Muzički instrumenti -...
Transcript of Muzički instrumenti -...
Tonski sistem
2C
2D
2E
2F
2G
2A
2H
1C
1D
1E
1F
1G
1A
1H
CDEFGAH
cdefgah
c1
d1
e1
f1
g1
a1
h1
c2
d2
e2
f2
g2
a2
h2
c3
d3
e3
f3
g3
a3
h3
c4
d4
e4
f4
g4
a4
h4
c5
d5
e5
f5
g5
a5
h5
SUBKONTRAOKTAVA
KONTRAOKTAVA
VELIKAOKTAVA
MALAOKTAVA
PRVAOKTAVA
DRUGAOKTAVA
TREĆAOKTAVA
ČETVRTAOKTAVA
PETAOKTAVA
Predznaci
- povisilica (znak za povišenje note)
�- snizilica (znak za sniženje note – čita se “be”)
� - razrešilica (znak za razrešenje note)
Predznaci
x – dvostruka povisilica (znak za povišenje
note za dva polustepena)
- dvostruka snizilica (znak za sniženje note
za dva polustepena)
Osnovni intervali
RASTOJANJE IZMEĐU BILO KOJA DVA TONA U LESTVICI ILI MELODIJIZOVEMO INTERVAL.
• PRIMA (razmak između tona istog imena i visine)• SEKUNDA (razmak između dva susedna tona)• TERCA (interval između tri stupnja)• KVARTA (interval između četiri stupnja)• KVINTA (interval između pet stupnjeva)• SEKSTA (interval između šest stupnjeva)• SEPTIMA (interval između sedam stupnjeva)• OKTAVA (interval između osam stupnjeva)
Vrste intervala
• prima (čista i prekomerna)• sekunda (velika, mala, umanjena i prekomerna)• terca (velika, mala, umanjena i prekomerna)• kvarta (čista, umanjena i prekomerna)• kvinta (čista, umanjena i prekomerna)• seksta (velika, mala, umanjena i prekomerna)• septima (velika, mala, umanjena i prekomerna)• oktava (čista, umanjena i prekomerna)
Čisti intervali
• naziv za akustički čist odnos – prima, oktava i kvinta (obrtaj kvinte je kvarta)
č.5č.8č.1
č.4
Veliki i mali intervali
• Objašnjava količinu polustepena između intervala (velika terca ima 4 polustepena, a mala 3 itd.)
• mali interval nastaje kada samo gornji ton velikog intervala snizimo za polustepen
Umanjeni i prekomerni intervali
• umanjeni interval nastaje kada samo gornji ton čistog ili malog intervala snizimo za polustepen (osim u slučaju prime)
• prekomerni interval nastaje kada samo gornji ton čistog ili velikog intervala povisimo za polustepen
p.3m.3
Osnovna lestvicaC-dur
NIZ TONOVA KOJI SLEDE REDOM MUZIČKOG ALFABETA, KOJI ZAPOČINJUI ZAVRŠAVAJU SE ISTIM TONOM NAZIVAJU SE LESTVICA.
c1 d1 e1 f1 g1 a1 h1 c2
Ceo stepen i polustepen
11
21
11 2
12
111
11 1
11
1 21
211
11
1 11
11
11
I II III IV V VI VII VIII/I
11 1
1 11 2
1
POLUSTEPEN JE UOPŠE NAJMANJI RAZMAK IZMEĐU DVA TONA U DANAŠNJOJ “ZAPADNOJ” MUZICI. CEO STEPEN JE RAZMAK OD DVA POLUSTEPENA
11
Dur > mol
Svaka durska lestvica ima svoju paralelnu molsku
lestvicu, koja nastaje kada od VI stupnja bilo koje
durske lestvice nanižemo tonove originalne durske
lestvice.
VI
I
Dur > mol
Molsku lestvicu možemo dobiti kada se za interval male terce od tonike durske lestivice (I stupnja) “pomerimo” naniže.
VI
I
Kvintni krug
CF
B
Es
As
CisFis
H
E
A
D
G
CesGes
Des
fis, cis, gis, dis, ais, eis, hisb, es, as, des, ges, ces, fes
Kvintni i kvartni krug
fis, cis, gis, dis, ais, eis, his b, es, as, des, ges, ces, fes
CG
D
AE
H
Fis
Cis
č. 5 za Dur sa
CF
B
EsAs
Des
Ges
Ces
č. 4 za Dur sa
Akord
Akord je istovremeno zvučanje najmanje tri tona
različite visine (ili tri glasa). Tonovi akorda beleže
se jedan iznad drugoga, tj. odozdo naviše.
Kvintakord
Kvintakord ili trozvuk je akord koji se sastoji od
osnovnog tona, njegove terce i njegove kvinte.
Postoje: veliki (durski), mali (molski), umanjeni i
prekomerni.
V
m
u
p
Sekstakord i kvartsekstakord
Sekstakord nastaje kada se terca kvintakordaprebaci u bas
Kvartsekstakord nastaje kada se kvinta kvintakorda prebaci u bas
5 6
564
Septakord
Septakord je četvorozvuk koji se sastoji od
osnovnog tona, njegove terce, njegove kvinte i njegove septime.
Postoje: veliki durski (vel. kvintakorda i velike septime),mali durski (vel. kvintakorda i male septime), veliki molski (malog kvintakorda i velike septime),mali molski (malog kvintakorda i male septime),poluumanjeni (um. kvintakorda i male septime),umanjeni (um. kvintakorda i um. septime) i prekomerni (prek. kvintakorda i vel. septime).
Obrtaji
Kvintsekstakord: 6
Premeštanje terce u bas 5
Terckvartakord: 4
Premeštanje kvinte u bas 3
Sekundakord:
Premeštanjem septime u bas 2