Multimodalni Transport - Skripta Teorija Za Integralni
description
Transcript of Multimodalni Transport - Skripta Teorija Za Integralni
Multimodalni transport – skripta teorije za integralni
1. Prevozni i transportni proces?
Prevozni proces je transportni proces u kome su pošiljalac i primalac materijalnih dobara
isključeni. Transportni proces je sloţeni tehnološki sistem koji se osim prevoznog
procesa, bavi i opsluţivanjem i poslovima s tim u vezi.
TRANSPORNI PROCES
I FAZA II FAZA III FAZA
Posluţivanje robe Prevozni rad Posluţivanje robe
prije prevoznog rada nakon prevoznog rada
Priprema Špediterske Utovar u Direktni Kombinovani Istovar iz Špediterske
tereta aktivnosti transp. sredstvo prevoz prevoz transp. sredstva aktivnosti
za transp.
PREVOZNI PROCES
Postavljanje transp. Utovar Prevozni Uklanjanje Povratak transp.
sredstva za utovar rad obezbjeĎenja sredstva u bazu
ObezbjeĎenje Istovar
tereta
Klasične tehnologije transporta se dijele na:
- Tehnologije kopneno klasičnog transporta
- Tehnologije kopneno riječnog klasičnog transporta
- Tehnologije kopneno pomorskog klasičnog transporta
- Tehnologije kopneno zračnog klasičnog transporta
2. Ciljevi racionalizacije transporta?
Racionalizacija u općem smislu je uvoĎenje svih tehničkih, tehnoloških i organizacionih
metoda kojima se obezbjeĎuje minimum gubitaka čovjekove i pogonske energije,
prostora, vremena i materijala.
Ciljevi racionalizacije transporta su:
- optimiranje transportnog lanca
- minimizacija ukupnih troškova distribucije
- povećanje brzine dostave robe
- povećanje kvaliteta usluge
- povećanje konkurentnosti na trţištu
- humanizacija rada
- zaštita okoline
Da bismo vršili racionalizaciju potrebno je poznavati dvije stvari:
1. Gdje vršiti racionalizaciju?
2. Kako vršiti racionalizaciju?
Racionalizacija se vrši tako što naš transportni lanac raščlanimo na komponente:
- statičke (skladištenje, manipulacija, pretovar)
- dinamičke (prevoz)
Da bismo znali gdje vršiti racionalizaciju, za pomenute komponente moramo napraviti
strukturu ponašanja:
- u klasičnom cestovnom transportu, dinamička komponenta zauzima 40%
ukupnog vremena
- u ţeljezničkom 30% ukupnog vremenskog prevoza
- u pomorskom 40 – 45% su dinamičke komponente, a sve ostalo su statičke.
3. Definisati TPS proces i nacrtati logističku shemu podjele transportnih
lanaca!
TPS proces je transportno-pretovarno-skladišni proces koji predstavlja realizaciju
transportnog lanca. Transportni lanac je niz uzastopnih tehničko – tehnoloških,
organizacijskih i drugih meĎusobno povezanih i sinhroniziranih postupaka i aktivnosti u
okviru kojih se vrši premještanje materijalnih dobara od izvora do cilja, primjenom
odgovarajućih tovarnih jedinica i transportnih sredstava.
TRANSPORTNI LANAC
Direktni transport Kombinovani transport
(jedan vid saobraćaja) (više vidova saobraćaja)
Direktni drumski i direktni ţeljeznički Transport sa promjenom Transport bez promjene
transportnog suda transportnog suda,
Klasični transport Primjena a sa promjenom
komadne robe standardizovanih TMJ transportnog sredstva
Kompletnih vozila Kombinovani
ili dijelova vozila transport
kontejnera
4. Robno transportni centri!
Robno transportni centar (Logistički centar) je veći broj neovisnih kompanija
(špedicija, transportne organizacije, carina, pošiljaoci i sl.), čija je djelatnost
vezana za robni transport i odgovarajuće (pripadajuće) djelatnosti (skladištenje,
odrţavanje, opravka i sl.). U RTC-u mora biti lociran najmanje jedan robni terminal.
Osnovni cilj formiranj RTC-a je optimizacija transporta i distribucije materijalnih dobara,
sa svim njihovim pratećim djelatnostima i podsistemima, primjenom savremenih
tehnologija transporta na logističkim principima.
Osnovne karakteristike i svrha RTC-a je objedinjavanje svih bitnih logističkih djelatnosti
u distribuciji i transportu.
Osnovni sadrţaj RTC-a je:
- ţeljeznica
- zatvoreni skladišni sistemi
- agenti
- drumski prevoznici
- carina
- špediteri i berza tereta
- terminal kontejnerski Hucke-pack
- komitenti
PonuĎači usluga i korisnici su fizički prisutni na jednom mjestu.
Osnovne djelatnosti RTC-a :
Obavljanje djelatnosti dolaznog i odlaznog daljinskog i lokalnog transporta robe i
tovarnih jedinica integralnog transporta
Vršenje pretovara robe u unutrašnjem i meĎunarodnom saobraćaju
Sabirni i distributivni transport robe
Prateće i usluţne djelatnosti
Struktura RTC-a se sastoji iz tehnoloških podsistema i njihove tehničke baze.
Tehnološki podsistemi RTC-a su tehnološke cjeline nosilaca transportnog procesa:
različitih vidova saobraćaja, špedicije, carine, osiguranja,dopunskih i drugih djelatnosti
itd.
Tehničku bazu RTC-a čine postojeća infrastruktura, drumske saobraćajnice, industrijski
kolosijeci, prilazne saobraćajnice, pretovarna mehanizacija, transportna sredstva, sredstva
vidova saobraćaja koji se sučeljavaju u RTC-u, skladišni sistemi, itd.
5. Dati specifikaciju i kratak opis opreme za zahvatanje kontejnera kao i
opreme za obezbjeđenje kontejnera u procesu transporta!
Četiri osnovna sredstva (ureĎaja) za zahvatanje kontejnera su:
- Spreder
- Uţad
- Viljuške
- Kliješta
Spreder je ureĎaj koji sluţi za zahvatanje kontejnera i moţe se montirati na svako
sredstvo vertikalnog pretovara. Spreder ima čelični ram sa rotacionim čepovima i moţe
biti:
- Top spreder – sa 4 rotaciona čepa (hvatanje kontejnera odozgo)
- Čeoni spreder – sa 2 rotaciona čepa (hvatanje kontejnera sa bočne strane)
- Bočni spreder – sa 2 rotaciona čepa (hvatanje kontejnera sa čeone strane)
Nauglice su tačke za fiksiranje, najčešće se nalaze na uglovima gornje ili donje stranice
kontejnera (krova i poda) i sluţe za prihvaćanje rotacionih čepova ili drugih ureĎaja kako
bi se ostvarilo dizanje, slaganje ili pričvrščavanje kontejnera.
Podesivi sprederi su oni sprederi koji su opremljeni ureĎajima za automatsko
pozicioniranje i elektronsku kontrolu blokiranja rotacionih čepova.
6. Koje su to osnovne faze realizacije kontejnerskog transportnog lanca?
Osnovne faze realizacije u kontejnerskom transportnom lancu su:
I priprema i utovar robe u kontejner
II obezbjeĎenje robe u kontejneru
III uskladištenje kontejnera
IV utovar kontejnera na transportno sredstvo
V pričvršćivanje kontejnera za prevozno sredstvo
VI transport kontejnera
VII pretovar kontejnera
VIII istovar sa transportnog sredstva
IX odlaganje kontejnera na skladište
X skladištenje kontejnera
XI praţnjenje kontejnera
7. Navesti i definisati tipične tehnologije koje obuhvataju kontejnerski sistem
transporta!
Tipične tehnologije koje obuhvataju kontejnerski sistem transporta su:
a) Tehnologija kopnenog transporta
Tehnologija kopnenog transporta ima tri osnovna oblika:
- tehnologija kopnenog transporta malih kontejnera (sa točkovima ili bez
točkova)
- tehnologija kopnenog transporta srednjih kontejnera (univerzalni
kontejneri i specijalni kontejneri sa točkovima)
- tehnologija kopnenog transporta velikih kontejnera (uključuje
posjedovanje kopnenih kontejnerskih terminala)
b) Tehnologija kopneno – riječnog transporta
Tehnologija kopneno – riječnog transporta se realizuje kopnenim i riječnim transportnim
sredstvima. S obzirom na vrste saobraćaja koje uključuje, imamo:
- drumsko-riječno-drumski
- ţeljezničko-riječno-ţeljeznički
- kombinovano (drum-ţeljeznica)-riječno-kombinovani
c) Tehnologija kopneno – pomorskog transporta
Tehnologija kopneno – pomorskog transporta je uslovljena razvojem kontejnerskih
terminala. Koristi se samo kada postoje dovoljno veliki robni tokovi.
d) Tehnologija kopneno – zračnog transporta
Kod ove tehnologije je glavni prevoz zračnim putevima koji se realizuje avionima ili
helikopterima. Kopneni transport sluţi za dostavu robe do aerodroma. Najčešća
kombinacija je drumsko-zračno-drumski transport. Karakteristike ove tehnologije su
visoka cijena, velika potrošnja goriva, velika količina mrtvog tereta i sl.
e) Tehnologija kopnenih kontejnerskih mostova
U ovom slučaju kontejneri se transportuju kopnom u cilju smanjenja duge prevozne rute.
Ova tehnologija predstavlja jedan vid specifičnog kopneno-pomorskog transporta.
8. Značaj komunikacije, informacije i mikroelektronike za logistiku i
transport!
Tehnološka revolucija u domenu informacija i komunikacija koja se odrţava u obliku
mnogobrojnih inovacija na području tehnike telekomunikacija, obrade podataka i
mikroelektronike, uslovile su značajne strukturirane promjene na području transporta, a
naročito u logistici.
Razvoj transportne tehnologije jasno pokazuje da se zahtjevi u pogledu informacija stalno
povećavaju, što ima za posljedicu stalno povećanje zakonskih propisa na nacionalnom i
meĎunarodnom području.
Informacioni lanac se sve više pretvara u koordinirajući element transportnog lanca i pri
tome eliminiše moguće nesporazume i zastoje meĎu članovima lanca. Moderna
tehnologija informacija i komunikacija i mikroelektronike ima odlučujući doprinos na
promjene nivoa funkcionisanja logističkih sistema.
Sa aspekta transporta, odnosno logistike, idealno bi bilo označiti uspješnu integraciju
novih informacionih i komunikacijskih tehnologija, koje po prvi put pruţaju mogućnost
za ostvarenje informacionih i komunikacijskih sistema koji obuhvataju područje čitavog
transportnog lanca.
Pošto veliki broj dokumenata sa informacijama usporava transportne procese, mnoge
nacionalne i meĎunarodne komisije i organizacije su preuzele mjere u pogledu
standardizacije dokumenata i informacija transportnog lanca.
Povećanje produktivnosti rada moţe se ostvariti kada se protok podataka realizuje
primjenom novih tehnologija.
9. Troškovi logistike, karakteristike i potreba praćenja!
Učešće troškova logistike u svim granama privrede dostiglo je veliki nivo i ima daljnu
tendenciju rasta. Troškovi logistike se dijele na:
- direktne troškove (obavljanje logističkih usluga sopstvenim sredstvima)
- indirektne troškove (aktivnosti koje obavlja treća strana)
Polazna osnova za utvrĎivanje troškova logistike je cilj poslovanja i poslovni program.
Povećanje učešća troškova logistike dešava se zbog:
- povećanja manipulativne mase proizvoda
- povećanja broja proizvoda
- povećanja prevoznog puta
- povećanja vrijednosti robe
- povećanja brzine isporuke robe
Cilj odreĎivanja i praćenja troškova se ogleda u dobivanju informacija o udjelu troškova
logistike u ukupnim troškovima i u tome da troškovi logistike predstavljaju instrument za
planiranje optimalnog proizvodnog programa.
Analiza troškova logistike treba da obezbijedi:
- utvrĎivanje optimalnog kvaliteta logističke usluge
- izradu kalkulacije za veći broj varijantnih postupaka
- obezbjeĎenje varijantnih postupaka za izbor optimalnog logističkog
postupka
- opredjeljenje za optimalno tehnološko rješenje
- rješenje velikog broja proizvodno-ekonomskih problema
10. Funkcija podsistema pakovanja u sistemu marketing logistike!
Podsistem pakovanja ima 5 funkcija i to:
a) Zaštitna funkcija
Moţe biti aktivna (sačuvati robu od spoljnih utjecaja) i pasivna (zaštita ljudi pri
manipulaciji).
b) Skladišna funkcija
Mora ispunjavati zahtjeve postrojenja i ureĎaja skladišta svojim oblikom i dimenzijama
čime se omogućava bolje iskorištenje skladišnog prostora. Pakovanje robe olakšava njeno
skladištenje.
c) Transportna funkcija
Pakovanje osposobljava robu za transport. Ono mora biti usklaĎeno sa zahtjevima
veličine članova transportnog lanca, a posebno onog člana koji usloţnjava najstroţije
zahtjeve i odnosi se na zaštitu robe.
d) Funkcija manipulisanja
Pakovanje treba da olakša i omogući formiranje tovarnih jedinica. Tovarne jedinice
olakšavaju manipulisanje robom i obezbjeĎuju uslove za realizaciju racionalizacije
manipulisanja.
e) Informaciona funkcija
Informaciona funkcija podrazumjeva obiljeţavanje na osnovu koda ili standardnog
obiljeţavanja. Pakovanje je nosilac informacija za skladištenje, komisioniranje i
transport. Proizvodna jedinica = tovarna jedinica = prodajna jedinica = jedinica otpreme
= transportna jedinica = logistička jedinica.
11. Osnovne funkcije skladištenja kao podsistema marketing logistike, način
utvrđivanja optimalnog broja i lokacije skladišta za isporuku!
Zadatak podistema skladištenja jeste ublaţavanje neravnomjernosti izmeĎu vremenski i
količinski različitih robnih tokova.
Osnovne funkcije podsistema skladištenja u sistemu marketing logistike su:
Čuvanje proizvoda u skladištu
Kapacitet skladišta
Stepen tehnizacije
Tehnologija skladišta
Kriteriji za odreĎivanje skladišta su troškovi i lokacija.
Broj skladišta zavisi od slijedećih troškova:
- transportni troškovi za prevoz od mjesta proizvodnje do mjesta
skladištenja
- troškovi skladištenja, manipulisanja i odrţavanja zaliha
- transportni troškovi za prevoz od mjesta skladištenja do mjesta potrošnje
Faktori koji utječu na odreĎivanje lokacije skladišta su:
- saobraćajne veze
- distribucija potraţnje na području opsluţivanja
- kvalitet usluge i isporuke
- razina potraţnje u budućnosti
- troškovi za transport i skladištenje vezani za odreĎenu lokaciju
12. Podjela i osnovna tehnološko-organizaciona svojstva industrijskog
transporta!
Industrijski transport je jedan specifičan dio reprodukcije materijalnih dobara. Dijeli se na
unutrašnji i spoljnji industrijski transport. Unutrašnji industrijski transport se dijeli na
procesni i meĎupogonski industrijski transport.
Ciljevi razvoja industrijskog transporta su:
- ujedinjavanje procesnog i meĎupogonskog transporta
- redukovanje manipulativnih i skladišnih operacija na najmanji mogući obim
- povezivanje javnog transporta sa procesom proizvodnje
Robni tok je količina tereta u tonama ili komadima koja se premješta u odreĎenom
vremenu na datom pravcu. Unutrašnji tok se ostvaruje u unutrašnjem industrijskom
transportu, a spoljni tok se javlja čim se transport nastavlja izvan tvornice.
13. Navesti sisteme integralnog transporta i najznačajnije tehnologije u okviru
tih sistema!
Transport robe koji se realizira učešćem dva ili više vidova saobraćaja, uz primjenu jedne
te iste tovarne jedinice ili drumskog teretnog vozila i bez promjene transportnog suda
naziva se integralni transport.
Sistemi integralnog transporta su:
- paletni sistem
- kontejnerski sistem
- Hucke-pack sistem (vozilo-vozilo)
- RO-RO sistem (kopno-more)
- sistem transporta barţi riječnog transporta
Najznačajnije tehnologije sistema integralnog transporta su:
a) Tehnologije kopnenih sistema (palete, kontejneri, prikolice, poluprikolice,
izmjenjivi transportni sudovi)
b) Tehnologije kopneno-pomorskih sistema (ISO kontejneri, tovarne jedinice RO-
RO sistema, transport barţi riječnog transporta)
c) Tehnologije kopneno-vazdušnih sistema (palete, specijalni kontejneri, ISO
kontejneri)
d) Tehnologija kopnenih mostova (ISO kontejneri)
14. Modularno uskladištenje pakovanja sa paletnim sistemom transporta!
Pod modul sistemom palete podrazumjevamo podjelu površine palete na one veličine
koje osiguravaju njihovo najracionalnije korištenje.
Svrha modularnog uskladištenja pakovanja sa paletnim sistemom je ostvarenje potpune
dimenzionalne usklaĎenosti kao i usklaĎenosti velikog broja tehničkih elemenata koji
realizuju odgovarajuće zahtjeve u lancu.
Modul sistem zahtjeva:
- svaki stepen ukrupljavanja predstavlja sadrţinu za naredni transportni sud
za prethodni stepen
- idealnu tovarnu jedinicu
Osnovni modul usklaĎivanja je 400x600mm. Standardne (ISO) palete su dimenzija
1200x800mm i 1200x1000mm.
Jedan paletni lanac je dosta zahtjevan, jer treba imati paletu, opremu za mehanizaciju,
ambalaţu, skladišni sistem, transportno sredstvo...
15. Koje su prednosti, a koji nedostaci primjene sistema paletizacije?
Prednosti paletizacije su:
- mogućnost smanjenja obima pretovarnih operacija
- optimalno korištenje skladišnih kapaciteta
- optimalno korištenje tovarne površine i zapremine transportnog sredstva
- visok stepen preglednosti utovarene i uskladištene robe
- brzo sprovoĎenje administrativnih operacija
- smanjenje troškova distribucije
Nedostaci paletizacije su:
- vraćanje praznih paleta
- vraćanje teških metalnih paleta (mrtav teret transporta)
- potrebna razvijenija mehanizacija
16. Kontejnerski sistem transporta!
Prvi sklop je pogonski dio transportnog sredstva, drugi dio je mobilni dio, a treći dio je
transport.
Kontejner je sanduk, ali ne obični metalni sanduk. Tovarni prostor za robu se odvaja od
transportnog sredstva. Interkontejner se koristi za meĎunarodni transport. Kontejner je
tovarni prostor multimodalnog transporta. Kontejner je transportno manipulativna
jedinica čija zapremina nije manja od 1m3. Dovoljno je izdrţljiva za višestruko
korištenje, pogodna za punjenje i praţnjenje i ima sposobnost jednostranog premještanja
sa jednog sredstva na drugo.
Prema namjeni, kontejneri mogu biti:
- Univerzalni
- Specijalni
U odnosu na vrstu robe koja se prevozi, kontejneri mogu biti:
- Kontejneri za prevoz rasute robe
- Kontejneri za prevoz komadne robe
- Kontejneri za prevoz tekuce robe
Prema nosivosti, kontejneri mogu biti:
- Mali kontejneri (1-3)m3 (kategorija „A,B,C“)
- Srednji kontejneri (3-10)m3
- Veliki kontejneri (često se zovu i ISO kontejner ili transkontejneri i namjenjeni su
za interkontinentalni transport, a mogu biti 20 stopni, 30 stopni i 40 stopni)
Prema vrsti materijala od kojeg se izraĎuju, kontejneri mogu biti:
- Drveni
- Metalni
- Plastični
- Gumeni
- Kombinovani
Prema konstruktivnim karakteristikama, kontejneri mogu biti:
- Klasični kontejneri
- Sklapajući kontejneri
- Samoistovarajući kontejneri
Prema mjestu korištenja, kontejneri mogu biti:
- Za nacionalni prevoz
- Za meĎunarodni prevoz
- Za interkontinentalni prevoz
Prema vrsti ureĎaja, kontejneri mogu biti:
- Izotermički kontejneri
- Frigo kontejneri (sa agregatima, sa sopstvenim pogonom)
17. Prednosti i nedostaci primjene kontejnerizacije i koje mjere treba poduzeti
da bi se otklonili nedostaci?
Prednosti primjene kontejnerizacije su:
- Smanjenje zadrţavanja na robnim operacijama
- Čuvanje robe pri prevozu
- Smanjenje troškova pakovanja
- Ubrzan obrt prevoza
- Ubrzanje administrativnih poslova
- Smanjenje potreba za skladišnim prostorom
- Povećan stepen produktivnosti i iskorištenja prevoznog sredstva
- Mogućnost kooperacije i koordinacije grana saobraćaja
Nedostaci primjene kontejnerizacije su:
- Visoka ulaganja u sredstva pretovara
- Teškoće u prilagoĎavanju voznog parka
- Nuţno postojanje praznih voţnji
- Veliki mrtav teret
Mjere za ublaţavanje tih nedostataka su:
- Moramo imati veliki obim robnih tokova
- Moramo izvršiti unifikaciju proizvodnje kontejnera
- Moramo vršiti pretovar u glavnim saobraćajnim tokovima gdje se formiraju
kontejnerski terminali
- Moramo obezbjediti kooperaciju i koordinaciju svih učesnika u realizaciji
transportnih lanaca
18. Struktura i tehnološke funkcije lučkog kontejnerskog terminala?
Ključne operacijske funkcije koje se izvode u terminali su:
Utovar/istovar kontejnera sa/na brodove
Prebacivanje kontejnera iz/do skladišnih zona i slaganje/premještanje kontejnera u
/iz skladišnih zona
Prebacivanje kontejnera na/sa ţeljeznice ili druma
Strukturu lučkog kontejnerskog terminala čine:
a) Pristanište (operativna obala)
Tu se izvode operacije istovara/utovara kontejnera sa/na brod.
b) Zona skladištenja kontejnera
Područje koje čine ranţirna zona i skladišna zona. Zone mogu biti podijeljene na
uvozne i izvozne.
c) Ţeljeznički subterminali
Tu se vrši otprema i prijem. Vrši se uključivanje iz terminala na kolosijeke. Tu
spada zona aktivnog skladištenja za vertikalnu manipulaciju kontejnerima.
Ţeljeznički subterminal se moţe nalaziti i izvan terminala.
d) Ulazna kapija
Veţe saobraćajnu infrastrukturu sa kontejnerskim terminalom. Sastoji se od
kontrolirane ulazne tačke, odgovarajuće zgrade-carinskog dijela, te prostora za
obavljanje sitnih bitnih usluga vezanih za prelaz sa kopnenog na pomorski
transport.
e) Saobraćajna infrastruktura
Tu spadaju drumske saobraćajnice i ţeljeznički kolosijeci. Zadatak je da efikasno
integrira sve naprijed navedene elemente strukture, garantujući brzo i sigurno
manipulisanje.
19. Specifične tehnologije HUCKE-PACK sistema transporta:
Specifične tehnologije Hucke-pack sistema transporta su:
a) Tehnologija transporta izmjenjivih transportnih sudova:
- Mogu se transportovati na vagonima za kontejnere
- Potpuno iskorištenje tovarnog prostora vagona
- Skupa oprema za vertikalni pretovar
- Moţe se koristiti u sklopu transporta kontejnera
- Povoljno vrijeme pretovara
- Teţi su u odnosu na fiksnu nadogradnju kamiona
- Nepovoljni su kao samonoseća konstrukcija
b) Tehnologija transporta sedlastih prikolica:
- Odvaja se od vučnog vozila i time povećava kapacitet i štedi na troškovima
voznog osoblja
- Pretovar i vertikalnim i horizontanim sredstvima
- Potrebna specijalna ţeljeznička kola
- Veliki mrtav teret
- Horizontalni pretovar je dugotrajan
c) Tehnologija transporta kompletnih vozila:
- Brz i jeftin pretovar
- Nisu potrebna pretovarna postrojenja
- Vozači za vrijeme prevoza se odmaraju
- Rasterećenje drumskih saobraćajnica
- Visok vezani kapital
- Skupa izvedba specijalnih ţeljezničkih vagona
- Potrebna štitna kola za premoščavanje nivoa
- Problemi sa slobodnim tovarnim profilom
- Veliki mrtav teret
20. Osnovne prednosti i nedostaci HUCKE-PACK sistema sa stanovišta
drumskog, odnosno željezničkog transporta?
Prednosti Hucke-pack sistema sa aspekta drumskog transporta su:
- Ušteda u časovima voţnje
- Ušteda u naknadi za voţnju i odmor vozača
- Ušteda u pogonskom gorivu
- Ušteda u troškovima voznog osoblja
- Ušteda u varijabilnim troškovima
- Ušteda u investicionim troškovima
- Ušteda u troškovima voznog kapitala
Nedostaci Hucke-pack sistema sa aspekta drumskog transporta su:
- Produţena rastojanja prevoza u odnosu na direktni transport
- Terminali se obično nalaze na direktnim relacijama prevoza
Prednosti Hucke-pack sistema sa aspekta ţeljezničkog transporta:
- Masovni prevoz robe
- Sniţenje transportnih troškova
- Rasterećenje putnih saobraćajnica
- Povećanje stepena bezbjednosti drumskog saobraćaja
- Sniţenje troškova za odrţavanje drumskih puteva
- Poboljšanje uslova zaštite ţivotne sredine
- Bolje korištenje voznog parka
Nedostaci Hucke-pack sistema sa aspekta ţeljezničkog transporta:
- Slobodni ţeljeznički tovarni profil
- Troškovi prilagoĎavanja ţeljezničkih teretnih kola
21. Definisati osnovne kategorije tehnologija u RO-RO sistemu?
Roll On – Roll Off (RO-RO) predstavlja sistem transporta različitih tovarnih jedinica na
brodovima. Tehničku bazu RO-RO sistema čine:
- RO-RO brodovi
- Pretovarna oprema
- RO-RO terminali
RO-RO brodovi:
Koriste horizontalni pretovar. Duţine su i do 1200m. Prema dubini gaza mogu biti: klasa
A (gaz < 6m) i klasa B (gaz > 6m). Prema kategorijama plovidbe mogu biti za obalnu i
prekomorsku plovidbu. Prema namjeni imamo za prevoz ţeljezničkih kompozicija, za
prevoz motornih vozila drumskog saobraćaja i za transport vozila i standardnih tovarnih
jedinica integralnog transporta. Oko 70% flote RO-RO brodova se koristi na kratkim i
srednjim relacijama.
Brodska pretovarna rampa:
PrilagoĎena je samo za horizontalni pretovar. RO-RO brodovi malog kapaciteta imaju
samo jednu, dok veliki imaju više pretovarnih rampi, koje se mogu nalaziti na krmi, na
pramcu, na krmi i pramcu, na boku. Rampe mogu biti različite izvedbe. Najčešća širina
pretovarne rampe je 8m, nosivosti 200-450t, a duţina 20-50m.
RO-RO terminali:
To su ogromne površine. Potrebna je drumska saobraćajnica i prostor za pristajanje RO-
RO brodova. Tehnologija RO-RO sistema moţe da se realizuje u tri kategorije, i to:
- Produţenje relacija kopnenog prevoza preko moreuza
- Prevoz drumskih prikolica i ţeljezničkih vagona, koriste se na duţe relacije
- Duge relacije prevoza, transport drumskih prikolica i drugih standardnih tovarnih
jedinica
22. Definicija i podjela riječnih barži?
Transport barţi je kombinacija pomorsko-riječnog transporta. Transport utovarenih i
zatvorenih barţi posebnim, matičnim brodom znatno skraćuje utovar i istovar tereta, a
ujedno omogućavaju da se sve radnje obave na sidrištu. Za uspješno izvršenje ovakvog
vida transporta potrebna su 3 meĎusobno povezana osnovna elementa i to:
- Posebno graĎen matični brod
- Potreban broj potisnica
- Brodske dizalice odgovarajućeg radnog kapaciteta
Postoje četiri tehnologije prevoza barţi riječnog saobraćaja i to:
a) Sistem LASH:
Zasniva se na korištenju tri osnovna elementa i to:
- Matičnog broda nosača barţi sa širokom krmom i snaţnim nosačima
- Barţi - jedinica tereta na matičnom brodu
- Dizalica nosivosti 500t
b) Sistem SEA-BEE:
Zasniva se se na različitim principima zavisno od opreme broda i veličine barţi:
- Brodovi nemaju dizalice, ali imaju liftove kapaciteta od 2000t koji su na
zadnjem dijelu broda
- Svaka od tri palube je opremljena sistemom za vuču po šinama
- Kapacitet barţi je 850t, a maximalni kapacitet broda je 39 barţi
c) Sistem BACAT:
Sličan je LASH sistemu, ali je prilagoĎen specifičnostima riječno-kanalskog sistema.
Barţe su znatno manjih dimenzija pa se mogu koristiti u unutrašnjosti kontinenta.
d) Sistem FIDER:
Fider brodovi - raznosni brodovi. Oni su veza izmeĎu matičnih i perifernih malih luka.
Imaju mali gaz. Teret se moţe utovariti horizontalnim i vertikalnim sistemom utovara.
Prednost je što rasterećuju centralne luke, a manje luke uključuju u MMT.
23. Šta je koordinacija, a šta kooperacija u transportu? Navesti osnovne ciljeve i
varijante kooperacije?
Koordinacija je strategija i politika razvoja. Pojam koordinacije obuhvata koordinaciju
investicija i koordinaciju korištenja sredstava.
Vrste koordinacije su operativna i perspektivna. TakoĎer moţe biti: plansko-ekonomska,
tehnička, tehnološka, organizaciona i pravna.
Ciljevi koordinacije:
ObezbjeĎenje optimalnog razvoja saobraćajnog sistema
Razgraničenje sfere primjene razvoja grane saobraćaja
ObezbjeĎenje kooperacije izmeĎu njih i organizovanje prevoza
Kooperacija je zajednička saradnja u realizaciji transportnih lanaca, odnosno transportnih
usluga. Kooperacija predstavlja oblik zajedničkog rada i saradnje u istim ili povezanim
procesima proizvodnje, u ovom slučaju transportnim procesima, odnosno proizvodnji
usluge.
Vrste kooperacije prosta i sloţena. U transportu je prisutna sloţena kooperacija.
Osnovni cilj kooperacije jeste što racionalniji proces transporta, u okviru kojeg
transportne usluge realizuju najmanje dva učesnika u transportu.
Ciljevi kooperacije:
ObezbjeĎenje svih tehnoloških i ekonomskih prednosti
Ostvarenje minimalnih troškova distribucije
Vrste kooperacije u transportnom lancu:
Kooperacija u oblasti upravljanja
Kooperacija u oblasti tehnologije
Vertikalna kooperacija
Horizontalna kooperacija
24. Karakteristike homogene logističke usluge i potrebni uslovi za njenu
realizaciju?
Danas korisnici transportnih usluga traţe ponudu racionalne koncepcije koherentnih
logističkih usluga. Dimenzije komponenata logističkih usluga prikazane su na slijedećoj
slici:
Zajedničko korištenje postojeće infrastrukture kao i meĎusobna kooperacija u radu
pojedinih podsistema RTC-a stvara realne poduslove za ponudu homogenih logističkih
usluga.
25. Definisati tehnološke parametre procesa prevoza i objasniti zakonitosti
njihovog utjecaja na brzinu dostave robe!
Parametri procesa prevoza su:
a) eksploataciona/komercijalna brzina (Ve)
b) vrijeme voţnje (tv)
c) vrijeme provedeno na robnim operacijama (trob)
d) vrijeme usputnih zadrţavanja (tz)
Svi ovi parametri utječu na brzinu dostave robe Vr:
( )r r rr
r rv rob zut ist teh
e teh
L L LV
L LT t t tt t t
V L
26. Transport kao podsistem marketing logistike!
Transport je tzv. stabilni podsistem marketing logistike. Od velikog je značaja za
marketing logistiku, jer ostvaruje vezu sa klijentima, te uslovljava najveće učešće u
troškovima logistike.
Marketing
logistika
Snadbjevanje
Upravljanje
Realizacija
B. Upravljanje
A. Realizacija
1 2 3 4
Vremenska
Kvantitativna
Prostorna
Kvalitativna
d
X OPERATIVNE
KOMPONENTE
Y DISPOZITIVNE KOMPONENTE
Z
DISTRIBUTIVNE
KOMPONENTE tr. pret. skla. pripre.
Ima najznačajniji utjecaj sa aspekta marketing logistike i to:
Da gotove proizvode dostavi od momenta završetka proizvodnog procesa
do skladišta za isporuku
Da ih dostavi od skladišta za isporuku do distributivne mreţe ili
trgovačkog centra
Da ih dostavi od trgovačkog centra do krajnjeg potrošača
Osnovne funkcije podsistema transporta u sistemu marketing logistike:
Izrada racionalne koncepcije transporta i organizacije transporta
Izbor transportnog sredstva
Primjena tovarnih jedinica multimodalnog transporta
Zadaci koji se postavljaju pred organizaciju transporta su:
izbor najjeftinijeg transportnog sredstva
izbor najpovoljnijeg nosioca transporta
koordinacija dopreme i otpreme odreĎenih vrsta i količina proizvoda
planiranje transportnih linija
nadzor i kontrola svih transportnih usluga
kontrola mogućih izmjena tokom transportnog procesa
27. Potreba i način utvrđivanja kapaciteta skladišta!