70% tako obraču-nate amortizacije je porezno priznati rashod, dok porezno neprizna-ti rashod iznosi 30% tako obračunate amortizacije do 400.000,00 kn nabavne vrijednosti te 100% na nabavnu vrijednost iznad 400.000,00 kn.

Sam porezni tretman postupanja u vezi PDV-a ovisi o tome kada je osobni automobil nabavljen (do 31. 12. 2009., od 1.01. 2010. do 29. 02 2012. ili od 1.03.2012.), u koje se svrhe koristi (u poslovne ili u poslovne i privatne svrhe),obračunava li se po toj osnovi plaća u naravi.

Posebno ističemo da je za nabavljeni osobni automobil od 1. ožuj-ka 2012. za kojeg obveznik PDV-a nije mogao koristiti pravo na pret-porez (jer je to tako propisano) a kojeg taj obveznik PDV-a prodaje je oslobođen plaćanja PDV-a, nego Porezna uprava obračunava i naplaćuje od kupca/stjecatelja osobnog automobila poseban porez na promet upotrebljavanih automobila po stopi od 5%.

2.2. Utvrđivanje porezne osnovice kod izuzimanja, naknadnog oporezivanja reprezentacije i korištenja osobnih automobila

Prema članku 8. stavku 6. Zakona i čl.54. stavku 3. Pravilnika po-rezna osnovica se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti u trenutku isporuke dobara ili obavljene usluge u slijedećim slučajevima:

� na isporuke svih vrsta dobara i obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje se obavljaju na osnovi zakonskih odredbi ili odluka državnih tijela (članak 2. stavak 1. točka 1.b Zakona),

� isporukama dobara uz naknadu ako porezni obveznik ili njego-vi zaposlenici u privatne svrhe izuzimaju dobra koja čine dio poduzetničke imovine, ako raspolažu njima bez naknade ili ih izuzimaju u druge nepoduzetničke svrhe, a za ta dobra se u cijelosti ili djelomično mogao iskoristiti odbitak pretporeza (članak 3. stavak 5. Zakona). Isporukama dobara uz naknadu

ne smatra se besplatno davanje uzoraka u razumnim količina-ma kupcima ili budućim kupcima i davanje poklona u vrijedno-sti do 80,00 kuna bez PDV-a u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. člankom 4. Pravilnika je podrobnije propisana ova materija.

� korištenje dobara koja čine dio poduzetničke imovine od strane poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika u pri-vatne ili druge nepoduzetničke svrhe ako se porez na do-danu vrijednost na ta dobra mogao u cijelosti ili djelomično odbiti i obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika u privatne ili druge nepodu-zetničke svrhe (članak 4. stavak 4. Zakona),

� kod korištenja (uzimanja) za potrebe reprezentacije dobara koja je porezni obveznik sam proizveo, zatim dobara koja je ku-pio ili uvezao, a za koja je u cijelosti ili djelomično koristio pravo na odbitak pretporeza te korištenja usluga svog podu-zeća za iste namjene, ako se porez na dodanu vrijednost, da su ta dobra i usluge nabavljeni od drugog poreznog obveznika, ne bi mogao odbiti prema članku 20. stavku 11. Zakona. Isto se odnosi na korištenje osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz te dobara i usluga povezanih s njima (članak 8. stavak 1. Pravilnika).

Prema članku 54. stavku 4. Pravilnika tržišna vrijednost odnosno tržišna cijena, u smislu odredbe članka 8. stavka 6. Zakona te član-ka 8. stavka 1. Pravilnika, određuje se na slijedeće načine:

� kod isporuka dobara bez naknade smatra se cijena nove na-bave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troš-kove nove nabave kada se radi o izuzimanju odnosno isporuci dobara koja su kupljena,

� pri izuzimanju dobara proizvedenih u poduzeću tržišnom cijenom smatraju se vlastiti troškovi utvrđeni prema računo-vodstvenim propisima (cijena proizvodnje),

� kod usluga, odnosno korištenja dobara poduzetničke imovine u privatne ili druge nepoduzetničke svrhe tržišnom cijenom smatra se cijena nabave takvih usluga uvećana za troško-ve održavanja i druge zavisne troškove,

� kod dobara koja su u najmu tržišnom cijenom smatra se trošak naknade po ugovoru, trošak održavanja i svi drugi zavisni troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik na-jma,

� kod izuzimanja usluga tržišnom cijenom smatra se ukupni trošak obavljanja tih usluga kojeg snosi porezni obveznik.

� Ako je naknada za isporuke dobara ili usluga manja od tržišne vrijednosti ili ako su isporuke izvršene bez naknade, porezna osnovica je tržišna vrijednost u trenutku isporuke dobara ili obavljene usluge.

Primjer 7. - Korištenje (uzimanje) za potrebe reprezentacije dobara koja je porezni obveznik sam proizveo

Trgovačko društvo „A“ je 13. travnja 2012. na ime reprezentaci-je iz svoga skladišta poklonilo svom poslovnom partneru poslovnu torbu čija proizvođačka cijena (tj. cijena proizvodnje) iznosi 1.200,00 kuna i ona predstavlja poreznu osnovicu. Prvo treba razdužiti skladi-šte (zalihe gotovih proizvoda) na kontu 6300 i istovremeno evidenti-rati trošak prodanih zaliha (kto – 700).

Poduzetnik je napravio interni račun kojim je obračunao naknadno utvrđenu reprezentaciju te je obračunao PDV-e na 100% vrijednosti torbe što iznosi 300,00 kuna (1.200,00 x 25%), pa ukupni iznos ra-čuna iznosi 1.500,00 kn.

6 / 201270

Pore

zi


Pri oporezivanju reprezentacije PDV-om s primjenom od 1. ožujka 2012. više se ne može odbiti pretporez, međutim što se tiče oporezivanja dobiti ti se propisi nisu promijenili.

Porezno nepriznati rashod u smislu članka 7. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dobit („Narodne novine“, broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10 i 22/12) iznosi 1.050,00 (70% od 1.500,00 kn) koji se evidentira na kto – 4430.Navedeni porezno nepriznati troškovi (1.050,00 kn) povećati će poreznu osnovica poreza na dobit pri sastavljanju Obrasca PD - Prijava poreza na dobit. Dopušteni troškovi tj. porezno priznati troškovi iznose 450,00 kn (30% od 1.500,00kn) i evidentiraju se na kto - 4631.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. evidentiranje razduženja skladišta gotovih proizvoda i troškova prodanih proizvoda i usluga 1.200,00 7000 630

2.

70% porezno nepriznatih troškova reprezentacije vlastitih proizvoda s uključenim PDV-om 30% porezno priznatih troškova reprezentacije s uključenim PDV-omPrihodi od uporabe vlastitih proizvoda za reprezentacijuObveze za PDV-e– 25%

1.050,00450,00

1.200,00 300,00

46114610

7600926003

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

66 13/12 13.04.2012. Trg.društvo„P“ 1.500,00 1.200,00 300,00

U knjigu I-rA za redovne isporuke za mjesec travanj 2012. godine treba evidentirati osnovicu u iznosu od 1.200,00 kuna i PDV-e u iznosu od 300,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za travanj 2012. pod točkom II.3.

Primjer 8. - Izuzimanje robe iz veleprodajnog skladišta za privatne potrebe člana društva član društva šime šimić je 24. travnja 2012. za privatne potrebe svog domaćinstva uzeo određeno dobro tj. robu iz vlastitog veleprodajnog

skladišta (ovdje se radi o izuzimanju robe). Nabavna vrijednost tog dobra iznosi 500,00 kuna što ujedno predstavlja i cijenu nove nabave (odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave) - to je ujedno i porezna osnovica za obračun PDV-a.

Iznos izuzimanja će biti naknađen iz prethodno dane pozajmice društvu od strane člana društva u iznosu 10.000,00 kuna. Prema članku 11. Pravilnika izuzimanje dobara i usluga poduzetnika u nepoduzetničke svrhe utvrđuje se na temelju računa, obračuna,

knjigovodstvenih i drugih vjerodostojnih isprava.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. evidentiranje razduženja skladišta gotovih proivoda i troškova prodanih proizvoda i usluga 500,00 7090 6600

2. Obveze za zajmove od člana društva Prihodi od uporabe vlastitih roba za privatne potrebe Obveze za PDV-e na vlastitu potrošnju – 25%

625,00500,00125,00

2506760226003

Zahvaljujemo na vašem povjerenju! Pretplatite se na časopis RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi

716 / 2012 71

Pore


Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

67 14/12 24.04.2012.Obračun vlastite potrošnje

4/2012 625,00 500,00 125,00

U knjigu I-rA za redovne isporuke za mjesec travanj 2012. godine treba evidentirati osnovicu u iznosu od 500,00 kuna i PDV-e u iznosu od 125,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za travanj 2012. pod točkom II.3.

2.3. Utvrđivanje porezne osnovice kod manjkovačlankom 11. Pravilnika uređeno je pitanje oporezivanja manjkova dobara na slijedeći način:kod poduzetnika – poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se izuzimanjem dobara u

nepoduzetničke svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile.

Manjkovima uslijed više sile u smislu Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.

Tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poduzetnika ili strukovne grupacije a, ako ih nema, utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čim-benika.

Manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore može se priznati, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili institucija o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje. Od 1. siječnja 2010. To je ugrađeno u sam Pravilnik iako se i prema mišljenjima Porezne uprave tako i do sada postupalo.

kod oporezivih manjkova obveznici PDV-a moraju obračunati PDV-e i utvrditi poreznu osnovicu u slijedećim slučajevima: � kada se za manjak dobara tereti odgovorna osoba (to je najčešće radnik) – tada se manjak fakturira po procijenjenoj vrijednosti

(to je ujedno i porezna osnovica za PDV-e) koju na prijedlog povjerenstva za popis utvrđuje zakonski predstavnik društva, � kada se za manjak dobara ne tereti odgovorna osoba - prema članku 15. stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne no-

vine“, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak,146/09, 123/10 i 137/11) oporezivi manjak dobara smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i pripisuje se radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe a to nije učinio. Ovdje se radi o izuzimanju jer se ne tereti odgovorna osoba pa se porezna osnovica utvrđuje sukladno članku 54. stavku 4. Pravilnika. Porezna osnovica ovisi o tome da li je dobro koje manjka kupljeno (tada je porezna osnovica cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave) ili proizvedeno u društvu (tada je porezna osnovica jednaka cijeni proizvodnje tj. proizvođačkoj cijeni).

� kada se za manjak dobara ne tereti odgovorna osoba već se donese odluka ovlaštenog tijela da je manjak dobara izuzimanje od strane članova trgovačkog društva (ako su ovlašteni donijeti tu odluku) – ovo izuzimanje se prema članku 41. stavku 1. Pravilnika o porezu na dohodak smatra dohotkom od kapitala. Porezna osnovica ovisi o tome da li je dobro koje manjka kupljeno ili proizvedeno u društvu.

� kada se za manjak dobara ne tereti odgovorna osoba već se donese odluka ovlaštenog tijela da je manjak dobara izuzimanje od strane članova trgovačkog društva a član društva nije fizička osoba (već trgovačko društvo ili druga pravna osoba) – na ovo izuzimanje se ne plaća porez na dohodak nego se povećava porezna osnovica poreza na dobit. Porezna osnovica ovisi o tome da li je dobro koje manjka kupljeno ili proizvedeno u društvu.

� kada se za manjak dobara ne tereti odgovorna osoba već se donese odluka ovlaštenog tijela da manjak dobara ide na teret trgovačkog društva (a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fi-zičke osobe) – na ovo izuzimanje se ne plaća porez na dohodak nego se povećava porezna osnovica poreza na dobit. Porezna osnovica ovisi o tome da li je dobro koje manjka kupljeno ili proizvedeno u društvu.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit („Narodne novine“, broj 80/10) koji se primjenjuje od 1. srpnja 2010. godine više nije dopušteno da društva izuzimanja dobara odlukom ovlaštenog tijela (dakle, svojom voljom) proglase porezno neprizna-

6 / 201272

Pore

zi


tim rashodima (jer povećavaju poreznu osnovicu poreza na dobit) i da na taj način izbjegnu plaćanje poreza na dohodak koje je „skuplje“ za društvo.

Naime iz članka 7. stavka 1. Zakona o porezu na dobit izbrisano je „izuzimanja i skrivene isplate dobiti“ kao porezno nepriznati rashodi jer povećavaju poreznu osnovicu poreza na dobit, te stavci 5. i 6. članka 7. navedenog Zakona kojim je bilo podrobnije propisano što se smatra „izuzimanja i skrivene isplate dobiti“.

Međutim, bivša točka 5. stavka 5. članka 5. neizmijenjenog Zakona o porezu na dobit je ipak „preseljena“ u točku 5. stavka 1. članka 7. sada vrijedećeg Zakona o porezu na dobit prema kojem se porezna osnovica poreza na dobit povećava:

„za manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvat-ske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak“.

Izuzimanja i svi oporezivi manjkovi će se oporezivati samo porezom na dohodak i tako obračunata izuzimanja i manjkovi ne povećavaju poreznu osnovicu poreza na dobit.

što se tiče porezne osnovice za obračun PDV-a, ona će i u ovom slučaju ovisiti o tome da li je dobro koje nedostaje kupljeno ili proizvedeno u društvu tj. da li će to biti cijena nove nabave ili proizvođačka cijena.

Da ne bi bilo zabune, posebno ističemo da pravne osobe koje nisu u sustavu PDV-a ne podliježu obračunavanju PDV-a na oporezive manj-kove dobara.

Primjer 9. - Manjak opreme na teret odgovorne osobe (radnika) Trgovačko društvo „A“ je 5. siječnja 2013. donijelo odluku da se za manjak PC-a (prijenosno računalo) tereti radnik š.š. koji je bio zadužen

za navedenu opremu.knjigovodstvena vrijednost PC-a iznosi 2.600,00 kuna (nabavna vrijednost je iznosila 6.000,00 kuna a ispravak vrijednosti 3.400,00 kuna).Procijenjena vrijednost PC-a iznosi 4.000,00 kuna. radnik je za manjak PC-a terećen putem izlazne fakture od 5. siječnja 2013. (datum isporuke 31. prosinca 2012.) koja je proknjižena u 2012.

godini tj. godini na koju se odnosi manjak.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izlazna faktura za radnikaNabavna vrijednost prijenosnog računala (PC)Ispravak vrijednosti prijenosnog računala (PC)Obveze za PDV-e – preračunata stopa 20% x 4.000,00razlika u prihode („neto načelo“)

4.000,00 6.000,003.400,00 800,00 600,00

1730 03140

03050260037694

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

88 2/13 05.01.2013. radnik š.š. 4.000,00 3.200,00 800,00

U knjigu I-rA za redovne isporuke za mjesec prosinac 2012. godinu treba evidentirati osnovicu u iznosu od 3.200,00 kuna i PDV-e u iznosu od 800,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec prosinac 2012. pod točkom II.3. Da je odluka društva o terećenju radnika donesena nakon 31. siječnja 2013. tada bi se obveza PDV-a unosila u obrazac PDV-k.

Primjer 10. - Manjak dobra na teret člana trgovačkog društva fizičke osobe Trgovačko društvo „A“ iz našeg primjera 9. donijelo je odluku da se za manjak PC-a (prijenosno računalo) tereti član društva P. P. (fizička

osoba - ima prebivalište u Zagrebu) tada se procijenjena vrijednost manjka smatra dohotkom od kapitala. U ovom slučaju se radi o izuzimanju dobara u nepoduzetničke svrhe i podliježe oporezivanju PDV-om.

736 / 2012 73

Pore


Dakle, knjigovodstvena vrijednost PC-a iznosi 2.600,00 kuna (nabavna vrijednost je iznosila 6.000,00 kuna a ispravak vrijednosti 3.400,00 kuna).

Procijenjena vrijednost PC-a iznosi 4.000,00 kuna. Porezna osnovica za PDV-e je cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave što odgovara

procijenjenoj vrijednosti PC-a.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja od člana društva (procijenjena vrijednost)Nabavna vrijednost prijenosnog računala (PC)Ispravak vrijednosti prijenosnog računala (PC)Obveze za PDV-e – preračunata stopa 20% x 4.000,00razlika u prihode („neto načelo“)

4.000,00 6.000,003.400,00 800,00 600,00

178003140

03050260037694

2. Obračun izuzimanja – dohotka od kapitalaNeto izuzimanje – neto primitakPorez na dohodak od kapitala - 40% x 7.575,75Prirez - 18% x 3.030,30 Bruto izuzimanje – bruto primitak (4.000,00 x 1,893939)

4.000,003.030,30 545,457.575,75 4699

24692633026330

4. Prijeboj potraživanja za primitak u naravi s obvezom na neto izuzimanjem u naravi 4.000,00 2469 1780

5. Uplata poreza na dohodak i prireza 3.575,75 26330 1000

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

89 2/13 05.01.2013. član društva A.A. 4.000,00 3.200,00 800,00

U knjigu I-rA za redovne isporuke za mjesec prosinac 2012. godinu treba evidentirati osnovicu u iznosu od 3.200,00 kuna i PDV-e u iznosu od 800,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec prosinac 2012. pod točkom II.3. Da je odluka društva o terećenju člana društva donesena nakon 31. siječnja 2013. tada bi se obveza PDV-a unosila u obrazac PDV-k.

Primjer 11. - Manjak dobra na teret trgovačkog društva Trgovačko društvo „A“ iz našeg primjera 9. donijelo je odluku da se za manjak PC-a (prijenosno računalo) tereti trgovačko društva, tada se

za vrijednost manjka sukladno članku 7. stavku 1. točci 5. Zakona o porezu na dobit za taj iznos povećava porezna osnovica poreza na dobit (radi se o porezno nepriznatom rashodu). I u ovom slučaju vrijednost manjka dobra (PC-a) podliježe oporezivanju PDV-om.

Dakle, knjigovodstvena vrijednost PC-a iznosi 2.600,00 kuna (nabavna vrijednost je iznosila 6.000,00 kuna a ispravak vrijednosti 3.400,00 kuna).

Procijenjena vrijednost PC-a iznosi 4.000,00 kuna. Porezna osnovica za PDV-e je cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave što odgovara

procijenjenoj vrijednosti PC.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Razduženje manjka (PC-a)Nabavna vrijednost prijenosnog računala Ispravak vrijednosti prijenosnog računala knjigovodstvena vrijednost - rashodi za manjak

6.000,003.400,002.600,00

0314073200

03050

2. Obračun PDV-a na procijenjenu vrijednost manjka 800,00 73200 26003

6 / 201274

Pore

zi


Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

90 2/13 05.01.2013. radnik š.š. 4.000,00 3.200,00 800,00

U knjigu I-rA za redovne isporuke za mjesec prosinac 2012. godinu treba evidentirati osnovicu u iznosu od 3.200,00 kuna i PDV-e u iznosu od 800,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec prosinac 2012. pod točkom II.3. Da je odluka društva o terećenju samog trgovačkog društva donesena nakon 31. siječnja 2013. tada bi se obveza PDV-a unosila u obrazac PDV-k.

2.4 Naknadna promjena porezne osnovice U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijene i popusti što se kupcu odobre u trenutku ispostavljanja računa, međutim, porezna osnovica se

može i u pojedinim slučajevima naknadno promijeniti po propisanim uvjetima.Prema članku 8. stavku 3. Zakona ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog različitih vrsta popusta (popusti zbog ranijeg plaća-

nja – casa sconto, rabati i druge vrste odobrenja odnosno bonifikacija) ili nemogućnosti naplate, tada poduzetnik koji je isporučio dobro ili obavio uslugu može ispraviti (smanjiti) iznos poreza, tek nakon što poduzetnik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi (smanji) odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja.

Smanjenje porezne osnovice po osnovi naknadnih umanjenja smije se provesti kod isporučitelja tek nakon ispravka pretporeza kod pri-matelja o čemu je primatelj obvezan pisano izvijestiti isporučitelja. U tom slučaju isporučitelj i primatelj ispravljaju poreznu osnovicu (naknadu) odnosno porez i pretporez.

Naknadni popusti umanjuju poreznu osnovicu samo ako su dani u izravnom međusobnom odnosu isporučitelja i primatelja.Ako je porez na dodanu vrijednost obračunat i plaćen pri uvozu odbijen kao pretporez a naknadno je snižen ili nadoknađen, tada uvoznik

mora za pripadni iznos ispraviti odbitak pretporeza. Ako isporučitelj mora primatelju platiti ugovornu kaznu, kazna ne umanjuje poreznu osnovicu. Ispravci se moraju obaviti u obračunskom razdoblju u kojemu je promijenjena porezna osnovica. Porezna osnovica se povećava kada se ostvari viša naknada od ugovorene kao u slučaju dobrovoljne nadoplate primatelja dobra odnosno

korisnika usluga ili nekog trećeg. razlozi koji su doveli do povišenja naknade nisu bitni. Zbog povišenja naknade ispravlja se poreznu osnovicu a time i porez odnosno odbitak pretporeza. Odbitak pretporeza kod primatelja moguć je samo ako je isporučitelj za to povećanje naknade izdao račun prema članku 15. stavku 3. Zakona.

Primjer 12. - Naknadni popust – casa-sconto Trgovačko društvo „Građa“, d.o.o. izdao je račun 10. travnja 2012. (kada je i obavljena isporuka) trgovačkom društvu „Tanaja“, , za isporuku

10 proizvoda „Z“. Cijena jednog proizvoda bez PDV-a iznosi 2.000,00 kuna što za 10 proizvoda iznosi 20.000,00 kuna. Na iznos te naknade (porezne osnovice) obračunat je PDV u iznosu od 5.000,00 kuna (stopa 25%) pa ukupni iznos računa s PDV-om iznosi 25.000,00 kuna.

Prodavatelj daje kupcu popust tj. casa sconto od 6% ako račun plati u roku od 8 dana što je kupac i učinio i 15. travnja 2012. uplatio umanjeni iznos u svoti od 23.500,00 kuna. Prodavatelj, po primitku uplaćenog iznosa ispostavlja kupcu pisanu obavijest o ispravku računa i pretporeza. Prodavatelj ima pravo ispraviti poreznu osnovicu i umanjiti obvezu za PDV-e (u knjizi I-rA) tek kada mu kupac u pisanom obliku potvrdi da je umanjio pretporez (u našem slučaja kada potpiše pisanu obavijest da je umanjio pretporez) u knjizi U-rA po računu koji je prethodno evidentirao u istoj knjizi.

Prema članku 138. Pravilnika ispravci odbitka pretporeza se moraju obaviti u obračunskom razdoblju u kojem je promijenjena porezna osnovica

Pisanu potvrdu može izdati i kupac kojom obavještava dobavljača da je u obračunskom razdoblju ispravio pretporez zbog odobrenog popusta (casa-sconto).

Telefon za savjete 01/ 48 36 04601/ 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Svakim radnim danom od 8.30-13.00 sati

756 / 2012 75

Pore


Ta pisana obavijest nije propisana pa može npr. izgledati ovako:

Građa, d.o.o.šibenikkaprijska cesta 6OIB - 34567891012 kupac:: “Tanaja“, d.o.o. Stara cesta 44 šibenik OIB: 12345678910šibenik, 16. travnja 2012.

OBAVIJEST O NAKNADNOM ODOBRENJU POPUSTA

- broj 84/10 za casa-sconto

Prema računu 652/12 od 10. travnja 2012. koji je iznosio ukupno 25.000,00 kuna odobren vam je popust tj. priznato vam je 6% casa sconto pa smo stoga umanjili vaš račun za ukupno 1.500,00 kuna (25.000,00 x 6%) i to:

Iznos odobrenog popusta (casa-sconta) 1.500,00 kuna PDV – 25% (1.500,00 x 20%.) 300,00 kunaPorezna osnovica (popust bez PDV-a) 1.200,00 kuna

Molimo vas da pismeno potvrdite ispravak pretporeza koji ste evidentirali u vašim poreznim evidencijama u iznosu od 300,00 kuna.

Prodavatelj: _________________ Pečat i potpis odgovorne osobe: _________________

________________________________________________________________________

OBAVLJeN Je ISPrAVAk PreTPOreZA U IZNOSU OD 300,00 kUNA NA DAN 20. TrAVNJA 2012.

kupac: _________________ Pečat i potpis odgovorne osobe: _________________

Knjiženje kod prodavatelja:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja od kupaca u zemlji Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištuObveze za PDV-e – 25%

25.000,0020.000,00 5.000,00

1200756026003

2. Naknadni popust – storno potraživanja od kupca Smanjenje prihodaObveze za PDV-e – 23%

- 1.500,00 - 1.200,00 - 300,00

1200756026003

Napomena: U našem slučaju isporuka dobra i naknadno odobrenje za popust se dogodio u istoj godini pa smo naknadni popust (casa-sconto) evidenti-

rali kao smanjenje prihoda, međutim, da se naknadno odobrenje nije dogodilo u istoj godini već slijedeće godine (u našem primjeru to bi bilo u 2013.) onda bi trebali umjesto smanjenja prihoda teretiti rashode (troškove). Navedeno proizlazi iz HSFI 15 – Prihodi i MrS 18 – Prihodi.

kada kupac ne bi pismeno potvrdio ispravak pretporeza (iako mu je dostavljeno odobrenje o popustu) onda bi prodavatelj obvezu za PDV-e (u našem slučaju to iznosi 300,00 kuna) evidentirao kao (rashod) trošak.

Potpuno isti postupak, knjiženje i evidentiranje PDV-a bi trebalo provesti i da se radilo o naknadno odobrenom rabatu. U knjigu I-rA za redovne isporuke za mjesec travanj 2012. godinu treba stornirati isporuku robe kao storno čime se smanjuje porezna

obveza za navedeno obračunsko razdoblje i storno PDV-e u iznosu od 300,00 kuna biti će iskazan u obrascu PDV-a pod točkom II.3.

www.RiPup.hr

6 / 201276

Pore

zi


Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

90 652/12 10.04.2012. „Tanaja“ d.o.o. -1.500.00 -1.200,00 -300,00

Knjiženje kod kupca:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. roba u skladištu Pretporez prema primljenim računima – 25%Dobavljači u zemlji

20.00000 5.000,0025.000,00

6600160032200

2. Pretporez prema primljenim računima – 25%Dobavljači u zemljiPrihodi od ostvarenog popusta

- 300,00 - 1.500,00 1.200,00

1600322007691

U knjigu U-rA za redovne isporuke za mjesec travanj 2012. godine treba stornirati pravo na pretporez u iznosu od 300,00 kuna koji će biti iskazan u obrascu PDV-a pod točkom III.3.

Obrazac U-RA


R.br.


Broj Datum



OIB


računa s porezom

Ukupno

10% 22% i 23% 25%

0% 10%22%

i 23%

25%Može


Može se odbiti

Ne može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

96 652/12 10.04.2012. „Građa“ d.o.o. 20.000,00 25.000,00 5.000,00 5.000,00

97 652/12 10.04.2012. „Građa“ d.o.o. -1.200,00 -1.500,00 -300,00 -300,00

Postavlja se pitanje da li prodavatelji imaju pravo na smanjenje obveze PDV-a u slučaju da odobre naknadni popust kupcima koji nisu ob-veznici PDV-a („mali poduzetnici“ i drugi poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a) jer oni ne mogu pismeno potvrditi da su ispravili pretporez?

Mišljenje struke je da navedeni kupci mogu na odobrenju navesti da nisu odbili pretporez jer oni nisu obveznici PDV-a, pa bi u tom slučaju prodavatelji-obveznici PDV-a imali pravo na smanjenje obveze PDV-a po odobrenom popustu tim kupcima. U slučaju da kupac pismeno ne ovjeri dostavljeno odobrenje potvrdu onda prodavatelj obveznik PDV-a ne bi imao pravo na smanjenje obveze PDV-a.

Na isti način, kako smo opisali kod naknadne promjene porezne osnovice (zbog naknadno odobrenog popusta) treba postupiti i u slučaju ispravka računa (npr. krivo obračunata cijena ili količina dobara ili usluga i sl. što se događa greškom izdavatelja računa) kako je to i propi-sano člankom 108. Pravilnika.

U slučaju da su računi izdani prije 1. ožujka 2012. (s primje-nom stope od 23%) a ispravci računa po osnovi bonifikaci-je, popusta, rabata casa-sconta su obavljeni od 1. ožujka 2012. pa na dalje (tada je povećana stopa s 23% na 25%) treba ispraviti onu stopu koja je navedena na prvotnom ra-čunu a to je u našem slučaju stopa od 23%.

776 / 2012 77

Pore


2.5. Porezna osnovica pri razmjeničlankom 8. stavkom 5. Zakona i člankom 57. Pravilnika uređen je način utvrđivanja porezne osnovice pri razmjeni. Pri razmjeni i drugim sličnim poslovima porezna osnovica je tržišna vrijednost svakog dobra ili usluge koja je predmet razmjene.

kod razmjene dolazi do dva prometa i do dvije porezne osnovice pa porezne osnovice čine tržišne vrijednosti svakog dobra ili usluge koje se razmjenjuju.

Ako se prilikom razmjene dobara ili usluga izvrši i nadoplata u novcu radi se o razmjeni sličnim poslovima. U tim slučajevima u naknadu se ubraja i primljeno dobro ili obavljena usluga i zaračunati (primljeni) novčani iznos. kod sudionika koji daje dobro ili uslugu i novac u naknadu ulazi samo isporučeno dobro ili obavljena usluga.

Pod razmjenom sličnim poslovima smatraju se i poslovi zamjene osobnih automobila »staro za novo« (npr. kod osobnih automobila). kod poduzetnika koji isporučuje novo vozilo u poreznu osnovicu ulazi tržišna vrijednost starog vozila i iznos nadoplate.

U naknadu za uslugu dorade može se uračunati, pored ugovorene naknade u novcu, i vrijednost otpadnog materijala koji je proizašao iz posla i kojeg naručitelj usluge prepušta davatelju usluge. U tom slučaju postupa se prema članku 12. stavku 2. ovoga Pravilnika kojim je propisan način oporezivanja oplemenjivanja (prerada, obrada, dorada) i izrada i to na slijedeći način:

� ako naručitelj daje proizvođaču materijal radi prerade, obrade, dorade ili izrade određenog proizvoda, takva isporuka nije oporeziva jer naručitelj i nadalje zadržava mogućnost raspolaganja tim materijalom,

� ako proizvođaču nakon obrade ostaju nusproizvodi ili otpaci iznad 5% vrijednosti njegove isporuke a koje je trebalo vratiti naručitelju, radi se o isporuci dobara od strane naručitelja proizvođaču koja se mora zasebno obračunati,

� ako naručitelj isporučuje proizvođaču materijal, dijelove ili sastojke pri čemu ne zadržava mogućnost raspolaganja već tim isporukama plaća proizvođačeve isporuke odnosno protuisporuke radi se o oporezivim isporukama odnosno razmjeni.

Primjer 13. - Razmjena staro za novo Društvo „ključ“, d.o.o. posjeduje osobni automobil Peugeot 206 + iz 2009. čija je knjigovodstvena vrijednost 60.000,00 kn (nabavna

vrijednost iznosi 120.000,00 kn a akumulirana amortizacija iznosi 60.000,00 kn – u taj iznos uključena je i mjesečna amortizacija do kraja mjeseca u kojem je ugovorena razmjena staro za novo s autokućom).

Procijenjena vrijednost Peugeot 206 + iznosi 70.000,00 kn (porezna osnovica iznosi 56.000,00 kn + 25% PDV-a u iznosu od 14.000,00 kn) na koju je izdan račun r-1 br.98/12 od 11. travnja 2012.)

Primljen je račun r-1 br.26/12 od 16. travnja 2012. na iznos od 110.000,00 kn (porezna osnovica iznosi 88.000,00 kn + PDV-e u iznosu od 22.000,00 kn) od autokuće za novi osobni automobil Peugeot 208.

Izjavom o prijeboju se zatvaraju obveze i potraživanja u iznosu od 70.000,00 kn.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja od kupaca u zemlji za dugotrajnu imovinu Ispravak vrijednosti (akumulirana amortizacija)Nabavna vrijednost Peugeot + Obveze za PDV-e – preračunata stopa za stopu od od 25% (20% x 70.000,00)Gubitak od prodaje automobila (ostali poslovni rashodi)

70.000,00 60.000,00

120.000,00 14.000,00 4.000,00

120103560

7399

0336026003

2. račun autoikuće za novi Peugeot 208 110.000,00 0561160 2201

3. Stavljanje Peugeot 208 u uporabu 110.000,00 03360 0561160

4. Prijeboj potraživanja i obveze temeljem Izjave 70.000,00 2201 1201

U slučaju da je poduzetnik za svoj „stari automobil“ postigao veću vrijednost od njegove knjigovodsvene vrijednosti utvrđena razlika bi se evidentirala kao prihod razdoblja.

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

41 98/12 11.04.2012. „Autokuća“ d.o.o. 70.000,00 56.000,00 14.000,00

6 / 201278

Pore

zi


Obrazac U-RA


R.br.


Broj Datum



OIB


računa s porezom

Ukupno

10% 22% i 23% 25%

0% 10%22%

i 23%

25%Može


Može se odbiti

Ne može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

33 26/12 16.04.2012. 88.000,00 110.000,00 22.000,00 22.000,00

2.6. Porezna osnovica pri prijenosu gospodarske cjelinePojam gospodarske cjeline je definiran člankom 33. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 147/08) na način da se gospodarskom

cjelinom smatra sva imovina i obveze što u poslovnom i organizacijskom smislu čine samostalni subjekt, odnosno subjekt sposoban za samostalno poslovanje. Preciznije odredbe o gospodarskoj cjelini uređene su Pravilnikom o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-prav-nog odnosa, gospodarskoj cjelini, te obrascima prijave činjenica za koje postoji obveza prijavljivanja i izjave o izvorima stjecanja imovine („Narodne novine“, broj 59/09) kojeg je donio ministar financija.

Prema članku 5. navedenog Pravilnika, ako je na stjecatelja izvršen prijenos svih stvari, opreme, zaliha, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu obrta, smatrat će se da preneseni obrt predstavlja gospodarsku cjelinu. Na dalje, ako je izvršen prijenos svih stvari, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu pogona tako da pogon može nastaviti samostalno obavljati dotadašnju djelatnost, smatrat će se da pogon predstavlja gospodarsku cjelinu.

člankom 8. stavkom 7. Zakona i člankom 58. Pravilnika uređen je način utvrđivanja porezne osnovice pri prijenosu gospodarske cjeline.Ako obračunati porez na dodanu vrijednost pri stjecanju gospodarske cjeline ili pogona stjecatelj u cijelosti može odbiti kao pretporez, tada

se ne plaća porez na dodanu vrijednost, a taj se prijenos smatra neoporezivim. Ako se prilikom prijenosa gospodarske cjeline ili pogona mora izračunati porezna osnovica, ona se utvrđuje prema naknadi za svako po-

jedinačno isporučeno dobro. Ako pri isporuci nije utvrđena naknada za svako isporučeno dobro, potrebno je utvrđeni ukupni iznos naknade za prenesenu gospodarsku cjelinu ili pogon podijeliti na naknade za svako preneseno dobro. Pri podjeli ukupne naknade polazi se od knjigo-vodstvene vrijednosti dobara utvrđenih u posljednjoj bilanci isporučitelja. Preuzeti dugovi se ne odbijaju od porezne osnovice. Nekretnine koje su u sastavu gospodarske cjeline ili pogona a koje se ne smatraju novoizgrađenim, podliježu oporezivanju prema posebnom propisu. Taj posebni propis je Zakon o porezu na promet nekretnina („Narodne novine broj 69/97, 153/02, USrH 26/00) te Pravilnik o obliku i sadržaju prijave poreza na promet nekretnina („Narodne novine broj 28/01 i 148/09).

Porez se kod prijenosa gospodarske cjeline uvijek obračunava prema izdanim računima pa i onda kada je stjecatelju dopušteno oporeziva-nje prema primljenim (naplaćenim) naknadama.

2.7. Porezna osnovica pri uvozu dobaraPrema članku 59. stavku 1. Pravilnika, porezna osnovica pri uvozu dobara, u smislu članka 9. Zakona, utvrđuje se prema vrijednosti uveze-

nog dobra utvrđenoj prema carinskim propisima (carinska vrijednost) i uvećava se za: � carinu, � posebne poreze – na osobne automobile, motocikle, plovila, zrakoplove, bezalkoholna pića, kavu te luksuzne proizvode propisane

zakonima o posebnim porezima, � trošarine - propisane Zakonom o trošarinama („Narodne novine, broj 83/09) koji obuhvaća alkohol, pivo, duhanske proizvode i naftne

derivate i koji je stupio na snagu siječnja 1. siječnja 2010., � pristojbe i slična davanja koja se plaćaju pri uvozu dobara.

U poreznu osnovicu pri uvozu dobara uračunavaju se i ostali dodatni troškovi nastali do prvog mjesta odre-dišta u tuzemstvu ako nisu uključeni u carinsku vrijed-nost kao što su provizije, troškovi ambalaže, pakiranja, osiguranja, prijevoza, utovara, istovara, skladištenja, rukovanja s dobrima.

Prvo mjesto odredišta je mjesto navedeno u otpremnom listu ili bilo kojoj drugoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjestom odredišta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u tuzemstvu.

796 / 2012 79

Pore


Općenito rečeno, carina se obračunava na carinsku vrijednost robe dok se PDV-e obračunava primjenom stope PDV-a na propisa-nu poreznu osnovicu.

kako bi bolje mogli razumjeti poreznu osnovicu za PDV-e prvo mo-ramo utvrditi što je to carinska vrijednost robe.

Prema članku 31. Carinskog zakona („Narodne novine broj 78/99 do 56/10) carinska vrijednost uvezene robe je njezina transakcij-ska vrijednost a to je stvarno plaćena ili plativa cijena robe koja se prodaje radi izvoza u republiku Hrvatsku, usklađena prema odred-bama članka 38. (koji propisuje koje stavke – troškove, a koji nisu uključeni u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti, tre-ba uključiti u carinsku vrijednost robe) i 39. (koji propisuje koje se stavke – troškove, pod uvjetom da su iskazani odvojeno od stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti, ne uključuje u carinsku vrijednost robe) istog Zakona.

Sukladno članku 38. Carinskog zakona, troškovi prijevoza, osigu-ranja, utovara , istovara i troškovi rukovanja povezani s prijevozom uvezene robe do luke ili mjesta ulaska robe na područje republike Hrvatske ulaze u carinsku vrijednost.

Uglavnom se dodatni troškovi koji se uključuju u poreznu osnovicu za obračun PDV-a odnose na, gledajući s gledišta carinskog postu-panja, troškove transporta (prijevoz robe, osiguranje robe, utovar, istovar, pretovar robe vezan za prijevoz te troškovi skladištenja veza-ni za prijevoz robe). Pri tome posebnu pozornost moramo posvetiti paritetu isporuke (transportnoj klauzuli) koja uređuje koji troško-vi prijevoza i osiguranja, manipulacije robom i sl. ulaze u carinsku vrijednost robe, kako bi znali koji dio troška je uračunat u carinsku vrijednost.

Pariteti isporuke ili transportne klauzule (ima ih ukupno 13) se te-melje na zbirci međunarodnih pravila „INCOTerMS“ Međunarodne trgovačke komore koji su odavno uvedeni u međunarodnu trgovinu i čiji je cilj ujednačavanje pravila vezanih za isporuku robe.

U poreznu osnovicu kod uvoza dobara uračunavaju se oni do-datni troškovi koji su uvozniku neposredno obračunati i čija je vrijed-nost u trenutku podnošenja carinske deklaracije određena i može se dokazati na osnovi raspoloživih isprava. Uvoznik prilaže Izjavu sa specifikacijom dodatnih troškova u vezi s uvozom koja sadrži najmanje podatke o uvozniku, carinskom zastupniku, mjestu ulaska dobara u republiku Hrvatsku, carinskoj ispostavi carinjenja, paritetu isporuke dobara, mjestu odredišta i prijevozniku.

Glede utvrđivanja porezne osnovice za PDV-e i ispunjavanja Izjave sa specifikacijom dodatnih troškova, bitno je naglasiti slijedeće:

� pri uvozu robe u osnovicu PDV-a uključuju se samo oni do-datni troškovi nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu za koje u trenutku podnošenja carinske deklaracije postoji isprava odnosno račun na temelju kojeg su navedeni troškovi uvozniku (a ne nekoj drugoj osobi, npr. špediteru).

� u ispostavljenom računu kojim su fakturirani dodatni troškovi uvozniku ne smije biti iskazan PDV-e te na takvim računima mora biti navedeno: „PDV-e nije zaračunat sukladno čl. 9. i čl. 12. st. 1. t. 31. Zakona o porezu na dodanu vrijednost“. Preporuča se da uvoznik prethodno (prije izdavanja računa) dobavljaču da posebnu pisanu izjavu kojom potvrđuje da će ti dodatni troškovi putem Izjave sa specifikacijom dodatnih troškova biti uračunati u osnovicu PDV-a.

� ako je dobavljač već zaračunao PDV-e do trenutka podnošenja jedinstvene carinske deklaracije, tada uvoznik mora priložiti taj račun (pa se taj trošak ne uključuje u poreznu osnovicu putem Izjave sa specifikacijom dodatnih troškova) kako ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja .

� Izjava sa specifikacijom dodatnih troškova se podnosi samo onda kad se u osnovicu PDV-a uključuju i dodatni troškovi – u suprotnom se Izjava sa specifikacijom dodatnih troškova ne podnosi tj. ne prilaže uz jedinstvenu carinsku deklaraciju.

� u osnovicu PDV-a pri uvozu ulaze i dodatni troškovi nastali u slobodnim zonama ako nisu uključeni u carinsku vrijednost (npr. troškovi skladištenja i održavanja robe u slobodnoj zoni se ne uračunavaju u carinsku vrijednost ako su iskazani od-vojeno od stvarno plaćene cijene odnosno cijene za robu koju treba platiti). O utvrđivanju osnovice za obračun PDV-a pri uvozu za robu koja se iznosi iz slobodne zone i pušta u slobodni promet u RH-a Carinska uprava je donijela uputu za postupanje (klasa: 011-02/09-02/74; Ur.broj: 513-02-1240/1-10-3 od 19. siječnja 2010.).

O svemu ovom i na isti način se izjasnilo Ministarstvo financija – carinska uprava u svojoj „Uputi o primjeni odredbi propisa o PDV-u kojim se uređuje način određivanja osnovice PDV-a pri uvozu dobara u tuzemstvo“ (klasa: 011-02/09-02/74; Ur.broj: 513-02-1240/0-09-1 od 23. prosinca 2009.) u kojoj je dan i ogledni obrazac: IZJAVA sa specifikacijom dodatnih troškova koji ulaze u osnovicu PDV-a.

Ministarstvo financija – carinska uprava je donijela i dodatnu upu-tu „Primjena odredbi propisa o PDV-u kojima se uređuje način utvrđivanja osnovice PDV-a pri uvozu dobara u tuzemstvo (kla-sa: 011-02/09-02/74; Ur.broj: 513-02-1240/1-10-2 od 11. siječnja 2010.).

Primjer 14. - Uvoz trgovačke robeTrgovačko društvo „Marenda“ d.o.o. šibenik, nabavlja robu iz Au-

strije na paritetu isporuke EKW – franko tvornica što znači da cijena robe iz računa (ili kupoprodajnog ugovora) ne obuhvaća niti troškove prijevoza robe od mjesta utovara do hrvatske granice, troš-kove transportnog osiguranja robe do hrvatske granice, troškove utovara robe u vozilo u inozemstvu, troškove usluge izvoznog cari-njenja robe u inozemstvu. kupac se dogovorio s prodavateljem da mu obavi utovar robe i izvozno carinjenje i da ti troškovi padaju na teret kupca i ti troškovi su sastavni dio ukupne cijene robe.

Na računu je iskazana ukupna cijena robe u iznosu od 10.000,00 eura što prema srednjem tečaju HNB-a (poduzetnik je u svojim računovodstvenim politikama definirao srednji tečaj HNB-a koji se primjenjuje na datum inozemnog računa kao tečaj koji će koristiti pri iskazivanju potraživanja i obveze prema inozemstvu) od 7,496670 koji se primjenjuje na dan 4. svibnja 2012. (to je datum inozemnog računa) i iznosi 74.966,70 kuna. Poslodavac se mogao odlučiti u svojim računovodstvenim politikama da to bude i primjerice srednji tečaj HNB-a na dan carinjenja (datum carinske deklaracije), carin-ski tečaj koji u svom obračunu koristi carina (uzima se srednji tečaj HNB-a petka koji prethodi tjednu uvoznog carinjenja) i sl. Naravno, na dan 31.12. poduzetnik je obvezan primijeniti srednji tečaj HNB-a tog dana na sva potraživanja i obveze prema inozemnim kupcima i dobavljačima.

Trgovačko društvo „Marenda“d.o.o. je angažirala tuzemnog prije-voznika da robu uzme iz tvornice u Austriji i da je preveze do šibeni-ka te tuzemnog osiguravatelja radi osiguranja robe. račun tuzemnog prijevoznika (VIHOr d.o.o. šibenik) iznosi ukupno 5.000,00 kuna od čega na dio puta od tvornice u Austriji do granice rH-a vrijed-nost prijevoza iznosi 3.000,00 kuna a od granice rH-a do šibenika iznosi 2.000,00 kuna. Troškovi osiguranja (premije) iznose ukupno 1.500,00 kuna od čega se na tuzemstvo odnosi 500,00 kuna a na inozemstvo 1.000,00 kuna..

6 / 201280

Pore

zi


U carinsku vrijednost robe uključuju se nabavna cijena robe, troškovi prijevoza i osiguranja do granice rH-a što iznosi 4.000,00 (3.000,00 + 1.000,00), dok troškovi prijevoza i osiguranja od granice RH-a do Šibenika iznose 2.500,00 kuna (2.000,00 za troškove prijevoza + 500,00 za troškove osiguranja) i iskazuju se u „Izjavi sa specifikacijom dodatnih troškova koji ulaze u osnovicu PDV-a pri uvozu“. Prijevoznik i osiguravatelji su temeljem prethodno posebnih pisanih izjava trgovačkog društva „Marenda“ (kojom se potvrđuje da će ti dodatni troškovi putem Izjave sa specifikacijom dodatnih troškova biti uračunati u osnovicu PDV-a) izdali račune uvozniku (trgovačko društvo „Marenda) u trenutka podnošenja jedinstvene carinske deklaracije i na njima naveli slijedeće: „PDV-e nije zaračunat sukladno čl. 9. st. 1. i čl. 12. st. 1. t. 31. Zakona o porezu na dodanu vrijednost“.

Carinski dug (carina + PDV-e) je plaćen 29.svibnja 2012.Trgovačko društvo „Marenda“ d.o.o. šibenik ispunjava „Izjavu sa specifikacijom dodatnih troškova koji ulaze u osnovicu PDV-a pri

uvozu“ na slijedeći način:

UVOZNIk:„Marenda“ d.o.o. šibenik, Zvonimirova 66 OIB 12378945612

CArINSkI ZASTUPNIk:šPeDTrANS, d.o.o.Zagreb, Vodnikova 13OIB 45678912336

Sukladno članku 59. stavku 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, podnosimo

I Z J A V Usa specifikacijom dodatnih troškova koji ulaze u osnovicu PDV-a pri uvozu

Broj izjave iz evidencije uvoznika:Datum: 04. 05. 2012.

PreTHODNI CArINSkI DOkUMeNT:

Carinska ispostava Paritet isporuke robe Mjesto ulaska dobara u rH Mjesto odredišta

CI JANkOMIr ekW CI BreGANA šIBeNIk

PrIJeVOZNIk: VIHOr d.o.o.

registarska oznaka: šI – 6565 DM

r.br.

Vrsta dodatnog troškaVisina troškaGranica – odredište (u kunama)

Broj dokumenta

1. Prijevoz Bregana – šibenik 2.000,00 rn 656

2. Osiguranje za tuzemstvo 500,00 rn 113

3.

4.

5.

6.

7.

UkUPNO: 2.500,00

Izjavljujemo da su gore navedeni podaci potpuni, istiniti i vjerodostojni.

M.P.UVOZNIk / CArINSkI ZASTUPNIk /

PODNOSITeLJ IZJAVe

(pečat) (potpis)

BrOJ I DATUM JCD-a:(*popunjava ovlašteni carinski službenik)

816 / 2012 81

Pore


Osnovica za PDV-e: 1. nabavna vrijednost robe = 74.966,70 kn2. troškovi prijevoza do granice rH-a = 3.000,00 kn3. troškovi osiguranja do granice rH-a = 1.000,00 kn4. Carinska vrijednost robe = 78.966,70 kn5. carina 15% = 11.845,00 kn6. trošak prijevoza u tuzemstvu = 2.000,00 kn7. trošak osiguranja u tuzemstvo = 500,00 kn 8. Osnovica za PDV-e (4 + 5 +6 + 7) = 93.311,70 kn9. Obveza PDV-a (8 x 25%) = 23.327,93 kn

Knjiženje kod trgovačkog društva „Marenda“ d.o.o.:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. kupovna cijena robe i obveze od dobavljača u inozemstvu 74.966,70 6501 2210

2.

Obveza za troškove prijevoza i osiguranja- prijevozni troškovi - troškovi osiguranja- obveze od dobavljača u tuzemstvu

5.000,001.500,006.500,00

65106525

2200

3.

Plaćanje carinskog duga- carina za robu- plaćeni PDV-e – 25% Plaćanje sa žiro računa

11.845,0023.327,9335.172,93

652016003

1000

4.

Obračun nabave– troškovi nabave- kupovna cijena robe od inozemnog dobavljača- prijevozni troškovi- troškovi osiguranja- carina za robu

93.311,70 74.966,70 5.000,00 1.500,00 11.845,00

6596501651065256520

5. Obračun nabave i evidentiranje robe u skladištu 93.311,70 6600 659 Obveznici PDV-a obvezni su voditi posebnu evidenciju u koju se evidentiraju podaci o pretporezu plaćenom pri uvozu, međutim, mnogi

obveznici PDV-a vode knjigu primljenih (ulaznih) računa (obrazac U-rA) za uvoz dobara u koju se evidentira plaćeni PDV-e pri uvozu i plaćeni PDV-e za isporučene usluge u poslovanju s inozemstvom, odnosno tzv. „uvoznih i izvoznih usluga“ kada je mjesto obavljanja usluga tuzem-stvo pa smo i mi tako postupili.

Prema članku 134. Pravilnika PDV-e koji je obračunat pri uvozu, uvoznik može odbiti kao pretporez ako su ispunjeni slijedeći uvjeti: � da je PDV-e plaćen pri uvozu (uplatu PDV-a pri uvozu može obaviti sam uvoznik ili za njega to može obaviti netko drugi npr. špediter), � da je dobro uvezeno u tuzemstvo za poduzetničke svrhe uvoznika.

kako je u našem slučaju PDV-e plaćen 29. svibnja 2012. a uvezena roba služi za poduzetničke svrhe, uvoznik ima pravo na odbitak pretpo-reza za mjesec svibanj 2012. (obračunsko razdoblje).

U knjigu U-rA za redovne isporuke za mjesec svibanj 2012. godinu treba evidentirati PDV-e u iznosu od 23.327,93 kn koji će trebati iskazati u obrascu PDV-a pod točkom III.4.

Podaci o pretporezu plaćenom pri uvozu moraju se temeljiti na uvoznim carinskim deklaracijama i ispravama o uplati PDV-a. Pri primitku prijave poreza, uplata poreza pri uvozu obvezno se provjerava putem informacijskih sustava Carinske i Porezne uprave.

Obrazac U-RA


R.br.


Broj Datum



OIB


računa s porezom

Ukupno

10% 22% i 23% 25%

0% 10%22%

i 23%

25%Može


Može se odbiti

Ne može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

33Br. JCD178/12

4.5.2012 Inozemni pod. „A“ 93.311,70 116.639,63 23.327,93 23.327,93

6 / 201282

Pore

zi


Na dalje, treba napomenuti da se prema članku 59. stavku 3. Pravilnika, privremeni izvoz dobara radi dorade, oplemenjivanja ili popravka ne smatra izvoznom isporukom prema članku 13. stavku 1. točki 1. Zakona. Ako se neko dobro privremeno izvozi radi dorade, opleme-njivanja ili popravka pri čemu se ne prenosi mogućnost raspolaganja dobrom na inozemnog poduzetnika i nakon dorade, oplemenjivanja ili popravka se to dobro vraća tuzemnom naručitelju, porezna se osnovica utvrđuje prema carinskim propisima.

3. Prolazne stavkePrema članku 8. stavku 1. Zakona i članka 54. stavku 9. Pravilnika u poreznu osnovicu ne ulaze iznosi koje poduzetnik zaračuna, primi

ili izda u ime i za račun druge osobe. Ti se iznosi smatraju prolaznim stavkama što znači da ti iznosi nisu naknade za isporučena dobra i usluge pa onda niti ne podliježu plaćanju PDV-a.

Prolazne stavke su iznosi koje poduzetnik primi na svoj račun (koji se potom prosljeđuju trećim osobama) u ime i za račun drugih osoba i za koje nije niti vjerovnik a niti dužnik.

Prolazne stavke obveznici poreza na dobit ne evidentiraju niti u prihode a niti u rashode. Prema članku 12. stavku 7. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11 i 22/12) primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.

Postavlja se pitanje kako razlikovati prolazne stavke od „prefakturiranja“?Stavke koje se iskazuju u izdanom računu za koje porezni obveznik (izdavatelj računa) nije vjerovnik ili dužnik su prolazne stavke (pa ne

predstavljaju poreznu osnovicu), međutim, ako je za stavke koje se iskazuju u izdanom računu porezni obveznik prethodno bio dužnik onda se te stavke (samo ako je tako ugovoreno) mogu „prefakturirati“ (tj. obaviti povrat učinjenih izdataka) što znači da predstavljaju poreznu osnovicu i podliježu plaćanju PDV-a.

Prolazne stavke se evidentiraju u knjigu izdanih (izlaznih) računa (I-rA) i u knjigu primljenih (ulaznih) računa (U-rA) sukladno članku 161. stavku 4. Pravilnika te članku 162. stavku 4. Pravilnika.

U knjigu izdanih (izlaznih) računa (I-rA) upisuju se podaci o porezno značajnim stavkama izdanih računa. Ako su u izdanom računu sadržane i prolazne stavke koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcima 6. i 7. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u izdanom računu može u knjizi izdanih (izlaznih) računa dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.

U knjigu primljenih (ulaznih) računa (U-rA) upisuju se podaci o porezno značajnim stavkama računa. Ako su u primljenom računu sadržane i prolazne stavke, koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcima 6, 7, 8, 9. i 10. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u ulaznom računu može u knjizi primljenih (ulaznih) računa dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.

Prolazne stavke se ne iskazuju u obrascima PDV i PDV-K (neovisno o tome da li je porezni obveznik dodao nove stupce za prolazne stavke u I-rA i U-rA).

U praksi se najčešće prolazne stavke pojavljuju u slijedećim slučajevima: � kod otpremnika (špeditera) koji obavlja poslove pri uvozu u ime carinskog obveznika (uvoznika) - špediter će na računu iskazati

prolazne stavke za carinu, PDV-e, troškove prijevoza i ostale troškove koje je platio špediter u ime uvoznika.Prilikom navedenih plaćanja na virmanskom nalogu mora navesti OIB uvoznika. U tom slučaju uvoznik (a ne špediter!) ima pravo na

odbitak pretporeza i to istekom obračunskog razdoblja u kojem je PDV-e plaćen.kada špediter plaća (Državnom proračunu rH-a) na ime uvoznika pristojbe za uvjerenja o zdravstvenoj ispravnosti – sanitarne takse

pri uvozu te pristojbe za izdavanje uvjerenja o kakvoći – tržišne takse radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe tada se ti iznosi smatraju prolaznim stavkama kako se o tome izjasnila Porezna uprava – Središnji ured u svom mišljenju (klasa: 410-01/07-01/750; Ur.broj: 513-07-21-01/07-2 od 14. lipnja 2007.)

� kod odvjetnika i javnih bilježnika – koji iskazuju prolazne stavke na izdanim računima za sudske pristojbe (u novcu ili državnim bilje-zima) i ostale stavke koje su platile u ime svojih klijenata.

� kod poduzetnika koji pružaju uslugu smještaja i naplaćuju boravišnu pristojbu – prema članku 2. stavku 1. i članku 3. Zakona o bora-višnoj pristojbi („Narodne novine“, broj 152/08 i 59/09 – ispravak) boravišna pristojba je prihod turističkih zajednica i plaćaju je građani koje u turističkoj općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište koriste uslugu smještaja u smještajnom objektu (npr. hotelu) u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost. Ako se usluga smještaja realizira preko turističke agencije onda je iskazana boravišna pristojba na izdanom računu (građaninu) turističke agencije isto tako prolazna stavka.

� kod trgovačkih društava komunalnih djelatnosti kada uz naknadu za isporučena dobra i usluge (voda, plin, struja i sl.) naplaćuju u ime jedinica lokalne ili regionalne samouprave određene naknade (npr. komunalna naknada, sredstva za izgradnju i održavanje infra-strukture za grad Zagreb i sl.) tada se te naknade smatraju prolaznim stavkama.

� kod iskazivanja povratne naknade za ambalažu za pića i napitke s jednokratnom uporabom u iznosu od 0,50 kuna po jedinici pro-dajne ambalaže – ovu naknadu plaćaju proizvođači i uvoznici tih proizvoda Fondu za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti (plaćene naknade „vrate“ jer ga fakturiraju i naplate putem prodaje proizvoda kupcu). Sukladno mišljenju MF Porezna uprava – Središnji ured „PDV na iznose naknada za ambalažu i ambalažni otpad“ (klasa 410-19/06-01/02; Ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 10. siječnja 2006.) iz kojeg izdvajamo najvažniji dio:

„…povratna naknada za ambalažu za pića i napitke u iznosu od 0,50 kuna po jedinici prodajne ambalaže koju proizvođači i uvoznici tih proizvoda uplaćuju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavlja prolaznu stavku iz razloga što iznos od 0,50 kuna po jedinici vraćene ambalaže za jednokratnu uporabu Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti vraća trgovačkom društvu-prodavatelju nakon što je prodavatelj isti iznos naknade isplatio potrošaču za vraćenu ambalažu. Stoga će proizvođač i uvoznik iznos povratne naknade od 0,50 kuna po jedinici ambalaže u računu koji ispostavlja kupcu (trgovačkom društvu-prodavatelju) iskazati kao prolaznu stavku što ne

836 / 2012 83

Pore


ulazi u osnovicu za oporezivanje porezom na dodanu vrijednost. Kad trgovačko društvo-prodavatelj ispostavlja račun kupcu-potrošaču iznos povratne naknade od 0,50 kuna po jedinici ambalaže iskazuje zasebno kao prolaznu stavku na koju se ne obračunava porez na dodanu vrijednost …“.

Ostale naknade za zbrinjavanje ambalaže za pića ne predstavljaju prolazne stavke već predstavljaju osnovicu za obračun PDV-a.

� prema mišljenju Porezne uprave –Središnji ured (klasa: 410-19/02-01/83; Ur.broj: 513-07/02-2 od 27. veljače 2002. go-dine) ugovorne kazne koje naplaćuje Zagrebparking d.o.o. za parkiranje koje se uplaćuju u proračun Grada Zagreba se smatraju prolaznom stavkom.

� prema mišljenju Porezne uprave –Središnji ured (klasa: 410-19/04-01/288; Ur.broj: 513-07-21-01/04 od 16. studenoga 2004.godine) naknade koje ubiru veterinarske stanice u ime i za račun Fonda za zaštitu životinja i Ministarstvo po-ljoprivrede su prolazne stavke što znači da ne predstavljaju osnovicu za obračun PDV-a.

Primjer 15. - Prolazne stavke kod izlaznog računa otpremnika ( špeditera)

Trgovačko društvo „Marenda“d.o.o. je sklopilo ugovor o otpremi (špediciji) s otpremnikom „Takujin“ d.o.o. koji će u svoje ime a za račun nalogodavca („Marende“d.o.o.) obaviti dopremu robe iz Beča do šibenika i obaviti sve propisane radnje. Nabavna vrijednost robe po računu inozemnog dobavljača iznosi 72.598,00 kuna a carinska vrijednost robe iznosi 75.598,00 kuna (72.598,00 kuna + 3.000,00 kuna prijevoznih troškova od Beča do granice rH-a), a osnovica za PDV-e iznosi 86.937,70 kuna (carinska vrijednost 75.598,00 + ca-rina 11.339,70)

Otpremnik „Takujin“ d.o.o. je 27. travnja 2012. u tom poslu platio slijedeće stavke za nalogodavca:

� carina – 15% = 11.339,70 kn � PDV – 25% = 21.734,43 kn � ukupni trošak prijevoza = 5.000,00 kn

Otpremnik je naručio od tuzemnog prijevoznika uslugu prijevoza iz Beča do šibenika, prijevoznik je izdao račun u iznosu od 5.000,00 kuna koje je platio otpremnik. Troškovi prijevoza u iznosu od 3.000,00 kuna se odnose na relaciju puta od Beča do granice rH-a. To znači da ovi troškovi ulaze u carinsku vrijednost robe pa time i u osnovicu PDV-a koju obračunava carinska uprava.

Troškovi prijevoza (2.000,00 kuna) koji se odnose na tuzemstvo (od granice rH-a do šibenika) nisu ušli u osnovicu PDV-a putem „Izjave sa specifikacijom dodatnih troškova koji ulaze u osnovicu PDV-a pri uvozu“ jer je dobavljač (tuzemni prijevoznik) već izdao račun i zaračunao PDV-e do trenutka podnošenja jedinstvene ca-rinske deklaracije pa se taj trošak ne uključuje u poreznu osnovicu putem „Izjave sa specifikacijom dodatnih troškova“ kako ne bi doš-lo do dvostrukog oporezivanja.U ovom slučaju se račun tuzemnog prijevoznika prilažu uz jedinstvenu carinsku deklaracije i ti računi u kojima je iskazan PDV-e ne predstavljaju prolaznu stavku.

Još jednom napominjemo, da pri uvozu robe u osnovicu PDV-a ulaze samo oni dodatni troškovi nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu za koje u trenutku podnošenja carinske deklaracije po-stoji isprava odnosno račun (na kojima nije zaračunat PDV-e) na te-melju kojeg su navedeni troškovi uvoznika (a ne nekoj drugoj osobi, npr. špediteru).

Na dalje otpremnik (špediter) je na izlaznom računu zaračunao i svoju uslugu u iznosu 4.000,00 kuna.

račun otpremnika ispostavljen nalogodavcu bi mogao izgledati ovako:

„Takujin“,d.o.o.Stara cesta 44 R - 122000 šibenikOIB: 12345678910

šibenik, 27.04.2012. „Marenda“ d.o.o.. Put Tanaje 6 22000 šibenik OIB: 23663993123

RAČUN br.: 144/12

Nadnevak isporuke: 27. 04. 2012.

R.br. O p i s I z n o s

1. Otpremnička usluga (špediterska usluga) 4.000,00

Prijevozni troškovi u tuzemstvu 2.000,00

Porezna osnovica 6.000,00

PDV – 25% 1.500,00

Ukupno 7.500,00

2. Prijevozni troškovi u inozemstvu 3.000,00

Ukupno usluge prijevoza 3.000,00

4. Carina – prolazne stavka 11.339,70

5. PDV – prolazne stavka 21.734,43

Ukupno – prolazne stavke (4 + 5) 33.074,13

Sveukupno za plaćanje 43.574,13

Napomena:PDV-e na usluge prijevoza u inozemstvu nije obračunat sukladno čl. 9. st.1. i čl. 12. t. 31. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.PDV nije obračunat na prolazne stavke sukladno čl. 8. st.1. Za-kona o porezu na dodanu vrijednost i čl. 54. st. 9. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.Način plaćanja: u roku 8 dana na žiro-račun kod Zagrebačke ban-ke broj: 2360000 – 1101500147.

Fakturirao: Direktor:

Knjiženje kod otpremnika (špeditera):

R. br.

Opis IznosRačun


1. Troškovi prijevoznih uslugaPotraživanja za pretporez – 25% x 2.000,00 kn Obveze prema dobavljačima u zemlji za prijevoz

5.000,00 500,005.500,00

410116003

2202

2. Plaćanje carinskog duga- carina za robu- plaćeni PDV-e – 25% Žiro račun

11.339,7021.734,4333.074,13

12311231

1000

3. Potraživanja od kupaca za usluge (od uvoznika) - potraživanja za plaćenu carinu i PDV-e- obveza za PDV-e – 25%- prihod od prodaje usluge

43.574,1333.074,131.500,009.000,00

12101231260037524

6 / 201284

Pore

zi


Otpremnik (špediter) ima pravo na pretporez koji mu je zaračunao tuzemni prijevoznik u iznosu od 500,00 kuna na osnovicu PDV-a od 2.000,00 kune koji se odnosi na dionicu puta u tuzemstvu.

U knjigu U-rA za redovne isporuke za mjesec travanj 2012. godine treba evidentirati osnovicu u iznosu od 2.000,00 kuna i PDV-e u iznosu od 500,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec prosinac 2012. pod točkom III.3.

Obrazac U-RA


R.br.


Broj Datum



OIB


računa s porezom

Ukupno

10% 22% i 23% 25%

0% 10%22%

i 23%

25%Može


Može se odbiti

Ne može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

33 1785/12 27.04.2012 Tuzemni dobavljač 2.000,00 2.500,00 500,00 500,00

U knjigu I-rA za redovne isporuke za mjesec travanj 2012. godinu treba evidentirati osnovicu u iznosu od 6.000,00 kuna i PDV-e u iznosu od 1.500,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec travanj 2012. pod točkom II.3.

kao što smo već naveli, ako su u izdanom računu sadržane i prolazne stavke koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku od-nosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcima 6. i 7. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u izdanom računu može u knjizi izdanih (izlaznih) računa (I-rA) dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.

Prolazne stavke se ne iskazuju u obrascima PDV i PDV-K (neovisno o tome da li je porezni obveznik dodao nove stupce za prolazne stavke u I-rA).

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

101 144/12 27.04.2012. „Marenda“ d.o.o. 7.500,00 6.000,00 1.500,00

Knjiženje kod trgovačkog društva „Marenda“ d.o.o. - uvozniku:

R. br. Opis IznosRačun


1. kupovna cijena robe i obveze od dobavljača u inozemstvu 72.598,00 6501 2210

2. Obveza prema špediteru za - prijevozni troškovi- špediterske usluge- potraživanja za pretporez - 25% (na 6.000,00)

10.500,00 5.000,00 4.000,00 1.500,00

6510652416003

2202

3. Obveza za za plaćeni carinski dug prema špediteru- za plaćenu carinu - potraživanje pretporeza za plaćeni PDV – 25% Obveze prema otpremniku (špediteru) za usluge

11.339,7021.734,4333.074,13

652016003

2002

4. Obračun nabave– troškovi nabave- kupovna cijena robe od inozemnog dobavljača- prijevozni troškovi- špediterske usluge- carina za robu

92.937,70 72.598,00 5.000,00 4.000,00 11.339,70

6596501651065246520

5. Obračun nabave i evidentiranje robe u skladištu 92.937,70 6600 659

6. Plaćanje carine i PDV-a, špediterske i usluge prijevoza 43.574,13 2202 1000

856 / 2012 85

Pore


Iako je iznos PDV-a u iznosu od 21.734,43 kuna platio otpremnik (špediter) 27. travnja 2012. uvoznik („Marenda“d.o.o.) ima pravo na od-bitak pretporeza za mjesec travanj 2012. (obračunsko razdoblje). U knjigu U-rA za uvoz dobara i usluga treba evidentirati osnovicu PDV-a u iznosu od 86.937,70 kuna i iznos pretporeza u iznosu od 21.734,43 kuna koji će trebati iskazati u obrascu PDV-a pod točkom III.4.

kao što smo već naveli, u knjigu primljenih (ulaznih) računa (U-rA) upisuju se podaci o porezno značajnim stavkama računa. Ako su u primljenom računu sadržane i prolazne stavke koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcima 6, 7, 8, 9. i 10. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u ulaznom računu može u knjizi primljenih (ulaznih) računa dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.

Prolazne stavke se ne iskazuju u obrascima PDV i PDV-K (neovisno o tome da li je porezni obveznik dodao nove stupce za prolazne stavke u U-rA).

Trgovačko društvo „Marenda“ d.o.o. ima pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 1.500,00 kuna i za obračunati PDV-e za špediterske usluge i usluge prijevoza u tuzemstvu (po primljenom računu od špeditera) za travanj 2012. koji treba iskazati pod III.3.

Obrazac U-RA


R.br.


Broj Datum



OIB


računa s porezom

Ukupno

10% 22% i 23% 25%

0% 10%22%

i 23%

25%Može


Može se odbiti

Ne može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

98Broj JCD31785/12

27.04.2012Inoz. dobavljačGmbh „X“, Beč

86.937,70 108.672,13 21.734,43 21.734,43

99 144/12 27..04.2012 „Takujin“ d.o.o. 6.000,00 7.500,00 1.500,00

Primjer 16. - Prolazna stavka – boravišna pristojbaHotel „Solaris“ d.d. iz šibenika je za usluge smještaja ispostavio račun društvu „AS“ d.o.o. iz Zagreba za njegovog menadžera na iznos od

5.580,00 kuna s uključenim PDV-om i boravišnom pristojbom (porezna osnovica iznosi 5.000,00 kuna a iznos PDV-a koji je obračunat po stopi od 10% i iznosi 500,00 kuna i boravišna pristojba koja iznosi 80,00 kuna).

„Solaris“,d.d.Zablaćka cesta 66 r - 122000 šibenikOIB: 33345678910

šibenik, 20.04.2012. „AS“ d.o.o.. Ilica 49 10000 Zagreb OIB: 23663223123

RAČUN br.: 126/12 Nadnevak isporuke: 17. 04. 2012.

R. br. O p i s I z n o s

1. Usluga smještaja 5.000,00

PDV – 10% 500,00

Ukupno 5.500,00

2. Boravišna pristojba 80,00

3. Sveukupno 5.580,00

Napomena:PDV nije obračunat na prolazne stavke sukladno čl. 8. st.1. Za-kona o porezu na dodanu vrijednost i čl. 54. st. 9. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.Način plaćanja: u roku 8 dana na žiro-račun kod Zagrebačke ban-ke broj: 2360000 – 1101500147.


6 / 201286

Pore

zi


Knjiženje („Solaris“d.d.):



1. Potraživanja od kupaca u zemlji za uslugePrihodi od usluga u zemljiObveze za PDV-e – 10%Obveza za boravišnu pristojbu

5.580,005.000,00 500,00 80,00

12007524260002399

2. Plaćanje boravišne pristojbe 80,00 2399 1000

U knjigu I-rA za redovne isporuke za mjesec travanj 2012. godinu treba evidentirati osnovicu u iznosu od 5.000,00 kuna i PDV-e u iznosu od 500,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec travanj 2012. pod točkom II.1.

Iznos boravišne pristojbe u iznosu od 80,00 kuna predstavlja prolaznu stavku koja ne čini sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcima 6. i 7. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u iz-danom računu može u knjizi izdanih (izlaznih) računa (I-rA) dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati. Prolazne stavke se ne iskazuju u obrascima PDV i PDV-k (neovisno o tome da li je porezni obveznik dodao nove stupce za prolazne stavke u I-rA)

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

102 126/12 20.04.2012. „AS“ d.o.o 5.500,00 5.000,00 500,00

4. „Prefakturiranje“ – povrat učinjenih troškovaZa razliku od prolaznih stavki (kod kojih porezni obveznik nije niti vjerovnik a niti dužnik) kod „fakturiranja“ stavki iskazanih u izdanom računu

porezni obveznik je prethodno bio dužnik (a po izdavanju računa postaje vjerovnik) te stavke predstavljaju poreznu osnovicu i podliježu plaćanju PDV-a. „Prefakturiranje“ u suštini predstavlja povrat već učinjenih troškova kada je to ugovoreno.

Na prolazne stavke se ne obračunava PDV-e i one ne predstavljaju niti prihod niti trošak poduzetnika, međutim „prefakturirane“ stavke predstavljaju prihod odnosno trošak poduzetnika.

U sustavu PDV-a na sve stavke koje se „prefakturiraju“ obračunava se PDV-e i to neovisno o tome da li je na te stavke prethodno obračunat PDV-e, odnosno bez obzira da li su te stavke oslobođene od obračunavanja i plaćanja PDV-a (npr. komunalna naknada, porez na cestovna vozila kada ga zaračunava leasing društvo i sl.).

U praksi se najčešće „prefakturiranje“ pojavljuje u slijedećim slučajevima: � kod najma poslovnog prostora kada je ugovoreno da osim najamnine najmoprimac snosi i režijske troškove (struja, voda, grijanje,

komunalna naknada), � kad leasing društvo svom najmoprimcu (financijski leasing) zaračunava i porez na cestovna vozila, � kod zaračunavanja usluga prijevoza robe naručitelju usluge – cestarine, mostarine, tunelarine i slične naknade su sastavni dio

naknade (porezne osnovice) i one se prefakturiraju neovisno o tome što je dužnik za njih bio prijevoznik, � kod zaračunavanja troškova mobilnog ili fiksnog telefona radniku koji je „premašio“ dopušteni iznos tih troškova, � kod zaračunavanja usluga održavanja postrojenja kad se osim usluge održavanja zaračunavaju i dnevnice radnika.

Primjer 17. - Prefakturiranje režijskih troškovaTrgovačko društvo „X“ - iznajmilo je trgovačkom društvu „Y“ poslovni prostor – mjesečna najamnina iznosi 12.000,00 kuna. Osim najamni-

ne, ugovoreno je da je najmoprimac dužan plaćati i sve režijske troškove (električnu energiju, vodu, grijanje i komunalnu naknadu).

876 / 2012 87

Pore


Trgovačko društvo „X“ (najmodavac) od komunalnih trgovačkih društava (r-1) primio je slijedeće račune (za 4/2012) s uključenim PDV-om (stopa 25%) za mjesec travanj 2012. i to:

- za električnu energiju (s PDV-om) = 700,00 kn (porezna osnovica 560,00 kn + 140,00 kn PDV)- vodu (s PDV-om) = 300,00 kn (porezna osnovica 240,00 kn + 60,00 kn PDV)- grijanje (s PDV-om) = 800,00 kn (porezna osnovica 640,00 kn + 160,00 kn PDV)- komunalnu naknadu (bez PDV-a) = 200,00 kn Ukupno: = 2.000,00 kn kao što je razvidno, komunalno trgovačko društvo za komunalnu naknadu nije zaračunalo PDV-e jer ona nije oporeziva PDV-om jer je prihod

jedinica lokalne samouprave. Umjesto komunalne naknade mogla je to biti i naknada za korištenje i izgradnju vodovodne infrastrukture koja se naplaćuje uz vodu i koja također nije oporeziva.

Sve vrste komunalnih naknada koje komunalna trgovačka društva dostavljaju uz račune za oporezive isporuke, kao što smo već naveli, pri „prefakturiranju“ ulaze u naknadu (poreznu osnovicu) i oporezuju se PDV-om.

račun za „prefakturiranje“ bi mogao izgledati ovako:

„X“,d.o.o. r - 1Zvonimirova 1622000 šibenikOIB: 33345678910

šibenik, 10.04.2012. „Y“ d.o.o.. kalelarga 49 22000 šibenik OIB: 23663223123

RAČUN br.: 145/12



1. Najamnina za 4/2012 12.000,00

električna energija 560,00

Voda 240,00

2. Grijanje 640,00

3. komunalna naknada 200,00

Ukupno: 13.640,00

PDV – 25% 3.410,00

Sveukupno: 17.050,00

Način plaćanja: u roku 8 dana na žiro-račun kod Zagrebačke ban-ke broj: 2360000 – 1101500147.


Knjiženje kod najmodavca:



1. Troškovi električne energijeTroškovi vode i odvodnje Grijanjekomunalna naknadaPotraživanja za pretporez -25%Dobavljači u zemlji za usluge

560,00 240,00 640,00 200,00 360,00

2.000,00

401041874189418816003

2202

2. Potraživanje od najmoprimca za najam. i režijske troškove Obveze za PDV - 25% Prihod od najamninePrihodi od ‘prefakturiranih’ režijskih troškova

17.050,00 3.410,00 12.000,001.640,00

12002600375227692

6 / 201288

Pore

zi


Najmoprimac ima pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 3.410,00 kuna za travanj 2012.U knjigu I-rA za redovne isporuke za mjesec travanj 2012. godine (jer se radi o kontinuiranim uslugama za travanj 2012. jer porezna obveza

nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja, bez obzira je li usluga zaračunata ili nije) treba evidentirati osnovicu u iznosu od 13.640,00 kuna i PDV-e u iznosu od 3.410,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec travanj 2012. pod točkom II.3.

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

113 145/10 10.04.2012. „AS“ d.o.o 17.050,00 13.640,00 3.410,00

Primjer 18. - Prefakturiranje poreza na cestovna motorna vozilaLeasing kuća – trgovačko društvo „Nada“ je dala na financijski leasing osobni automobil trgovačkom društvu „romobil“ d.o.o. kako je

stvarni vlasnik automobila leasing kuća a ne korisnik leasinga (koji je gospodarski vlasnik) Porezna uprava mu je zaračunala porez na cestov-na motorna vozila u iznosu od 900,00 kuna.

Leasing kuća „prefakturira“ porez na cestovna motorna vozila korisnika leasinga (ovdje se ne radi o prolaznoj stavci jer je leasing kuća stvarni obveznik tj. dužnik za porez na cestovna vozila) tj. nadoknađuje učinjene troškove i prevaljuje ovaj porez na korisnika leasinga.

Iznos poreza na cestovna motorna vozila u iznosu od 900,00 kuna čini naknadu (poreznu osnovicu) na koju se plaća PDV-e. račun za „prefakturiranje“ bi mogao izgledati ovako:

„Nada“d.o.o. r - 122000 šibenikkaprijska 66 OIB: 33345678910

šibenik, 11.04.2012. „romobil“ d.o.o.. kalelarga 49 10000 šibenik OIB: 23663223123

RAČUN br.: 149/12



1. Porez na cestovna motorna vozila 900,00

2. PDV – 25% 225,00

3. Sveukupno: 1.125,00

Način plaćanja: u roku 8 dana na žiro-račun kod Zagrebačke ban-ke broj: 2360000 – 1101500147.


Zahvaljujemo na vašem povjerenju! Pretplatite se na časopis RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi

896 / 2012 89

Pore


Knjiženje kod leasing kuće:



1. Troškovi za porez na cestovna motorna vozila 900,00 4540 2399

2. Potraživanje od korisnika financijskog leasinga za porez na cestovna motorna vozila Obveze za PDV - 25% Prihodi od „prefakturiranog“ poreza na cestovna motorna vozila

1.125,00225,00900,00

1200260037692

korisnik financijskog leasinga ima pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 225,00 kuna za travanj 2012.U knjigu I-rA za redovne isporuke za mjesec travanj 2012. godine treba evidentirati osnovicu u iznosu od 900,00 kuna i PDV-e u iznosu od

225,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec travanj 2012. pod točkom II.3.

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB Izvoz

Isporukedobara iz

članka 11.b zakona

Utuzem-stvu


10% 22% i 23% 25%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

113 149/12 11.04.2012. „romobil“ d.o.o. 1.125,00 900,00 225,00

Bilješke

Nastanak porezne obveze, porezna osnovica, prolazne stavke ...

Documents

Transcript of Nastanak porezne obveze, porezna osnovica, prolazne stavke ...