MR - Finansijsko Izveštavanje u Javnim Preduzećima - Studija Slučaja Javnog Preduzeća Gradsk
-
Upload
marijacatic -
Category
Documents
-
view
237 -
download
0
Transcript of MR - Finansijsko Izveštavanje u Javnim Preduzećima - Studija Slučaja Javnog Preduzeća Gradsk
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
1/78
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
2/78
1
Sadraj
UVOD...........................................................................................................................3
I DEO Javno preduzee.............................................................. ..............................7
1. Pojam privrednog drutva.................................................................................8
2. Definisanje javnih finansija i javnog sektora.....................................................8
3. Pojam javnog preduzea................................................................................10
4. Razlike izmeu javnih preduzea i ostalihprivrednih drutava.......................14
5. Javno preduzee Gradsko stambeno...........................................................15
II DEO Finansijski izvetaji......................................................................................18
1. Istorijski razvoj finansijskih izvetaja...............................................................19
2. MRS 1 Prezentacija finansijskih izvetaja....................................................20
3. Bilans stanja....................................................................................................22
4. Bilans uspeha.................................................................................................255. Izvetaj o tokovima gotovine...........................................................................27
6. Izvetaj o promenama na kapitalu..................................................................29
7. Statistiki aneks..............................................................................................29
8. Napomene......................................................................................................30
9. Finansijsko izvetavanje u javnom sektoru.....................................................30
10. Korisnici informacija iz finansijskih izvetaja...................................................33
11.Finansijski izvetaji Javnog preduzea Gradsko stambeno.........................35
III DEO Revizija finansijskih izvetaja.....................................................................44
1. Pojam i znaaj revizije.....................................................................................45
2. Profesionalna raunovodstvena regulativa.....................................................46
3. Raunovodstvena regulativa u Srbiji...............................................................47
4. Revizija javnog sektora...................................................................................49
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
3/78
2
STUDIJSKO ISTRAIVAKI RAD Uporedna analiza realizacije programa
poslovanja JP Gradsko stambeno za period I IX / 2009. i 2010. godine..............51
1. Hitni i neodloni radovi na stambenim zgradama52
2. Servisiranje ureaja..533. Program graevinsko-zanatskih radova, sanacije liftovskih postrojenja, elektro
radova i radova na hidroforskim postrojenjima53
4. Prihodi JP Gradsko stambeno......................................................................57
5. Rashodi JP Gradsko stambeno...60
6. Sredstva za odravanje stambenih zgrada..66
7. Alokacija sredstava odravanja..70
ZAKLJUAK.................................................................................. ............................73
LITERATURA.............................................................................................................76
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
4/78
3
UVOD
Osnovni zadatak javnog sektora je prikupljanje, raspodela i upotreba finansijskih
sredstava drave to mora da bude aurno praeno, verno obelodanjeno i
potvreno. Naime, sve to je injeno javnim finansijskim sredstvima, tj. sredstvima
prikupljenjim od iroke javnosti, mora da bude evidentirano u poslovnim knjigama,
obelodanjeno u finansijskim izvetajima i potvreno izvetajem revizora, na osnovu
ega je sama drava, kao i njeni entiteti u mogunosti da analizira uinjeno i planira
budue poslovanje, a iroka javnost u mogunosti je da dobije informacije o tome
kako je javni sektor obavio svoje zadatke, odnosno da li je radio zakonito i efikasno.
Predmet istraivanja u radu je finansijsko izvetavanje u javnom sektoru.
Jednostavno posmatrajui, javna preduzea i njihovi organizacioni delovi imajudunost da dokau svoju odgovornost, a to ine preko finansijskih izvetaja.
Koje su osnovne karakteristike javnih preduzea i ta je to to ih odvaja od ostalih
privrednih drutava? Kakav je njihov status u drutvenom sistemu? Koji su osnovni
finansijski izvetaji i koje su njihove specifinosti? Na emu se zasniva i kako je
koncipirano finansijsko izvetavanje u javnom sektoru? Ko su glavni korisnici
informacija iz finansijskih izvetaja javnog preduzea i zbog ega? Kako se vri
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
5/78
4
revizija poslovanja javnih preduzea? Traganje za odgovorima na ova pitanja je
neposredni povod za izbor pomenutog predmeta istraivanja.
Drutveni cilj istraivanja je ukazivanje na znaaj javnog prikazivanja,
obelodanjivanja finansijskih izvetaja privrednih drutava, sa posebnim akcentom nafinansijske izvetaje javnih preduzea.
Nauni cilj istraivanja je deskripcija osnovnih karakteristika javnih preduzea i seta
finansijskih izvetaja koji koriste za izvetavanje o svom poslovanju ka interesnim
stejkholderima. Pored navedenog, cilj je da se istrai tema koja u strunoj literaturi
nije zastupljena na adekvatan nain i da se ukae na znaaj finansijskog
izvetavanja u javnom sektoru u ouvanju transparentnosti vlasti u demokratskim
drutvima.
Generalna hipoteza: finansijski izvetaji javnog preduzea ( bilans stanja, bilans
uspeha, izvetaj o tokovima gotovine, izvetaj o promenama na kapitalu, statistiki
aneks i napomene ) sastavljenji u skladu sa meunarodnom i nacionalnom
raunovodstvenom regulativom predstavljaju veoma znaajan izvor informacija o
nainu poslovanja, racionalnosti troenja sredstava i stepenu njegove uspenosti za
zakonodavstvo, poreske obveznike, investitore i kreditore, ekonomske i finansijskeanalitiare, privredne komore, konkurenciju i druge.
Posebne hipoteze:
Javno preduzee je preduzee koje obavlja delatnost od opteg interesa, uz
ispunjenje uslova za obavljanje te delatnosti koje propisuje drava.
Privatna dobra poseduju svojstva kao to su rivalna potronja i mogunost
iskljuenja, dok javna dobra karakteriu nerivalna potronja i nemogunost
iskljuenja.
Javna preduzea su neefikasna usled asimetrine informisanosti na relaciji
osniva - menadment, nerazvijenog sistema nagraivanja menadmenta i
uticaja politikih stavova.
Finansijski izvetaji su set propisanih obrazaca ( bilans stanja, bilans uspeha,
izvetaj o tokovima gotovine, izvetaj o promenama na kapitalu, statistiki
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
6/78
5
aneks i napomene ) u kojima obveznik daje prikaz svog finansijskog poloaja i
poslovnih promena u izvetajnoj godini.
Razumljivost, relevantnost, pouzdanost i uporedivost su glavne kvalitativne
karakteristike koje finansijski izvetaji moraju imati da bi bili od koristi onima
koji ih interpretiraju.
Revizijom finansijskih izvetaja javnog preduzea poveava se njihova
korisnost i vrednost, kao i verodostojnost informacija sadranih u njima.
Uzimajui u obzir specifinosti finansijskog izvetavanja u javnom sektoru, prilikom
istraivanja koriene su razliite metode kako bi se ostvarili osnovni ciljevi
rada optost, objektivnost, pouzdanost i sistematinost.
Istraivana su nauno-teorijska saznanja, relevantna literatura i savremena poslovna
praksa korienjem osnovnih metoda: analiza, sinteza, generalizacija, specijalizacija
i komparacija. Za prezentovanje i analizu finansijskih izvetaja koriene su
optenaune metode, i to: istorijska metoda, metoda komparacije,
analitiko-deduktivna i statistika metoda.
U okviru tehnika prikupljanja podataka, primenjene su sledee tehnike: analiza
naune dokumentacije, analiza dokumenata, studija sluaja izakonska regulativa.
Polazei od postavljenih ciljeva i hipoteza proistekla je odgovarajua struktura rada.
U prvom delu polo se od definisanja osnovnih pojmova - privrednog drutva, javnih
finansija i javnog sektora. Dalje je odreen pojam javnog preduzea i njegove
osnovne karakteristike, da bi se u nastavku napravila razlika izmeu javnih
preduzea i ostalih privrednih drutava. Na kraju je navedeno Javno preduzee
Gradsko stambeno, kao primer na kojem e se posmatrati tema istraivanja.
U drugom delu polazi se od istorijskog razvoja finansijskih izvetaja i objanjenja
osnovnog standarda vezanog za finansijske izvetaje MRS 1 ( Prezentacija
finansijskih izvetaja ). Dalje je detaljno navedena struktura i forma svih finansijskih
izvetaja koji su propisani regulativom ( bilans stanja, bilans uspeha, izvetaj o
tokovima gotovine, izvetaj o promenama na kapitalu, statistiki aneks i napomene).
Navedene su specifinosti finansijskog izvetavanja u javnom sektorukao i osnovni
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
7/78
6
korisnici informacija iz finansijskih izvetaja. Na kraju su priloeni i objanjeni
finansijski izvetaji Javnog preduzea Gradsko stambeno za 2009. i 2010. godinu.
Trei deo upoznaje nas sa pojmom i znaajem revizije finansijskih izvetaja i
osnovnom raunovodstvenom regulativom koja se tom prilikom koristi. Navedena je iregulativa koja se koristi prilikom sastavljanja finansijskih izvetaja u Srbiji i
specifinost revizije u javnom sektoru.
Uporedna analiza realizacije programa poslovanja JP Gradsko stambeno za period
I IX / 2009. i 2010. godine predstavlja poseban deo rada u kome se vri
komparativna analiza poslovanja JPGS u prvih devet meseci 2009. i 2010. godine. U
njemu se polazi od fizikog obima usluga koje je preduzee izvelo, preko analize
ukupno ostvarenih prihoda i rashoda do ukupno obraunatih sredstava za
odravanje stambenih zgrada i alokacije sredstava odravanja.
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
8/78
7
I DEO
Javno preduzee
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
9/78
8
1. Pojam privrednog drutva
Privredno drutvo je organizaciona celina koja u datom okruenju ostvaruje svoju
ekonomsku misiju. Privreivaka (ekonomska ) misija privrednog drutva proizilazi
iz zahteva paljivog korienja ogranienih resursa u cilju to boljeg zadovoljenja
stalno rastuih potreba, to je opti ekonomski cilj, razlog privreivanja uopte. U
skladu s tim, privredno drutvo je skup radnih, materijalnih, imaterijalnih i novanih
resursa pribavljenih iz okruenja s namerom angaovanja i troenja u procesu
transformacije vrednosti u privrednom drutvu.1Iz tog procesa rezultuju i u okruenje
odlaze proizvodi i usluge koji slue neposrednom ili posrednom zadovoljenju
potreba.
Ciljno voenje privrednog drutva je prva pretpostavka njegovog uspeha. Ono se
rukovodi svojim optim i posebnim ciljevima. Opti ciljevi privrednog drutva
proizilaze iz procene pozicije u kojoj se privredno drutvo nalazi i stanja u koje ga
njegova uprava eli dovesti. Oni su nuno iroko formulisani, dalekoseni,
usmeravajui, motivacionog karaktera i retko brojano iskazani. Najvaniji meu
njima su uveanje vrednosti vlasnikog kapitala, rast preduzea, osvajanjeodreenih trita, rast prodaje i sl. Za razliku od optih, posebni ciljevi privrednog
drutva formuliu se na osnovu i u okviru optih ciljeva. Moe se rei da su oni
proizvod konkretizacije optih ciljeva. 2 Oni su kratkoroniji, periodino utvreni i
brojano odreeni.
2. Definisanje javnih finansija i javnog sektora
Danas postoji vie pristupa u definisanju javnog sektora, to dovodi do podele u
miljenjima ta ga zapravo ini. Razliiti pristupi proizilaze zbog razliitih
opredeljenja autora, uticaja razliite literature, terminolokih razlika i sutinskih
1Stevanovi N., Malini D., Milievi V. (2007), Upravljako raunovodstvo, CID Ekonomskog fakulteta, Beograd,
str. 12Isto, str. 4
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
10/78
9
shvatanja. Pratei finansijsku literaturu i razvoj finansija, uoava se da paralelno
egzistiraju razliiti termini, odnosno nazivi za javni sektor i javne finansije, kao i
razliite definicije. Tvrditi da su u pitanju sinonimi ne bi bilo ispravno, jer svaki termin
je razliito definisan i interpretiran i implicira razliitu koncepciju i razliit nauni
metod istraivanja.
Definicija javnog sektora proizilazi iz pojma javnih finansija. Naime, termin javne
finansije potie od starofrancuskog finer, to znai platiti.3To je termin koji oznaava
dravne prihode i trokove, kao i upravljanje njima, pa se u samoj osnovi razlikuje od
termina finansije koji podrazumeva stvaranje profita obavljanjem razliitih privrednih
delatnosti. Javne finansije se definiu kao skup aktivnosti drave, autonomne
pokrajine i jedinica lokalne samouprave na prikupljanju i troenju materijalnihsredstava radi izvravanja odreenih optedrutvenih zadataka i funkcija.4 Glavna
svrha javnih finansija nije ostvarivanje dobiti, ve zadovoljavanje drutvenih potreba i
interesa, to i jeste razlog da se finansije drave zovu javnim finansijama, iz ega
proizilazi da javni sektor ustvari ini drava i svi njeni entiteti koji za svoj cilj nemaju
ostvarivanje profita iz poslovanja.
Meutim, navedena definicija ne moe iskljuiti injenicu da drava osniva
preduzea koja naplauju svoje proizvode i usluge. Terminoloki posmatrano takva
preduzea nose adekvatan naziv-javna preduzea.
U sreditu politikog ivota zemlje nalaze se neka od osnovnih ekonomskih pitanja.
Kako drava utie na privredu? ta bi drava trebalo da uradi? Zato se neke
privredne aktivnosti obavljaju u javnom, a ostale u privatnom sektoru? Da li bi drava
trebalo vie da ini nego to sada ini, ili manje?
Drava obezbeuje veoma razliita dobra, od nacionalne odbrane i obrazovanja, dopolicijske i vatrogasne slube. Neka od ovih dobara, kao obrazovanje, obezbeuje i
privatni sektor, dok se druga nalaze u iskljuivoj nadlenosti drave. Da bi napravili
razliku izmeu privatnih i javnih dobara, ekonomisti postavljaju dva osnovna pitanja.
Prvo, da li dato dobro odlikuje rivalna potronja ( rivalitet ). Rivalna potronja znai
da ako jedna osoba koristi odreeno dobro, druga to ne moe. Nasuprot tome,
3Andri M., Krsmanovi B., alija N., Kulina D. (2007), Revizija javnog sektora, Ekonomski fakultet Univerziteta
u Novom Sadu, Subotica, str. 34Staki B., Bara S. (2009), Javne finansije, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 5
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
11/78
10
nerivalna potronja odnosi se na sluajeve kada potronja od strane jedne osobe niti
odvraa od potronje drugu osobu, niti je spreava u tome.5Drugo pitanje koje se
postavlja da bi se nainila razlika izmeu privatnih i javnih dobara odnosi se na
karakteristiku kao to je iskljuivost. Da li je mogue iskljuiti bilo kog pojedinca iz
uivanja u nekom javnom dobru? Jasno je da u sluaju kada je nemogue
iskljuenje, nemogue je i funkcionisanje sistema cena, poto potroai nemaju
podsticaj da plaaju. Nasuprot tome, privatna dobra se u svakom trenutku mogu
iskljuiti, pojedinci mogu da budu iskljueni iz uivanja u takvom dobru ako ga ne
plate.
Uopteno govorei, privatna dobra poseduju svojstva kao to su rivalna potronja i
mogunost iskljuenja, dok javna dobra karakteriu nerivalna potronja inemogunost iskljuenja.
Javni sektor je jedan od kljunih sektora kapitalistike privrede. Koncentrisan u
baznim oblastima i nerentabilnim segmentima za privatne kapitaliste, sektor javnih
preduzea postao je tieni segment ekonomske politike, koja titi kapitalistiku
privredu od deceleracije privrednih aktivnosti i deformacije tokova reprodukcije. Kao
jedino ostrvo stabilnosti u inflatornom i kapitalistikom okruenju, javni sektor treba
da zatiti realnu supstancu kapitalizma od erozije i dalje transformacije
produkcionih odnosa.
3. Pojam javnog preduzea
Javna preduzea su privredni subjekti ( korporacije ), u dravnom vlasnitvu ili poddravnom kontrolom, koji pruaju industrijska ili komercijalna dobra i usluge irokoj
javnosti. Ona mogu biti u dravnom vlasnitvu ili pod dravnom kontrolom. Vlasnik
preduzea moe biti drava ili privatni vlasnik ako ima sve ili veinu (preko 50 % )
akcija ili nekog drugog oblika trajnog kapitala.6Kontrola javnih vlasti se odreuje kao
stvaran uticaj drave na tok poslovanja.
5
Stiglic J. (2004), Ekonomija javnog sektora, CID Ekonomskog fakulteta, Beograd, str. 1286Isto
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
12/78
11
Pravno posmatrano pojam javnog preduzea se razliito interpretira. Kontinentalno
pravo ( npr. Francuska ) razgraniava javna preduzea i industrijske, trgovinske
usluge bez subjektiviteta javne slube. Za razliku od kontinentalnog pravnog
sistema, u SAD-u su se javne slube razvijale u obliku anglosaksonske pravne
tradicije. Javne slube posluju kao privredne delatnosti za koje je znaajan manji ili
vei stepen javnog interesa.
Javno preduzee je preduzee koje obavlja delatnost od opteg interesa, a koje
osniva drava, odnosno jedinica lokalne samouprave ili autonomna pokrajina. 7
Delatnosti od opteg interesa jesu delatnosti koje su kao takve odreene zakonom u
oblasti:
proizvodnje, prenosa i distribucije elektrine energije;
proizvodnje i prerade uglja;
istraivanja, proizvodnje, prerade, transporta i distribucije nafte i prirodnog i
tenog gasa;
prometa nafte i naftnih derivata;
eleznikog, potanskogi vazdunog saobraaja;
telekomunikacija;
izdavanja slubenog glasila Republike Srbije;
informisanja;
izdavanja udbenika;
korienja, upravljanja, zatite i unapreivanja dobara od opteg interesa;
komunalne delatnosti.
Delatnost od opteg interesa obavljaju javna preduzea, ali moe je obavljati i
privredno drutvo, drugi oblik preduzea, deo preduzea i preduzetnik kada imnadleni organ poveri obavljanje te delatnosti.
Kao osnivai javnih preduzea kod nas pojavljuju se Republika Srbija, skuptina
autonomne pokrajine, dok javna preduzea za obavljanje komunalnih delatnosti ili
delatnosti od znaaja za rad organa jedinice lokalne samouprave moe da osnuje
7
Zakon o javnim preduzeima i obavljanju delatnosti od opteg interesa, Slubeni glasnik RS, Beograd,br.123/2007
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
13/78
12
jedinica lokalne samouprave, aktom koji donosi skuptina jedinice lokalne
samouprave.
Javna preduzea, drugi oblici preduzea i preduzetnik mogu da otponu obavljanje
delatnosti od opteg interesa kad nadleni dravni organ utvrdi da su ispunjeni usloviza obavljanje te delatnosti u pogledu:8
1. tehnike opremljenosti;
2. kadrovske osposobljenosti;
3. zatite na radu;
4. zatite i unapreenja ivotne sredine;
5. drugih uslova koji su propisani dokumentima kojima se ureuje obavljanje
delatnosti od opteg interesa.
Prava, obaveze i odgovornosti izmeu javnih preduzea i drave, odnosno
autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave ureuju se aktom o osnivanju, a
pojedina prava i obaveze mogu se urediti i ugovorom u skladu sa zakonskom
regulativom kojom se ureuje obavljanje delatnosti od opteg interesa.
Organi poslovanjajavnog preduzea su:
upravni odbor, kao organ upravljanja;
direktor, kao organ poslovoenja;
nadzorni odbor, kao organ nadzora.
Upravni odbor i direktor ine upravu javnog preduzea. Osnivakim aktom ili
statutom javnog preduzea moe se utvrditi da se bira i izvrni odbor direktora.
Unapreenje rada i razvoja javnog preduzea zasniva se na dugoronom i
srednjoronom planu rada i razvoja. Za svaku kalendarsku godinu javno preduzee
donosi godinji program poslovanja i dostavlja ga osnivau radi davanja saglasnosti
najkasnije do 1. decembra tekue godine za narednu godinu. Program se smatra
donetim kada na njega saglasnost da osniva javnog preduzea. Najvanije stavke u
programu su: planirani izvori prihoda i pozicije rashoda po namenama, planirani
nain raspodele dobiti, elementi za celovito sagledavanje politike cena proizvoda i
8Zakon o javnim preduzeima i obavljanju delatnosti od opteg interesa , Slubeni glasnik RS, Beograd,br.123/2007
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
14/78
13
usluga, politika zarada i zaposlenosti u preduzeu, kriterijumi za odreivanje zarade
predsednika upravnog odbora i odreivanje naknade za rad predsednika nadzornog
odbora i lanova upravnog i nadzornog odbora.
U sluaju poremeaja u poslovanju javnog preduzea osniva moe preduzeti merekojima e obezbediti uslove za nesmetano funkcionisanje preduzea, osim ako je
osnivakim aktom i zakonom kojim se ureuje obavljanje delatnosti od opteg
interesa drugaije odreeno, a naroito:
promenu unutranje organizacije javnog preduzea;
razreenje organa koje imenuje i imenovanje privremenih organa preduzea;
ograniena prava pojedinih delova preduzea da istupaju u pravnom
prometu sa treim licima i dr.
Preovlaujui ciljevi javnih preduzea su se vremenom menjali. Istorijski
posmatrano, javna preduzea su najpre imala preteno neekonomske ciljeve. Od
njih se nije zahtevalo da ostvaruju profit. Ekonomska ciljna funkcija javnog
preduzea je bila pokrivanje trokova poslovanja. Smatralo se da je dovoljno da
isporuuju javna dobra i obavljaju javne usluge. Kakosu kapitalni izdaci postajali sve
vei, izdvajanja preduzea za amortizaciju mala, a mogunosti oporezivanjaskromne, to se vremenom prihvatilo stanovite da i javna preduzea treba da
ostvaruju profit.
Danas, osnovni ciljevi zbog kojih se osniva i posluje javno preduzeesu:
1. obezbeivanje trajnog obavljanja delatnosti od opteg interesa i urednog
zadovoljavanja potreba korisnika proizvoda i usluga;
2. razvoj i unapreivanje obavljanja delatnosti od opteg interesa;
3. obezbeivanje tehniko-tehnolokog i ekonomskog jedinstva sistema i
uskljaenosti njegovog razvoja;
4. sticanje dobiti.
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
15/78
14
4. Razlike izmeu javnih preduzea i ostalih privrednih drutava
Javno preduzee je preduzee ije se osnivanje i funkcionisanje moe dovesti u
vezu sa javnim ( optim ) interesom i u kome javna vlast ( drava ) u potpunosti ili
delimino obavlja ulogu preduzetnika. Privredno drutvo je pravno licekoje osnivaju
osnivakim aktom pravna i/ili fizika lica radi obavljanja delatnosti u cilju sticanja
dobiti. Pravne forme privrednih drutava su ortako drutvo, komanditno drutvo,
drutvo sa ogranienom odgovornou i akcionarsko drutvo (otvoreno i zatvoreno).9
Dok se javna preduzea osnivaju od strane Republike Srbije ili aktom koji donosi
jedinica lokalne samouprave za obavljanje delatnosti od opteg interesa, privrednadrutva se osnivaju osnivakim aktom koji ima formu ugovora o osnivanju, ako ga
osniva vie osnivaa, ili odluke o osnivanju ako ga osniva jedan osniva.
Javno preduzee za svoje obaveze odgovara celokupnom svojom imovinom.
Osnivai drutva i druga lica za obaveze preuzete u vezi sa osnivanjem privrednog
drutva, odgovaraju solidarno celokupnom svojom imovinom, ako ugovorom sa
treim licima koja imaju potraivanja po tom osnovu nije drukije odreeno.
U bitne karakteristike javnih preduzea, po kojima se ona i razlikuju od ostalih
privrednih drutava obino se ubraja:
u dravnom ( javnom ) su vlasnitvu;
cilj preduzea je obezbeenje proizvoda i usluga od vitalnog (esencijalnog )
znaaja za drutvenu zajednicu;
nalaze se u monopolskom ili nekom drugom privilegovanom poloaju na
tritu steenom uz podrku vlasti (drave );
predmet su javnog regulisanja kako bi se obezbedilo njihovo funkcionisanje
u javnom interesu.10
Jedan od osnovnih problema sa kojima se susreu javna preduzea, u poreenju sa
privrednim drutvima, je neefikasnost. Prema agencijskoj teoriji, asimetrina
informisanost na relaciji osniva menaderi jedan je od razloga neefikasnosti.
9
Zakon o privrednim drutvima, Slubeni glasnik RS, Beograd10www.ekof.bg.ac.rs
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
16/78
15
Nedovoljna informisanost osnivaa o doprinosima menadera javnog preduzea
rezultatima poslovanja dovodi do toga da se menaderi trude samo da dostignu
postavljene standarde i nita preko toga, jer stimulativni sistem nagraivanja ne
postoji. Pored toga javna preduzea esto menjaju svoje ciljeve zbog politikih
stavova, to oteava procenu, kontrolu i korekciju rezultata njihovog funkcionisanja.
Jedan od naina za smanjenje neefikasnoti javnih preduzea je i poboljanje
kvaliteta korisnikih usluga i odnosa sa kupcima, odnosno klijentima. Filosofija
upravljanja odnosima sa klijentom je odravanje onih starih veza u dobrom duhu
povezanosti sa klijentom, ak i kada nije u mogunosti da se sa svakim klijentom
rukuje.11To je sveobuhvatni pristup za stvaranje, odravanje i produbljivanje odnosa
sa klijentom koji moe doprineti znatnoj efikasnosti poslovanja javnih preduzea.
Pored navedenih razlika izmeu javnog preduzea i privrednog drutva, postoji jo i
drugaiji sistem finansijskog izvetavanja ovih subjekata. Finansijski izvetaji drave
razlikuju se od finansijskih izvetaja ostalih privrednih drutava. Drava i njene
jedinice imaju dunost da dokau svoju odgovornost, to ine preko finansijskih
izvetaja. Finansijski izvetaji su limitirani prirodom informacija koje obezbeuju.O
specifinostima finansijskog izvetavanja privrednih subjekata bie vie rei u
drugom delu.
5. Javno preduzee Gradsko stambeno
Gradsko stambeno preduzee, iji je pravni sledbenik JP Gradsko stambeno,
osnovano je 1966. godine. Ovo preduzee prestalo je sa radom nakon donoenjaZakona o samoupravnim interesnim zajednicama 1976. godine. Po osnovu tog
zakona od biveg Gradskog stambenog preduzea formirano je pet novih preduzea
koja su preuzela po deo prava, obaveza i imovine Gradskog stambenog
preduzea.12Jedno od pet novonastalih preduzea bila je i Beogradska zajednica
stanovanja koja je preuzela da upravlja, utvruje i ubira stanarinu, organizuje i stara
11Klasens R. (2007), Marketing u finansijskim uslugama, Udruenje banaka Srbije, Beograd, str. 12512
Izvetaj nezavisnog revizora o izvrenoj reviziji finansijskih izvetaja za 2009. godinu , Stanii Audit d.o.o.,Beograd, 2010.
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
17/78
16
se o odravanju stambenih zgrada i stanova udruenog stambenog fonda, kao i da
organizuje izgradnju i kupovinu stanova za udruioce. Preuzela je, takoe, obaveze
realizacije ugovora o izgradnji i kupovini stanova biveg Gradskog stambenog
preduzea, ugovora o kreditima za izgradnju stanova, kao i ugovora o udruivanju
sredstava drutvenih pravnih i fizikih lica o zajednikoj izgradnji i kupovini stanova.
Skuptina grada Beograda, kao osniva, donela je 29. marta 1990. godine, Reenje
o osnivanju Javnog preduzea za stambene usluge, a preduzee je poelo sa
radom 1. aprila 1990. godine. Na osnovu Reenja ovo preduzee je preuzelo sva
prava, obaveze i sredstva Beogradske zajednice stanovanja. Javno preduzee za
stambene usluge je odlukom Upravnog odbora preduzea od 07. maja 2005.
godine, uz saglasnost osnivaa, promenilo poslovno ime iod 21. jula 2005. godineposluje pod poslovnim imenom Javno preduzee Gradsko stambeno.
Osnovna delatnost JP Gradsko stambeno je odravanje zajednikih delova
stambenih zgrada, ureaja i instalacija u njima. To su radovi kojima se spreava ili
otkljanja opasnost po ivot i zdravlje ljudi, odnosno kojima se obezbeuje sigurnost
korisnika i okoline ( popravke krovova, fasada, liftova, protivpoarnih instalacija,
gromobrana, odravanje higijene u zajednikim delovima stambene zgrade... ) i
poslovi hitnih intervencija ( vodovod i kanalizacija, elektro radovi... ). Preduzee je
deo komunalnog sistema grada Beograda i obavlja svoju delatnost na podruju
deset gradskih optina.
U planiranju i obavljanju svoje delatnosti, preduzee je u najveoj meri uslovljeno
ekonomskom politikom Vlade Srbije i kretanjem osnovnih ekonomskih agregata.
Preduzee je optereeno zakonskim ogranienjima i procedurama pri nabavci
proizvoda i usluga neophodnih za obavljane usluga, to ga ini manje operativnim u
odnosu na preduzea koja se bave istim ili slinim poslovima a ne pripadaju javnom
sektoru. Istovremeno, prednost ovog preduzea je dugogodinje iskustvo i
sposobnost da prui stambenim zgradama sveobuhvatnu, kompletnu uslugu
odravanja. Glavni konkurenti JP Gradsko stambeno su privatna preduzea i
radnje koje obavljaju samo pojedinane usluge, kao i Vojno stambeno o kome ne
postoje jasno raspoloivi podaci. S obzirom da je poslovanje JP Gradsko stambeno
regulisano i Zakonom o komunalnim delatnostima, svaka vrsta monopola u ovoj
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
18/78
17
oblasti nije dozvoljena s obzirom da je jedinica lokalne samouprave obavezna da
podstie konkurenciju u obavljanju komunalnih delatnosti, odnosno da obezbedi
konkurenciju u postupku poveravanja komunalnih delatnosti.13
Preduzee ima svojstvo pravnog lica, sa pravima i obavezama koja mu pripadaju poosnovu zakona, akta o osnivanju i statuta. U pravnom prometu sa treim licima
preduzee istupa u svoje ime i za svoj raun, u okviru registrovane delatnosti, i za
svoje obaveze odgovara celokupnom svojom imovinom kojom raspolae i upravlja.
13Zakon o komunalnim delatnostima, Slubeni glasnik RS, Beograd
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
19/78
18
II DEO
Finansijski izvetaji
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
20/78
19
1. Istorijski razvoj finansijskih izvetaja
Finansijsko izvetavanje o stanju, uspehu i tokovima sredstava privrednog drutva i
drugih organizacija je upravljaka nadlenost i odgovornost njihovog menadmenta.
Ono je u strunoj, odnosno profesionalnoj nadlenosti finansijskog raunovodstva i
glavnog raunovoe. Kad su finansijski izvetaji objavljeni oni su predmet slobodne
interpretacije od strane svakog korisnika, odnosno njegovog analitiara. Posmatrano
iznutra, tj. iz preduzea ili druge organizacije, prvi interesent za informacije dokuive
interpretacijom odnosno itanjem finansijskih izvetaja jeste menadment dotinog
preduzea, i to u brojne upravljake svrhe.
Raunovodstvo kao nijedna druga funkcija raspolae vrlo monom analitikom
aparaturom za jednu delotvornu interpretaciju finansijskih izvetaja. Re je o
instrumentarijumu primerenom upravljakim aktivnostima planiranja i kontrole pre
svega optih, ali i odreenih posebnih ciljeva privrednog drutva.
Sastav finansijsko-raunovodstvenih izvetaja vremenom se razvijao. Dugo vremena
bili su to:
bilans ( bilans stanja ) i
raun dobitka i gubitka (bilans uspeha ),
kao osnovne komponente godinjeg zakljuka.14
S narastanjem informacionih interesa u okruenju, kako domaem tako i
meunarodnom, za stanje i uspeh preduzea, sve vie je isticana potreba za
potpunijim razumevanjem vrednosti ( procena ) sadranih u pomenutim izvetajima,
za detaljnim obavetenjima o odreenim delovima imovine, obaveza, prihoda i
rashoda. To se obezbeivalo u tzv. fusnotama ili napomenama uz finansijske
izvetaje, da bi etvrtom direktivom Saveta EEZ( danas EU ), iz 1978. godine bio
uveden:15
14 Stevanovi N., Malini D., Milievi V. (2007), Upravljako raunovodstvo, CID Ekonomskog fakulteta,
Beograd, str. 9615Fourth Council Directive, EEC, July, 1978.
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
21/78
20
aneks, odnosno dodatni raunovodstveni izvetaj, kao trea komponenta
godinjeg rauna.
To se, vremenom, opet s rastom informacionih interesa u okruenju, pokazalo
nedovoljnim pa je sve ee upranjavano i izvetavanje o tokovima sredstava u
preduzeu.
Finansijski izvetaji su skup informacija o finansijskom poloaju, uspenosti,
promenama na kapitalu i novanim tokovima jedne kompanije koji predstavljaju
funkcionalnu i vremenski zaokruenu celinu poslovnih procesa koji su se dogodili u
jednoj kompaniji i kao takvi, ine podlogu svake racionalne analize.
2. MRS 1- Prezentacija finansijskih izvetaja
Cilj ovog standarda jeste propisivanje osnove za prezentaciju finansijskih izvetaja
opte namene, kako bi se obezbedila njihova uporedivost sa finansijskim izvetajima
drugih entiteta.16Da bi se postigao taj cilj, ovaj standard postavlja opte zahteve u
vezi sa prezentacijom finansijskih izvetaja, smernice u vezi sa njihovom strukturom i
minimalne zahteve u pogledu njihovog sadraja. Ovaj standard treba primeniti na
sve finansijske izvetaje opte namene, koji se sastavljaju i prezentuju u skladu sa
Meunarodnim standardima finansijskog izvetavanja (MSFI ).17
Finansijski izvetaji opte namene su izvetaji koji su namenjeni zadovoljavanju
potreba korisnika, koji nisu u poziciji da zahtevaju izvetaje prilagoene njihovim
specifinim potrebama u pogledu informacija.Oni na struktuiran nain predstavljaju
finansijsku poziciju i finansijske rezultate preduzea. Finansijski izvetaji preduzea
pruaju informacije o:
imovini;
obavezama;
kapitalu;
16
Meunarodni raunovodstveni standard 1 Prezentacija finansijskih izvetaja17International Financial Reporting Standards (IFRS)
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
22/78
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
23/78
22
3. Bilans stanja
Pojmovno odreenje bilansa uobiajeno poinje sa isticanjem njegove sadrine i
glavnog formalnog svojstva. Saglasno tome, bilans moe biti definisan kao dvostrani
vrednosni raun ( izvetaj, prikaz ) sredstava po nameni i porekla sredstava, sa
odlikom formalne jednakosti ( ravnotee ). Kao opti naziv za sredstva po nameni
koristi se izraz Aktiva, a za sredstva po poreklu Pasiva, iz ega proistie osnovna
knjigovodstvena jednaina: Aktiva= Pasiva.20
Sredstva po nameni su oblici ( nematerijalni, materijalni i finansijski, a svaki od njih
dublje raslanjeni) ulaganja iji su iznosi i kruni tok uslovljeni poslovnom aktivnoupreduzea, a ne poreklom sredstava. Dakle, aktiva bilansa sadri sredstva koja su
prisutna u preduzeu i kojima ono kao poslovni subjekt raspolae, nezavisno od
prava svojine. Sredstva po poreklu su izvori finansiranja raspoloivih sredstava
preduzea, nezavisno od oblika u kojima se ta sredstva nalaze. Dakle pasiva bilansa
sadri prava onih koji su preduzee snabdeli potrebnim sredstvima.
esto se za bilans kae da predstavlja dvostrani vrednosni prikaz imovine i kapitala,
uz podelu ovog poslednjeg na sopstveni i tui kapital. Razlika imovine i tueg
kapitala naziva se istom ili neto imovinom to je jednako sa sopstvenim
( vlasnikim ) kapitalom. Definicija upuuje na izjednaavanje pojmova imovine i
aktive, na jednoj strani, i pojmova kapitala i pasive na drugoj strani. Meutim,
imovina i aktiva se ne mogu pojmovno izjednaitibarem iz dva razloga:
zbog pojave gubitka koji se esto iskazuje u aktivi, a ne vri njegovo
prebijanje s pozicijom vlasnikog (sopstvenog ) kapitala u pasivi;
zbog razliitog vrednovanja (procene ) pozicija imovine u aktivi.21
Aktiva preduzea u bilansu stanja deli se na sledee elemente:
1. stalna ( fiksna, dugorona) sredstva i
2. obrtna ( tekua, kratkorona) sredstva.
20 Stevanovi N., Malini D., Milievi V. (2007), Upravljako raunovodstvo, CID Ekonomskog fakulteta,
Beograd, str. 9921Isto
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
24/78
23
Sredstvo e biti razvrstano kao kratkorono ako se oekuje da e se potroiti u
redovnom toku poslovnog ciklusa preduzea ili u periodu do 12 meseci, odnosno
bie razvrstano kao dugorono, ako e se potroiti tek protekom vie poslovnih
ciklusa, odnosno u periodu duem od 12 meseci. Kratkorona sredstva primarno se
dre u svrhu prodaje u roku do 12 meseci, dok se dugorona sredstva dre u cilju
prodaje u periodu duem od 12 meseci.22
Stalna ili dugorona sredstva se mogu podeliti na:
materijalna sredstva ( nekretnine, postrojenja, oprema );
nematerijana sredstva ( nauno i tehniko znanje, dizajn, licence, trgovake
marke i sl. );
dugoroni finanisijski plasmani.
Kratkorona ili obrtna sredstva se mogu razvrstati na:
zalihe ( materijala, gotovih proizvoda, robe, nedovrene proizvodnje... );
kupci i druga potraivanja;
dati avansi;
ostala kratkorona potraivanja;
novac i novani ekvivalenti.
Izvori sredstava, pasiva, u bilansu stanja sadri:
1. sopstveni kapital ( ista imovina, kapital vlasnika) i
2. pozajmljeni kapital ( obaveze ili dugovi, kapital poverilaca ).
Sopstveni kapital je po svim karakteristikama specifina raunovodstvena kategorija.
On nema dospee, predstavlja garantnu supstancu za poverioce i daje pravo naupravljanje preduzeem. Sopstveni kapital se obraunski utvruje kao razlika izmeu
vrednosti ukupne aktive i ukupnih obaveza. Pozajmljeni kapital preduzea ine
obaveze preduzea prema treim licima. Obaveze se mogu razvrstati kao dugorone
ili kratkorone. Kratkorona obaveza je ona koja e se podmiriti u redovnom toku
poslovnog ciklusa ili u periodu do 12 meseci od datuma bilansa stanja. Sve ostale
obaveze koje ne zadovaljavaju ove kriterijume razvrstavaju se kao dugorone.
22Kneevi G. (2006), Ekonomsko-finansijska analiza, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 11
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
25/78
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
26/78
25
strukturu bilansa respektuju preduzea zemalja anglosaksonske raunovodstvene
tradicije ( SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija ).
4. Bilans uspeha
U pojmovnom odreenju bilansa uspeha polazi se od bilansne sutine dobitka i
gubitka. Dobitak je prirast kapitala ili, tanije, sopstvenog ( vlasnikog ) kapitala u
preduzeu proistekao iz poslovnih i prateih aktivnosti preduzea u toku perioda.
Gubitak je smanjenje vlasnikog kapitala nastalo po istom osnovu.25Bilans uspeha
predstavlja izdvojeni i osamostaljeni deo bilansa stanja ( tanije pozicije Kapital), iji
je zadatak da obrauna sve prihode i rashode u posmatranom obraunskom periodu
i da iskae ostvareni periodini rezultat. Periodini rezultat se potom integrie u
bilans stanja kao nerasporeeni ili akumulirani dobitak u okviru zbirne pozicije
Kapital, ili kao gubitak u aktivi bilansa stanja.
Sadrinu bilansa uspeha ine prihodi i rashodi, i neto rezultat, ostvareni u toku
perioda, odnosno izmeu dva bilansna dana ( najee01.01. do 31.12. posmatranegodine ). On je po definiciji raun kretanja, dakle u osnovi dinamiki izvetaj. Prihodi
su priliv vrednosti u preduzee utoku perioda po osnovu prodaje uinaka preduzea
ili robe ( poslovni prihodi ), kao i po drugim redovnim osnovama ( finansijski prihodi )
ili neposlovnim i vanrednim osnovama ( neposlovni i vanredni prihodi ). Rashodi su
odlivi vrednosti iz preduzea u toku perioda po osnovu prodaje uinaka preduzea ili
robe, kao i po drugim redovnim osnovama ili neposlovnim i vanrednim osnovama.
Razlika je neto priliv ili odliv vrednosti iz redovnih, tj. poslovnih i finansijskih
aktivnosti, kao i iz neposlovnih i vanrednih dogaaja.
Bilans uspeha, isto kao i bilans stanja, moe biti sastavljen i prikazan u dve osnovne
forme. To su:
25 Stevanovi N., Malini D., Milievi V. (2007), Upravljako raunovodstvo, CID Ekonomskog fakulteta,
Beograd, str. 106
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
27/78
26
1. forma konta ( dvostranog pregleda );
2. forma liste ( tafelna forma ).
Forma konta odgovara vie logici zakljuivanja knjiga i tradicionalnom zahtevu
uspostavljanja direktne veze izmeu knjigovodstva, sa jednei bilansa stanja i bilansauspeha, sa druge strane. tafelna forma se smatra prikladnijom za prikazivanje
bilansa uspeha zbog toga to omoguava segmentiranje, odnosno prikazivanje
rezultata u vie slojeva, ime se poveava njegova iskazna mo.26
Raspored pozicija u bilansu uspeha je odreen izabranom metodom obrauna
rezultata pri emu se misli na dve opteprihvaene metode:
1. metoda ukupnih trokova;2. metoda trokova prodatih uinaka.
Sutina metode ukupnih trokova je u tome, to se svi trokovi po vrstama smatraju
rashodima obraunskog perioda u kome su nastali. Njima se suprostavljaju prihodi
nastali prodajom uinaka u obraunskom periodu, uveani za poveanje zaliha
nerealizovanih uinaka ili umanjeni za smanjenje zaliha uinaka.27Bilans uspeha po
metodi ukupnih trokova se moe prikazati na sledei nain:
PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA I USLUGA
+ Poveanje vrednosti zaliha uinaka- Smanjenje vrednosti zaliha uinaka+ Ostali poslovni prihodi- Amortizacija- Trokovi materijala- Trokovi usluga- Trokovi zarada- Ostali poslovni rashodi
Dobitak ( gubitak ) iz poslovnih aktivnosti+ Finansijski prihodi- Finansijski rashodi+ Ostali prihodi- Ostali rashodi
Neto dobitak ( gubitak )___________________________________________________________________
26
Rankovi J. (2007), Teorija bilansa, CID Ekonomskog fakulteta, Beograd, str. 43627Kneevi G. (2009),Analiza finansijskih izvetaja, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 19
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
28/78
27
Bilans uspeha po metodi trokova prodatih uinaka ima tu prednost to jasno
izraava strukturu trokova po funkcijama i njihovom stepenastom pokriu
prihodima. Tako da prihodima realizovanim u okviru jednog obraunskog perioda
suprostavljaju se njima odgovarajui rashodi realizovanih proizvoda, roba i usluga.
PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA I USLUGA
- Trokovi prodatih proizvoda i uslugaBruto dobitak ( gubitak )
+ Ostali poslovni prihodi- Trokovi prodaje- Trokovi opteg upravljanja i administracije
Dobitak ( gubitak ) iz poslovnih aktivnosti+ Finansijski prihodi- Finansijski rashodi+ Ostali prihodi ( dobici )- Ostali rashodi ( gubici )
Neto dobitak ( gubitak )___________________________________________________________________
Bilans uspeha, iako izvetaj o tokovima vrednosti, zbog vremenske nepodudarnosti
ovih sa tokovima isplata i naplata, ne moe da ponese ulogu informacione podloge
upravljanja likvidnou preduzea. To pogotovo ne moe bilans stanja, s obzirom da
je on u osnovi statiki izvetaj. Zato se sa njima u paketu pojavljuje i bilans novanih
tokova, kao trei finansijsko-raunovodstveni izvetaj. Bilans novanih tokova u
osnovi i jeste proizvod dinamike analize bilansa stanja i bilansa uspeha.
5. Izvetaj o tokovima gotovine
Izvetaj o novanim tokovima je izvedeni finansijski izvetaj, poto nastaje
rearaniranjem pozicija bilansa stanja i bilansa uspeha. Izvetaj o tokovima gotovine
se, pored bilansa stanja i uspeha, smatra jednim od vanijih izvetaja koji je svoju
punu afirmaciju stekao poetkom 90-tih godina 20. veka kada je veliki broj uspenih
preduzea imalo puno problema sa solventnou, jer su ostvarivali vee odlive od
priliva novca.
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
29/78
28
Izvetaj o novanim tokovima je prikaz novanih priliva i odliva u obraunskom
periodu po osnovu poslovnih, investicionih i finansijskih aktivnosti. Novani tokovi
koji su prikazani u ovom izvetaju odnose se na odreeni vremenski period, pa se
ovaj izvetaj tretira kao periodini izvetaj.
Novani tokovi koji se javljaju u okviru poslovne aktivnosti tangiraju bilans uspeha,
odnosno predstavljaju komponente za utvrivanje neto dobitka. Prilivi koji se
ostvaruju po ovom osnovu potiu od prodaje za gotovo, naplate potraivanja od
kupaca itd., dok odlivi gotovine javljaju se po osnovu isplate zarada, plaanja
kamata, poreza i sl. Dakle, ovi tokovi gotovine su posledica delatnosti kojom se
preduzee bavi.28
Investiciona aktivnost se odnosi na vrednovanje i selekciju ulaganja iji je rok dui od
jedne godine, odnosno na ulaganja od kojih se efekti oekuju u periodu duem od
jedne godine. U primanja gotovine po osnovu investicionih aktivnosti spadaju:
prodaja osnovnih sredstava, prodaja akcija i obveznica drugim preduzeima, dok
izdavanja gotovine po ovom osnovu ine: nabavka osnovnih sredstava, kupovine
akcija i obveznica drugih preduzea i sl. Kada su prilivi vei od odliva to znai da
preduzee prodaje svoju dugoronu imovinu, a kada su vei odlivi, to znai da je u
pitanju preduzee koje raste, jer investiciona ulaganja uvek ukazuju na rast
preduzea.
Kada se govori o finansijskoj aktivnosti, onda se misli na odnose preduzea sa
vlasnicima ( akcionarima ) i kreditorima ( dugoronim i kratkoronim). Novani tokovi
koji nastaju u okviru finansijske aktivnosti ne tangiraju bilans uspeha. Prilivi gotovine
nastaju po osnovu prodaje akcija, obveznica i uzimanja kredita, dok odlivi gotovine
nastaju po osnovu plaanja dividende i plaanja glavnice duga.
Zadatak izvetaja o novanim tokovima je da utvrdi veliinu razlike izmeu neto
dobitka u bilansu uspeha i neto novanih tokova iz poslovne aktivnosti u izvetaju o
novanim tokovima, odnosno da utvrdi da li je osnovna delatnost preduzea
profitabilna i da li ta delatnost moe da proizvodi gotovinu.
28Krasulja D., Ivanievi M. (2007), Poslovne finansije, CID Ekonomskog fakulteta, Beograd, str. 101
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
30/78
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
31/78
30
moi i tokova sredstava preduzea, kao i za pouzdanije predvianje buduih stanja i
ostvarenja preduzea, to je od posebnog znaaja za investitore, kreditore, poslovne
partnere, vladu i sindikat.
8. Napomene
Napomene su prilozi koji idu uz postojei set finansijskih izvetaja bilans stanja,
bilans uspeha, izvetaj o novanim tokovima i izvetaj o promenama na kapitalu.
Napomene, po svojoj sutini nisu finansijski izvetaji, ve njihov neophodan, pratei
element. One sadre detaljnije kvantitativne i kvalitativne informacije vezane za
osnove na kojima su finansijski izvetaji sastavljeni.
Cilj sastavljanja napomena je da prue korisnicima informacije potrebne za
tumaenje i ispravnu interpretaciju finansijskih izvetaja, ali i da omogue istinito i
poteno prikazivanje finansijskih izvetaja.
U napomenama se prikazuju skraeni opisi ili detaljnije analize pozicija b ilansa
stanja, bilansa uspeha, izvetaja o novanim tokovimai izvetaja o promenama na
kapitalu. Ove informacije se prikazuju takvim redosledom koji e omoguiti
korisnicima njihovu jednostavnu upotrebu. Iako ne postoji generalna lista informacija
koje treba prikazati u napomenama, smatra se da je izbor informacija ogranien
njihovom vanou.
9. Finansijsko izvetavanje u javnom sektoru
S obzirom da se drava razlikuje od preduzea, jasno je i da se finansijski izvetaji
drave razlikuju od finansijskih izvetaja preduzea. Jednostavno posmatrajui,
drava i njene jedinice imaju dunost da dokau svoju odgovornost, a to ine preko
finansijskih izvetaja.
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
32/78
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
33/78
32
Pouzdanost podrazumeva one informacije koje nemaju materijalnih greaka, koje su
nepristrasne i one na koje korisnici mogu da se oslone.
Uporedivost je karakteristika informacije koja omoguuje korisniku da prepozna
slinosti i razlike izmeu informacija u razliitim finansijskim izvetajima. Znaajnaposledica odlike uporedivosti je da korisnici treba da budu obaveteni o politikama
koje su primenjivane prilikom sastavljanja finansijskih izvetaja, o izmenama tih
politika i uincima tih izmena.
Pri sastavljanju finansijskih izvetaja javnog sektora moraju se primenjivati principi
bilansiranja, koji proistiu iz opteprihvaenih raunovodstvenih standarda. Ne
postoji oficijelan popis ovih principa, ali je sigurno da predstavljaju konvencije,
pravila i postupke neophodne da oznae prihvatljivu raunovodstvenu praksu u
odreenom vremenu.33
Opteprihvaeni raunovodstveni principi podeljeni su u tri grupe:
1. proimajui principi;
2. iri operativni principi;
3. detaljni principi.
Proimajui principi se odnose na finansijsko raunovodstvo u celini i predstavljaju
osnovu za druge principe. iri operativni principi tangiraju proces izvetavanja, dok
se detaljni principi odnose na praktinu primenu proimajuih i irih operatinih
principa. Prema tome, pri sastavljanju finansijskih izvetaja, a na bazi
opteprihvaenih raunovodstvenih principa, entiteti javnog sektora treba da se
pridravaju sledeih principa:
princip fer prezentacije i usaglaenosti sa MRS za javni sektor34 Ovajprincip nalae da finansijski izvetaji moraju verno da predstave finansijsko
stanje, finansijsku uspenost i novane tokove svakog entiteta javnog
sektora;
princip stalnosti poslovanja Ili going concern princip, polazi od pretpostavke
neogranienosti poslovanja preduzea;
33Andri M., Krsmanovi B., alija N., Kulina D. (2007), Revizija javnog sektora, Ekonomski fakultet Univerziteta
u Novom Sadu, Subotica, str. 2134Meunarodni raunovodstveni standardi za javni sector, Savez raunovoa i revizora Srbije, Beograd, 2004.
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
34/78
33
princip doslednosti i prezentacije To je princip koji obavezuje na izbor istih
raunovodstvenih metoda koje e se koristiti na konzistentan nain u
razliitim obraunskim periodima;
princip znaaja i agregiranja Nalae da materijalno znaajne stavke sa
posebnim karakteristikama budu zasebno prezentovane u izvetajima;
princip prebijanja Princip koji sugerie da se imovina i obaveze, prihodi i
rashodi ne prebijaju, izuzev u sluajevima ako odreeni MRS to nalae;
princip uporedivosti Nalae da se obelodane sve uporedne brojane
informacije prethodnog perioda;
princip identifikacije On jasno razdvaja finansijski izvetaj od drugih
objavljenih informacija.
Finansijski izvetaji javnog sektora prate sve transakcije koje je javni sektor
preduzeo i prikazuju njegovu finansijsku strukturu i finansijski poloaj. To znai da im
je cilj da prue informacije o finansijskom poloaju, uspenosti i novanim tokovima
javnog sektora, to je zahtev irokog kruga korisnika, jer su im takve informacije
potrebne pri donoenju ekonomskih odluka. Posebno bitan cilj finansijskih izvetaja
javnog sektora je pruanje informacija korisnih za odluivanje i za ukazivanje na
odgovornost entiteta javnog sektora za ona sredstva koja su mu poverena.
10. Korisnici informacija iz finansijskih izvetaja
Prezentovane informacije u finansijskom izvetaju moraju biti prilagoene potrebama
korisnika. Korisnici informacija koje potiu iz dravnih finansijskih izvetaja su
mnogobrojni, a najvaniji meu njima su:
Zakonodavna i druga dravna tela, kao osnovni korisnici finansijskih izvetaja
javnih preduzea. Oni ovlauju vladu i njene jedinice da upravljaju javnim
finansijskih sredstvima i aktivnostima, iz ega proistie njihova potreba za
korienjem finansijskih izvetaja javnih preduzea. Na osnovu takvih
informacija zakonodavna i druga dravna tela procenjuju da li vlada i njene
jedinice dobro upravljaju sredstvima.
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
35/78
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
36/78
35
11. Finansijski izvetaji Javnog preduzea Gradsko stambeno
Finansijski izvetaji sastavljenji su u skladu sa Zakonom o raunovodstvu i reviziji i
propisima donetim po osnovu tog Zakona, kojim je propisano da privredna drutva
za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvetaja od 1. januara 2004. godine,
primenjuju Meunarodne standarde finansijskog izvetavanja.
Sastavljanje finansijskih izvetaja u skladu sa raunovodstvenim propisima
Republike Srbije zahteva upotrebu procena i pretpostavki koji utiu na prikazane
iznose imovine i obaveza, obelodanjivanje potencijalnih obaveza i sredstava na
datum bilansa stanja, kao i prikazane iznose prihoda i rashoda za period za koji seizvetava.
Javno preduzee Gradsko stambeno usvojilo je Pravilnik o raunovodstvu i
raunovodstvenim politikama u skladu sa MSFI i Zakonom o raunovodstvu i reviziji
2007. godine. Usvojene raunovodstvene politike odnose se na priznavanje,
merenje i procenjivanje sredstava, obaveza, prihoda i rashoda kao i ukidanje
odreenih priznanja.
Prema podacima iz finansijskih izvetaja JP Gradsko stambeno je svrstano u
srednje pravno lice.36
S obzirom na to da su klijenti-graani jedni od korisnika informacija iz finansijskih
izvetaja i da su jedan od glavnih izvora prihoda za JP Gradsko stambeno, ono
nastoji da razvije poseban odnos prema njima. Glavni cilj je to bolje pozicioniranje
preduzea na tritu i razvijanje plana aktivnosti. Osnovni ciljevi kojim se vodi
JP Gradsko stambeno u odnosima prema klijentima su:
efikasno servisno preduzee Osnovni strateki cilj za razvoj preduzea
kao moderne servisne kompanije, sposobne za samostalan nastup na
tritu, okrenut prema klijentima;
36Zakon o raunovodstvu i reviziji, Slubeni glasnik RS, Beograd, br. 111/09 U srednja pravna lica razvrstavajuse ona pravna lica koja na dan sastav ljanja finansijskih izvetaja ispunjavaju najmanje dva od sledeihkriterijuma: a) da je prosean broj zaposlenih u godini za koju se podnosi godinji izvetaj od 50 do 250; b) da jegodinji prihod od 2.500.000 eura do 10.000.000 eura u dinarskoj protivvrednosti; c) da je prosena vrednost
poslovne imovine (na poetku i na kraju poslovne godine) od 1.000.000 eura do 5.000.000 eura u dinarskojprotivrednosti.
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
37/78
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
38/78
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
39/78
38
Dugoroni krediti u zemlji u iznosu od 36.877.000,00 dinara odnose se na kredite za
otkup drutvenih stanova, a na osnovu ugovora o otkupu stana u drutvenoj svojini.
Ostali dugoroni plasmani u iznosu od 134.640 hiljada dinara odnose se na date
stambene kredite radnicima Drutva za reavanje stambenih pitanja.
Potraivanja od JKP Infostan u iznosu od 1.084.120 hiljada dinara odnose se na
nenaplaena potraivanja od graana i potraivanja od zakupnine za stanove i
garae, koje fakturie i naplauje JKP Infostan.Kratkoroni finansijski plasmani u
iznosu od 170.000.000,00 dinara odnose se na oroena dinarska sredstva kod
poslovnih banaka.
Obaveze prema dobavljaima iskazane suna osnovu faktura o odravanju zgrada.
Ostale obaveze iz poslovanja u iznosu od 89.398 hiljada dinara predstavljaju razliku
izmeu fakturisanog iznosa za odravanje stanova i poslovnih prostorija u 2010.
godini i utroenih sredstava za odravanje po fakturama dobavljaa i trokova za rad
JP Gradsko stambeno.
Bilans uspeha u periodu od 01.01.2010 do 31.12.2010. godine40
Naziv pozicije AOP
iznosi u 000 dinara
Tekua godina Prethodna godinaI. POSLOVNI PRIHODI(202+203+204-205+206) 201 418.208 379.329
1. Prihodi od prodaje 202 386.414 340.6345. Ostali poslovni prihodi 206 31.794 38.695II. POSLOVNI RASHODI (208 do 212) 207 392.347 357.4072. Trokovi materijala 209 17.406 16.4043. Tro. zarad., naknada zar. i ost. lini rash. 210 253.837 228.597
4. Trokovi amortizacije i rezervisanja 211 35.701 33.479
5. Ostali poslovni rashodi 212 85.403 78.927III. POSLOVNI DOBITAK (201-207) 213 25.861 21.922V. FINANSIJSKI PRIHODI 215 40.721 23.336
VI. FINANSIJSKI RASHODI 216 546 580VII. OSTALI PRIHODI 217 22.969 22.91
VIII. OSTALI RASHODI 218 7.721 15.495IX. DOBITAK IZ REDO. POSLOVANJA PREOPOREZ. (213-214+215-216+217-218) 219 81.284 52.093B. DOBITAK PRE OPOREZIVANJA(219-220+221-222) 223 81.284 52.0931. Poreski rashod perioda 225 4.058 3.4133. Odloeni poreski prihodi perioda 227 4.527 1.722
. NETO DOBITAK(223-224-225-226+227-228) 229 81.753 50.402
40www.apr.gov.rs
http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/# -
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
40/78
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
41/78
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
42/78
41
Korigovano poetno stanje na dan 01.01. prethodnegodine ______ (r.br. 1+2-3) - Rezerve (rauni 321 i 322) 456 1.427Stanje na dan 31.12. prethodne godine ____________(red.br. 4+5-6) - Rezerve (rauni 321 i 322) 459 1.427Korigovano poetno stanje na dan 01.01. tekue godine
_________ (red.br. 7+8-9) - Rezerve (rauni 321 i 322) 462 1.427Stanje na dan 31.12. tekue godine ______________(red.br. 10+11-12) - Rezerve (rauni 321 i 322) 465 1.427Stanje na dan 01.01. prethodne godine ____________- Rezerve (rauni 321 i 322) 505 82.689
Korigovano poetno stanje na dan 01.01. prethodnegodine ____ (red.br. 1+2-3) - Rezerve (rauni 321 i 322) 508 82.689Ukupna poveanja u prethodnoj godini - Rezerve(rauni 321 i 322) 509 50.402Stanje na dan 31.12. prethodne godine _____________(red.br. 4+5-6) - Rezerve (rauni 321 i 322) 511 133.091
Korigovano poetno stanje na dan 01.01. tekue godine_________ (red.br. 7+8-9) - Rezerve (rauni 321 i 322) 514 133.091Ukupna poveanja u tekuoj godini - Rezerve(rauni 321 i 322) 515 81.753
Ukupna smanjenja u tekuoj godini - Rezerve(rauni 321 i 322) 516 25.201Stanje na dan 31.12. tekue godine ___ (r.br. 10+11-12)- Rezerve (rauni 321 i 322) 517 189.643
Stanje na dan 01.01. prethodne godine ____________- Rezerve (rauni 321 i 322) 544 1.665.101Korigovano poetno stanje na dan 01.01. prethodne
godine_______ (r.br. 1+2-3) - Rezerve (rauni 321 i 322) 547 1.665.101Ukupna poveanja u prethodnoj godini Rezerve(rauni 321 i 322) 548 85.952Ukupna smanjenja u prethodnoj godini - Rezerve(rauni 321 i 322) 549 940Stanje na dan 31.12. prethodne godine _____________(red.br. 4+5-6) - Rezerve (rauni 321 i 322) 550 1.750.113Korigovano poetno stanje na dan 01.01. tekue godine__________ (red.br. 7+8-9) - Rezerve (rauni 321 i 322) 553 1.750.113Ukupna poveanja u tekuoj godini - Rezerve(rauni 321 i 322) 554 244.486
Ukupna smanjenja u tekuoj godini - Rezerve(rauni 321 i 322) 555 25.201Stanje na dan 31.12. tekue godine ______________(red.br. 10+11-12) - Rezerve (rauni 321 i 322) 556 1.969.398
http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/# -
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
43/78
42
Statistiki aneks za 2010. godinu
Opis AOP Tekua godina Prethodna godinaI. OPTI PODACI O PRAVNOM LICU ODNOSNO PREDUZETNIKU
1. Broj meseci poslovanja ( oznaka od
1 do 12 ) 601 12 122. Oznaka za veliinu ( oznaka od 1 do 3 ) 602 2 23. Oznakaza vlasnitvo ( oznaka od 1 do 5 ) 603 5 55. Prosean broj zaposlenih na osnovustanja krajem svakog meseca ( ceo broj ) 605 176 174
Opis AOP
iznosi u 000 dinara
Bruto Ispravka vrednosti Neto (kol. 4-5)II. BRUTO PROMENE NEMATERIJALNIH ULAGANJA I NEKRETNINA, POSTROJENJA, OPREME I
BIOLOKIH SREDSTAVA1.1. Stanje na poetku godine 606 17.977 477 17.5001.2. Poveanja (nabavke) u tokugodine 607 6.587 0 6.587
1.3. Smanjenja u toku godine 608 2.509 0 2.5091.5. Stanje na kraju godine(606+607-608+609) 610 22.055 477 21.578
2.1. Stanje na poetku godine 611 1.489.979 61.283 1.428.6962.2. Poveanje (nabavke) u tokugodine 612 207.666 0 207.6662.3. Smanjenje u toku godine 613 35.701 0 35.701
2.5. Stanje na kraju godine( 611+612-613+614 ) 615 1.661.944 61.283 1.600.661
Opis AOPiznosi u 000 dinara
Tekua godina Prethodna godina
1. Zalihe materijala 616 27.599 25.296. Dati avansi 621 32.437 6.9797. SVEGA(616+617+618+619+620+621=013+014) 622 60.036 32.269
4. Dravni kapital 629 1.778.328 1.615.595SVEGA(623+625+627+629+630+631+632=102) 633 1.778.328 1.615.595
1. Potraivanja po osnovu prodaje(stanje na kraju godine 639
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
44/78
43
6. Obaveze za neto zarade i naknadezarada (potrani promet bez poetnogstanja) 644 118.118 102.0697. Obaveze za porez na zarade i naknadezarada na teret zaposlenog ( potrani
promet bez poetnog stanja ) 645 18.316 15.7568. Obaveze za doprinose na zarade inaknade zarada na teret zaposlenog(potrani promet bez poetnog stanja ) 646 29.668 25.6899. Obaveze za dividende, uee u dobitku ilina primanja poslodavaca (potrani prometbez poetnog stanja ) 647 25.201 010. Obaveze prema fizikim licima zanaknade po ugovorima ( potrani prometbez poetnog stanja ) 648 20.973 15.978
11. Obaveze za PDV (godinji iznos po
poreskim prijavama) 649 280.909 242.25512. Kontrolni zbir ( od 639 do 649 ) 650 6.743.821 5.868.846
1. Trokovi goriva i energije 651 11.36 9.655
2. Trokovi zarada i naknada zarada (bruto) 652 166.102 143.5143. Trokovi poreza i doprinosa na zarade inaknada zarada na teret poslodavca 653 29.668 25.6894. Trokovi naknada fizikim licima ( bruto )po osnovu ugovora 654 31.143 23.0985. Trokovi naknada lanovima upravnog inadzornog odbora ( bruto ) 655 4.455 5.1666. Ostali lini rashodi i naknade 656 22.469 31.13
7. Trokovi proizvodnih usluga 657 25.554 25.6658. Trokovi zakupnina 658 250 181
11. Trokovi amortizacije 661 35.701 33.47912. Trokovi premija osiguranja 662 2.309 2.186
13. Trokovi platnog prometa 663 1.702 1.48814. Trokovi lanarina 664 958 2.21415. Trokovi poreza 665 5.126 5.35618. Rashodi kamata i deo finansijskihrashoda 668 63 7121. Kontrolni zbir ( od 651 do 670 ) 671 336.86 308.892
6. Prihodi od kamata 677 30.219 13.312
9. Kontrolni zbir ( od 672 do 679 ) 680 30.219 13.312
http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/#http://finansijski%20izvestaji%202010..docx/# -
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
45/78
44
III DEO
Revizija finansijskih izvetaja
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
46/78
-
8/10/2019 MR - Finansijsko Izvetavanje u Javnim Preduzeima - Studija Sluaja Javnog Preduzea Gradsk
47/78
46
2. Profesionalna raunovodstvena regulativa
Osnovni cilj raunovodstva koji se definie kao istinito i fer prikazivanje finansijskog
poloaja i uspenosti odreenog poslovnog subjekta ne moe se odvijati bez pravila
za pripremanje, priznavanje i vrednovanje u finansijskim izvetajima. Standardi iz
oblasti raunovodstva podrazumevaju dogovorena pravila o pripremanju,
priznavanju, odmeravanju i prikazivanju stavki raunovodstvenih izvetaja
ekonomskog entiteta.44Raunovodstveni standardi se mogu podeliti na nacionalne i
meunarodne. Nacionalni standardi su standardi jedne zemlje i oni su pod uticajem
socijalnih, kulturnih, pravnih, ekonomskih i finansijskih sistema koji preovlauju u
konkretnoj nacionalnoj ekonomiji. Meutim sa internacionalizacijom trgovine i
proizvodnje, javili su se trendovi za ujednaavanjem standarda o finansijskom
raunovodstvu na globalnom nivou. Pribliavanje raunovodstvenih standarda danas
se praktino odvija kroz pribliavanje, odnosno usvajanje dve vrste standarda koji su
prihvatljivi u meunarodnim okvirima:
Meunarodni raunovodstveni standardi ( MRS 45 ) / Meunarodni
standardi finansijskog izvetavanja ( MSFI
46
) i Ameriki opteprihvaeni raunovodstveni standardi (US GAAP47).
MRS su doneti od strane Komiteta za MRS ( IASC-International Accounting
Standards Committee ) kojeg je 1973. godine osnovalo 16 profesionalnih
raunovodstvenih organizacija. Ovaj Komitet je kasnije pristupio Meunarodnoj
federaciji raunovoa ( IFAC-International Federation of Accountants ) koja je
osnovana 1977. godine.
Za trideset godina svog postojanja Komitet za MRS ( IASC ) je doneo 41 standard.
Osnovni cilj je bio da koordinira aktivnosti na usaglaavanju i smanjivanju razlika u
sistemima raunovodstvenog izvetavanja u meunarodnom okruenju. Pored to