7/31/2019 Naci Zam

1/7

Ovo citam: Znaka koja je oznaavala lana NSDAP-a.Nacistika stranka proizala je iz Njemake radnike stranke, osnovane u Mnchenu 1919.

Nacizam u drugim dravama

to se vie primicao Drugi svjetski rat i njemake osvajake tenje, rastao je i nacizam udravama blizu Njemake, ali i u njezinim protivnicima. Do 1940. gotovo sve evropske dravesu imale nacistike grupacije, ali i neke van Evrope. Ponimo redom: Od 1936. Francovapanija odrava prisne veze sa Hitlerom. Franco osniva pansku faistiku stranku "Falanga", asebe kruni nazivom "Gaudillo", po uzoru na njemakog "Fhrera". U Austriji su nacisti biliaktivni od 1934. godine. Odravali su velike skupove i na sav glas vikali o"Anschlussu",ujedinjenju Njemake i Austrije. 1938. godine su poinili atentat na austrijskogkancelara Dolphusa. Drava je zapala u anarhiju, a Nijemci su je anektirali. Austrijski narod ih

je doekao s radou. Svi su klicali Hitleru koji je iz Bea otiao 1913. kao beskunik, a vratiose 1938. kao osvaja. Ipak, to nije sve. U Ujedinjenom Kraljevstvu, zemlji demokratije i starihviktorijanskih obiaja, 1938. nacizam je jednostavno cvjetao. Oswald Mosley je bio voa

nacistiih sivih koulja u Britaniji. Prireivao je javne mareve i nacistike manifestacije sve do1941. kada su ga uhapsili zbog opasnosti od njemakog napada na Veliku Britaniju. U Americisu Fritz Kuhn i njegovi nacistiki "straari" takoer paradirali.

Nacizam danas

Nacizam nije nestao zajedno sa porazom Hitlera i nacista. Neke od njihovih ideja nastavljaju daive. Politike grupe koje pokuavaju da oive taj pokret se zajedniki nazivaju neonacistikeili neofaistike grupe. Takve grupe postoje irom svijeta: u Rusiji, Sjedinjenim amerikimdravama, Austriji, Australiji, Velikoj Britaniji, Njemakoj, Grkoj, Skandinavskim zemljamaitd.Ideali ovih grupa variraju, ali skoro sve imaju neke zajednike take: velianje Hitlera i nacista,umanjivanje ili potpuno nijekanje Holokausta, borba protiv multikulturalizma, nacionalizam,netolerancija prema odreenim grupama (Jevrejima, muslimanima, ne-bijelcima,homoseksualcima).

Neki analitiari upozoravaju da neonacizam sve vie i vie postaje prihvaen kao mainstreampolitiki pravac, i da putem Interneta nacisti nekontrolisano ire svoju propagandu.Europom se u posljednje vrijeme iri talas ekstremno-desnih i populistikih partija koje sezajedniki nazivaju Euronacionalizmom. Ove su partije drutveno prihvaene i uestvuju u

politikom ivotu, ali se smatra da imaju bliske veze sa neonacistikim grupacijama.Neke od tih partija su Front National (Francuska), British national party (V.Britanija)Freiheitliche Partei sterreichs ili FP (Austrija), Alleanza Nazionale (Italija), i mnoge druge.

Najtraginiji potez nacionalsocijalistike vlade u njemakoj je dakako holokaust, koji jerezultirao smru 6 milijuna idova i pripadnika drugih naroda i rasa (Romi, esi, Poljaci) i ljudinepodobnih po nacistikim doktrinama (politika oporba, homoseksualci).

Nakon rata, nacizam je za sobom ostavio sljedbenike koji se nazivaju neonacisti, koji teeobnavljanju nacistikog pokreta. Odlikuju se rasizmom, antisemitizmom i homofobijom.

SPECIFINA OBILJEJA FAIZMA:

1. Snaan i stalan nacionalizam

http://bs.wikipedia.org/wiki/1934http://bs.wikipedia.org/wiki/1938http://bs.wikipedia.org/wiki/1941http://bs.wikipedia.org/wiki/Neonacizamhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Euronacionalizam&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Holokausthttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDidovhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Romihttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cesihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Poljacihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Homoseksualnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Neonacizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rasizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antisemitizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Homofobijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/1934http://bs.wikipedia.org/wiki/1938http://bs.wikipedia.org/wiki/1941http://bs.wikipedia.org/wiki/Neonacizamhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Euronacionalizam&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Holokausthttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDidovhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Romihttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cesihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Poljacihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Homoseksualnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Neonacizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rasizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antisemitizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Homofobija

7/31/2019 Naci Zam

2/7

Faistiki reimi tee ka neprestanom koritenju patriotskih slogana, parola, simbola, pjesama idrugih parafernalija. Zastave se viaju svugdje, kao i simboli i grbovi na odjei i svim javnimmjestima.

2. Omalovaavanje Ljudskih Prava

Zbog straha od neprijatelja i potrebe za sigurnou, ljudi koji ive pod faistikim reimom suuvjereni da u nekim sluajevima ljudska prava mogu biti ignorisana, kad se za tako neto ukae"potreba". Oni e tako imati tendenciju da ne primjeuju ili ak da odobravaju muenja,masovne egzekucije, dugogodinje zatvaranje ljudi itd

3. Identifikacija Neprijatelja/rtvenih jaraca kao faktor za ujedinjenje

Ljude se zaraava patriotskom groznicom uz pomo potrebe za eliminacijom onoga to sesmatra zajednikom opasnou ili neprijateljem: rasne, etnike ili vjerske manjine; liberali;socijalisti, teroristi, itd...

4. Vojna premo

ak i kad postoji mnogo unutranjih ekonomskih problema, vojsci se dodjeljujeneproporcionalno veliki dio finansijskih sredstava, dok se unutranji problemi zapostavljaju.Vojska i vojna sluba se veliaju.

5. Favorizacija polova

U vladama faistikih nacija mukarci uveliko dominiraju. Pod faistikim reimomtradicionalne uloge polova su mnogo rigidnije. Protivljenje abortusu raste, isto kao i homofobijai otpor protiv homoseksualizma.

6. Kontrolisani masovni mediji

Mediji su u nekim sluajevima direktno kontrolisani od strane vlade, a u drugim, mediji sukontrolisani indirektno uz pomo raznih vladinih regulativnih mjera, kao i simpatizera vladekoji u medijima rade kao voditelji, direktori itd. Cenzura je sasvim uobiajena, pogotovo zavrijeme rata.

7. Opsesija nacionalnom bezbjednou

Vlada koristi strah kao sredstvo za motivaciju narodnih masa.

8. Religija i Vlada su isprepleteni

Vlade faistikih zemalja trude se da koriste onu religiju koja je najire zastupljena kao alatkuza manipulaciju javnog mnenja. Vladini politiari esto koriste religijsku retoriku iterminologiju, ak i kad su osnovne religijske postavke dijametralno suprotne vladinimmjerama i aktivnostima.

9. Korporalna mo je zatiena

U faistikim nacijama, industrijska i poslovna aristokratija je esto ta koja postavlja lidere na

7/31/2019 Naci Zam

3/7

vlast, stvarajui tako jednu uzajamno korisnu vezu izmeu privrede i vlade, kao i monu elitu.

10. Uguivanje radnike sile

Organizovane radnike sile predstavljaju jedinu istinsku prijetnju faistikoj vladi i to je upravo

razlog zato se radnike unije potpuno eliminiu ili uguuju.

11. Omalovaavanje intelektualaca i umjetnosti

Faistike nacije tee ka promociji i toleranciji otvorenog neprijateljstva prema viim nivoimaobrazovanja i akademiji uopte. Tako nije nimalo neobino da se profesori i drugi akademicicenzuriu, pa ak i hapse. Otvoreno se napada slobodno izraavanje u umjetnosti a vladeodbijaju da finansiraju umjetnost.

12. Opsesija zloinom i kaznom

U faistikim reimima, policiji se daju skoro bezgranina ovlatenja kod primjenjivanjazakona. Ljudi esto imaju tendenciju da ne primjeuju policijsko nasilje a takoe i da se odriuod svojih graanskih prava u ime patriotizma. U faistikim nacijama, u mnogim sluajevima

postoji jedna nacionalna policijska sila sa virtualno neogranienim ovlatenjima.

13. Kronizam i korupcija

Faistiki reimi su skoro uvijek predvoeni od strane grupe prijatelja i saradnika koji jedandrugog naizmjenino postavljaju na razliite vladine funkcije i pozicije a vladinu mo i autoritetkoriste kako bi zatitili svoje prijatelje od odgovornosti. Za faistike reime nije neobino dase nacionalna bogatsva otuuju, odnosno, otvoreno kradu, te tako prelaze u ruke vladinihslubenika.

14. Lairanje izbora

U nekim sluajevima izbori su potpuna sprdaina. U drugim, oni se manipuliu uz pomoorkestriranih kampanja blaenja opozicionih lidera, pa ak i njihovom fizikom likvidacijom.Faisti se takoe koriste zakonima kako bi se kontrolisalo glasako tijelo, granice politikog

podruja i manipulisali mediji. Za faistike nacije je karakteristino to da koriste pravni sistemza manipulaciju ili kontrolu izbora.

Hitler---Adolf Hitler je roen u 6.30 poslije podne,20.aprila 1889.godine u malommjestu Brasnau,na granici Austrije sa Bavarskom.Adolf je bio tree dijetesvog oca,iz njegovog treeg braka.Kao vjeran zatitnik majke,Adolf ga jesmatrao bezosjeajnom zvjeri jer je bio teak I nesimpatian ovjek.Adolf jenapustio kolu bez sertifikata I taj neuspjeh e ga dugo progoniti.Otiao je uBe I tu je ostao od 1909.do 1913.godine.Svoje vrijeme troio je ukafeima,prikljuujui se svakoj diskusiji o politici I filozofiji.To su bile godineu kojima se najvie formirao,a njegov karakter I stavovi bili su definitivnooblikovani.Bio je usamljenik,sa malo prijatelja,udak,promjenljivog

raspoloenja,periferan lik I ogoren buroaskim drutvom koje ga jeodbacilo.

7/31/2019 Naci Zam

4/7

--Adolf Hitler roen je u mjestu Braunau na rijeci Inn ( Austrija) od majke Klare i oca,eljezniara, Aloisa 20. travnja 1889. Imao je tri starija brata koja su umrla u ranoj mladosti te

je stoga majka Adolfa oboavala. Hitler e kasnije piui o majci napisati: "Njemakom jenarodu darovala velikog sina". Kao dijete Adolf je oboavao Karla Maya i Winnetoua. Kad biga otac tukao mislio je na Winnetoua i samo bi glasno brojao udarce koje bi mu otac zadavao,

to je oca znalo preplaiti jer je mislio da je Adolf poludio. Mladi Hitler nikada nije zavrionikakvu kolu, ali u mladosti je elio postati umjetnik, to njegov otac nije odobravao. Nakonoeve smrti odlazi u Linz, a iz Linza odlazi u Be kako bi studirao na Akademiji likovnihumjetnosti. Poloio je prvi prijamni krug, ali drugi nije proao. U Beu je ostao do 1907.uzdravajui se preslikavanjem motiva s razglednica, a onda se vraa u Linz se vraa jer mu jemajka na samrti. Kratko prije Boia ona umire, a Adolf iznova okuava sreu na bekojAkademiju likovnih umjetnosti, ali ga opet odbijaju. Razoaran tvrdi kako za odbijanjenije krivon ve Akademija jer nije prepoznala njegov genij.

U Mnchen se seli 1912. gdje je radi kao crta razglednica i plakata te dekorater sve do 1914.Po izbijanju Prvog svjetskog rata dobrovoljno se prijavljuje u vojsku te je rasporeen je u 16.

bavarsku priuvnu pjeadijsku brigadu. Njegova postrojba odlazi na zapadnu bojinicu gdjedobiva orden za hrabrost - eljezni kri. Kao kurir dobiva i in razvodnika. U vojsci ga pratiglas udaka - ne pije, ne pui, izbjegava ene i javne kue. Jedini mu je prijatelj pas Foxel,

britanski prebjeg.U proljee 1918. za vrijeme Saveznikih napada u kojima su koriteni iplinovi Hitler zakratko gubi vid. Vijest o kapitualciji zatjee ga u lazaretu. Po njegovim rijeimataj trenutak je bio prekretnica u njegovom ivotu - odluio je postati politiar. No, prije nego to

je postao politiar sudjeluje u ljeviarskoj revoluciji i uspostavi sovjetske Bavarske 1919.Naredni korak bila je njegova kandidatura na izborima u sovjetskoj Bavaraskoj u svojembataljunu gdje dobiva 19 glasova. Time postaje predstavnik svog bataljuna i potom slui upravoonim snagama za koje e poslije tvrditi da ih je oduvijek mrzio. Nakon sloma sovjetskeBavarske od ljeviara postaje desniar. Sluaj e mu ii na ruku: njegov bivi zapovjednik

poziva ga u propagandnu postrojbu iji je cilj borba protiv boljevizma. Tada ga kao uhodualju na razliite skupove. Iste godine (1919.) postaje lan nacionalistike Njemake radnikestranke (kasnije Nacionalsocijalistike radnike stranke Njemake), a od 1921. njezin je

predsjednik. Devetog lipnja 1923. u Mnchenu pokuava pu s omanjom skupinomistomiljenika zbog ega je osuen na pet godina zatvora, ali je puten na slobodu nakon devetmjeseci. Za vrijeme izdravanja zatvorske kazne nastaje knjigaMain Kampf(Moja borba) kadamu kolege u eliji preporuuju da napie memoare jer im je bio dosadan dok su se kartali.

Nakon neuspjeha pua i ponovnog dolaska na slobodu zakljuuje kako se mora posluitilegalnim sredstvima da bi osvojio vlast.

Poetak gospodarske krize u Njemakoj poetak je nejgova uspona. Broj nacistikih zastupnikau Reichstagu sa 12 zastupnikim mjesta 1928. godine porastao je na 107 zastupnikih mjesta1930. U naredne dvije godine njegova je stranka nastavila rasti skupljajui poene na sve veojnezaposlenosti, strahu od komunizma i nemoi svojih politikih rivala. Na vlast dolazi 30.sijenja 1933. kada postaje njemaki kancelar. Godinu dana kasnije u kolovozu (1934.) , nakonsmrti predsjednika drave Paula von Hinderburga, spojio je funkcije kancelara, predsjednikaRepublike i vrhovnog zapovjednika. Time preuzima svu vlast i postaje voa (Fhrer)

Njemake. Njegova vlast postaje gotovo neograniena i poinje raditi na njezinu uvrenju te,izmeu ostalog, ukida sindikate i zamijenjuje ih udrugom nazvaom Njemaka radnika fronta.Zabranjuje i sve politike stranke osim vlastite. Gospodarstvo, mediji i sva kulturna zbivanja

potpala su pod nacistiku kontrolu inei tako ivot obinog ovjeka ovisan o njegovoj

lojalnosti novoj vlasti. Tisue antinacista odvoeni su u konc-logore kako bi se moguioporbeni glasovi u zaetku doslovce unitili. U toj nakani uvelike se oslanja na tajnu policiju

7/31/2019 Naci Zam

5/7

nazvanu Gestapo. Na njegovoj meti nala su se i crkvene vlasti koje optuuje za mito, korupcijui nemoral te uspostavlja vlastite brutalne moralne vrijednosti. Dokida koncept ljudske

jednakosti tvrdei kako su Arijevci superiornija rasa, a u skladu s time sa sve veombezobzirnou progoni idove. No, jo prije idova na meti su se nale osobe s potekoama urazvoju, homoseksualci i svi oni koji se nisu uklapali u njegovu viziju Nijemaca kao superiorne

rase.

Paljivo se sprema i za prve vojne sukobe te u okviru tog plana (1936.) njemaka vojska ulazi uPorajnje koje je bilo razvojaena zona. Dvije godine kasnije (1938.) njemaka vojska okupirala

je Austriju, a zatim se na meti nala i ehoslovaka. U panjolskom graanskom ratu izravno jepodrao generala Franca opskrbljujui ga zrakoplovima i orujem. Njemaka pomo Francudala je Hitleru priliku da iskua svoju ratnu strategiju i ratnu tehnologiju. Napadom na Poljsku(1939.) izaziva Drugi svjetski rat, a u proljee 1940. njemake trupe osvajaju Dansku i

Norveku. Nneto kasnije na red dolaze Nizozemska, Belgija i Francuska. Zaveden udnjom zatzv. ivotnim prostorom i svojom mrnjom prema komunizmu u ljeto 1941. napada SovjetskiSavez. Godine dana kasnije (1942.) okuplja skupinu asnika kako bi kreirao tzv. konano

rjeenje idovskog problema. Rezultat je bio uasan - izgraeni su koncentracijski logore ukojima je ubijeno 6 milijuna idova i protivnika nacistikog reima. Za vrijeme njegovevladavine na Hitlera je pokuano vie atentata, a onaj iz 1944. koju su organizirali visokinjemaki vojni asnici, u kojem je sudjelovao i njemaki general Rmmel, najpoznatiji je. Kadasu 1945. Sovjeti uli u Berlin Hitler i Eva su poinili ubojstvo (30. travnja 1945.), ali se u samo

predveerje kraja vjenavaju 30. sijenja 1945. Tijela su im spaljena gotovo doneprepoznatljivost to je dugo vremena bio povod za pekulacije kako je rije o varci te da suHitler i Eva ustvari uspjeli pobjei.

Za ivota Hitler je tvrdio da je njegova zadaa "osloboditi Njemaku od zloinaca iz studenoga1918., Versajske sramote, cijelog omraenog Weimarskog sustava, nezaposlenosti i idova".Pored toga tvrdio je e on zavriti "djelo koje je Isus zapoeo", te da je on "alat Boji".Zanimljivo spomenuti da je Hitler doavi na vlast svaki dan dorukovao isto: dvopek, ribanu

jabuku, naranu i aj od kamilice. Takoer je prakticirao svakodnevnu tridesetominutu etnju.Za njegov ljubavni ivot karakteristino je da je uvijek imao odnose samo s malodobnimdjevojkama. Prva poznata Hitlerova ljubav datira iz 1925., a rije je o esnaestogodinjoj MarijiRaider koja je zbog njega pokuala samoubojstvo. Sljedea ljubav bila je sedamnaestogodinjaGeli, kerka Hitlerove polusestre. Geli je zbog njega izvrila samoubojstvo. Soba u kojoj je

poinila samoubojstvo na Hitlerov zahtjev ostaje netaknuta i nitko ne smije unutra. Nakon Gelinova ljubav je sedamnaestogodinja plavokosa Eva Braun, koja se zbog Hitlera dva puta se

pokuala ubiti, a trei put je to uinila zajedno s njim 1945. O maloljetnim djevojkama Hitler

pie: "Nema nieg ljepeg nego odgojiti neto mlado. Djevojka od 18, 20 godina podatna jepoput voska."

Benito Musolini

--Benito Mussolini talijanski je politiar i faistiki voa te diktator koji je vladao u perioduizmeu 1925. i 1943. godine. Naime radi se o diktatoru koji je nakon osvajanja lokalne vlasti i

pohoda na Rim, 1922. godine postao premijer te raznim represivnim i autoritarnim mjerama do1925. postao diktatorom.

http://www.biografije.org/franco.htmhttp://www.biografije.org/franco.htmhttp://www.biografije.org/rommel.htmhttp://www.biografije.org/franco.htmhttp://www.biografije.org/franco.htmhttp://www.biografije.org/rommel.htm

7/31/2019 Naci Zam

6/7

Tijekom tridesetih godina vodio je poprilino agresivnu politiku te se u svojim brojnimaktivnostima pribliio Hitleru i tadanjoj nacistikoj Njemakoj s kojom je 1940. uao u rat

protiv zapadnih saveznika.

Nakon niza neuspjeha i amerike invazije, 1943. smijenjen je s poloaja i pritvoren, no vrlo

brzo nakon toga oslobaaju ga Nijemci i postavljaju za diktatora marionetske TalijanskeSocijalne Republike kojom je vladao do samog kraja, odnosno do trenutka kada su ga partizanizarobili i strijeljali, 28. travnja 1945. godine. Bio je to kraj vladavine Hitlerove desne ruke.

Benito Mussolini rodio se 29. srpnja 1883. godine u okolici sela Predappio, nedaleko mjestaForli u obitelji gdje je njegova majka Rosa bila jedna od najuglednijih uiteljica u okolici, dok

je otac Allesandro bio kova i predani socijalist. Benito je imao brata i sestru, no naalost nitijedno od njih dvoje nije dugo ivjelo.

to se tie njegovog kolovanja, pohaao je katoliku kolu gdje se dosta esto znao nai usituaciji omalovaavanja i to zbog svog skromnog porijekla zbog ega se vie puta znao potui.

Zbog estih tunjava bio je izbaen iz katolike kole, stoga je nastavio dalje u dravnoj koligdje je imao najbolje ocjene iz pedagogije, jezika i knjievnosti. Pritom je najviezainteresiranosti pokazivao za poeziju i glazbu.

Kad je napunio devetnaest godina emigrirao je u vicarsku nakon ega se ubrzo zaposlio usocijalistikim novinama "LAvvenire del Lavoratore", gdje je estoko osuivao postupkeTuraka prema Armencima. Povremeno je znao ostati bez novca, pa je esto prihvaao slabo

plaene poslove. Bio je predan socijalist i prije svega revolucionar koji je svoje stavovezastupao poprilino agresivno. Najei je bio prema samoj crkvi koju je smatrao sebinom i

prije svega korumpiranom.

Nakon dvije godine boravka u vicarskoj vraa se kui kako bi odsluio vojni rok. Vojsku jeodsluio 1906. godine, a ve je idue godine poloio dodatni ispit iz francuskog nakon ega seosvrnuo na pisanje kratkih pria. Nakon zavretka prvog svjetskog rata okrenuo se faizmu,

pokretu koje je nastao poetkom 1919. godine. Tada se Mussolini sve vie okretao od svojihsocijalistikih stvavova prema radikalnim desniarskim idejama. Bilo je to vrijeme kada se

polako poeo uspinjati na vlast.

7/31/2019 Naci Zam

7/7