Priredili: hfz. Nermina aki ,Osman Mehmedovi, , Zajim Kruko, Fatima Memija,

PLANIRANJE KVALITATIVNIH I KVANTATIVNIH NACRTA ISTRAIVANJA (Aleksanadar Halmi)

Prije poetka implementacije planskog projekta u praksi istraiva treba odgovoriti na temeljna pitanja, a to su:1. Kakva je priroda fenomena kojeg elim istraiti?2. ta predstavlja spoznajni korpus onoga to elim istraiti?3. Na koji nain elim provesti istraivanje, odnosno ta je predmet istraivanja i na koja podruja ivota se odnosi?4. ta elim objasniti tj. koja u istraivaka pitanja i hipoteze postaviti?5. ta je svrha istraivanja?6. Imam li razraenu koherentnu opu strategiju istraivanja?7. Koja je taktika istraivanja8. Koji su izvori podataka i metode za prikupljanje empirijskog materijala potencijalno prikladni i raspoloivi?9. Na koji nain mogu analizirati prikupljeni empirijski materijal?10. Kako mogu protumaiti dobivene rezultate istraivanja, koje preporuke i zakljuke mogu iz toga izvui?Ope strategije istraivanjaPrije nego to istraiva poduzme neku istraivaku aktivnost, potrebno je da paljivo promisli o opoj strategiji istraivanja ili paradigmi. O tom izboru zavisi cijeli daljnji tok istraivakog procesa. Postoje dvije paradigme ili ope strategije istraivanja: Kvalitativna (fenomenoloka) i Kvantativna (pozitivistika) paradigma. Ope strategije ili istraivake paradigme se sastoje iz 3 glavna elementa: 1. Ontologije-koja postavlja pitanje o prirodi realiteta, odnosno je li predmet istraivanja proizvod subjektivistikih konstrukcija ili je on nezavisan od toga2. Epistemologije- koja predstavlja teorije znanstvene spoznaje3. Metodologije- koja nam daje proceduralni okvir istraivanja unutar kojeg se smjeta odgovarajui program istraivanja.

Poetak istraivanjaHoward i Sharp predstavili su model istraivanja koji se sastoji iz dva glavna dijela: PLANIRANJE I IMPLEMENTACIJA.Planiranje ukljuuje: Identificiranje irokog podruja istraivanja Odabir teme istraivanja Odreivanje pristupa Formuliranje plana akcijeImplementacija ukljuuje: Prikupljanje i evidencija Analiza i interpretacija Prezentiranje nalazaFaza planiranja je temeljna za formuliranje istraivake strategije koja nam omoguuje opi smjer istraivanja, ukljuujui i proces pomou kojeg se istraivanje provodi.Taktike istraivanje se definiraju kao odreeni postupci za izvoenje projekta bilo u okviru kvantativne ili kvalitativne paradigme. Taktike istraivanja treba razlikovati od instrumenata istraivanja jer su istraivaki postupci ili taktike specifinosti samog istraivakog projekta, a istraivaki instrumenti ili tehnike alat koji se u tom radu primjenjuje.

Temeljni nacrt kvantitativnog istraivanjaDvije faze : teorijska i empirijska. Teorijski zapoinje problemom istraivanja, a zavrava hipotezom koja je teorijski odgovor na pitanje u problemu koje emo u empirijski provjeriti. Teorijski dio odreuje ta e se empirijski mjeriti, a rezultati empirijskog mjerenja odreuju ispravnost teorijske misli. Proces kvantitativnog istraivanja sastoji se od loginog redoslijeda postupaka:a) Defirniranje problema i ciljeva istraivanjab) Postavljanje hipotezec) Odreivanje izvora podataka i vrste istraivanjad) Odreivanje metoda i obrazaca za prikupljanje podatakae) Odreivanje vrste uzoraka i prikupljenje primarnih podatakaf) Analiza podataka i interpretacija rezultatag) Sastavljanje izvjetaja

a) Defirniranje problema i ciljeva istraivanja Pridravajui se kanona deduktivne logike, kvantitativna studija uvijek zapoinje odabirom teme ili problema istraivanja. Problem je potrebno prvo prepoznati a potom objasniti. Stoga jedefiniranje problema sr. Kvantitativna istraivanja mogu dati dobre informacije samo ako je problem jasan i ako se znaju ciljevi istraivanja. Istraiva mora dati odgovor na pitanje: ta je svrha moga istraivakog postupka? Temeljni zadatak ovog istraivanja je da postavi hipotetiki okvir istraivanja tj. mogue razloge koji su izazvali problem a zatim varijable koje na njega djeluju.b) Postavljanje hipotezeHipoteza je privremen tumaenje neke pojave ili procesa. Svrha joj je objanjenej nepoznatog, a da bi postala valjana znanstvena izjava, treba se provjeriti ili potvrditi. To je predvianje oekivanog ishoda istraiavanja. Dobro i precizno formuliran problem usmjerava prema boljim postavljenim hipotezama, koje predstavljaju misaoni odgovor na pitanje o problemu. Imamo dvije crste hipoteza: statistika i znanstvena. Statistika je jednoznana i eksplicitna tvrdnja o nekom obiljeju populacije. Da bise povrdila znanstvena hipoteza istraiva postavlja niz statistikih hipoteza.

c) Odreivanje izvora podataka i vrste istraivanjaDvije mogunosti na raspolaganju: 1 . Podaci iz sekundranih istraivanja ili sekundarni podaci ( To su ranije prikupljeni podaci i istraiva ih nalazi kao gotove informacije, ve analizirane i objavljene.) 2 . Podaci iz primarnih izvore (Podaci koje emo sami prikupiti u istraivanju. Za tipologiju istraivanja sobzirom na cilj istraivanja imamo tri klasifikacije:1 . Eksplorativna (izviajna) istraivanja ; imaju karakter otkrivanja. Primjenjuju se kada je predmet relativno nepoznat2 . Deskripitivna istraivanja kojim se dobiva uvid u neku situaciju ili stanje. To su osobine potencijalnih korisnika socijalnih usluga. Obino se odnose na istraiavnje uestalosti neke pojave npr. Veliina isastav obiteljske zajednice i tako dobivamo detaljnija saznanja o obitelji i njenom funkcioniranju.3 . Eksplanacijska istraivanja primjenjuju se u sluaju kada elimo dobiti objanjenje uzroka koju su djelovali na neku pojavu ili dogaaj. Npr. U socijalnom radu ispitujemo kako e odreeni potupci djelovati na klijentov sustav.d) Metode i obrazaci za prikupljanje podatakaKada ne oemo nai potrebne informacije u sekundarnim izvorima tada istraivanje zavisi o primarnim podacima. U tu svrhuse primjenjuju anketa i eksperimentalna istraivanja.Anketa omoguuje numerike deskripcije pojedinih frakcija populacije koju nazivamo uzorcima. Postupak se sastoji od postavljanja pitanja u upitniku radi prikupljanja podataka. Nacrt upitnika ima standardizirani oblik i omoguuje istraivau da uopi svoje nalaze.Eksperimentalna istraivanja odnose se na sve one postupke u kojima istraiva, u strogo kontroliranim uvijetima, izaziva neku pojavu radi jezina mjerenja ili opaanja. Cilj ovog istraivanaj je provjeriti djeluju li odreene varijable na promatranu pojavu.

e) Odreivanje uzorka i prikupljanje podatakaVanost tanog odreivanjapopulacije i uzorka presudno je za uspjeno izvoenje kvantitativne studije.Pojmovna, vremenska i prostorna odreenost vane su osobitosti populacije, jer su sve podlone promjenama. Metim, populacija je naee mjerljiva samo teorijski, zbog brojnosti uzoraka, nedostatka vremena, materijalnih sredstava i vie istraivaa. Dio populacije odabran da predstavlja cjelinu nazivase uzorkom. Izvedeni zakljuci proavanjem uzorka poopavajuse na pripadajuu populaciju. Zato uzorak mora ispunjavati odreene uvjete kao to je reprezentativnost. Ako svaka jedinka populacije moe uz jednaku vjerovatnost postati dijelom uzorka onda se oblikuje sluajni uzorak. Postupak sluajnog biranja jedinke za uzorak nazivase randomizacija. Veliina uzorka zavisi o varijabilnosti pojave koju prouavamo, i to razmjerno: uz veu varijabilnost treba i vei uzorak.f) analiza podataka i interpretacija rezultataAnaliza podataka je ustvari dokazivanje statistike hipoteze raznim testovima. Veliina i povezanost uzoraka odreuje statistiki test koji e se primjeniti. Ista hipoteza moe se dokazati razliitim testovima ovisno da li su pokazatelji populacije kvantitativni ili kvalitativni, ovisno o statistikoj raspodjeli pokazatelja:-Parametrijski (ralanjuju se mjerljivi pokazatelji kod kojih raspodjela ne odstupa mnogo od normalne distribucije.-neparametrijski testovi mogu obraditi sve podatke i nisu ogranieni normalnou raspodjele i njihova snaga je manja od prvih.Hipoteza se moe moe jo dokazati ovisno o broju pokazatelja koji se istodobno obrauju( univarijantni, bivarijantni i multivarijantni). Multi varijantni ralanjuju vie pokazatelja i danas se obavezno primjenjuju u istraivanju socijalnih sustava. Dabi dokazao neku tvrdnju istraiva mora definirati i razinu vrijednosti (znaajnosti ili signifikantnosti) koja se oznauje sa p. Ona mora biti to manja da bi istraivanje bilo to sigurnije.g ) Sastavljanje istraivakog izvjetajaSastoji se u pisanoj prezentaciji rezultata u obliku koji e najbolje odgovarati korisnicima. Svrha izvjetaja je da koncizno prikae rezultate i da obrazloi preporuke za dalje djelovanje. Vano je da se u izvjetaju objasni nain na koji je sprovedeno istraivanje jer se samo na taj nain moe ocjeniti vjerodostojnost podataka. Istraiavanje je svojevrstan problem-solving proces i njegova svrha postignuta tek kad se primjeni u praksi.

Temeljni nacrt kvalitativnih istraivanja

c) Faza ulaska Najtei dio cijelog projekta je proces ulaenja u polje istraivanja ili na teren. Kako nekome pokucati na vrata i zapoeti prvi razgovor? Prvih nekoliko dana istraiva se mora nauiti snalaziti u ambijentu.Izbor uzorka Kada istraiva naui uloge i odnose meu sudionicima tek tada moe identificirati odgovarajue informatore ili kazivae sa terena. Dobar informator je onaj koji posjeduje znanje i iskustva koja trebaju istraivati.Patton smatra da klasino uzrokovanje nije pogodno za terenska istraivanja te predlae tipove uzorka koji bi bili bogati potrebnim informacijama:a) Uzorak ekstremnih ili devijantnih sluajeva kada se sudionik po ektremnih osobinama razlikuje od oslatlih lanova sredineb) Uzorak intenziteta sudionici koji su eksperti ili autoriteti na odreeneom podrujuc) Uzorak maksimalne raznolikosti namjerno odabiranje heterogenog uzorka i posmatranje sinosti i razliitostid) Uzorak kritinih sluajeva izbor sudionika koji su znaajni za otkrivanje kritinih dogaaja koji se mogu poopiti na ostale situacije.Tehnike intervjuaPreliminarne intervjue istraiva treba postaviti dosta iroko doputajui sudionicima da priaju prie. Kasniji intervjui mogu se koristiti da bi se dobili precizniji podaci i upotpunile praznine u prethodnim intervjuima.d)Faza prikupljanja produktivnih podatakapotrebna je sposobnost da se prebrode frustracije koje nastaju kada se dijelovi zagonetke ne slau. Usporedni procesi prikupljanja u analize podataka omoguuju odbacivanje pogrenih hipoteza. Prikupljaje i analiza podataka se prema novonastalom teorijskom modelu i u sredite dolaze neki drugi metodoloki problemi koje treba brzo rjeiti:Osiguranje rigoroznosti studije to su pregled istraivanja i dokumentacije, provjera studije od strane sekundarnih informatora.Kriterij primjerenosti i prikladnosti podatakaPrimjerenost se postie kada je prikupljeno dovoljno podataka tako da dolazi do zasienja ili saturacije dok su varijacije razumljive same po sebi. Prikladnost se odnosi na izbor informacija prema torijskim potrebama studije i modela koji nastaje iz tih informacija.Pregled i pretraivanje dokumentacije se sastoji od 6 faza u okviru kojih se pretrauju razliiti tipovi dokumenata: grubi ili sirovi podaci, redukcija podataka i produkti analize, rekonstrukcija podataka i produkti sinteze, procesualne zabiljeke, materijali koji su povezani s majerama i dispozicijama te instumenti razovja informacija.Provjera studije od strane sekundarnih informatora i Viestruki procjenjivaiPonekad kvalitetivni istraiva koristi drugog istraivaa kako bi provjerio tonost svojih rezultata. Meutim, ovaj psotupak grubo naruava proces indukcije zbog toga to prvi istraiva raspolae bankom podataka i spoznajam do kojih je doao nizom intervjua i opservacija dok drugi istraiva time en raspolae.e) Faza povlaenja u kojoj istraiva gubi osjetljivost na dnevne aktivnosti i istraiva gubi objektivnost prema okolini i identificira se sa lanovima grupe kojoj i sam pripada. Glavni znak da je istraiva stigao do take povlaenja je tendencija naturalizacije s istraivanom sredinom kada se ispred istraivakih ciljeva poinju postavljati enki drugi. Kad se to dogodi straiva se mora povui sa polja istraivanja.f) Faza pisanja istraivakog izvjetajaDva su glavna pristupa u pisanju kognitivnog izvjetaja: a) pisati izvjetaj na nain da itatelj rjeava zagonetku zajendo sa istraivaem i b) sumarno prezentirati glavne nalaze koji podravaju zakljuak. Osnovni oblik istraivakog izvjetaja se sastoji od: Problema, Metode, rezultata i Diskusije.

1