Mpp Skripta

235
MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO 1.Pravila za uređivanje situcija s međ. obilježjem? a) kolizijska pravila = upućuju na primjenu mjerod. str. ili domaće pr. Kp su dio unutraš. prava svake drž., a utvrđuju ih propisi i međ. ug., pa tako postoje hrv., franc.,mađar. kp. Tijelo primjene (sud, arbitraža, upr.org.) rješava situacije s međ. obilježjem na osnovi kp svoje drž. Npr. 1)Općin. sud u Zg rješava o rastavi, razvodu braka str. državljana na osnovi primjene kp iz ZRS:čl.35: (Za razvod braka mjerod. je pr. drž. čiji su državljani oba brač.druga u vrijeme podnošenja tužbe. Ako su brač.drugovi državljani različ.drž. u vrijeme podnošenja tužbe, za razvod braka mjerod. su kumulativno pr. obiju drž. čiji su oni državljani. Ako se brak ne bi mogao razvesti po pr. obiju drž. čiji su oni državljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH ako je 1 od brač. drugova imao u vrijeme podnošenja tužbe prebivališ. u RH. Ako je 1 od brač.drugova državlj. RH koji nema prebivališ. u RH, a brak se ne bi mogao razvesti po pr. obiju drž. čiji su oni državljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH). 2)Nadležni austrijski org. u Beču, pred kojim dvoje hrv.državljana žele zaključiti brak,polazi od primjene austrijskih odgovarajućih kp Da bi se na osnovi kp primijenilo str. pravo, pored: 1. stranog obilježja 2.treba se raditi o situacijama koje uređuje pravo što se može primjenjivati eksteritorijalno;to je građ., trg., obitelj., dio pomorskog i radnog prava, grana prava koje su već po određenoj rimskopr.podjeli ulazile u privatno pravo. 2. Na primjeru odredaba ZRS-a objasnite primjenu pravila neposredne primjene nadlež.hrv.upr.tijela? b) pravila neposredne primjene = uvijek upućuju, iako se radi o privatnopr. situacijama s međ. obilježjem, neposredno na primjenu domaćeg prava.Uopće se ne polazi od primjene domaćih kp već se neposredno utvrđuje primjena domać.pr. Zakonodavac takve propise donosi radi promicanja svojih osnov.nač. ili zaštite određ. pr.subjekata. Npr.ZRS: čl.32 st.2: ( I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pr. drž. čiji je državljanin osoba koja želi sklopiti brak pred nadlež.org. RH, neće se dopustiti sklapanje braka ako, što se tiče te osobe, postoje po pr. RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuđivanje). PZ: čl.974 (Primjenjuje se na ug. o iskorišt.brodova ovaj zakonik: a) na odgovor. prijevoznika za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, predviđenu odredbama ovog Zakonika, čija se primjena ne www.pravokutnik.net 1 1

description

MPP - dobra i kvalitetna skripta

Transcript of Mpp Skripta

Page 1: Mpp Skripta

MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

1.Pravila za uređivanje situcija s međ. obilježjem?a) kolizijska pravila = upućuju na primjenu mjerod. str. ili domaće pr. Kp su dio unutraš. prava svake drž., a utvrđuju ih propisi i međ. ug., pa tako postoje hrv., franc.,mađar. kp. Tijelo primjene (sud, arbitraža, upr.org.) rješava situacije s međ. obilježjem na osnovi kp svoje drž. Npr.1)Općin. sud u Zg rješava o rastavi, razvodu braka str. državljana na osnovi primjene kp iz ZRS:čl.35: (Za razvod braka mjerod. je pr. drž. čiji su državljani oba brač.druga u vrijeme podnošenja tužbe. Ako su brač.drugovi državljani različ.drž. u vrijeme podnošenja tužbe, za razvod braka mjerod. su kumulativno pr. obiju drž. čiji su oni državljani. Ako se brak ne bi mogao razvesti po pr. obiju drž. čiji su oni državljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH ako je 1 od brač. drugova imao u vrijeme podnošenja tužbe prebivališ. u RH. Ako je 1 od brač.drugova državlj. RH koji nema prebivališ. u RH, a brak se ne bi mogao razvesti po pr. obiju drž. čiji su oni državljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH).2)Nadležni austrijski org. u Beču, pred kojim dvoje hrv.državljana žele zaključiti brak,polazi od primjene austrijskih odgovarajućih kpDa bi se na osnovi kp primijenilo str. pravo, pored:1. stranog obilježja2.treba se raditi o situacijama koje uređuje pravo što se može primjenjivati eksteritorijalno;to je građ., trg., obitelj., dio pomorskog i radnog prava, grana prava koje su već po određenoj rimskopr.podjeli ulazile u privatno pravo.

2. Na primjeru odredaba ZRS-a objasnite primjenu pravila neposredne primjene nadlež.hrv.upr.tijela?b) pravila neposredne primjene = uvijek upućuju, iako se radi o privatnopr. situacijama s međ. obilježjem, neposredno na primjenu domaćeg prava.Uopće se ne polazi od primjene domaćih kp već se neposredno utvrđuje primjena domać.pr. Zakonodavac takve propise donosi radi promicanja svojih osnov.nač. ili zaštite određ. pr.subjekata. Npr.ZRS: čl.32 st.2: ( I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pr. drž. čiji je državljanin osoba koja želi sklopiti brak pred nadlež.org. RH, neće se dopustiti sklapanje braka ako, što se tiče te osobe, postoje po pr. RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuđivanje).PZ: čl.974 (Primjenjuje se na ug. o iskorišt.brodova ovaj zakonik:a) na odgovor. prijevoznika za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, predviđenu odredbama ovog Zakonika, čija se primjena ne može isključiti sporazumom stranaka, ako se luka odn. pristanište ukrcaja ili odredišta nalazi u RHb)ako bi putnik primjenom 2 pr. bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema odredbama ovog ZakonikaU hrv.mpp-u nema opće odredbe o primjeni pravila neposred.primjene, za razliku od švicar. i talijan.pr.c) posebna materijalna pravila = njome se određuje unutraš. propisima pr. položaj stranaca , a ta metoda dolazi do primjene pri ujednačavanju mater. prava na osnovi međ. konvencija.Primjere takvim mater.pravila nalazimo u:1) Z. o strancima iz 2003. posebo u nj,. odredbama o boravištu i prebiv. te o radu kao i u 2) raznim međ. ug. kojima se između drž. ugovornica ujednačuje privatno pravo

3.Kako se uređuju situacije mgpp i mpp?Mpp = kao grana unutraš.prava analiziranim metodama uređuje privatnopr. situacije s međ.obilježjem; to je pr. međ. ne po pr. izvoru nego samo po sadržaju situacije koje uređuje. Proc. pr. svake drž. pa tako i nj. građ.parnič., izvanparnič., stečajno i ovršno pr. dijelovi su jav. pr., pa se u pravilu ne primjenjuje izvan drž. gdje je doneseno.Mgpp = budući da sadrži pravila o međ.nadležnosti sudova i 2-ih tijela, o post. i o priznanju i ovrsi str. sudskih odluka, usko je povezano s mpp, pa se izučava u mnogim drž. pa tako i u RH unutar tog predmeta.

www.pravokutnik.net1

1

Page 2: Mpp Skripta

Npr. hipotetska situacija koja ukazuje na bliskost i povezanost mgpp i mpp:potencijalni tužitelj treba riješiti dilemu je li nj. potraživanje iz trgovin. ug. s međ. obilježjem zastarjelo ili ne. Postoji li u tom slučaju nadlež. suda u drž. X ili u drž. Y, tj. jesu li međ. nadležni sudovi 1 ili 2 (ili neke 3) drž., to zavisi od proces. odredaba tih drž. kojima se određuje međ. sudska nadlež. Ako se ustanovi međ. nadlež. suda u drž. X, pa se tom sudu podnese tužba, tek tada se dolazi do faze primjene pravila mpp-a, i to drž. X, po kojom će se rješavati i pitanje zastare potraživanja.Zbog posebno uske veze mgpp i mpp, zakonodavci u svijetu često uređuju privatnopr. i procesnopr. situacije s međ. obilježjem jednim te istim zakonom .

4.Ime mpp ?Ime mpp prvi put spominje pod nazivom ( private internacional law ) Joseph Story u svom djelu Komentari o sukobu prava iz 1834 , a u Europu ga uvodi W. Schaeffer 1841 koji tako naziva svoje djelo. Zatim slijedi djelo J.Foelixa 1843. i Stubenraucha u nj. komentaru OGZ iz 1853. U drž. angloamerič.pr. kruga danas se upotrebljava navedeno ime, no preteže naziv sukobi zakona.

5.Ratio upućivanja na mjerodavno pravo u suvremenom pravu i sudskoj praksi ? Zašto se uopće primjenjuje metoda koliz. pravila koja upućuje na primjenu mjerodavnog

(domaćeg ili str.) prava? Moderni odgovor dao je Savigny sredinom 19.st. , navodeći da pr. poreci drž. imaju jednake vrijednosti pa stoga treba pod određ.pretp. prijateljski dopustiti primjenu str. prava i to metodom koja se sastoji u tome da se za svaki pr. odnos traži pr.poredak pod koji taj odnos po svojoj prir. potpada ili je podvrgnut tj. u kojem se nalazi nj. sjedište.

Moderno zakonod., sud. praksa i doktrina su usvojili navedenu kolizijsku metodu, kao najvažniju pri uređivanju situacija s međ. obilježjem; pri tome se polazi od potrebe da se na navedene situacije u pravilu primjenjuje pravo (domaće ili strano) koje s njima ima najužu, bitnu vezu. Time se u okviru mpp pridonosi povećanju i produbljivanju međ. pr. suradnje te se ostvaruje međ.ujednačenost rješenja.

Isključuje se beziznimna primjena pr. drž. foruma, legis fori, koja bi po poredbenopr. ustavnim rješ. bila protivna nač. jednakosti pred zakonom – zabrani rješavanja različ.pr. situacija na jednaki način.

Kolizijskopr. rješ. drž. se razlikuju u vremenu i prostoru što je posljedica razlika u određiv. sadržaja izraza najuže veze.

Postoje odstupanja od navedenog klasič. modela kolizijskopr. rješavanja.Sve češće se donose koliz.rješ. koja1)uzimaju u obzir potrebu zaštite određ.pr. subjekata npr. određ.vrsta ugovor.stranaka npr. potrošača, radnika2)koliz.rješ. se zasnivaju na nač. primjene povoljnijeg pr.3)kontroli utvrđenih poveznica izbjegavajućom klauzulom ili4)na posebnim pravilima neposredne primjene

6.Odnos mpp i mgpp?Mgpp = pod mgpp podrazumijevaju se pravila unutraš.pr. i međ.ug. kojima se u vezi s privatnopr. slučajevima s međ. obilježjem uređuju razna proc.pitanja i to kako proc. propisima tako i pravilima mpp-a. Najvažnija su u praksi pitanja o:1.sudbenosti, 2.međ.nadlež.,3.položaju stranca u post.,4.utvrđivanju str. prava, 5.priznanju i ovrsi str. sudskih i arbitražnih odluka.Međ.obilježje tih pravila izlazi iz predmeta koja ona uređuju kao npr. str. državlj proces.stranaka, prebivališ.stranke u inoz.Mpp i mgpp međusobno se dopunjuju. Mpp određ.drž. se u pravilu primjenjuje samo ako su npr. sudovi te drž. međ. nadležni. Mgpp uz pravila građ.parnič. proc. prava u širem smislu obuhvaća i međ. izvanparnič. pravo, međ. stečajno pravo i međ. arbitražno pravo.

www.pravokutnik.net2

2

Page 3: Mpp Skripta

2.POVIJEST

Rani srednji vijek7.Objasnite značenje pojma ,,professio iuris'' za određivanje mjerodavnog prava u ranom srednjem vijeku ?Zbog načela primjene osobnog prava, trebalo je npr. pri sastavljanju isprava već od početka 8. st. pa gotovo do kraja 14. st. uvijek navoditi kojem (plemenskom) pravu osoba pripada, tzv. professio iuris. Primjer iz 853. godine: Ja, Warti, koji živim po alemanskom pravu ... darujem.)

Kasnije razdoblje srednjeg vijeka –stvaranje statutarne teorijeITALIJA 11., 12. i 13 st.

8.Kako i kada se stvara moderno mpp i statutarna teorija? Moderno se mpp počinje razvijati u gradovima sj. Italije, koji postaju sjedišta proučavanja

rimskog prava. Većinu pravila mpp stvara prvo doktrina, a tek kasnije ta pravila nastaju na osnovi sudske prakse.Ti gradovi stvaraju vlastito pr., najprije običajno,a potom ga počevši od sredine 11.st. kodificiraju . Potkraj 12.st. gradovi donose svoje zakone, propise, to su gradski statuti.

Rast međugradskih gospodar.veza i međugradska migracija nameće razna praktična pr.pitanja. Od 12 st. praktična pitanja uređuju se gradskim statutima. Po njima se određuje npr. to da su za kazn. djela i delikte stranaca nadlež. domaći sudovi,ako su takva djela počinjena na području tog grada. Isto se određuje nadlež. domaćih sudova za sporove o stvarima koje leže na području grada o čijim je sudovima riječ.

Sukobi zakona tj. sukobi između tadašnjih statuta gradova doktrina rješava proučavanjem i glosiranjem određenih tekstova rimskog prava. Smatra se da na osnovi rimskog prava koje je superiornije lokalnom pravu, a ujedno je i zajedničko svim gradovima, može obvezivati sudove da primijene statute drugih gradova (tako se djelovanjem glosatora počinje primjenjivati str. pravo i u određenoj mjeri str. sudske odluke)

9.Čije se učenje smatra početkom modernog mpp-a? Navedi 3 teoretičara i vrijeme njihova djelovanja? / Navedite 4 glosatora koji su djelovali u Italiji u razdoblju od 1200 – 1250.?Znanost tog vremena ima sjedište u Bologni, te je usko vezana s praksom. Mnogo se glosira Justinijanov Codex 1,1,1. Početkom modernog mpp-a smatra se učenje glosatora :

1. Cardo de Tocco2. Accursius3. Hugolinus4. magistar Aldricus

Daljni razvoj mpp-a - na početku 13 st. utvrđuje se da se parnična spos. odnosi samo na podanike (subditi) , pa su i propisi gradova obvezatni samo za nj. građane.

10.Koje je pravo u kasnijem srednjem vijeku mjerodavno za ?Navedeno učenje glosatora smatra se poč. moder. mpp. Tako dolazi do toga da se primjenjuje na:a) ugovore –pravo mjesta zaključenja tj lex loci actusb) stvari –mjesto gdje se nalaze tj. lex rei sitaec) za vođenje postupka ( ad litem ordinandam) –lex fori tj pravo suda koji rješava predmet , no to pr. nije nužno mjerod. zad) donošenje odluke o biti spora (ad litem decidendam ) U tom smislu uči i Baldini, koji živi jednako kao i Azo, Accursius i Hugolinus u 1. polovici 13.st.

FRANCUSKA 13. st.

11.Objasnite glavne odlike franc. mpp-a. U odgovoru dajte osvrt na izvore i način razvitka?www.pravokutnik.net3

3

Page 4: Mpp Skripta

Na početku 13. st. nastala je u Parizu na Sorboni, glosa d' Avranches s kojom se povezuje poč. franc. učenja o mpp. U njoj se raspravlja o tome treba li suditi o pravima preživjelog bračnog druga po Coutume de Paris ili po Coutume de Chartes ( Coutume= zapisano običajno pravo).

12.Kada i gdje se proučava questio anglica? Navedite autore i njihove osnovne teze?Objasnite tzv. questio anglica. O kojem statutu je riječ?Od 2. polovice 13. st. mpp se intenzivno proučava u Toulouseu i Orleansu. U Orleansu je učio de Revigny (de Ravenis) – smatra se da je on prvi opširnije pisao o mpp. Nešto kasnije u Orleansu i Toulouseu djeluje de Belleperche (de Bellepetrica).Navedeni znanstvenici uče da:1.zakoni vrijede samo za podanike 2.razlikuje procesno od materijalnog prava 3.ug. podvrgavaju mjestu njihova zaključenja 4.proučavaju tzv. questio anglicaQuestio anglica - riječ je o prostornom polju primjene engl. pravila po kojem nasljeđuje samo prvorođeno dijete. Oni tvrde da se pravilo ne proteže na nekretnine koje leže u Francuskoj jer uvijek treba gledati na običajno pr. mjesta gdje se stvar nalazi. Riječ je o statutu odiosa.

KOMENTATORI (POSTGLOSATORI) 14.st.

13.Koje je uloga komentatora i koji je i zašto među njima najvažniji ? / Objasnite učenje Bartolusa de Saxoferata za određivanje mjerodavnog prava u ranom srednjem vijeku?Prve povezane rasprave o mpp pišu komentatori. Najvažniji među njima je bio Bartolus de Saxoferato, profesor u Bologni koji je komentirao čitav Corpus iuris .Bartolus postavlja sljedeća 2 pitanja:1. prostire li se statut (izvan područja) na nepodanike? 2. prostire li se djelovanje 1 statuta izvan područja zakonodavca ?Radi se o sljedećim pitanjima: vrijedi li statut za stranca u tuzemstvu i vrijede li statuti za pr.situacije u inozemstvu? Ta pitanja se postavljaju zato jer u načelu statut veže samo podanike .

14.Koje gledište zauzima Bartolus de Saxoferato u pogledu ugovornih odnosa ?Bartolus analizira razna pit. vezana uz ug., delikte, oporuke i stvari. Tvrdi da se za: 1. o b l i k i s a d r ž a j ugovora primjenjuje pravo mjesta zaključenja , s tim što se2.p o s l j e d i c e ugovornih obveza treba prosuđivati po pravu mjesta izvršenja, a podredno po legis fori (teorija karakteristične činidbe)

15.Kako Bartolus de Saxoferato rješava pitanje vrijedi li statut za pr. situacije u inozemstvu ? / Navedite autora pojmova i obrazložite razliku između statuta favorabile i statuta odiosum?Bartolus de Saxoferato razlikuje propise koji: 1. zabranjuju ( statuta prohibitiva) od onih koje2. dozvoljavaju (statuta permissiva)Kod zabrana se razlikuje da li se odnose na:*oblik pravnog posla , *stvari ili *osobe → kad je o osobama riječ valja utvrditi da li je :a)statut povoljan ( favorabile ) – npr. onaj po kojemu se propisuje da muž ne može ženi ostaviti legat, ni obratno, primjenjuje se na osobe ma gdje se one nalazeb)statut nepovoljan ( odiosum ) – imaju isključivo teritorijalnu primjenu

16.Tko razlaže questio anglica?Bartolus razlaže questio anglica pri čemu iznosi i mišljenja svojih prethodnika de Revignyja, Cunea i Pistoje.Ovisno o tumačenju teksta, po kojem se statut odnosi ili na stvari ili na osobu, on razlikuje sljedeća rješenja:

www.pravokutnik.net4

4

Page 5: Mpp Skripta

1. Ako se statut odnosi na stvari, pa glasi ostavina pripada najstarijem, → vrijedi statut legis rei sitae za domaće osobe i za strance;2. Ako se statut odnosi na osobu, pa glasi: najstariji nasljeđuje → tada se primjenjuje na ostavinu stranca u Engleskoj, ali ne i za ostavinu Engleza koja leži u Italiji.

17.Izložite osnove učenja Baldus de Ubaldia , o kakvom je pravnom teoretičaru riječ ?Nakon Bartolusa ističe se njegov učenik Baldus de Ubaldi, koji je djelovao u 14.st. i koji je napisao je 2 rasprave o mpp, obje o Codexu 1,1,1. On navodi da se svaki statut odnosi na osobe, stvari ili pr.radnje, dakle zastupa učenje o tropodjeli statuta što je već razrađivao i Bartolus.

Novi vijek FRANCUSKA 16. i 17. st

18.Charles Dumoulin (Karol Moline) , naziv djela , o čemu se izjašnjava? / Navedite glavne teze Charles Dumoulina? / Kako Carolus Molinaeus tumači i kvalificira lex loci contractus a kako bračnoimovinski režim? / Kojoj školi pripada i kada je naučavao?Rad komentatora u Francuskoj nastavlja Charles Dumoulin (Carolus Molineaus), 16.st. Za mpp najvažnije je nj. djelo Conslusiones de statutis consuetudinibus localibus. Glavne su mu teze da: 1.za oblik pr.posla proglašava mjerodav. pravo mjesta zaključenja ;to pr. mjerod. je i za ugovor.odnose s tim što se locus contractus katkada smatra mjestom zaključenja a katkada mjestom izvršenja ug. 2. 1523. god. se izjašnjava u 1 predmetu o bračnoimovinskom režimu o tome je li moguće izbjeći primjenu raznih coutumes područja gdje leži imovina za određivanje navedenog statuta. Drži da u konkretnom slučaju treba primijeniti samo coutume de Paris, jer je na području njegove primjene bilo prvo zajedničko prebivalište bračnih drugova.Kvalificira bračnoimovin.režim kao prešutni ug. što su ga brač. drugovi podvrgli baš pod pravo svog prvog prebivališta.

19.Bertrand d' Argentre – gdje i kada djeluje, kako se zove njegovo učenje ili teorija, koju podjelu u mpp preuzima, u koju podjelu ulaze prava iz uobičajenih ugovornih odnosa?

Bertrand d' Argentre (Bertrandus Argentraeus) 16.st., komentira Coutumes de Bretagne zastupajući p r a v n i p a r t i k u l a r i z a m. Djelo De stututis personalibus et realibus.

Utvrđuje da se zakoni i običaji odnose bilo na:1.osobe - statuta personalia – slijede osobu i primjenjuju se na nju i izvan njezina prebivališta2.stvari - statuta realia – imaju isključivo teritorijalnu primjenu i primjenjuju se na sve stvari bez obzira na porijeklo ili prebivalište osoba.

D’ Argentre takvim učenjem nastavlja s prethodnom znanstvenom tradicijom po kojoj se na osnovi sadržaja prava određuje njezino prostorno djelovanje.

Budući da se radi o:1. sadržaju statuta , no i o 2. nepisanom pravu,3. consuetudines te o 4. kodificiranom franc.pr. coutumestakvo se učenje naziva statutarnom teorijom koja je prevladala u doktrini mpp sve do oko 1800.god. U slučaju sumnje statuti su realni pa polje primjene personal.statuta treba restriktivno tumačiti.

3.utvrđuje i postojanje statuta mixta tj. pravila koja se tiču i osoba i stvari -primjenjuju se kao i stvarni statuti , na području na kojem leže stvari.

NIZOZEMSKA ŠKOLA 17.ST.20.Nizozemska škola?

www.pravokutnik.net5

5

Page 6: Mpp Skripta

D'Argentre je mnogo utjecao na nizozemsku doktrinu mpp 17.st. koja se razvijala na području današnje Nizozemske i sjeverne Belgije. Njegovo su učenje u znatnoj mjeri preuzeli no i dalje razvijali Nikolaus Burgundus i Christian Rodenburg.

Nove ideje iznosi Paul Voet , Ulrich Huber i Johannes Voet . Oni ispituju razloge primjene stranog prava. Smatraju, pod utjecajem učenja o suverenosti koje je razvio Bodin u djelu Six livres de la Republique 1576 ., da ne postoji pravna obveza primjene stranog prava, nego se ono primjenjuje zbog međunarodne učtivosti; prvi tako uči P. Voet u djelu De statutis et mobilium nature.

21.U. Huber? / Navedite 3 aksioma oca modernog mpp-a? BOUČEK!Smatra se ocem modernog mpp koji je mnogo utjecao na razvoj tog predmeta u drugim državama , posebno engleskog. U svom djelu Praelectiones iuris civilis od 1689. obrađuje i sukobe prava pa postavlja 3 sljedeća načela (axiomata):a) z a k o n i svake drž. vrijede unutar njezinih granica i obvezuju sve njene podanike, ali ne djeluju izvan njenih granica b) p o d a n i c i drž. su sve osobe koje se nalaze unutar njenih granica , bez obzira da li se tamo nalaze trajno ili privremeno c) v l a d a r i d r ž. dozvoljavaju iz učtivosti da pravo koje se primjenjuje u drž. gdje je doneseno, zadržava svugdje pr. djelovanje , ako ne šteti drž. vlasti ili pravu drugih vladara ili njihovih građana

22.O čemu govori teorija comitas gentium i tko je njen autor?Urlich Huber. Uvodi se novo načelo, učenje o comitas gentium kojim se ublažava navedeni teritorijalitet; strano pr. se primjenjuje iz međ. učtivosti, što je prešutno dogovorena između naroda.

NJEMAČKA ŠKOLA 16. i 17.st.23.Objasnite učenje njemačke škole i njen doprinos?U Njemačkoj se od 16. st. pa nadalje mnogo raspravlja o sukobu prava. U 16. st. najpoznatiji su bili sljedeći znanstvenici: Andreas Gaill ,Bendikt Carpzov ,Heinrich von Cocceji ,Nikolaus Hert . Oni teoretski produbljuju postojeće učenje, s tim da su više pod utjecajem francuske nego nizozemske škole.

24.Objasnite Hertovo učenje o mpp? / Odredite mjesto i vrijeme nj. učenja? / Kojoj školi je pripadao, kada je živio i koje djelo je posvetio mpp-u? / Tko u djelu De collisione legum osporava i kojim argumentima teoriju o comitas gentium? BOUČEK!U djelu De collisione legum Hert iznosi argumente protiv teorije o comitas gentium, tako tvrdi sljedeće:a) ako se zakon odnosi na o s o b u – treba uzeti u obzir propise drž. kojoj osoba pripada , a to je pr. drž. prebivališta osobeb) ako se zakon neposredno odnosi na s t v a r – vrijedi pravo mjesta ,bez obzira na to tko i kada poduzima pravni posaoc) ako je zakonom propisan o b l i k p r. p o s l a - treba uzeti u obzir mjesto poduzimanja pr. posla, a ne prebivalište ili mjesto gdje stvar leži

PRVE KODIFIKACIJE 2.pol.18.st.25.Prve kodifikacije , točan naziv i godine donošenja? / Kronološki navedite 3 kodifikacije mpp iz 18.st.? / Navedite točan naziv i godinu donošenja prvih građ.kodif. te izložite bitan sadržaj kolizijskih normi u istim povijesnopr.izvorima?Prve kodif. mpp počevši od 2.pol.18.st. preuzimaju učenje statutarne teorije.1. Codex Maximilianeus Bavaricus Civilis iz 1756. određuje se za:osobni statut : primjena prava prebivalištaa za stvarni i mikstni :pravo mjesta gdje stvar leži, bez obzira na to radi li se o pokretnini ili nekretnini, tjelesnoj ili netjelesnoj stvari.26.Navedite za koje statute i na koji način određuje mjerod.pr. Prusko opće zemaljsko pr. u svom uvodu?

www.pravokutnik.net6

6

Page 7: Mpp Skripta

2. Prusko opće zemaljsko pravo iz 1794za osobna prava i obveze te pokretnine : mjerod. je pravo prebivališta , podredno porijekla osobezemljišta : su podvrgnuta pod lex rei sitaeoblik pravnog posla : mjestu njegovog zaključenja

3. Građanski zakonik za zapadnu i istočnu Galiciju iz 1797.za osobni statut domaćih osoba : primjena samog zakonika , čak i za njihove poslove u inozemstvu , mjerodavna je lex patriaepravni poslovi stranaca, bilo da se zaključuju u tuzemstvu ili u inozemstvu : lex fori, ako se ne dokaže uzimanjem u obzir vrijeme i mjesto radnje neko 2 pravo.za stvarna pr. postoji dvojako rješ.: na pokretnine – osobni statut njihova vlasnika, a na nekretnine – lex rei sitae27.Navedite za koje statute i na koji način određuje mjerod.pr. čl.3 Franc.GZ iz 1804.Točan naziv i god.kodif? / Navedite točan naziv i god.donošenja 1.franc.kodif. koje su sadržavale odredbe mpp i koliz.pr. iz tih kodif.?4.Francuski Građanski zakonik ( Code civil) iz 1804 a) policijski zakoni i zakoni o sigurnosti (javno pravo) obvezuju sve one koji borave na drž. području b)na nekretnine (statuta realia), čak ako ih posjeduju i inozemci , primjenjuje se franc. pravo c)zakoni o osobnom stanju i poslovnoj sposobnosti (stauta personalia) primjenjuju se na Francuze čak i kad borave u inozemstvu Utvrđuje se primjena francuskog prava s time da se za osobna prava uvodi poveznica državljanstvo umjesto prebivališta.28.Navedite za koje statute i na koji način određuje mjerod.pr. Austrijski opći građ.zakonik iz 1811. – točan naziv i god.kodif.? / Za koje kategorije vezivanja i kako određuje mjerod.pr. Austrijski OGZ? Navedite nj.god.donošenja i od kada se primjenjivao na području RH? / Navedite točan naziv i god. donošenja 1.austrijske kodif. koje su sadržavale odredbe mpp i koliz.pravila iz te kodif.? / Kako Austrijski zakon o mpp-u određuje mjerod.pr. za ug.?5. Austrijski opći građanski zakonik iz 1811 određuje mjerod. pr. za osobni statut : primjena domovinskog pravastvarni statut , za stvarna pr. na nekretninama –legis rei sitae, na pokretninama –osobni statut njihova vlasnikaugovorni statut : razna rješenja zavisno od toga da li ug. zaključuju domaći ili strani državljani ili domaći sa str. državljanima i zaključuje li se ug. u tuzemstvu ili inozemstvu .Tako se upućuje na lex fori, lex loci contractus ili na lex autonomiae – ovo posljednje samo ako se u tuzemstvu zaključuje ug. između inozemaca ili u inozemstvu između stranca i domaćeg državljanina.AOGZ bio je uveden u hrvatske krajeve već sredinom 19.st, a primjenjivao se što se tiče navedenih odredaba mpp, sve dok u bivšoj Jugoslaviji nisu bila donesena drugačija međunarodnoprivatnopravna zakonska rješenja.29. Koja vrsta kp u prvim kodifik. prevladava?= Nepotpuna kp

ENGLESKA I SAD30.Objasnite Storyev doprinos mpp-u ? / Objasnite osnovne stavove američkog teoretičara Storya? Navedite Storyjeve najvažnije postavke?Story se poziva na Huberovo učenje o comitas, već kao sudac, a kasnije, postavši profesor prava na Harvardskom sveučilištu, naklonjeno analizira Huberove postavke.To osobito dolazi do izražaja u nj. djelu Komentari o mpp, stranom i domaćem od 1834 gdje iznosi tri Huberova aksioma i brani ih od kritičara . Navodi da:1) treba primjenjivati str. pravo jer je to od uzajamnog interesa i jer je to učinkovito te da za to postoje i moralne potrebe2) kvalificira takav pristup kao pravedan, jer dovodi do toga da se u drugim drž.,čije se pr. primjenjuje, zauzvrat jednako postupa

www.pravokutnik.net7

7

Page 8: Mpp Skripta

3) Story smatra da Huberova doktrina stoji na ispravnim načelima, iako zbog općenitosti ostavlja mnoga pitanja otvorenim.4) Ostale Storyeve važnije postavke su :zbog isključive suverenosti i zakonodavne nadležnosti drž. na svom području svaka drž. uređuje cjelokupno imovinsko pravo unutar svog područja i njezino pr. primjenjuje se na sve osobe koje se nalaze na tom području te na sve ugovore i ondje poduzete druge pr. čine (međutim propisi država ne primjenjuju se na imovinu osoba koje su izvan njezina područja).

31.Kritika učenja o comitas ? BOUČEK!Huberovo učenje o comitas , i uz svoje vlastite snage argumenata i navedene Storvjeve razrade njezine suštine, s vremenom gube privlačnost za američ. sudsku praksu i doktrinu. Tako se potkraj prošlog stoljeća počinje u doktrini kritizirati navedeno učenje, a kao razlog primjene str. prava navodi se zahtjev pravednosti. Smatra se da je polazište takva gledišta engl. sudska odluka u predmetu Warrender v. Warrender iz 1835. godine, u kojoj se navodi da se strano pravo primjenjuje ne ex comitate, već ex debito iustitiae. Istodobno se u američ. mpp javlja tzv. teorija stečenih prava .

32.Objasnite američko učenje o stečenim pravima ? Vrijeme i autori?1)Američ. učenje o stečenim pravima razvilo se pod utjecajem engl. doktrine, u kojoj se tim pitanjima prvi počeo baviti Holland. U svom djelu Elementi filozofije prava iz 1880. god. Holland se kritički osvrće na Harrisonovo pitanje o neplodnosti traženja opće teorije o mpp, pa brani - uz određena ograničenja - teoriju o comitas. Zalaže se za upotrebu izraza primjena stranog prava odn. eksteritorijalno priznanje, smatrajući da eksteritorijalno priznanje skreće pozornost na činj. da ono što se stvarno događa kad se traži ekstraterit. učinak jest to da prava stvorena i određ. po str. pravu dobiju priznanje od domaćih sudova.2)Navedeno gledište o stečenim pravima utjecalo je na Hollandove kolege, a posebno u Engleskoj na A. V. Diceya, koji je 1885. godine prikaz Piggottova djela o pravu i praksi sudova u VB o str. odlukama, iz 1884. godine, završio tvrdnjom da se pravila o mpp temelje na priznanju stvarno stečenih prava. Kad su prava stečena, suverena drž. njihova porijekla može ih ostvarivati. Utvrđuje da engl. sudovi priznaju učinak svakom subjekt. pravu koje je pravilno stečeno po pr. neke uljuđene zemlje, a ne daju učinak i ne priznaju subjekt. pr. koje nije bilo pravilno stečeno → to gledište proglašava osnovnim načelom br. 1 .3)U SAD je navedeno djelo prikazao J. H. Beale, profesor prava na Harvardskom sveučilištu. Beale pritom iznosi originalnost Diceyovog učenja o tome da engl. sudovi nikada ne primjenjuju str. pravo, nego daju samo učinak stečenim pravima po str. pravu.Tako u djelu Izbor sudskih predmeta o mpp iz 1902. god., iznosi da se predmet mpp odnosi na priznanje i ostvarenje stvorenih prava u inozemstvu. Za ug. odnose predlaže primjenu legis loci contractus, a za delikte, legis loci delicti commissi. Izuzima stečena prava u inozemstvu od nadlež. drž. suverena, da bi ih pozivanjem na nač. teritorijalnosti proglasio činj. Uči da treba odrediti granice drž. zakonod. nadležnosti. Priznanje str. prava ne znači i njegovu primjenu, pa str. pravo prema tome nema zakon. snagu, već je samo činj. u pr. odnosu .Bealeovo učenje o stečenim pravima došlo je do izražaja u sudskoj praksi i u Restatementu o mpp, što ga je godine 1934. (Restatement I.) prihvatio Američ. pr. institut, a Beale mu je bio gl. tvorac. Restatement I. → određuje da jurisdikcija znači ovlašt. drž. da stvara interese koji se na temelju načela common lawa priznaju valjanim u 2-im drž.

33.Stajališta engleske sudske prakse o mpp nakon napuštanja teorije stečenih prava (i trenutak započinjanja) ?Teorija stečenih prava nije se u SAD dugo zadržala. Nju su kritizirali i oborili:Cook, Lorenzen iYntema.Teorija je odbačena i u Engleskoj sa 6. izdanjem Diceyeva djela 1949. gdje se utvrđuje da engl. sudovi priznaju i općenito daju učinak svakom subjekt. pravu koje je stečeno po pravu neke

www.pravokutnik.net8

8

Page 9: Mpp Skripta

uljuđene zemlje, a koje se primjenjuje na osnovi engl. koliz. pravila tj. str. se pravo primjenjuje samo ako to izlazi iz engl. koliz. pravila koje upućuje na primjenu toga str. prava

Kraj statutarne teorije i novija učenjaNJEMAČKA 18. i 19. st.

34.Kraj statutarne teorije?/ Tko je najvažniji teoretičar mpp-a u 19.st.?Koje su nj. najznačajnije postavke?/ Kada je djelovao von Waechter i koje su osnovne teze u njegovom učenju? Tko i kada u Njemačkoj zagovara neostatutarnu teoriju. Koja 3 pravila navodi? / Izložite osnove učenja Waechtera? Navedite kritiku istog učenja. Preciziraj mjesto i vrijeme? BOUČEK!Novi znanstvenici uočavaju nedostatke statutar. učenja, kritiziraju ga te predlažu svoja rješ.U Njemačkoj to su bili:C. G. von Waechter i F. C. von Savigny . Waechter u svom radu o kolizijama privatnopr. zakona različ. drž., opisuje njemač. statutarnu teoriju pa je odbacuje. Polazi od toga da sudac odlučuje samo na temelju pr. svoje drž. U svezi s tim postavlja sljedeća 3 pravila:1) sudac u p r v o m r e d u treba primjenjivati izričita pravila mpp svoje zemlje2) p o m o ć n o, sudac treba donositi odluku prvenstveno u smislu i duhu zakona svoje zemlje koji uređuje konkretni odnos.Time Waechter predlaže primjenu metode statutarne teorije, jer želi iz mater.pr. deducirati mpp.3) ako sud n e m o ž e sa sigurnošću izvesti rješenje iz materijalnih pravila svoje zemlje treba u sumnji primijeniti materijalno pravo svoje vlastite zemlje tj lex fori

35.Kritika učenja C.G. Watchera? / Osnove Savignyeva učenja o primjeni stranog prava? / Navedite 3 autora koja se u svom učenju o mpp pozivaju na prijateljsko dopuštanje? BOUČEK!Drugačiji pristup rješavanju mpp problematike iznosi Savigny i to u svom djelu Današnji sustav rimskog prava iz 1849. Po Savignyju, primjena str. pr. može se označiti kao prijateljsko dopuštanje među suvremenim drž. Pri tome se poziva na Hubera, J. Voeta i Storyja. Koje će se pravo primijeniti domaće ili str.ovisi o traženju za svaki pr. odnos onog pr. područja kojem taj odnos prema svojoj urođenoj prir. pripada ili je podvrgnut, gdje taj odnos ima svoje sjedište. To sjedište je, ovisno o konkretnom odnosu: 1.prebivalište osobe, 2.mjesto gdje leži nekretnina, 3.mjesto ispunjenja pr. posla. Time su udareni temelji upućivanja na pr. s kojim situacije imaju najužu, bitnu vezu.Tim učenjem nisu postavljena apstraktna nač., nego se traži individualizirana obrada život. odnosa koji se trebaju podvrgnuti određenom pr. sustavu. Za svaki odnos prema nj. prir. i pr. osobitostima treba tražiti nj. težište, središte i to u pr. poretku koji mu najbolje odgovara.

36.U čemu je razlika Savignyeva učenje od statutarne teorije o mpp? / U čemu je ,,kopernikanska promjena'' u odnosu na statutarnu teoriju ? / 2 značenja statuta?Dok statutarna teorija polazi od pr. propisa te se pita na koje se pr.relev. činj. ti propisi primjenjuju, Savigny polazi od pr. odnosa te traži odgovor na pitanje pod koje propise su ti odnosi podvrgnuti.Logički je to isto, kao što je i Savigny naveo, no psihološki je vrlo različito. Ako se polazi od pr.odnosa, postoji slob. od prisile rješav. samo u okvirima tropodjele -statuta realia, personalia, mixta - statutarne teorije. Na temelju takve kopernikanske promjene, dolazi do promjene značenja riječi statut.Do tada taj izraz označuje pojedine zakone, koji su polazište kolizijskopr. razmatranja, a na osnovi Savignyjevog učenja taj izraz postaje sinonim za mjerodavno pr. Tako se govori npr. o ugovor. ili stvarnom statutu, a to znači mjerodavno pr. za ugovor. odnose odn. mjerodavno pr. za stvarna pr.

www.pravokutnik.net9

9

Page 10: Mpp Skripta

37.Koje konkretne promjene i u kojim državama je izazvalo Savignyevo učenje ?Savignyjev utjecaj u Njemačkoj i inozemstvu bio je vrlo značajan. U Njemačkoj, koja u nj. vrijeme još nije bila ujedinjena i u kojoj je postajalo mnoga različ. pr. područja, uspio je postići: 1)povezivanje za stvar. prava na pokretninama na lex rei sitae te 2)utvrđivanje mjerodavnosti jedinstvenog statuta za nasljeđivanje – pr. prebivalište ostavitelja

38.Navedite pune nazive djela i njihovo vrijeme nastanka u kojima su svoje temeljno učenje o mpp-u dali:a.Story – Komentar o mpp, stranom i domaćem iz 1834b.Huber - Prealectiones iuris civilis iz 1689c.Savigny – Današnji sustav rimskog prava iz 1849

39.Objasnite na primjeru članaka konv. Europ.zajed. o pr.mjerod. za ugovorne obveze (Rim,1980) primjenu Savignyevog učenja o upućiv. na pr.poredak koji s pr.odnosom ima najužu vezu? RK, Čl.4.:(1) Ako mjerodavno pravo za ugovor nije sporazumno određeno , ugovor je podvrgnut pod pravo države s kojom je najuže povezan. Ako se dio ugovora može odvojiti od ostatka ugovora i ako taj dio ugovora ima bližu vezu s nekom drugom državom, tada se na taj dio ugovora iznimno može, primijeniti pravo te druge države.(2) Uz rezervu (ako se karakter.radnja ne može odrediti te ako iz svih okol.izlazi da ug. ima bližu vezu s nekom 2 drž.) smatra se da ugovor ima najbližu vezu s:

1. državom u kojoj u vrijeme zaključenja ugovora stranka koja obavlja karakterističnu radnju ima redovno boravište ili,

2. ako se radi o trgovačkom društvu, udruženju ili pravnoj osobi, glavnu upravu . 3. Ako je pak ugovor zaključen u obavljanju profesionalne djelatnosti takve stranke, smatra se

da ugovor ima najbližu vezu s državom u kojoj se nalazi glavno poslovno mjesto ili 4. u kojoj se nalazi drugo poslovno mjesto, ako prema ugovoru navedenu radnju treba izvršiti

putem tog poslovnog mjesta a ne glavnog poslovnog mjesta .Dvije iznimke:(3) Ako je predmet ugovora stvarno pravo na nekretnini ili pravo korištenja nekretnine, smatra se da je ugovor u najbližoj vezi s državom u kojoj nekretnina leži.(4) Za ugovore o prijevozu robe se pretpostavlja da imaju najbližu vezu s državom u kojoj prijevoznik u vrijeme zaključenja ugovora ima glavno poslovno mjesto ako se u toj državi nalazi mjesto ukrcaja, iskrcaja ili glavno poslovno mjesto pošiljaoca. Ugovorima o prijevozu robe smatraju se zajedno putovanje kao i drugi ugovori čiji je glavni predmet prijevoz robe.

ITALIJA I TALIJANSKA ŠKOLA 19.ST.

40.Izložite bitne postavke Mancinijeva učenja o mpp i njegovo vremensko djelovanje?U doktrini mpp 19.st. značajno mjesto mu pripada.

1. 1851. god.drži u Torinu predavanje o na cionalnosti kao temelju međ. pr . Nj. je teza da međ. pravo trebaju stvarati narodi, a ne drž., te da se po tom pr. nameće primjena str. prava koje treba primjenjivati bez obzira na postojanje uzajam.

2. Svaka je drž. obvezna respektirati i primjenjivati domovinsko pravo stranaca, čime se utvrđuje ujedno i učenje o državljanstvu kao temelju međ. prava

41.U čemu se sastoji Mancinijev utjecaj ? / Koje konkretne promjene je izazvalo Mancinijevo učenje u europskom mpp?Mancini je svojim učenjem o koristi obvezatnih općih pravila o mpp u znatnoj mjeri utjecao na: 1) prvu kodifikaciju talijanskog mpp sadržanu u tal. GZ 1865, 2) učenje talijanske škole, 3) unifikaciju mpp putem međ. ugovora

www.pravokutnik.net10

10

Page 11: Mpp Skripta

42.Mancinijevo učenje o mpp-u ? / Objasnite osnove učenja predstavnika neostatutarne teorije u mpp-u?

1. Mancini navodi da je načelo nacionalnosti ograničeno na dva načina : 1)svaka drž. na temelju svoje suverenosti može na svom području zahtijevati pridržavanje onih pravila koja se tiču politič. ustrojstva drž. ili jav. morala i poretka. Ta pravila, koja obvezuju sve osobe na području određ. drž., Mancini naziva javnim poretkom (ordino publico). Osim tih pravila postoje 2)zakoni privatnopr. poretka (ordino privato) koji se tiču pojedinaca, a dijele se u parte volontaria.

2. Nač.državlj. vrijedi u strogom smislu samo za prisilna pravila, među koja Mancini navodi 2 grupe i to :1)propise prisilnog prava (parte necessaria) i 2)dispozit.pr. – pripadaju osobna pr., obiteljski i nasljednopr. propisi.. Što se tiče dispozit.pr., vrijedi nač. slobode tj. autonomije stranaka, jer te odnose stranke sporazumno mogu podvrgnuti pod određ. mjerod.pr.Opisana podjela pravila prema:

1. predmetu i 2. obilježavanje tih pravila uzimanjem u obzir njihovih osobnih ili 3. teritor. značajki

dovodi do toga da se Mancinijevo učenje naziva i neostatutarnim učenjem.

43.Objasnite učenje '' talijanske škole '' i njezin značaj za mpp ? / Navedite autore neostatutarnog učenja i objasnite njihove teze?Talijanska škola mpp, čiji su glavni predstavnici: Esperson i Fiore u ItalijiWeiss u Francuskoj i Laurent u Belgiji, uglavnom slijedi Mancinijevo učenje. Ta škola napušta poveznicu prebivališta, a umjesto nje uzima državljanstvo. Razlikuje: 1.)propise koji služe privat. interesima → vrijede za osobe koje su državljani dotične drž., bez obzira na to gdje se nalaze. Npr. za nasljeđiv. nekretnina i pokretnina vrijedi pr. drž. kojoj pripada ostavitelj.2.)propise od jav. interesa → primjenjuju se teritorijalno, tj. samo u drž. gdje su doneseni; tvrdi se da se pritom radi o određiv. jav. poretka na pozit. način.

FRANCUSKA44.Dvije teze Pilleta (polje primjene legis fori) ?Pod utjecajem tal. škole uči u Francuskoj Antoine Pillet. Postavlja 2 teze i to o:1) teza o permanentnosti – propisi vrijede permanentno tj slijede podanike bilo gdje se nalaze2) teza o općenitosti polja primjene propisa - primjenjuju se generalno na sve osobe koje se nalaze na drž. područjuNpr. kad se osoba nalazi u inozemstvu, dolazi do sukoba između pr. drž. tog područja, čije se pr. treba primijeniti na temelju nač. općenitosti, te pr. drž. čije državljanstvo ima ta osoba. pri čemu dolazi do primjene nač. permanentnosti. Taj se sukob rješava primjenom načela manje žrtve; treba dati prednost pr. drž. koja ima jači interes za ostvarenje društv. svrhe propisa. Propisi, pa i oni koji uređuju privatnopr. odnose, služe jav. dobru. Propisi uz to ili :1)štite pojedinca = propisi o zaštiti pojedinca mogu ostvarivati svoju svrhu ako se uvijek na nj. primjenjuju. Oni su permanentni i imaju eksteritorijalnu primjenu. Za nj. primjenu najviše je zainte-resirana drž. kojoj osoba pripada, pa zato - pri određiv. osobnog statuta osoba - poveznica državljanstvo ima prednost pred poveznicom prebivališta. 2)štite društvo protiv ekscesa pojedinaca = propisi o zaštiti društva, jer imaju općenito i teritorijalno značenje, oni ostvaruju svoju svrhu ako se na drž. području primjenjuje na sve osobe.

45.Kad je djelovao Batiffol i koje su osnovne teze u njegovom učenju ? / Objasniti doprinos mpp-u Francuza iz 2. pol. 20.st.?

www.pravokutnik.net11

11

Page 12: Mpp Skripta

U novijoj franc. doktrini značajno mjesto pripada H. Batiffolu -20.st. Nj. učenje temelji se na rezultatima analize unutraš. pr. i sudske prakse, pri čemu se služi komparativnopr. metodom, uvažavajući podjednako franc. interese i interese međ. trgovine.Batiffol tvrdi da je zadaća mpp koordiniranje nacion. mater. prava. Treba nastojati ostvariti svrhu mpp, pa stoga predlaže :1) rješ. trebaju tražiti pravednost i korisnost;2) rješ. trebaju voditi brigu o općim interesima zajed. u čije se ime izjašnjava zakonodavac ili sudac;3) treba imati na umu i posebne interese međ. zajednice, ma kako ona bila embrionalna.

HRVATSKA46.Hrv. znanstvenici koji su bili autori ZRS –a SFRJ i koji su naziv predlagali?

Biti će riječi o dvojici pokojnih znanstvenika B. Eisneru i N. Katičiću , obojica su bili prof. Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prof. Eisner se svojim djelom Mpp u 2 dijela uvrstio u svjetski vrh znanstvenika mpp-a. Prvi je svezak obavljen u Zg 1953., a drugi, neposredno nakon piščeve smrti, 1956. Eisnerov opus magnum i nj. metode i sadržaj uređivanja privatnopr. situacija s međ.obilježjem u znatnoj mjeri je utjecalo na izvore i doktrinu hrv.mpp.Hrv. doktrina jednako kao Eisner, blisko povezuje mpp s međ.proc.pr. Što se tiče uređiv. privatnopr. situacija s međ. obilježjem, današ. hrv. znanost, utvrđuje da se takve situacije uređuju ne samo koliz. pravilima, već i pravilima neposred. primjene i poseb.mater. pravilima

47.Objasnite doprinos Katičića u hrvatskom mpp-u?Prof. Katičić iznosi tvrdnje o tome da se privatnopr. situacije s međ.obilježjem ne rješavaju samo metodom koliz. pravila, već i posebnim mater. pravilima kao i supstancijalnim pravilima, Katičić je bio pokretač kodif. tadašnjeg yu mpp. Pod nj. vodstvom započela je grupa stručnjaka već u 60-im god. prošlog st. pripremati taj značajni poduhvat. Tako su već 1967. objavljene u okviru zg Instituta za međ. pravo i međ. odnose teze zakona o mpp.Nakon toga je Katičić, zajedno sa suradnicima godine 1970. i 1971. objavio Nacrt prijedloga zakona za kodifikaciju međ. obiteljskog prava. Te teze bile su gotovo u potpunosti prihvaćene i većim dijelom pretočene, nakon provedene opće znanstvene i zakonodavne rasprave, u zakon o mpp iz 1982. čija su rješenja 1991. gotovo u potpunosti postala hrvatski mpp.

MODERNE TENDENCIJE U EUROPSKOM I AMERIČKOM MPP48.U čemu je temeljna razlika u određivanju mjerodav. prava između kontinentalnog mpp-a i engleskog mpp-a? Objasnite razliku na pr. upućivanje na pr. mjerodavno za posl. spos.? / U čemu se očituju moder. tendencije u eu mpp? Navedite i objasnite suvremene tendencije u europ.mpp-u?

Današnji mpp europskih drž.: 1.zakonodavstvo, 2.sudska praksa i 3.doktrina još uvijek polazi od Savignyjevog učenja o upućivanju na pr. poredak koji s pr. odnosom ima najužu vezu, no odbacuje ravnodušnost prema vrijednostima koje se ostvaruju primjenom mater. prava. Te se tendencije očituju u sljedećem:1.zaštiti slabije stranke (npr. potrošača ili radnika), 2.proširenju polja primjene autonomije stranaka ne samo u okviru ugovor., već u određ. mjeri i deliktnog i nasljednog statuta 3.primjeni povoljnijeg prava i alternativ. poveznica, 4.čestom primjenom tzv. pravila neposredne primjene,

49.Pojam izbjegavajuća klauzula?5.kao i tzv. izbjegavajućih klauzula koja omogućuju neprimjenu mjerodav. prava, ako takvo pravo u konkretnom slučaju nije najbliže.

www.pravokutnik.net12

12

Page 13: Mpp Skripta

U engl. mpp → smatra se da ono nije egzaktna znanost, već nastaje na osnovi prakse. Pitanje o tome koje će se str. pravo primijeniti zavisi od različ. okolnosti za svaku vrstu pr. odnosa.Tako npr. za posl. sposob. ne postoji samo 1 vrsta upućivanja na mjerodavno pravo; upućivanje zavisi npr. od toga:1.da li se radi o trgovačkim ugovorima, 2.zaključenju braka ili 3.ugovoru o prijenosu vlasništva3. IZVORI HRV. MEĐ. PRIVATNOG I MEĐ.GRAĐ.PROCESNOG PRAVA

50.Opća ( dvovrsna) podjela izvora mpp?Izvori mpp-a su dvovrsni: Jedni potječu iz iz unutrašnjeg prava, a drugi potječu iz međ. ug.Unutrašnji mpp čine zakoni i običajno pravo.

Unutrašnje pravo51. Navedite sve unutarnje formalne izvore hrv. mpp-a i označite godinu njihova donošenja? / Uz naznaku donošenja navedi sve unut.form. i pozitivnopr. izvore hrv. mpp-a?Objasnite nastanak unutraš. izvora hrv. mpp-a i navedite sve te izvore?/ Navedite i komentirajte sadašnji puni naziv hrv. supsidijarnog izvora hrv.mpp-a kojim je izvršena gotovo potpuna kodif. te grane pr. Od kada je taj izvor na snazi u RH? Navedite imena bar 3-ice autora koji su radili na kodif. domaćeg mpp-a?1.Zakon o rješavanju sukoba zakona s propi sima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1991. (ZRS); to je bio bivši savezni ZRS iz 1982. koji je hrvatskim Zakonom o preuzimanju ZRS od 26. lipnja 1991. pretočen u hrv. zakonodavstvo.O donošenju ZRS iz 1982. kojim je kodificiran mpp bivše Yu te ulozi hrv.znanstvenika prof. Katičić, Matića i Sajka pri izradi te kodif. Interesantno je pit. zašto taj z. nosi navedeni nezgrapni i neprimjeren naziv umjesto da naziv upućuje na zakonski sadržaj.Razlog leži u tadašnjem socijalističkom yu ustavnom uređenju, ideologiji i terminologiji. Nije se priznala podjela pr. na privatno i javno, pa se po ustavnoj terminologiji mpp, samo radi izbegavanja riječi privatno, naziva sukob zakona s međ. obilježjem.2.Zakon o mjenici (ZM) iz 1946. → godine 1994. donesen je hrv. Zakon o mjenici 3.Zakon o čeku iz 1946. → godine 1994. donesen je hrv. Zakon o čeku 4.Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi iz 1977. → prestao je važiti stupanjem na snagu Pomorskog zakonika iz 1994. →Nova verzija PZ donesena je 2004. 5.Zakon o obveznim i osnovnim materijalnopravnim odnosima u zračnoj plovidbi (ZOMZP) iz 1977. → - Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnoj plovidbi donesen je 1998. 6.Zakon o Parničnom Postupku iz 1976. → Zakon o preuzimanju ZPP iz 1991. i 7.Zakon o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji iz 1989. → Zakon o preuzimanju tog zakona iz 1991. → i njegov pročišćeni tekst iz 1994. 8.Novi Stečajni zakon iz 1996. 9.Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. 10.Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja iz 2003. 11.Zakon o arbitraži iz 2001. 12.Zakon o zaštiti potrošača iz 2003. 13.Zakon o strancima iz 2003. 14.Zakon o hrvatskom državljanstvu iz 1991.

52.Odredite hijerarhijsku ljestvicu sljedećih izvora: unutraš.zakon, ZRS, dvostrani međ.ug., višestrani?1.dvostrani međ.ug.2.višestrani međ.ug.3.ZM,ZČ,PZ ( domaći lex specialis)4.ZRS

53.Odnos odredaba / uredaba u unutrašnjem pravu prema međunarodnim ugovorima? / Kako ZRS uređuje pr.položaj prema međ.ug.?

www.pravokutnik.net13

13

Page 14: Mpp Skripta

Odnos unutraš. pr. prema međ. ug., što se tiče hijerarhijske snage, uređuje :1.Ustav RH iz 1990., 2.Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u RH iz 1992. 3.ZRS. - O tome ZRS: čl.3 određuje:Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na statusne, porodične i imovinske odn.stvarnopr.odnose s međ.elementom, ako su oni regulirani 2-im zakonom RH ili međ. ug.

Međunarodni ugovori54.Objasnite odnos unutarnjih izvora hrvatskog mpp-a i pravila mpp-a sadržanih u dvostranim ili višestranim ugovorima? Vaše obrazloženje utemeljite na pozitivnopravnim odredbama hrvatskog pravnog sustava!Po Ustavu RH iz 1990. (22.prosinac Božićni Ustav) međ. ug., pa tako i oni što uređuju materiju mpp, po pr. su snazi iznad zakona.Članak 140. Ustava RH glasi:Međ. ug. koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, čine dio unutar. pr. poretka Republike, a po pr. su snazi iznad zakona. Nj. se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međ. pr. Navedeni odnos prema međ. ug. vrijedi samo pro futuro, tek nakon stupanja Ustava na snagu.

55.Kako se primjenjuju međ. ugovori koje je sklopila SFRJ prije nego je RH postala suverena ?/Pr. tumačenje za međ.ug. kao izvore mpp-a zaključeni prije donošenja Ustava.Točan datum / Navedi točan datum sukcesije RH i objasni vrijede li u RH međ.ug. kojih je bila stranka ex Yu? / Objasni sadržaj odluke Sabora kojom se određuje sudbina međ.ug. kojih je bila stranka SFRJ? Naziv i datum donošenja ustav.odluke?/ Jesu li ug. koje je sklopila drž.prednica (SFRJ) na snazi u drž.sljednici (RH) i na temelju čega)?Postavlja se pit. što je s međ. ug. koji su zaključeni između bivše SFRJ i mnogih str. drž. ili 2-ih subjekata međ. prava, prije nego što je RH postala suverena i samostalna drž., a to je bilo 8. listopada 1991. Vrijede li ti međ. ug. i danas u RH? BOUČEK!

Izričiti odgovor daje Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH od 25.lipnja 1991.Njome se određuje da će se međ. ug., koje je sklopila i kojima je pristupila SFRJ, primjenjivati u RH ako :1)nisu u suprotnosti s Ustavom i 2)pr. poretkom RH, 3)na temelju odredaba međ. pr. o sukcesiji drž. u pogledu ug.

Sve dok se materija sukcesije bivše Yu u pogledu međ. ug. ne riješi općenito ili za pojedine međ. ug., treba primjenjivati 1.međ. konvencije koje je zaključila bivša Yu, uz ograde utvrđene u Ustav. odluci ako str. drž. ugovornice takvo rješ. izričito ili prešutno prihvaćaju. 2. što se tiče određenih višestranih konven cija , Hrvatska se obraća njihovim depozitarima notificirajući im svoje stanovište o primjeni konvencije na temelju načela o sukcesiji drž. u odnosu na međ. ug., počevši od stjecanja nezavisnosti, od 8. listopada 1991.3. što se tiče dvostranih međ. ug . , RH ima s 2 drž. ugovornicom potvrđenu tzv. generalnu sukcesiju; to se odnosi npr. na Australiju, Belgiju, Češku a pregovorima s određ. 2-im drž. utvrđeno je koje takve konvencije vežu te drž. i Hrvatsku. Sve to se odnosi u znatnoj mjeri na: 1)međ. ug. zaključene poslije 1945., no 2)dijelom i na takve koji su bili doneseni u prethodnom razdoblju, a u bivšoj su Jugoslaviji vrijedili na osnovi međ. kontinuiteta te drž.

56.Navedite i objasnite dva važna datuma iz suvremene hrvatske povijesti kao vremenske razdjelnice za primjenu međunarodnih ugovora u hrvatskom mpp-u?1)22.prosinca 1990.-donošenje Ustava kojom su međ. ugovori stavljeni po ustavnoj snazi iznad zakona

www.pravokutnik.net14

14

Page 15: Mpp Skripta

2)25.lipnja 1991.Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH kojom se rješava pitanje međ. ugovora koje je sklopila SFRJ prije suverenosti RH

57.Koja 2 datuma su važna za hrv. Zakon o mpp-u?1)26.lipnja 1991. – Z. o preuzimanju ZRS-a iz 1982.2)8.listopad 1991. – datum sukcesije

58.Navedite i obrazložite 3 relevantna datuma za izvore hrv.mpp-a?1)22.prosinca 1990. – Ustav RH2)25.lipnja 1991. – Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH3)26.lipnja 1991. – Z. o preuzimanju ZRS-a iz 1982.

Višestrani međunarodni ugovori59.Naziv i god. donošenja svih HK o mpp koje su na snazi u RH?RH notifikacijama depozitarima višestranih međ. ug. izražava želju da od stjecanja nezavisnosti, 8. listopada 1991., postaje na osnovi sukcesije SFRJ stranka konvencija, pa je tako i s haaškim konvencijama, čiji je depozitar nizozemsko Ministarstvo vanjskih poslova. Na taj način RH je postala članica sljedećih haaških konvencija:1.Haaška konvencija o građanskom postupku iz 1954. 2.Haaška konvencija o sukobu zakona u pogledu oblika oporučnih raspolaganja iz 1961. 3.Haaška konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961. 4.Haaška konvencija o mjerodavnom pravu za prometne nezgode iz 1971. 5.Haaška konvencija o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvođača za svoje proizvode iz 1973. 6.Haaška konvencija o olakšanju međunarodnog pristupa sudovima iz 1980. 7.Haaška konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.

60.Višestrani međ. ugovori u vezi s arbitražnom materijom na snazi u RH / Koji višestrani ug. o međ. trg.arbitraži su na snazi u RH? Navedite točan naziv i godinu njihova donošenja te datum početka njihove primjene u RH? BOUČEK!1.Protokol o arbitražnim klauzulama od 1923 – Rh postala strankom 1991.2.Ženevska konvencija o izvršenju inozemnih arbitražnih odluka od 1927 – 1991.3. Newyorška konvencija o priznanju i izvršenju inozemnih arbitražnih odluka od 1958 – 1991.4.Europska konvencija o međ. trgovačkoj arbitraži od 1961 – 1991.5.Washingtonska konvenc. o rješavanju ulagačkih sporova između drž. i državljana drugih drž. iz 1965. – RH 1998.6.Stockholmska konvenc. o mirenju i arbitraži u okviru KESS iz 1992.

O polju primjene međ.ug.61.Objasnite polje djelovanja međ. ugovora kao izvora domaćeg prava ( i primjeri) ?/ Objasni i primjerima ilustriraj polje djelov. međ.višestranih ug.? / Navodeći 3 važeća izvora objasnite djelov.međ.ug. erga omnes?Njihovo polje primjene može se određivati na razne načine, no uvijek se isključivo zasniva na sporazumu država ugovornica → one suvereno odlučuju o sadržaju međ. ug., pa tako i navedenom polju djelovanja.

62.Objasnite što znači djelovanje međ.ug. erga omnes? Navedite 2 međ.ug. koja imaju takovo polje primjene?1) erga omnes tj bez obzira na državljanstvo ili drž. pripadnost osobe,djeluju neke novije HK: 1.HK o mjerodavnom pravu za oporučna raspolaganja iz 1961. → na snazi u RH2.HK o mjerodavnom pravu za prometne nesreće iz 1971. → na snazi u RH3.HK o mjerodavnom pravu za uzdržavanje iz 1973. → kojih RH još nije postala strankom4.HK o mjerodavnom pravu za prodaju tjelesnih pokretnih stvari iz 1955. → kojih RH još nije postala strankom.

www.pravokutnik.net15

15

Page 16: Mpp Skripta

Kolizijske norme takvih konvencija, djeluju u okviru svog polja primjene ratione materiae bez ikakva ograničenja, jednako kao autohtona kolizijska pravila unutrašnjeg prava čija se primjena ne uvjetuje postojanjem uzajamnosti.2)inter partes - na načelu uzajamnosti , primjenjuju se samo prema državi koja je također stranka te konvencije. Tako nastaje sljedeća pr. situacija:Dvostrani ug.o pr. pomoći koji sadrže koliz. norme ili pravila međ. proc. prava, primjenjuju se između drž. ugovornica, dakle inter partes, dok odnose prema trećim drž. uređuje unutrašnji mpp. Takvi međ. ug. i njihova pravila predstavljaju dakle lex specialis s ograničenim poljem primjene unutar kojeg je isključena primjena unutrašnjeg mpp odnosno međ. proces. pr.3) Kao primjer kombinacije djelovanja konvencije erga omnes i inter partes navodimo Newyoršku konvenc. o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka iz 1958.; ona se primjenjuje bez obzira na to je li str. arbitraž. odluka donesena u 2 drž. ugovornici, no ugovorna drž. može izjaviti da ograničava konvenc. primjenu samo na arbitraž. odluke donesene u 2 drž. ugovornici 4)međ. ug. koji ujednačuju materijalno privatno pravo između drž. ugovornica, najčešće ne utvrđuju mogućnost da potencijalne drž. ugovornice pristupe samo dijelu konvencije. Npr. UNIDROIT konv. o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima iz 1995.Ako postoji želja da se određ.pr. materija ujednači između što više drž., a potencijalne drž. ugovornice imaju o predloženom konvenc.polju primjene različ.gledišta, tada im se raznim rezervama koje mogu izjaviti u relevantnom trenutku omogućava da isključe konvenc.dijelove koje smatraju neprihvatljivim.Takvu metodu djelomičnog usvajanja konvencijskog polja primjene utvrđuje npr. Bečka konvencija o međ. prodaji robe iz 1980. koja svojim odredbama o rezervama omogućuje drž. ugovornicama da samo djelomično preuzmu njezina rješ .Na takve konvencije, kao i na sve druge međ. ug., ako im je Hrvatska stranka i ako su one na snazi, primjenjuje se čl. 140. Ustava i čl. 3. ZRS - u slučaju da su neka pitanja nejednako riješena konvencijama i unutarnjim pravom, treba primijeniti konvencijske odredbe.Ako se utvrdi da konvencijska rješ., zbog nepotpunosti i svog ograničenog polja primjene ratione materiae ili personae, ne mogu dati traženi rezultat odnosno ne uređuju pravna pitanja koja treba riješiti, pribjegava se podredno kolizijskopravnoj metodi radi iznalaženja i primjene mjerodavnog materijalnog prava.

4.INOZEMNO I UNIFICIRANO MPPAutonomno pravo

63.U kojim sve vrstama propisa možemo naći odredbe mpp-a (ilustrirajte poredbenopravnim rješenjima )?Danas su na snazi :1) posebni zakoni o mpp : Albanija, Austrija ; Belgija, Češka i Slovačka2) u nekim drž. odredbe mpp sadrže propisi građanskih zakonika, uvodnih zakona za građanski zakonik ili drugih zakona : Alžir, Argentina, Brazil, Burkina Faso 3) određ.pravila mpp sadrže u okviru svoje primjene druge zakone : finski zakon o registriranim partnerima iz 2002.4) u drž.common lawa, izvori mpp su zakoni, sudska praksa i u određ.mjeri mišljenja pravnika5) U Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, postoji više pravnih područja. Unutraš.mpp Velike Britanije - ono ne postoji; može se govoriti samo o npr. engleskom i škotskom mpp.6) U engleskom pravu, pa tako i u engleskom m pp , vezanost sudova na presedane, po kojoj su sudske odluke presedani za slučajeve o kojima se odlučuje u budućnosti. Razlozi na kojima se odluka zasniva, viših sudova vežu niže sudove. House of Lords, kao vrhovni britanski sud može odstupiti od svojih ranijih odluka, no Court of Appeal je vezan vlastitim odlukama. Navedena vezanost ne odnosi se na dio odluke u kojoj sud iznosi mišljenje koje nužno ne podupire odluku, kao npr. o pitanjima koja nisu predmet spora .

www.pravokutnik.net16

16

Page 17: Mpp Skripta

7)U SAD, što se tiče propisa privatnog prava, većim dijelom je njegovo donošenje u zakonodavnoj nadležnosti pojedinih država . U pravu SAD ne postoji jedan sistem međunarodnog privatnog prava, već svaka država ima svoje međunarodno privatno pravo, osim ako se ne radi o materiji koja je uređena federalnim pravom i međunarodnim ugovorima.

64.Prema vrstama izvora navesti hijerarhijsku ljestvicu svih izvora mpp-a koja je na snazi u Europskoj uniji?

1. NACIONALNO (AUTONOMNO) MPP DRŽAVE ČLANICE EU- to su nacion.zakoni o mpp-u drž. članica EU (njemački, austrijski, španjolski z. o mpp-u)

2. KOLIZIJSKA PRAVNA PRAVILA SADRŽANA U MEĐ.UGOVORIMA NA SNAZI U DRŽAVAMA EU1) Konvenc. o pr.položaju osoba bez državljanstva 1954.2) HK o mjerod.pr. za oblik oporuč.raspolag. 1961.3) HK o mjerod.pr. za promet.nesreće na cestama 1971.4) HK o mjerod.pr. za odgovor. proizvođača za svoje proizvode 1973.5) HK o građanskopr. aspektima međ.otmice djece 1980.6) Rimska konvenc. o mjerod. pr. za ugovorne obveze 1980.7) Briselska konvenc. o sud.nadlež. , priznanju i ovrsi sudskih odluka u građ. i trg.predmetima 1968. (vrijedi glede Kraljevine Danske)

3. PRAVO EZ1)Izvori mpp-a koji se primjenjuju neposredno:a) primarno pravo EZ1.Ug. o osnivanju EEZ (Rimski ug. 1957)2.Ug. o EU (Maastrihtski ug. 1992.)3.Ug. o izmjeni ug. o EU (Amsterdamski ug. 1997.)4.Ug. o izmjeni ug. o EU (Ug. iz Nice 2001.)b)sekundarno pravo EZ1.Uredba (Briselska Uredba)

2)Izvori mpp-a koji se primjenjuju posredno:1.Smjernice EZ

65.Objasnite pr. izrazima što je to Restatement? / Objasnite što je to Restatement II? BOUČEK!Američki pr. institut donio je, prvu i drugu seriju tzv. Restatementa o sukobu prava, privatnu američku kodifikaciju mpp-a. Glavni izvjestitelj i tvorac Restatementa I. o sukobu prava iz 1934., bio je Beale, a Restatementa II. o sukobu prava iz 1971. Reese;Restatement II. bio je revidiran 1989., a objavljena su i 3 Dodatka (1971., 1980. i 1988.), i Dopuna (1995.). Restatement II. ima znatni utjecaj na sudsku praksu te sudovi u mnogim američ. drž. primjenjuju njegovu metodu rješavanja .

Unifikacija u okviru Europske unije

66.Kojim konvencijama koje su stupile na snagu je unificirano / kodificirano mpp Europske zajednice , navedite i najvažnije pojedinosti o konvencijskom polju primjene tih izvora te jesu li i danas na snazi ?1) Europska konvencija o međusobnom priznanju trgovačkih društava i pravnih osoba iz 1968. – koja još nije na snazi2) Bruxelleska konvencija o sudskoj nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u građ. i trgovač. predmetima iz 1968. 3)Luganska konvencija 1988.

www.pravokutnik.net17

17

Page 18: Mpp Skripta

4) Rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz 1980. 5)Uredba vijeća 44/2001 o sudskoj nadlež., priznanju i ovrsi odluka u građ.i trg.predmetima

67.Objasnite važnost Ugovora iz Amsterdama za unifikaciju europskog mpp-a? Navedeni konvencijski sistem ujednačavanja prava je napušten. Radi stvaranja

zajedničkog pravnog prostora unutar Europske unije, Ugovorom o Europskoj zajednici u amsterdamskoj verziji od 2. listopada 1997. utvrđuje se, da i tu materiju uređuje Vijeće, dakle da se mpp i međunarodno procesno pravo utvrđuje europskim sekundarnim pravom.

Na osnovi čl. 65. Ugovora, Vijeće je nadležno za:1) donošenje mjera u području pravne suradnje u građanskim predmetima s prekograničnim odnosima i to 2)promicanje ujednačavanja kolizijskih pravila i pravila o nadležnosti država ugovornica.

Ug. o Amsterdamu stupio na snagu 1.svibnja 1999. 22. prosinca 2000. donesena je Uredba Vijeća br. 44/2001. o sudskoj nadležnosti,

priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima, koja je stupila na snagu 1. ožujka 2002. i zamijenila navedenu Bruxellesku konvenciju.

68.Navedite sve važeće uredbe vijeća koje uređuje Europ.građ.proc.pravo?1)Uredba br.1347/2000 od 29.5.2000. o nadlež. te priznanju i ovrsi odluka u brač. predmetima i u post. o roditelj. odgovor. za zajednič.djecu brač. drugova tzv. Bruxelles II2)Uredba br.1346/2000 od 29.5.2000. o stečaju3)Uredb a br.1348/2000 od 29.5.2000. o dostavlj, sudskih i izvansudskih pismena u građ. i trgovač. predmetima u drž. ugovornicama4)Uredba br. 1206/2001. od 28.05.2001. o suradnji između sudova drž. ugovornica u predmetu izvođenja dokaza

69.Koji izvori uređuju europ. mpp do amsterdamskog ug.?1)Rimski ug.o osnivanju Europ.zajednice iz 19572)Bruxelleska konvenc. o sud.nadlež., priznanju i ovrsi odluka u građ. i trg. predmetima iz 1968.3)Ug. iz Maastrichta 1992.

70.Izvori Europ. mpp-a do 1999.?1.Rimski ug. o osnivanju EZ 1957.2.Bruxelleska konvenc. o sud. nadlež., priznanju i ovrsi odluka u građ. i trg. predmetima 1968.3.Rimska konvenc. o mjerod. pr. za ugovorne odnose 1980.4.Ug. iz Maastrichta 1992.5.Ug. iz Amsterdama 2.10.1997. (Ug. o E. zajednici)

71.Navedite pune nazive i godine donošenja, te stupanja na snagu izvora koji su označavali konvenc. sustav ujednačavanja Europ. mpp-a?1.Rimski ug. o osnivanju EZ 1957.2.Ug. iz Maastrichta 1992.3.Ug. iz Amsterdama 1997.4.Ug. iz Nice 2001.

72. Navedite točan naziv Briselske konvencije i datum donošenja i stupanja na snagu? BOUČEK!Bruxelleska konvencija o sudskoj nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima donesena je 27. rujna 1968 . na osnovi čl. 220. Rimskog ug. o osnivanju Europske ekonomske zajednice. Njome se ujednačuju unutar polja primjene propisi država ugovornica. Stupi la je na snagu 1. veljače 1973 . između 6 prvotnih članica navedene zajednice, a kasnije su joj pristupile druge članice EZ.

www.pravokutnik.net18

18

Page 19: Mpp Skripta

73. Konvencijski ciljevi?U Preambuli se navode konvenc.ciljevi:1)pojačanje pravne zaštite osoba koje se nalaze unutar EU2)smatra se međ. ugovorom , a ne ni primarnim ni sekundarnim pravom Europ. unije3) konvenc. ne mogu pristupiti drž. koje nisu članice EZ, no one mogu zaključiti tzv.paralelnu konvenc. što je i učinjeno potpisivanjem Luganske konvenc. o istoj materiji 1988.

74. Zašto je tzv. convention double– dvostruka konvencija? BOUČEK!Bruxelleska konvenc. je convention double jer sadrži pored1)odredaba o nadležnosti sudova države ugovornice i2)pravila o priznanju međ. nadležnosti sudova ostalih država ugovornica

75.Konvencijsko polje primjene / 3 značajke Bruxelleske konvenc?Konvencija sadrži odredbe o: 1)sudskoj direktnoj međ. nadležnosti u imovin. građ. i trg. stvarima, čija primjena u načelu zavisi od prebivališ. tuženoga u drž. ugovornici2)njome se olakšava i ubrzava priznanje i izvršenje sudskih odluka donesenih u drž. ugovornicama, bez obzira na to jesu li te odluke donesene na osnovi same konvenc. ili uz primjenu nacion.pr.; pritom se ne ispituje međ.nadlež. suda odluke3)uvodi se umjesto kontradiktornog post. eksekvature brzi i jednostavni post. Izvršenja

76.Nadležnost i postupak tumačenja konvencije / objasnite 2 vrste post. pri odlučiv. tijela u Bruxelleskoj konvenc. / Koje je tijelo nadležno za tumačenje konvencije?Protokolom o tumačenju iz 1971. (Luksemburški protokol) koji je stupio na snagu 1975. za tumačenje Konvenc. nadležan je Sud Europskih zajednica. Predviđene su dvije vrste postupka:1)prethodno odlučivanje = određ. nacion. sudovi mogu tražiti takvo prethodno odlučivanje, ako smatraju da im je to potrebno radi donošenja odluke. Sud je nadležan prethodno odlučivati:1.o tumačenju ug.2.o valjanosti i tumačenju djelat. tijela Zajednice i Europ.sistema središnjih banaka3.o tumačenju statuta tijela koja osniva Vijeće, ako je to predviđeno tim statutima2)institut tužbe u javnom interesu = postoji u romanskom pr. krugu; predviđa se da drž. odvjetnici ili 2-ga tijela koja imenuje drž. ugovornica mogu zahtijevati stanovište Suda, ako su pravomoć. odluke sudova nj. drž. protivne tumačenju koje je dao taj Sud ili neki viši sud određ. drž. ugovornice. Tumačenja Suda obvezuju sudove drž. ugovornica.Uredba br. 44/2001, koja je stupila na snagu 1. ožujka 2002., u potpunosti je zamijenila Bruxellesku konvenciju, no ne što se tiče Danske.

77. Temeljem kojeg izvora, tko je ovlašten i kako tumačiti Brisselsku uredbu I?Za tumačenje te Uredbe, je nadležan Sud i to na osnovi samog Ug. o Europ. zajednici, Amsterdamska verzija iz 1997., odredbe o preth. odlučiv. ostale su nepromijenjene

78. Navedite pravni odnos Briselske i Luganske konvencije / navedite naziv srodne konvencije i zemlje članice te konvencije?Luganska konvenc.koja uređuje istu materiju potpisana je u Luganu 16. rujna 1988. od strane članica Europskih zajednica i drž. Europske udruge slobodne trgovine (EFTA), radi daljnjeg ujednačavanja prava drž. te dvije drž. grupacije; primjenjuje se između drž. Europske zajednice i EFTA drž., kao i između EFTA drž. Važnost te konv. se znatno smanjila nakon što su Austrija, Finska i Švedska pristupile Bruxelleskoj konv., odnosno primjenom Uredbe br. 44/2001. na te države. Lugan.konvenc. mogu pristupiti i 3-će zemlje pa tako i RH.

79. Kako pojam prebivališta određuje Luganska konvencija?www.pravokutnik.net19

19

Page 20: Mpp Skripta

Prebiv.fizič.o.:1)za odlučiv. o tome da li stranka ima prebiv. na području drž.članice pred čijim sudovima je pokrenut post. sud primjenjuje svoje unutraš.pr.2)ako stranka nema prebiv. u drž.članici pred čijim sudovima je pokrenut post., tada sud , ako odlučuje o tome da li stranka ima prebiv. u 2-oj drž.članici, primjenjuje pr. te drž.Prebiv.pr.o.:3)takvo se prebiv. određuje po kp suda pred kojim se vodi post.

80. Kako je uređeno tumačenje Luganske konvencije?Ovlasti Suda Europskih zajednica o tumačenju, što ih sadrži Protokol o tumačenju Bruxelleske konvencije, ne odnosi se na tumačenje Luganske konvencije, jer taj Sud nema nadležnosti u predmetima koji se ne tiču prava i država Europske unije. Zato je donesen Protokol br. 2 koji obvezuje sudove država ugovornica da pri tumačenju konvencije uzimaju u obzir načela koje se utvrđuju mjerodavnim odlukama donesenim u drugim državama ugovornicama; radi se o odlukama sudova posljednje instance i drugim važnim odlukama.

81. Prednosti BU u odnosu na BK? BOUČEK!1)pojednostavljen je post. donošenja propisa. Umjesto često kompliciranog donošenja međ.ug., post. unutar Europ. zajed. je jednostavniji2)tumačenje Uredbe koje čini Europ.sud izlazi već iz ug. , pa nije više potreban posebni međ.ug. kako je to za tumač. Bruxelleske konvenc. bio Luksemburški protokol iz 1971.3)zaključenje međ.ug. s 3-im subjektima međ.pr. preneseno je na Zajednicu

82.Značajke Bruxelleske konvencije – garancija uspjeha Uredbe?Osnovne značajke Bruxelleske konvencije:1)konvenc. je stvoren u okviru njenog polja primjene, europ.sustav sudske nadlež. Odredbama o tzv. neposred.nadlež. utvrđene su pretp. za priznanje i ovrhu inozem.sudskih odluka2)zbog neposredne sud.nadlež. otklonjeno je utvrđiv.međ. sud.nadlež. Iznimke se odnose na međ.nadlež. u sporovima u osigur., potrošačkim sporovima, na konvenc. odredbe o isključivoj nadlež. i na odgovarajuća rješ. što ih sadrže međ.ug. s 3-im drž.Postojanje / nepostojanje međ.nadlež. prethodno ispituje sud kojem je podnesena tužba i to po služb.duž. Sud drž.ugovor. proglašava se po služb.duž. nenadležnim, ako je pred njim pokrenut post. radi spora za koji postoji isključiva nadlež. 2 drž. ugovornice.Ako tuženik ima prebiv. u 1 drž.ugovor. pa je tužen pred sudom 2 drž.ugovornice te se ne upusti u post. ni ne iznese prigovor nenadlež. , taj se sud po služ.duž. proglašava nenadlež., ako se nj. nadlež. ne temelji na konvenc.odredbama; ako taj sud ne utvrdi svoju nenadlež. pa donese odluku o meritumu spora, odluka je valjana, iako je došlo do povrede navedenog, i u drugim drž.ugovor. će se priznati i ovršiti s tim što u nač. ne dolazi do preispitivanja međ.nadlež.3)konvenc. je kategorički isključila državlj. kao poveznicu za utvrđiv. međ.nadlež.4)utvrđivanjem Protokola iz 1971 dovodi do ujednačenosti primjene tog međ.ug. u svim drž.ugovornicama

83.Koji je naziv i kada je donesena konvenc. koja uređuje istu materiju kao i Bruxelleska konv. te kada je stupila na snagu? BOUČEK!Uredba Vijeća br. 44/2001. od 22.prosinca 2000. o sudskoj nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima.Stupila je na snagu 1.ožujka 2002. u svim tadašnjim drž. EU osim u Danskoj. U novih 10 drž.članica koje su to postale 1.svibnja 2004. Uredba se primjenjuje od tog dana.

84. Polje primjene i predmeti koji su isključeni iz polja primjene ratione materiae? / Navedite na što se uredba ne primjenjuje?/ Navedite pretp. od koje se polazi što se tiče konvenc.polja primjene ratione personae?1. Uredba se primjenjuje u građ. i trgovačkim predmetima, bez obzira na prirodu i vrstu suda.

www.pravokutnik.net20

20

Page 21: Mpp Skripta

2.Ona se ne odnosi posebno na1. porezne, 2. carinske i 3. upravne predmete.4. Uredba se ne primjenjuje na osobna stanja i pravnu sposobnost fizičkih osoba, vlasnička

prava iz bračnih odnosa, oporuke i nasljeđivanje;5. stečajeve, prinudne nagodbe i slične postupke;6. socijalno osiguranje;7. arbitražu.

3. U ovoj Uredbi izraz država članica znači država članica, osim što se tiče Danske.

85. Primjenjuje li se Uredba na arbitražu?Ne primjenjuje se jer je arb. isključena iz primjene, a i utvrđena je drugim međ.ug. (NYK, EK)

86. Opća odredba o nadležnosti? / Koje je temeljno pravilo o određiv. nadlež. po Uredbi? / Navedite konvencijsko rješ. o pravu mjerodavnom za prebivalište?/ Objasnite pr.važnost odredaba o izravnoj (direktnoj) nadlež. u BU I? 1.Osobe s prebivalištem u jednoj od država članica, utužuju se bez obzira na njihovo državljan-stvo, pred sudovima te države.2. Na osobe koje nisu državljani države u kojoj imaju prebivalište, primjenjuju se propisi o nadležnosti što važe za tuzemce.

87. Može li hrvatski državljanin biti stranka u postupku u kojem se primjenjuje BU I?Može, ako ima prebiv. u nekoj od drž.članica EU

88. Po kojem se pr. određuje nadlež. sudova ako tuženik nema prebiv. u 1 od drž. u kojoj je Uredba na snazi?Ako tuženik nema prebivalište u jednoj državi članici, nadležnost sudova svake države članice, utvrđuju se po pravu te države članice.Protiv takvog tuženika, može se svaka osoba s prebivalištem u bilo kojoj državi članici, bez obzira na njezino državljanstvo, pozvati na propise o nadležnosti države svog prebivališta jednako kao državljani te države.

89. Navedite slučajeve alternativne nadležnosti predviđene u čl.5 konvencije? / Dva primjera kad osoba s prebivalištem u jednoj državi ugovornici može biti tužena u drugoj državi ugovornici? / Po čemu su odredbe o izberivoj nadlež. u BK iz 1968. specifične? / Posebne nadlež. po BU? / Na koji je način u BU izraženo nač. in favorem laboritoris? / Uredba vijeća – posebne nadlež. ako je predmet post.ug.?Osoba s prebivalištem u državi članici može biti tužena u drugoj državi članici:1. ako je predmet postupka ugovor ili zahtjevi iz ugovora, pred sudom mjesta gdje je obveza izvršena ili treba biti izvršena. Mjesto je izvršenja obveze:- u slučaju prodaje robe, mjesto u državi članici, u kojem je po ugovoru roba isporučena ili treba biti isporučena,- u slučaju pružanja usluga, mjesto u državi članici, u kojem je po ugovoru usluga izvršena ili treba biti izvršena.2. ako se radi o predmetu uzdržavanja, pred sudom mjesta gdje ovlaštenik uzdržavanja ima prebivalište ili redovno boravište, ili u slučaju uzdržavanja o kojem se odlučuje u vezi postupka o osobnom stanju, pred sudom koji je po svom pravu nadležan za takav postupak, osim ako se ta nadležnost zasniva samo na državljanstvu jedne od stranaka;

90.Navedite posebnu odredbu o nadležnosti za građanskopravne delikte iz Uredbe 44/2001?3. ako se radi o predmetima izvanugovorne odgovornosti ili sličnim predmetima, ili ako su zahtjevi iz takvih radnji predmet postupka , pred sudom mjesta gdje je štetna radnja učinjena ili može biti učinjena

www.pravokutnik.net21

21

Page 22: Mpp Skripta

91.O kakvoj nadležnosti je u hrv.pravu riječ u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu?Posebna, izberiva = postoji mogućnost izbora 1 od nadležnih sudova4. ako se radi o tužbi radi naknade štete ili za uspostavljanje prvotnog stanja koja se temelji na djelovanjima koja podliježu kaznenom postupku, pred kaznenim sudom pred kojim je takav postupak pokrenut, ukoliko je taj sud po svom pravu nadležan za gradanskopravne predmete 5. ako se radi o sporovima nastalim iz djelovanja podružnice, agenture ili drugih poslovnih mjesta pred sudom mjesta gdje se one nalaze;6. ako je ta osoba u svojstvu osnivača, trustee ili korisnika trusta koji je osnovan po zakonu ili na osnovi pravnog posla u pismenom obliku ili usmeno uz pismeno uvjerenje, pred sudom države članice gdje trust ima sjedište;7. ako se radi o sporu o plaćanju spašavanja tereta i pružanja pomoći, koje se traži za takve poslove pred sudom u čijoj nadležnosti je teret ili odgovarajuće potraživanje vezano uz teret:(a) bilo zaplijenjeno radi osiguranja plaćanja, ili(b) moglo biti zaplijenjeno ali je za to dato jamstvo ili 2 osiguranje ta se odredba primjenjuje samo ako se tvrdi da tuženi ima pravo na teretu ili ima potraživanja na teretu ili da je imao takva prava u času spašavanja ili pružanja pomoći

92. Navedite sporove za koje konvenc. predviđa isključivu nadležnost? / Navedite barem 3 vrste sporova za koje Briselska konvenc. predviđa isključivu nadlež.? Bez obzira na prebivalište, isključivo su nadležni:1. za tužbe kojima su predmet stvarna prava na nekretninama, kao i najam i zakup nekretnina sudovi države članice gdje leže nekretnine. Za tužbe kojima je predmet najam ili zakup nekretnina što je zaključen za privremeno korištenje najviše za neprekinutih šest mjeseci, sudovi države članice u kojoj tuženik prebiva također su nadležni, ako je najmoprimac/zakupnik fizička osoba te najmodavac/zakupodavac i najmoprimac/zakupoprimac prebivaju u istoj državi članici;2. za tužbe kojima je predmet valjanost, ništavost ili prestanak trgovačkog društva ili druge pravne osobe ili udruženja fizičkih ili pravnih osoba, ili valjanosti odluka njihovih tijela, sudovi države članice na čijem području trgovačko društvo, pravna osoba ili udruženje ima sjedište. Radi utvrđenja tog sjedišta, sud primjenjuje svoja pravila međunarodnog privatnog prava;3. za tužbe kojima je predmet valjanost upisa u javne registre, sudovi države članice na čijem području se vode ti registri;4. za tužbe kojima je predmet valjanost patenata, žigova, uzoraka i modela ili sličnih prava koja treba položiti ili registrirati, sudovi države članice na čijem je području zatraženo ili izvršeno polaganje ili registriranje ili se smatra da je izvršeno na osnovi instrumenta Zajednice ili međunarodnog ugovora;5. za tužbe vezane uz prisilno izvršenje odluka, sudovi države članice na čijem se području ovrha treba provesti ili gdje je ovrha provedena.

93. Navedite rješenje uredbe o obliku u kojem može biti zaključen sporazum o nadležnosti? Načini na koje treba biti zaključen sporazum o nadležnosti? Prorogacija stranog suda?1. Ako su se stranke, od kojih barem jedna ima prebivalište na području jedne države članice, sporazumjele da će sud ili sudovi jedne države članice biti nadležni za rješavanje već nastalog spora ili budućeg spora koji će nastati iz određenog pravnog odnosa, tada je taj sud ili ti sudovi nadležni. Ta nadležnost je isključiva, osim ako se stranke nisu drugačije sporazumjele. Takav sporazum o sudskoj nadležnosti treba biti zaključen:(a) pismeno ili usmeno s pismenim dokazom, ili(b) u obliku koji odgovara praksi što su je stranke međusobno uspostavile, ili(c) u međunarodnoj trgovini, u obliku što odgovara trgovačkom običaju (uzanci) kojeg su stranke poznavale ili trebali poznavati, i kojeg ugovorne stranke takvih vrsta ugovora općenito poznaju i redovito primjenjuju.

www.pravokutnik.net22

22

Page 23: Mpp Skripta

2. Svako priopćenje elektronskim putem koje omogućuje trajno bilježenje sporazuma izjednačuje se s pismenim.3. Ako su takav sporazum zaključile stranke od kojih nijedna nema prebivalište na području jedne države članice, sudovi drugih država članica nisu nadležni za rješavanje njihovih sporova, osim ako se sporazumno određeni sud ili sudovi proglase nenadležnim 4. Sud ili sudovi države ugovornice kojima je pismenim dokumentom o osnivanju trusta određena nadležnost, isključivo su nadležni za tužbe protiv osnivača, trustee ili korisnika , ako se radi o odnosima između tih osoba ili o njihovim pravima i obvezama u okviru trusta .5. Sporazum o sudskoj nadležnosti i odgovarajuće odredbe u pismenom dokumentu o osnivanju trusta nemaju pravni učinak, ako su protivne odredbama ili ako se njima isključuje nadležnost sudova koji su isključivo nadležni.

94. Ispitivanje nadležnosti i njene dopuštenosti? Sud države članice proglašava se po službenoj dužnosti nenadležnim, ako je pred njim pokrenut postupak radi spora za koji su isključivo nadležni sudovi druge države članice.1. Ako je tuženi koji ima prebivalište u jednoj državi članici tužen pred sudom druge države članice pa se ne upusti u postupak ,sud se treba po službenoj dužnosti proglasiti nenadležnim, osim ako se njegova nadležnost temelji na odredbama ove Uredbe.2. Sud prekida postupak tako dugo dok ne utvrdi da je tuženome bilo moguće podnesak kojim se pokreće postupak odnosno ekvivalentni podnesak tako pravovremeno primiti da je mogao pripremiti obranu , ili da su u tu svrhu poduzete sve potrebne mjere.3. Članak 19. Uredbe Vijeća br. 1348/2000. od 29. svibnja 2000. o dostavi u državama članicama sudskih i izvansudskih podnesaka u građanskim i trgovačkim stvarima primjenjuje se umjesto navedenog stavka ako podnesak kojim se pokreće postupak ili ekvivalentni podnesak treba poslati na osnovi ove Uredbe iz jedne države članice u drugu državu članicu.4. Ako se ne primjenjuju odredbe Uredbe br. 1348/2000.. primjenjuje se članak 15. Haaške konvencije iz 1965. o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih podnesaka u građanskim i trgovačkim predmetima, ako podnesak kojim se pokreće postupak ili ekvivalentni podnesak treba biti poslan na osnovi te Konvencije.

95. Litispendencija? 1. Ako su pred sudovima raznih država članica podnesene tužbe o istom zahtjevu između istih stranaka, sud kojem je kasnije podnesena tužba prekida postupak po službenoj dužnosti sve do trenutka dok se ne utvrdi nadležnost suda pred kojim je prethodno podnesena tužba2. Čim se utvrdi nadležnost suda kojem je prethodno podnesena tužba, sud kojem je kasnije podnesena tužba proglašava se nenadležnim u korist navedenog suda.

96. Litispendencija; usporedite odredbe ZRS-a i BU?BU = 1. Ako su pred sudovima raznih država članica podnesene tužbe o istom zahtjevu između istih stranaka, sud kojem je kasnije podnesena tužba prekida postupak po službenoj dužnosti sve do trenutka dok se ne utvrdi nadležnost suda pred kojim je prethodno podnesena tužba2. Čim se utvrdi nadležnost suda kojem je prethodno podnesena tužba, sud kojem je kasnije podnesena tužba proglašava se nenadležnim u korist navedenog suda.ZRS = Sud RH prekinut će post. na zahtjev stranke ako je u toku spor pred str.sudom u istoj pr.stvari i između istih stranaka i to:1)ako je prvo pred str.sudom pokrenut post. u vezi s tim sporom2)ako je riječ o sporu za čije suđenje ne postoji isključiva nadlež. suda Rh3)ako postoji uzajamnostZPP = Dok parnica teče ne može se u pogledu istog zahtj. pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta sud će tužbu odbaciti po služ.duž.

97. Kako BU I definira pojam pokretanja postupka? Što je time postignuto?Smatra se da je pred sudom pokrenut postupak

www.pravokutnik.net23

23

Page 24: Mpp Skripta

1)u času kad je podnesak kojim se pokreće post. ili ekvivalentni podnesak podnesen sudu, pod pretp. da tužitelj nije kasnije propustio poduzeti što je trebao da se izvrši dostava tuženome ili2)ako se podesak treba dostaviti prije podnošenja sudu, u času kad ga je primio org. odgovoran za dostavljanje, pod pretp. da tužitelj nije kasnije propustio poduzeti što je trebalo da se podnesak dostavi sudu.

98. Odluka prema uredbi, o kakvom je postupku riječ? BOUČEK!Pod "odlukom" podrazumijeva se:1.svaka odluka suda države članice, bez obzira na njezin naziv kao odluka, uključujući 2.rješenje ili nalog za izvršenje, kao i 3.odluku sudskog službenika o utvrđenju troškova.Riječ je o post. priznanja i izvršenja.

99. Priznanje? 1. Odluke donesene u državi članici priznaju se u drugim državama članicama; za to se ne traži nikakav posebni postupak.2. Svaka stranka koja zahtjeva priznanje odluke kao glavno pitanje spora, može na osnovi postupka tražiti priznanje 3. Ako ishod postupka o priznanju pred sudom države članice zavisi od utvrđenja priznanja incidentalnog pitanja, taj sud može odlučiti o priznanju.

100. Kada će se odbiti priznanje?Odluka se ne priznaje:1. ako bi priznanje bilo očito protivno javnom poretku države u kojoj se traži;2. ako tuženiku, koji se nije upustio u postupak, nije pravilno dostavljen podnesak kojim se započeo postupak ili ekvivalentni podnesak, ili mu takav podnesak nije tako pravovremeno dostavljen da bi se mogao braniti, osim ako je tuženik propustio započeti postupak za podnošenje pravnog lijeka protiv odluke iako mu je to bilo moguće;3..ako je odluka nespojiva s drugom odlukom koja je donesena između istih stranaka u državi članici u kojoj se traži priznanje;4. ako je odluka nespojiva s prethodnom odlukom koja je donesena u drugoj državi članici ili u trećoj državi u sporu o istom zahtjevu i između istih stranaka, ukoliko ta odluka ispunjava potrebne pretpostavke u državi u kojoj se traži priznanje.

101. Rješenje uredbe o pravu mjerodavnom za prebivalište? (što se tiče fizičkih osoba)?/ Kako BU definira pojam prebivališta?1. Za odlučivanje o tome da li stranka ima prebivalište na području države članice pred čijim sudovima je pokrenut postupak sud primjenjuje svoje unutrašnje pravo.2.Ako stranka nema prebivalište u državi članici pred čijim sudovima je pokrenut postupak, tada sud, ako odlučuje o tome da li stranka ima prebivalište u drugoj državi članici, primjenjuje pravo te države.

102. Prebivalište pr. osobe po Uredbi? 1.Trgovačko društvo, druga pravna osoba ili udruženja fizičkih ili pravnih osoba, imaju prebivalište u mjestu u kojem imaju:(a)statutarno sjedište, ili(b)glavnu upravu, ili(c)glavno poslovno mjesto.2.Što se tiče Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, statutarno sjedište znači a)registrirani ured ili,b) ako takav ne postoji, mjesto osnivanja ili c)ako takvo mjesto nigdje ne postoji, mjesto po čijem je pravu osnovano.3.Za određivanje da li trust ima prebivalište u državi članici pred čijim sudovima je pokrenut postupak, sud primjenjuje pravila svog međunarodnog privatnog prava.

www.pravokutnik.net24

24

Page 25: Mpp Skripta

103. Datum zaključenja, datum stupanja na snagu?RK kojom se ujednačuje koliz.pravo za ugovorne obveze, zaključena je 19.lipnja 1980. u Rimu između drž. Europske zajednice.Stupila je na snagu 1. travnja 1991 , nakon što ju je ratificiralo 7 drž. Njene članice mogu biti samo države članice Europ.zajednice.

104. Nadležnost o tumačenju?Godine 1988. potpisana su dva protokola o njezinom tumačenju i oni su stupili na snagu 2004. Protokoli omogućuju određenim sudovima država ugovornica da traže od Suda Europskih zajednica tumačenje konvencije; što se tiče sudova, ako smatraju da im je takva odluka Suda potrebna radi donošenja presude,a drugih tijela, ako su odluke sudova njezinih država protivne tumačenju Suda ili sudova država ugovornica koje mogu tražiti tumačenje — no to se odnosi samo na pravomoć. odluke .

105. Što znači da konvenc. ima opću primjenu i kako se primjenjuje konvenc. ujednačeno pr.?/ Može li temeljem konvenc. za ug.biti mjerod.hrv.pr.?Konvencija ima opću primjenu, budući da se primjenjuje bez obzira na to ima li bar jedna ugovorna stranka prebivalište ili sjedište unutar država ugovornica; za njenu primjenu odlučno je samo to što se spor rješava u jednoj od država ugovornica. Pri tome se konvencijsko ujednačeno pravo primjenjuje bez obzira na to je li to pravo države ugovornice ili neke države neugovornice. Na osnovi konvenc.odredaba pod određ. okol. može doći npr. i do upućivanja na hrv. mater.pr.Osnovno konvencijsko načelo o određivanju mjerodavnog prava jest načelo autonomije stranaka, po kojem se na ugovor primjenjuje pravo koje stranke izaberu. To treba biti pravo određene države. Konvencija ne predviđa mogućnost ugovaranja legis mercatoriae . Taj se izbor može odnositi na cijeli ugovor ili na njegov određeni dio, s tim što stranke mogu sporazumno podvrgnuti ugovor pod neko drugo pravo nego ono koje su prethodno odredile. U svakom slučaju izbor treba biti izričit ili izlaziti iz ugovornih odredaba odnosno okolnosti slučaja, a postojanje i valjanost —takvog stranačkog sporazuma ocjenjuje se po izabranom pravu, s tim što je izbor ograničen prinudnim pravilima države s kojom jedino ugovor ima vezu te javnim poretkom. BOUČEK!Ako stranke ne izaberu mjerodavno pravo, kao podredni statut primjenjuje se pravo koje je u najbližoj vezi s ugovorom. Pretpostavlja se da takva veza postoji s državom u kojoj stranka koja izvršava karakterističnu činidbu ima u času zaključenja ugovora redovno boravište odnosno sjedište.

106. Konvencijsko polje primjene rationae materiae, i ugovori koji su isključeni iz tog polja primjene?1.Odredbe ove Konvencije se primjenjuju na ugovorne obveze na situacije koje imaju vezu s pravima različitih država.2.One se ne primjenjuju:a) na pitanja statusa ili poslovnu i pravnu sposobnost fizičkih osobab) na ugovorne obveze koje se odnose:1)na oporuke i nasljeđivanje,2)na bračnoimovinske odnose,3)na prava i obveze koje izlaze iz obiteljskih, rodbinskih, bračnih ili tazbinskih odnosa, uključujući obveze uzdržavanja prema izvanbračnom djetetu,4)na obveze iz mjenice, čeka, vlastite mjenice kao i drugih vrijednosnih papira, ukoliko obveze iz tih drugih vrijednosnih papira nastaju iz njihove značajke prenosivosti;5)na sporazume o arbitraži i na sporazume o sudskoj nadležnosti:6)na pitanja vezana uz statusna trgovačka prava, prava udruženja i pravnih osoba, kao npr. osnivanje, pravne i djelatne sposobnosti, unutrašnjeg ustrojstva i prestanka trgovačkih društava,

www.pravokutnik.net25

25

Page 26: Mpp Skripta

udruženja i pravnih osoba, kao i na osobnu zakonsku odgovornost članova i tijela za dugove trgovačkog društva, udruženja ili pravne osobe;7)na pitanja o tome da li zastupnik obvezuje zastupanoga ili organ trgovačkog društva, udruženja ili pravne osobe obvezuje te tvorevine prema trećima;8)na osnivanje "trustova" i na pravne odnose koji nastaju između raspolagatelja , povjerenika i korisnika 9)na dokaze i postupak 10) na ug. o osigur. koji pokrivaju rizike na području drž.ugovor. EEZ.Radi određiv. da li je rizik pokriven na navedenim područjima, sud primjenjuje svoje unutraš.pr.

107. Koje je pr. mjerod. za ugovorne obveze koje se odnose na nasljeđivanje?Ugovorni odnosi iz područja nasljednog prava isključeni su iz primjene konvencije.

108. Kako RK iz 1980. o mjerod. pr. za ug. uređuje pitanje primjene pr.drž. neugovornica?Pravo koje je određeno ovom konvencijom primjenjuje se i kad je to pravo jedne države neugovornice.

109. Kako Rimska konvencija uređuje autonomiju stranaka?/ Opća pretpostavka za izbor mjerodavnog prava? BOUČEK!(1) Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu. Izbor mora biti izričit ili dovoljno sigurno izlaziti iz ugovornih odredaba ili iz okolnosti slučaja . Po svom izboru, stranke mogu odrediti mjerodavno pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio.

110. Objasnite rješ.konv. o moguć. naknadnog izbora mjerod.pr. i ogranič. s time u vezi?(2) Stranke se mogu u svako doba sporazumjeti da se ugovor prosuđuje prema pravu različitom od onoga koje je bilo mjerodavno ili na osnovi drugih odredaba ove konvencije. Promjene što se odnose na određivanja mjerodavnog prava do kojih je došlo nakon zaključenja ugovora, ne utječu na valjanost ugovora što se tiče njegova oblika kao ni na prava trećih.

111.Kako RK iz 1980. uređuje pravila neposredne primjene?3)Ako su svi ostali dijelovi činjenič.stanja u vrijeme izbora pr. povezani samo s 1 drž., tada stranački izbor str.pr. ne utječe na primjenu odredaba pr. te drž. koja se ne mogu isključiti ug., prinudne odredbe.

112.Koje je pravo mjerodavno za postojanje i valjanost stranačkog sporazuma?(4) Postojanje i valjanost stranač. sporazuma o mjerodavnom pravu, ocjenjuje se po izabranom pravu.

113. Objasnite na primjeru članka Konvenc. EZ o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze primjenu Savignyevog učenja o upućivanju na pr.poredak koji s pr.odnosom ima najužu vezu? / Najuža veza – navedite pr.poretke za koje RK pretpostavlja da s njima postoji najuža veza?/ Na primjeru RK objasnite karakteristični sadržaj.Navedite prezime autora tog instituta i vrijeme nastanka tog učenja?BOUČEK! (1) Ako mjerodavno pravo za ugovor nije sporazumno određeno , ugovor je podvrgnut pod pravo države s kojom je najuže povezan. Ako se dio ugovora može odvojiti od ostatka ugovora i ako taj dio ugovora ima bližu vezu s nekom drugom državom, tada se na taj dio ugovora iznimno može, primijeniti pravo te druge države.(2) Uz rezervu (ako se karakter.radnja ne može odrediti i ako iz svih okol. izlazi da ug. ima bližu vezu s nekom 2 drž.) smatra se da ugovor ima najbližu vezu s državom u kojoj u vrijeme zaključenja ugovora stranka koja obavlja karakterističnu radnju ima redovno boravište ili, ako se radi o trgovačkom društvu, udruženju ili pravnoj osobi, glavnu upravu .

www.pravokutnik.net26

26

Page 27: Mpp Skripta

Ako je ugovor zaključen u obavljanju profesionalne djelatnosti takve stranke, smatra se da ugovor ima najbližu vezu s državom u kojoj se nalazi glavno poslovno mjesto ili u kojoj se nalazi drugo poslovno mjesto, ako prema ugovoru navedenu radnju treba izvršiti putem tog poslovnog mjesta a ne glavnog poslovnog mjesta .- Schnitzer 1944.

114. Cijepanje ugovornog statuta? BOUČEK!Ako se dio ugovora može odvojiti od ostatka ugovora i ako taj dio ugovora ima bližu vezu s nekom drugom državom, tada se na taj dio ugovora iznimno može, primijeniti pravo te druge države.

115. Navedite kako glasi i objasnite izbegavajuću klauzulu koju sadrži RK?Odredbe RK o određiv. mjerod.pr. u slučaju neizbora pr. putem najbliže veze ne vrijede 1.ako se karakter.radnja ne može odrediti i 2.ako iz svih okol. izlazi da ug. ima bližu vezu s nekom 2 drž.

116. Koje pr. je supsidijarno mjerod. za ugovore prema odredbama RK. Kako RK iz 1980. određuje podredni ugovorni statut?Usporedite odredbe RK s odredbama ZRS o supsidijarno mjerodavnom pravu za ugovore? BOUČEK!RK = Smatra se da ugovor ima najbližu vezu s državom u kojoj u vrijeme zaključenja ugovora stranka koja obavlja karakterističnu radnju ima redovno boravište ili, ako se radi o trgovačkom društvu, udruženju ili pravnoj osobi, glavnu upravu . Ako je pak ugovor zaključen u obavljanju profesionalne djelatnosti takve stranke, smatra se da ugovor ima najbližu vezu s državom u kojoj se nalazi glavno poslovno mjesto ili u kojoj se nalazi drugo poslovno mjesto, ako prema ugovoru navedenu radnju treba izvršiti putem tog poslovnog mjesta a ne glavnog poslovnog mjesta .ZRS =Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se prebiv. odn. sjedište osobe koja vrši karakterističnu radnju.

117. Kako RK rješava pit. ug. koji se odnosi na nekretnine? / Navedite konvec. rješ. za ug. čiji je predmet stvarno pr. na nekretnini i usporedite ga s rješenjem ZRS-a?Koje je pr.mjerod. za ug. koji ima predmet prava vlasništva?RK = Ako je predmet ugovora stvarno pravo na nekretnini ili pravo korištenja nekretnine, smatra se da je ugovor u najbližoj vezi s državom u kojoj nekretnina leži.ZRS = Za ug. koji se odnose na nekret. isključivo je mjerod. pr.drž. na čijem se teritor. nekretnina nalazi.I RK i ZRS prihvaćaju da je za nekret. isključivo mjerod. lex rei sitae.

118. Kako RK uređuje problem res in transitu? = ug. o prijevozu robeZa te ugovore se pretpostavlja da imaju najbližu vezu s državom u kojoj prijevoznik u vrijeme zaključenja ugovora ima glavno poslovno mjesto ako se u toj državi nalazi mjesto ukrcaja, iskrcaja ili glavno poslovno mjesto pošiljaoca. Ugovorima o prijevozu robe smatraju se zajedno putovanje kao i drugi ugovori čiji je glavni predmet prijevoz robe.

119. Navedite dvije vrste ugovora kod kojih je ograničena ili isključena stranačka autonomija? / Objasnite rješenje konvencije o prisilnim propisima kod potrošačkih ugovora i pojedinačnih ugovora o radu?Potrošački ugovoriBez obzira na izbor mjerodavnog prava koji su učinile stranke, ne smije se potrošaču oduzeti zaštita koju mu daju prinudni propisi države u kojoj ima redovno boravište:1)ako je zaključenju ugovora prethodila izričita ponuda ili reklamiranje u toj državi i ako je potrošač poduzeo u toj državi pravne radnje potrebne za zaključenje ugovora ili2)ako je druga ugovorna stranka ili njegov zastupnik primio narudžbu potrošača u toj državi ili

www.pravokutnik.net27

27

Page 28: Mpp Skripta

3)ako se radi o ugovoru o prodaji robe pa je potrošač iz te države otputovao u drugu državu i tamo predao narudžbu, ukoliko je prodavalac organizirao to putovanje u namjeri da potakne potrošača na zaključenje ugovora.Ako ne postoji izbor pr. , za ug. koji su zaključeni mjerod. je pr. potrošačeva redov.boravišta Ovaj se članak ne primjenjuje:a) na ugovore o prijevozu;b) na ugovore o pružanju usluga kad se usluga potrošaču treba isključivo pružiti izvan države u kojoj on ima svoje redovno boravište.Primjenjuje se na ugovore koji uz paušalnu cijenu predviđaju kombinirane usluge prijevoza i smještaja.

120. Ugovori o radu ? Pojedinačni ugovori o radu / Koje je pr. mjerod. za ug. o radu?Izbor mjerodavnog prava stranaka na ugovor o radu, ne dovodi do lišavanja posloprimca zaštite koju mu daju prinudna pravila prava koja bi u nedostatku izbora prava bila mjerodavna .U nedostatku izbora prava, za ugovore o radu mjerodavno je:a) pravo države u kojoj posloprimac u skladu s ugovorom izvršava rad, čak ako rad privremeno obavlja u drugoj državi;b) pravo države u kojoj se nalazi poslovno mjesto putem kojeg je posloprimac zaposlen, ako on redovito ne obavlja rad ni u jednoj državi, osim ako iz svih okolnosti izlazi da je ugovor o radu u bližoj vezi s drugom državom kad se primjenjuje pravo te druge države.

121. Kako Rimska konvencija rješava primjenu prisilnih propisa? Koje vrste prisilnih propisa razlikuje? Kako Rimska konvencija iz 1980.uređuje problem primjene kogentnih propisa?1)Ako su svi ostali dijelovi činjenič.stanja u vrijeme izbora pr. povezani samo s 1 drž., tada stranački izbor str.pr. ne utječe na primjenu odredaba pr. te drž. koja se ne mogu isključiti ug., dalje nazvane “prinudne odredbe”.2)Pri primjeni prava određene države na osnovi ove konvencije, može se dati učinak prinudnim propisima druge države s kojom činjenično stanje ima blisku vezu, ako se odredbe te države trebaju primijeniti bez obzira na mjerodavno pravo za ugovor. Kod odlučivanja o tome da li dati učinak takvim prinudnim propisima, uzima se u obzir njihova priroda i svrha te posljedice njihove primjene ili neprimjene.3)Ovom se konvencijom ne ograničava primjena pravila države suda koja, bez obzira na pravo koje je mjerodavno za ugovor, prinudno ureduju činjenično stanje.4)Izborom mjerod.pr. koji su učinile stranke, ne smije se potrošaču oduzeti zaštita koju mu daju prinudni propisi drž. u kojoj ima redov.boravište5)Izbor mjerod.pr. stranaka na ug. o radu, ne dovodi do lišavanja posloprimca zaštite koju mu daju prinudna pravila pr. koja bi u nedostatku izbora pr. bila mjerod. 6)Bez obzira na odredbe ug. kojima je predmet stvarno pr. na nekretnini ili neko pr. korištenja nekretnine, prosuđuje se prema prinudnim propisima o obliku drž. u kojoj leži nekretnina, ako po tom pr. takve pretp. vrijede bez obzira na mjesto zaključ. ug. i na pr. mjerod. za ug.

122. RK – Pristanak i materijalna valjanost?Postojanje i valjanost ugovora ili neke njegove odredbe, prosuđuje se po pravu koje bi bilo mjerodavno prema ovoj konvenciji, kad bi ugovor ili odredba bili valjani.Međutim, stranka se može pozvati na pravo države svog redovnog boravišta radi utvrđenja činjenice da nije pristala na ugovor, ako iz okolnosti slučaja izlazi da ne bi bilo razumno određivati učinak ponašanja te stranke po pravu određenom u prethodnom stavku.

123. Kako RK određuje mjerodavno pravo za oblik? (1) Ugovor zaključen između osoba koje se nalaze u istoj državi, valjan je što se tiče oblika ako zadovoljava formalne pretpostavke prava koje je mjerodavno za ugovor po ovoj konvenciji ili prava države u kojoj je ugovor zaključen.

www.pravokutnik.net28

28

Page 29: Mpp Skripta

(2) Ugovor zaključen između osoba koje se nalaze u različitim državama, valjan je što se tiče oblika ako su ispunjene pretpostavke o obliku prava koje je mjerodavno za ugovor po ovoj konvenciji ili prava jedne od tih država.(3) Ako je ugovor zaključen putem zastupnika, državu u kojoj se je zastupnik nalazio u času djelovanja treba uzeti u obzir .(4) Jednostrani pravni čin koji se odnosi na već zaključeni ugovor ili na onaj koji će se zaključiti, valjan je što se tiče oblika ako su ispunjene pretpostavke o obliku po pravu koje je mjerodavno za ugovor ili bi to bilo prema ovoj konvenciji ili ako su ispunjene pretpostavke prema pravu države u kojoj je taj pravni posao zaključen.(5) Za oblik potroš.ugovora mjerodavno je pravo države potrošačeva redovnog boravišta.(6) ugovori kojima je predmet stvarno pravo na nekretnini ili neko pravo korištenja nekretnine, prosuđuje se prema prinudnim propisima o obliku države u kojoj leži nekretnina, ako po tom pravu takve pretpostavke vrijede bez obzira na mjesto zaključenja ugovora i na pravo mjerodavno za ugovor.

124. Navedite bar tri primjera iz polja primjene ugovornog statuta po RK? / Kako RK uređuje polje primjene mjerod.pr. za ug.? Pravo koje se primjenjuje na ug. osobito je mjerodavno za:a) tumačenje ugovora,b) ispunjenje obveza koje nastaju iz tog ugovora,c) u granicama koje sudu daje njegovo procesno pravo, za posljedice potpunog ili djelomičnog neispunjenja, uključujući i utvrđenje naknade štete ako je to utvrđeno propisima,d) različite načine prestanka obveza, kao i zastaru i gubitak prava što nastaju protekom roka,e) posljedice ništavosti ugovora.Što se tiče načina ispunjenja i mjera koje su trebali poduzeti vjerovnici u slučaju nepotpunog izvršenja, treba uzeti u obzir pravo države izvršenja.

125. Kako RK rješava pit.nesposobnosti fizič.osobe?U ugovoru zaključenom između osoba koje se nalaze u istoj državi, fizička se osoba, koja bi bila sposobna po pravu te države, ne može pozivati na svoju nesposobnost po pravu druge države, osim ako je u trenutku zaključenja ugovora druga ugovorna stranka znala za njenu nesposobnost ili ju je previdjela zbog vlastite nemarnosti.

126. Cesija po RK? / Odnos između cesionara i cedenta?Za obveze između cedenta i cesionara tražbine mjerodavno je pravo koje se prema ovoj konvenciji primjenjuje na njihov ugovor.Pravo koje je mjerodavno za prenesenu tražbinu, uređuje njenu prenosivost, odnos između cesionara i dužnika, pretpostavke pod kojima se na prijenos može pozvati protiv dužnika te oslobađajući učinak dužnikove činidbe.

127. Primjenjuje li se institut renvoi prilikom upućivanja na mjerodavno pravo za RK? Objasnite odgovor? / Kako pitanje instituta renvoi uređuje RK?Primjena prava države određena ovom konvencijom znači primjenu pravnih pravila koja su na snazi u toj državi, uz isključenje njezinih pravila međunarodnog privatnog prava.

128. Teleološka kvalifikacija po RK?Pri tumačenju i primjeni prethodnih ujednačenih odredaba treba voditi računa o njihovom međunarodnom značaju i o želji postizanja ujednačenog tumačenja i primjene tih odredaba.

129. Odnos prema 2-im međ.ug. i Europ.pr. po RK? / Kako RK uređuje pitanje primjene kolizijskih pravila u predmetu ugovornih obveza za posebna područja koja su sadržana u pravnim aktima tijela EU? / RK – odnos konvenc. prema pr. zajednice?Ovom se konvencijom ne dira u primjenu odredaba o sukobu prava u predmetu ugovornih obveza za posebna područja koja su sadržana ili će biti sadržana u pravnim aktima tijela Europske zajednice ili u unutrašnjem pravu usklađenom za izvršenje tih akata.

www.pravokutnik.net29

29

Page 30: Mpp Skripta

DRUGE VAŽNIJE KONVENCIJE I INSTRUMENTI UNIFIKACIJE, POSEBNO U OKVIRU UNCITRAL I UNIDROIT

130. Značaj Uncitralovog model zakona za međ.trg.arbitražu? Značajna je aktivnost UNCITRALA na ujednač. privatnog, posebno trg. pr. s

međ.obilježjem. UNCITRAL je osnovan 1966 . kao komisija Glavne skupštine UN. Sastoji se od:

1.određenog broja izabranih država članica Ujedinjenih naroda, 2.stalnog Tajništva i 3.šest radnih skupina → te skupine održavaju sastanke u pravilu 2x godišnje i njihove odluke o harmoniziranju prihvaćaju se konsenzusom.Pri harmonizaciji prava UNC1TRAL primjenjuje, uz pripremanje međ. ug., i sljedeće instrumente: 1.model-zakone, 2.Pravila i 3.Zakonodavne vodiče

Uncitral je tijelo pri UN čija je gl.svrha unifikac.međ.trg.pr. pa u širem smislu i međ.trg.arb. Sam uncitralov model zakon nije međ.ug. već dokument za kojeg stoji preporuka UN svojim

drž.članicama da taj tekst koriste kao uzor pr. za uređenje međ.trg.arb. i to svojim nacion.zakonima. On je preporuka kako bi trebao izgledati z. o međ.tr.arb.Nj. značaj je neizmjeran jer je:a) poboljšao ° kvalitete arb.pr. i b) napravio velik korak ka harmonizaciji nacion.propisa.

Nj. odnos i NYK: NYK je međ.konv. dok model z. nije z. već preporuka.Ako je model z. inkorporiran u neki nacion.z. bilo kao poseban z. bilo kao dio postojećeg z., onda je u skladu s hijerarh. izvora po pr.snazi ispod međ.ug. tj. NYK.

II . 1. KOLIZIJSKOPRAVNA METODA

131. Cilj i svrha kolizijskih pravila?/ Objasnite pr.prir. kp i koje su posljedice toga?Koliz. pravila određuju koje će se od više različ. mater. prava primijeniti na pr. situaciju koja ima vezu s pravima više drž. To pravilo ne rješava pr. situaciju već upućuje na mjerodav. materijalno pravo koje treba primijeniti. Npr.ZM: čl.94.st.1 (Sposob. osobe da se mjenično obveže određuje zakon njezine zemlje)

132. Koje su dvije razlike između kolizijskih pravila i normi materijalnog prava (objasni ) ?1) u upućivanju : mater.norme - proglašavaju primjenjivim norme ili normu domaćeg mater.pr.. Npr.PZ čl.569 (Odredbe ovog zakonika primjenjuju se i kad zapovjednik broda, 2 član posade ili 2 osobe koje rade za brodara odgovaraju prema općim propisima za naknadu štete uzrokovane manjkom, gubitkom ili oštećenjem stvari, ako se dokaže da je šteta uzokovana na radu ili u vezi s radom, odn. u obavljanju službe ili u vezi sa službom).Kolizijsko pravilo – upućuje na cijelu vrstu mater. propisa domaće ili strane drž. odn. stranih drž.2) u njihovoj strukturi:Mater. pravilo- sadrži apstraktnu zakon. dispoziciju i apstraktnu pr. posljedicu tj sankciju. Npr.ZOO (Kad je predmet obveze nemoguć, nedopušten, neodređen ili neodrediv, ug. je ništav.)Kolizijsko pravilo – navedene sastojke ima i koliz. pravilo no nj. dispozicija sadrži dva elementa (kategoriju vezivanja i poveznicu),a pr. je posljedica zavisno od situacije o kojoj se u konkretnom slučaju radi primjena domaćeg odnosno stranog prava

www.pravokutnik.net30

30

Page 31: Mpp Skripta

133. Što znači ,, kolizijsko pravilo u pravilu na materijalno pravo upućuje neposredno,(navedi primjer) ?Znači da samo koliz. pravilo upućuje na mater. strano ili domaće pravo. 1) Kolizijskopr. upućivanje katkada je dosta konretno što se tiče primjene pr. određ.drž. Npr.PZ čl.985: (Ako su sve stranke u slučaju zajednič.havarije državljani RH ili hrv.pr.osobe: U slučaju zajednič.havarije ako se pravo koje su stranke izabrale ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako stranke nisu izričito izabrale pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja...), primijenit će se hrvatsko pravo.Kp budući da je nj. kategorija vezivanja dosta složena, većinom ne upućuju na konkretno pr. ili na 2) konkretni zakon čije materijalne norme treba primijeniti, već samo na3) cjelokupni pr.poredak određ.drž. Npr.ZRS čl.14 st.1 (Za pr. i posl.spos. fizič.o. mjerod. je pr. drž. čiji je ona državljanin.)

134. Navedite izuzetke od toga da kolizijsko pravilo u pravilu na materijalno pravo upućuje neposredno / Navedite i obrazložite posredne načine upućivanja na mjerod.pr.?Kp u pravilu upućuju na mater.pr. neposredno. Katkada je to posredstvom1) drugih kolizijskih pravila mpp-a – to je u slučaju renvoi tj.uzvrata i upućivanja daljeKp upućuju i katkada na mjerod.pr. posredno2) putem interlokalnih , intertemporalnih ili interpersonalnih koliz. pravila

135. Koja su tijela ovlaštena primjenjivati kp?Kp kao dio pr.poretka legis fori, sudovi i 2-ga nadlež.tijela trebaju primjenjivati po služ.duž. ako su za to ispunjene pretp.:1) da se radi o privatnopr.situac. s međ.obilježjem i 2) da prema okol. slučaja u konkretnom predmetu baš dolazi do primjene određ. ili određenih kp

136. Pozivom na odgovarajuće pravilo iz ZRS-a dokažite istinitost suda da kolizijsko pravilo na materijalno pravilo može upućivati i ,,posredno,, (objasnite na primjeru) ?Kp upućuju i katkada na mjerod.pr. posredno putem interlokalnih , intertemporalnih ili interpersonalnih koliz. pravila1) putem interlokalnih pravila Npr.ZRS : čl.10 st.1 (Ako je mjerodavno pravo države čiji pravni poredak nije jedinstven, a pravila ovog zakona ne upućuju na određeno pravno područje u toj državi, mjerodavno pravo određuje se prema pravilima toga pravnog poretka).2) putem intertemporalnih pravila Npr.ZRS: čl.30 st.1 (za nasljeđivanje je mjerodavno domovinsko pravo ostavitelja u času smrti. Ako je u hipotetičkom slučaju ostavitelj, hrvatski državljanin, umro 2002. u inozemstvu, ostavivši imovinu u Hrvatskoj i u državi X, hrvatski nadležni sud će putem intertemporalnog kolizijskog pravila odlučivati primjenom odredaba ZN iz 1971.:Prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđivat će se po zakonu koji se primjenjuje u času otvaranja nasljedstva .3) putem interpersonalnih pravila Npr .ZRS : (Malezijski državljanin islamske vjere umro je bez oporuke u Zagrebu, gdje je bio vlasnik određenih nekretnina. Za raspravu ostavine isključivo je nadležan zagrebački općinski sud. Po ZRS nasljedni statut određuje se po domovinskom pravu ostavitelja, dakle po malezijskom pravu. To pravo, međutim, nije jedinstveno, već se na različite rase (Kineze, Malajce) i vjere (hinduse, muslimane) primjenjuju različita personalna prava. Koje će pravo u konkretnom slučaju zagrebački sud primijeniti, to zavisi od malezijskog interpersonalnog prava; radi se o sistemu kolizijskih normi koje određuju koje će se od više personalnih prava te države primijeniti na određenu situaciju.Što, međutim, činiti ako u malezijskom pravu nema za navedenu vrstu situacija takvih pravila?Treba analogno primijeniti podredno rješenje ZRS, po kojemu: kada se radi o nepostojanju interlokalnog pravila - upućuje se na primjenu prava područja države s kojom situacija ima najbližu vezu.

137. Što je to sankcija kolizijskog pravila ( navedite primjer) ?www.pravokutnik.net31

31

Page 32: Mpp Skripta

Sankcija ili pr. posljedica je zavisno od situacije o kojoj se u konkretnom slučaju radi, primjena domaćeg odn. str.pr. Npr.ZRS čl.14 st.1. (Za pr. i posl.spos. fizič.o. mjerod. je pr. drž. čiji je ona državljanin).

138.Navedite primjer i naznačite vrstu koliz.pravila:a)iz općeg dijela ZRS-a koji sadrži poveznicu prebivališteAko osoba nema državljanstvo ili se njezino državljanstvo ne može utvrditi, mjerod.pr. određuje se prema njezinu prebivalištu.b)iz posebnog dijela ZRS-a koji sadrži poveznicu prebivališteOporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po pr. oporučiteljeva prebivališta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti

139.Navedite primjer i označite vrstu kolizijskog pravila:a)iz općeg dijela ZRS-a koji sadrži poveznicu boravišteAko osoba nema prebivalište ili se ono ne može utvrditi, mjerod.pr. određuje se prema njezinu boravištub)iz posebnog dijela ZRS-a koji sadrži poveznicu boravišteOporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po pr.oporučiteljeva boravišta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti.

140. Objasnite:a) Pr.prirodu koliz.pravila = kp određuju koje će se od više različ. mater.prava primijeniti na pr.situaciju koja ima vezu s pravima više drž.

To pravilo ne rješava pr.situac. već upućuje na mjerod.mater.pr. koje treba primijeniti. Npr. ZM čl.94 st.1: Sposob. osobe da se mjenično obveže određuje z. njezine zemlje. KP upućuje na cijelu vrstu mater.propisa domaće ili str.drž. odn. str.drž.

b) Pr.prir. str.pr. = u mnogim drž., pa tako i u RH, str.pr. je za domaći org. primjene pravo.Str.pr. ostaje stranim, ne postaje dijelom domać.pr. poretka, ono se u tuzemstvu primjenjuje samo ako to izlazi iz primjene tuzemnih kp.c) Koje se pr.primjenjuje ako se ne može utvrditi sadržaj mjerod.str.pr. = katkada se sadržaj mjerod.str.pr. ne može utvrditi, pa ako po polaznom pr. treba str.pr. primjenjivati po služb.duž., postavlja se pitanje o tome kako dalje postupati.U komparativnom pr. za takvu vrstu slučajeva predviđaju se sljedeća rješ.:1) propisuje se primjena legis fori = rješava se na osnovi primjene pr. koje je najbliže str. neutvrđenom pr. ili se na temelju sličnog polaznog kp upućuje na mjerod.pr.2) katkada se predlaže primjena pr. koje je najbliže nepoznatom pr.3) primjena vjerojatno važećeg pr.

2. VRSTE KOLIZIJSKIH PRAVILA I NJIHOVA PRIMJENA141. Vrste koliz. pravila i njihova primjena?Kp se mogu podijeliti na različ.načine, zavisno od toga koji fundamentum divisionis se uzme u obzir.1.izričita i skrivena2.nepotpuna i potpuna3.samostalna i nesamostalna4.uvjetna i bezuvjetna

Izričita i skrivena pravila142. Navedite primjere za skrivena kolizijska pravila ?Kp su izričita ili skrivena.

www.pravokutnik.net32

32

Page 33: Mpp Skripta

Skrivena → nalaze se u pravilima o sudskoj nadležnosti, i to uglavnom u pravu SAD; Takva skrivena pravila ne postoje u hrv. pravu ni u pravima drugih evropskih država civil lawa. Razlog je očit : koliz. pravila donosi zakonodavac ili nastaju sudskom praksom.Kp nastaju primjenom nač. uređivanja privatnopr. situacija s međ. obilježjem upućivanjem na pravo koje je s takvom vrstom situacije u najbližoj vezi. Stoga se npr. u hrv. pravu situacije za koje ne postoji izričita zakon. kolizijskopr. norma, takva zakon. praznina se ne ispunjava uzimanjem u obzir hrv. proces.odredaba o međ. sudskoj nadležnosti, već se to čini na osnovi opće odredbe ZRS koja utvrđuje načine popunjavanja za konskih praznina . Koliz. pravilo može biti skriveno u drugom pravilu, tako je katkada u posebnom pravilu skriveno opće kolizijsko pravilo .

Nepotpuna i potpuna pravila143. Kriterij podjele pravila na nepotpuna i potpuna? BOUČEK!Kolizijska se pravila mogu podijeliti na nepotpuna (jednostrana) i potpuna (višestrana); pritom je u pravilu kriterij podjele doseg njihove kategorije vezivanja, što utječe na prostornu dimenziju mjerodavnog prava.

144. Objasnite podjelu kolizijskih pravila na potpuna i nepotpuna ? BOUČEK!1) nepotpuno k.p.(jednostrano) upućuje samo na primjenu domaćeg prava. Npr.Švicarski zakon (Ime osobe koja ima prebivalište u Švicarskoj, uređuje švicarsko pravo)... Talijanski zakon (Građ.post. koji se vodi u Italiji uređuje talijan.pr.)Nepotp.k.p. određuje se najčešće primjena domaćeg pr. i to ili na domaće i str.državljane.Nepotpuno kp mogu se ograničiti i pers. i terit.2) potpuno k.p (višestrano) – upućuju zavisno od konkretne situacije, na primjenu domaćeg odn. str. prava , pritom doseg kategorije vezivanja npr. sposobnost, oblik oporuke, ug., posvojenje nije ograničen ni personalno ni teritorijalno. Npr.ZM (Sposob. osobe da se mjenično obveže određuje zakon njezine zemlje.). ZRS (Za ug. je mjerodavno pravo što su ga izabrale ugovorne stranke , ako ovim zakonom ili međ.ug. nije drugačije određeno).Potp. kp ne mogu se ograničiti ni pers. ni terit.Nepotpuna i potpuna kolizijska pravila donose se u: 1.unutrašnjem pravu no 2.sadrže ih i međunarodni ugovori.

145. Navedite 2 potpuna kp iz ZRS-a i preoblikujte ih u nepotpuna? 1) Za ug. je mjer.pr. što su ga izabrale ugovor.strane, ako ovim z. ili međ.ug. nije drukčije

određeno – potpunoZa ug. koji se primjenjuje u RH, isključivo je mjerod.hrv.pr. – nepotpuno

2) Za vlasničkopr. odnose i druga pr. na stvarima, te za pr.raspolag. stvarima u društv.vlasniš. mjerod. je pr. mjesta gdje se stvar nalazi – potpunoZa vlasničkopr. odnose i druga pr. na stvarima, te na pr.raspolag. stvarima u društv.vlasniš. ako se spor vodi u RH isključivo je nadležno hrv.pr. – nepotpuno

146. Navedite 2 potpuna kp i preoblikujte ih u nepotpuna koja upućuju samo na primjenu domaćeg pr.?1) Za pr. i posl.spos. fizič.o. koja ima državljanstvo RH mjerod. je pr. drž. čiji je ona

državljanin – personalni kriterij.2) Za ug. što se odnose na nekretnine koje leže u RH, isključivo je mjerod.pr. drž. na čijem se

teritoriju nalazi nekretnina – teritorijalni kriterij

147. Navedite 2 potpuna kp i preoblikujte ih u nepotpuna koja upućuju samo na primjenu stranog pr.?1) Za pr. i posl.spos. fizič.o. koja ima državljanstvo strane drž. mjerod. je pr. drž. čiji je ona

državljanin – personalni kriterij.

www.pravokutnik.net33

33

Page 34: Mpp Skripta

2) Za ug. što se odnose na nekretnine koje leže u inozemstvu, isključivo je mjerod.pr. drž. na čijem se teritoriju nalazi nekretnina – teritorijalni kriterij

Samostalna i nesamostalna148. Objasnite i analizirajte podjelu na nesamost. i samostal. koliz. pravila (2 primjera iz ZRS-a) ? BOUČEK!1) Samostalna pravila - samo na osnovi samost.pravila se upućuje na mjerod.pr. Npr.ZRS (Za razvod braka mjerodavno je pravo države čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme podnošenja tužbe.Samost.pravila utvrđena su u posebnom dijelu kodificiranog mpp i njima se određuju razni statuti, npr. :1)osobni, 2)bračni, 3)nasljedni, 4)ugovorniSamost.kp. sastoje se od 2 elementa:1)kategorije vezivanja i 2)poveznice2)Nesamostalna (pomoćna) pravila - samo dopunjuju samostalnu normu. Služi kao dopuna, usmjerenje ili kontrola potpunog koliz.pravila. Nemaju kategoriju vezivanja.Npr.ZRS (Ne primjenjuje se pravo strane države ako bi njegov učinak bio suprotan Ustavom Republike Hrvatske utvrđenim osnovama državnog uređenja.)ZRS (Pravo strane države primjenjuje se prema smislu i pojmovima što ih sadrži).Nesam. kp su npr.:( nemaju kategoriju vezivanja)1)odredbe o javnom poretku, 2)uzvratu i upućivanju dalje, 3)zabrani fraudoloznog zaobilaženja prava, 4)apartidiji i polipatridiji i uglavnom su u općim odredbama kodifi. mpp-a.

Uvjetna pravila149. Koja je razlika između bezuvjetnih i uvjetnih kolizijskih pravila? BOUČEK!Bezuvjetna koliz. pravila ( izričita i skrivena; nepotpuna i potpuna; samostalna i nesamostalna) primjenjuju se bez obzira na to kakav će biti u konkretnom slučaju rezultat upućivanja na mjerodav. mater. pravo. Uvjetna koliz.pravila - konstrukcija primjene mjerodavnog prava na osnovi uvjetnih pravila jest sljedeća: mjerodavno je pravo države A, no pod određenim pretpostavkama primjenjuje se pravo države B.

150. Ratio donošenja uvjetnih pravila? BOUČEK!1) povećanje pr. sigurnosti i predvidljivosti2) favoriziranje pr.posla

151. Na primjeru odredaba legis specialis unutarnjih formal. izvora hrvatskog mpp-a objasnite uvjetno kolizijsko pravilo?/ Navedi 2 primjera za uvjetno kp na primjeru unutar.form.izvora hrv.mpp? / Navedite 2 primjera za uvjetna kp iz posebnog dijela ZRS-a?1)ZM : čl.94 st. 1 i 2 (Sposobn. osobe da se mjenično obveže određuje zakon njene zemlje. Osoba koja bi po ovom zakonu bila mjeničnopr. nesposobna ipak je pravovaljano obvezana ako je potpis dala na području zemlje po čijim bi zakonima imala mjeničnopravnu sposobnost )2) ZRS: čl.79 st.1 i 2 (Za stranačku i parničnu sposobnost fizičke osobe mjerodavno je pravo države čiji je ona državljanin. Ako strani državljanin nije parnično sposoban, a parnično je sposoban prema pravu Republike Hrvatske, može sam poduzimati radnje u postupku.3) ZRS: čl.14 (Za pr. i posl. spos. fizič.o. mjerod. je pr. drž. čiji je ona državljanin. Fizič.o. koja bi prema pr.drž. čiji je državljanin bila posl. nespos. poslov. je spos. ako ima posl.spos. po pr.mjesta gdje je nastala obveza.

www.pravokutnik.net34

34

Page 35: Mpp Skripta

152. Na primjeru osobnog statuta objasnite uvjetno kp?Za pr. i posl.spos. fizič. osobe mjerod. je pr. drž. čiji je ona državljanin, a fizič. o. koja bi prema lex patriae bila poslovno nesposobna, posl. je sposobna ako ima posl.spos. po pr.mjesta gdje je obveza nastala.

153. Podvrsta kolizijskih pravila (i primjer)?Podvrstu uvjetnih kolizijskih pravila → čine pravila po kojima primje na jednog od prava na koje upućuju zavisi od sadržaja tog prava; određuje se tako primjena onog prava koje je za određenu stranku povoljnije, odnosno po kojem je pravni posao valjan. Npr.ZRS čl.43 st.1 (Za pozakonjenje mjerodavno je pravo države čiji su državljani roditelji, a ako roditelji nisu državljani iste države — pravo države onog roditelja po kojem je pozakonjenje pravovaljano).Dolazi do primjene određenog materijalnog prava tek nakon utvrđenja materijalnog prava na koje upućuje takva kolizijska norma, dakle a posteriori, pa se po tome takva pravila razlikuju od svih ostalih kolizijskih normi. Koje će se uspoređeno materijalno pravo primijeniti, ovisi o pretpostavkama utvrđenim u konkretnim kolizijskim pravilima i o situaciji koja se supsumira pod takva pravila.

Primjenjuju li se kolizijska pravila obvezatno154. Primjenjuju li se kolizijska pravila obvezatno ili ovisi o stranačkoj volji / Ovisi li primjena kp o volji tijela primjene / Jesu li kp obvezatna?Općenito se smatra da se radi o prinudnim normama koje stranke ne mogu isključiti pa prema tome ako je npr polazno hrv. pravo tj. ako je nadležan za rješav. situacije s međ. obilježjem hrv. sud ili 2 tijelo primjene to tijelo treba obvezatno primijeniti odgovarajuće kolizijsko pravilo.

3.STRUKTURA KOLIZIJSKOG PRAVILA - KATEGORIJA VEZIVANJA 155. Od čega se sastoji samostalno koliz.pravilo?Samostalno koliz.pravilo sastoji se od 2 elementa i to od:1.kategorije vezivanja i 2.poveznice

Kategorija vezivanja156. Što predstavlja kategorija vezivanja? BOUČEK!Kateg.vezivanja predstavlja: 1)okvirni ili skupni pojam apstraktnih životnih odnosa , 2)pr. činjenica 3)pr. situacija ili 4)pr. odnosa koji se podvrgavaju pod određ. mjerodav. pravo. Npr.

posl. sposob., oblik zaključenja braka, posvojenje, nasljeđivanje, ugovorni odnosi.

Kateg.veziv. može biti i pr.odnos; Npr.Uzmimo da treba odrediti zakon.imovin.odnose brač.drugova. Za to postoji u ZRS sljedeće koliz. pravilo: za zakon. imovin. odnose brač. drugova mjerodavno je pr. drž. čiji su oni državljani.1.Navedena kategorija vezivanja - zakonski imovinski odnosi bračnih drugova jest pravni odnos, jednako kao npr. ugovor, skrbništvo. 2.Postoji li uopće pravni odnos, postoji ili ne, zavisi od toga da li u konkretnom slučaju postoji valjani brak, što je prethodno pitanje.

www.pravokutnik.net35

35

Page 36: Mpp Skripta

3.Stoga treba najprije utvrditi da li postoji pr. odnos valjanog braka, a tek potom, ako je odgovor pozitivan, mogu se na osnovi navedenog koliz. pravila određivati zakon. imov. odnosi brač. drugova.4.ako se utvrdi da nema valjanog braka, otpada daljnje utvrđiv. mjerod.pr. za zakon.imovin.odnose brač.drugova

157. Objasnite značenje '' statut'' u vezi sa strukturom kolizijskog pravila? / Objasnite 2 značenja statut u vezi sa strukturom koliz.pravila?1.Kp upućuje na pr. po kojem će se prosuđivati nj.kategorija vezivanja. Zavisno od sadržaja pravila na koje se tako upućuje postoje osobni, stvarni, ugovorni, deliktni i brač.statuti. U tom smislu izrazom statut se označuje sadržaj mater.pravila mjerod. prava . Ako se govori o stvarnom statutu, podrazumijevaju se mater.pravila mjerod.pr. kojima se uređuju u konkretnom slučaju ili općenito – stvarna prava.2.Prema 2 značenju , statut označuje pojedine zakone, propise.

Poveznice158. Što je poveznica ?Poveznica je1.pravna činjenica ( npr mjesto počinjenja protupravnog čina, mjesto gdje stvar leži)2.ugovorna odredba ( stranke mogu pored ostalog sporazumom određivati i mjerod.pr. za uređivanje njihovih međusobnih ugovor.odnosa)3.pravni pojam (državljanstvo, prebivalište)što upućuje na mjerod.pr. za kategor.veziv.

Podjela poveznica s obzirom na njihovu vezu s pr.poretkom159.Poveznice s obzirom na njihovu vezu s pravnim poretkom (i primjeri)?Sve povez. mogu se podijeliti u 3 skupine, ako je temelj podjele njihova veza s pr.poretkom.Pri tom se uvijek polazi od nač. upućiv. na najbliže pr.1.poveznice koje se temelje na od nosu osoba s određenim pravnim poretkom → uzimaju u obzir pravne subjekte, pa upućuju na pravo s kojim te osobe imaju personalnu najbližu vezu. ZRS: (Za pravnu i poslovnu sposobnost fizičke osobe mjerodavno je pravo države čiji je ona državljanin).2.poveznice koje se temelje na vezi pravnog po retka sa stvari → utvrđuje najbližu vezu objekta s određ.pr.poretkom. ZOSZP : (U pogledu prava vlasništva i drugih stvarnih prava na zrakoplovu primjenjuje se pravo države u kojoj je zrakoplov registriran.)3.poveznice koje se temelje na odnosu pr.poretka s pr. djelovanjem → upućuje za određene kategorije vezivanja, na pravo mjesta djelovanja. PZ: (Na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuju se:pravo države u čijem se teritorijalnom moru ili unutarnjim vodama dogodio sudar).ZRS. (Za oblik braka mjerodavno je pravo mjesta u kojem se brak sklapa).ZM: (Oblik i rokove protesta, kao i oblik ostalih radnji potrebnih za vršenje ili za održavanje mjeničnih prava, određuje zakon zemlje na čijem se području mora podići protest ili izvršiti radnja).

Subjektivna, objektivna poveznica i poveznica najbliža veza160.Koja je osnova podjele na objektivne i subjektivne poveznice (navedi primjere) ?Osnova podjele je moguć. odn. nemoguć. zainteresiranih pr. subjekata da sami određuju mjerod.pr. 1)Subjektivna poveznica -za određ. kategorije vezivanja pr. subjekti mogu izabrati mjerod.pr. pa tako od njihove pr. relevantne volje zavisi koje će se pr. primijeniti. Takva moguć. stranač. izbora mjerod.pr. je subjektivna poveznica. Subjektivna poveznica samo potencijalno upućuje na pravo koje se treba primijeniti, a od pravnih subjekata zavisi hoće li tu mogućnost isko ristiti. Npr. ZRS (Za ugovor mjerodavno je pravo što su ga izabrale ugovorne strane, ako ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno).ZA: (Za materijalnopravnu valjanost ugovora o arbitraži mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale.)

www.pravokutnik.net36

36

Page 37: Mpp Skripta

2)Objektivna poveznica – utvrđuje ih zakonodavac ili su nastale u sudskoj praksi. Ako se na mjerod.pr. upućuje objekt.povez. , na primjenu mjerod.pr. ne utječe volja stranaka.Većina situacija s međunarodnim obilježjem uređena je objektivnim poveznicama, kao npr.: državljanstvo → ako je poveznica državljanstvo, pa u konkretnom slučaju osoba ima državljanstvo države X, pravo te države treba primijeniti; volja te osobe je u tom slučaju pravno nevažna, državna pripadnost, prebivalište, redovno boravište, mjesto gdje stvar leži 161.Navedite i opišite što je tertium genus uz objektivne i subjektivne poveznice?Kao tertium genus, uz navedene objekt. i subjekt. poveznice postoji i poveznica najbliže veze ; to je posebni međunarodnoprivatnopr. pojam čiji sadržaj određuje i ispunjava tijelo primjene ovisno o konkretnim okolnostima. Npr. ZRS : (Ako osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ima dva strana državljanstva ili više stranih državljanstava, za primjenu ovog zakona smatra se da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i u kojoj ima prebivalište. Ako osoba nema prebivalište ni u jednoj državi čiji je državljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i s kojom je u najbližoj vezi).162.Poveznica najuža veza i pr.mjerod. za polipatride po ZRS?ZRS: (Ako osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ima dva strana državljanstva ili više stranih državljanstava, za primjenu ovog zakona smatra se da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i u kojoj ima prebivalište. Ako osoba nema prebivalište ni u jednoj državi čiji je državljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i s kojom je u najbližoj vezi.)163.Poveznica najuža veza i PZ?PZ: (Ako se pr. čiju su primjenu stranke izabrale za ug. o iskorišt. brodova ne može primijeniti na cijeli ug. ili na koji od odnosa koji proistječu iz ug. ili ako stranke nisu izričito odredile pr. koje se mora primijeniti , a njihova se namjera o primjeni određ.pr. ne može utvrditi ni iz okol.slučaja, na ug. ili na ugovor.odnos primjenjuje se pr. koje je s njim u najbližoj vezi.)ZA: (Ako stranke ne postupe u skladu s odredbama po kojoj arb.sud odlučuje o suštini spora po pravilima koje su stranke izabrale, arb. sud će suditi po pr. za koje smatra da je sa sporom u najužoj vezi)

164.Kako se izražava poveznica najuža veza u hrvatskom zakonodavstvu?U hrv.zakonod. se primjena prava najuže veze odnosi na konkretna rješenja , a primjenjuje se podredno.Prednosti poveznice najuže veze kao i subj. poveznice u odnosu na objekt. poveznice sastoji se u tome što: 1.omogućuju u konkretnom slučaju uzimanje u obzir rješenja koja su najbliža strankama, ili 2.pravnoj situaciji. 3.Stranke baš žele primjenu tog prava (pa su zato, na osnovi poveznice autonomije, same izabrale mjerodavno pravo), ili 4.je organ primjene vrednovao sve relevantne okolnosti slučaja, pa je uputio na najbliže pravo, što je ujedno i ratio postojanja međunarodnog privatnog prava.

Isključive poveznice i kombinacija poveznica165.Navedite primjere u kojem kolizijsko pravilo ZRS sadrži isključivu i kombinaciju poveznica?Koliz.pravilo sadrži 1 ili više poveznica.1.Jedna tj isključiva poveznica: ZRS : (Za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva, te za odnose između staratelja i osobe pod starateljstvom (štićenika), mjerodavno je pravo države čiji je državljanin osoba pod starateljstvom).2.Kolizijsko pravilo sadrži više poveznica:ZRS: (Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih prava:

1) po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena;2) po pravu države čiji je državljanin bio oporučitelj bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti;

www.pravokutnik.net37

37

Page 38: Mpp Skripta

3) po pravu oporučiteljeva prebivališta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti;4) po pravu oporučiteljeva boravišta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti;5) po pravu RH6) za nekretnine - i po pravu mjesta gdje se nekretnina nalazi.

166.Navedite 2 zakon.kp koji su primjer za alternaciju? / Navedite 2 zakon.kp. koja su primjer za potpunu kumulaciju?Kp s više poveznica upućuju na mjerod.pr. na 2 načina:1)alternativni – Npr.ZRS: (Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih prava:

1) po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena;2) po pravu države čiji je državljanin bio oporučitelj bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti;3) po pravu oporučiteljeva prebivališta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti;4) po pravu oporučiteljeva boravišta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti;5) po pravu RH6) za nekretnine - i po pravu mjesta gdje se nekretnina nalazi.

primjenjuje se ono od više mjerod. pr. koje dovodi do povoljnijeg razultata ; tako u primjeru oporuke u pogledu oblika – primjenjuje od više prava ono po kojemu je oblik oporuke valjan2)kumulativni – što se tiče kumuliranja povez. razlikuju se 2 vrste rješ.: 1.distributivno kumulira više mjerod.pr. Npr. ZRS: (U pogledu uvjeta za zaključ.braka mjerod. je, za svaku osobu, pr. drž. čiji je ona državljanin u vrijeme sklapanja braka)167.Navedite pravilo ZRS koja sadrži potpunu kumulaciju te istodobno i pravilo neposredne primjene?2.potpuna kumulacija -Npr.ZRS: (Za zasniv. i prestanak posvojenja primjenjuje se i domovinsko pr. posvojitelja i posvojčeta ).168.Navedi odredbu ZRS-a koja sadrži distributivnu kumulaciju i istodobno i pravilo neposredne primjene?I kad postoje uvjeti za s k l a p a n j e b r a k a po pravu države čiji je državljanin osoba koja želi sklopiti brak pred nadležnim organom RH neće se dopustiti sklapanje braka ako, što se tiče te osobe, postoje po pravu RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstvo i nesposobnost za rasuđivanje (pravilo neposredne primjene)

Primarne i podredne poveznice169.Objasni primarne i podredne poveznice?1) primarna –kp ispunjava svoju funkciju ako dovodi u konkretnom slučaju na osnovi povezn. do toga da se za nj. kategoriju vezivanja može primijeniti mjerodavno pravo.Npr.Ako su dva trgovačka društva, jedno hrvatsko a drugo talijansko u ugovoru o prodaji robe ugovorile primjenu hrvatskog materijalnog prava, u slučaju spora o njihovim međusobnim ugovornim odnosima koji rješava nadležni hrvatski sud, primijenit će se ZRS koji glasi:čl.19 (Za ugovor mjerodavno je pravo koje su ugovorne stranke izabrale.) 2) podredna – do nje dolazi ako stranke nisu ugovorile mjerod.pr. , navedeno kp se ne može primijeniti. U takvoj situaciji stranač.ugovor. odnose treba prosuđivati po pr. na koje upućuje podred.povez.Npr.čl.20 ZRS: (Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se: na ugovor o prodaji pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište prodavaoca).

170.Koja je sličnost i razlika između primarnog i supsidijarnog kolizijskog pravila obzirom na elemente kolizijskog pravila?

www.pravokutnik.net38

38

Page 39: Mpp Skripta

Ako se usporedi čl 19 i 20 ZRS utvrđuje se da kp imaju istu kategoriju vezivanja –ugovor, ugovorni odnosi , ali različ.poveznice; u čl 19 poveznica je volja stranaka , a u čl 20 st 1 prebivalište odnosno sjedište prodavaoca .Podredno kp primijenit će se samo u slučaju kad se ne može primijeniti primarno kp tj. kad stranke nisu ugovorile mjerod.pr.

171.Navedite 4 primjera i 4 pravna pravila kod kojih dolazi do podrednog upućivanja?1)ako stranke nisu ugovorile mjerod.pr. navedeno kp se ne može primijeniti. U takvoj situaciji stranač.ugovor. odnose treba prosuđivati po pr. na koje upućuje podred.povez. Npr.ZRS.(Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se: na ugovor o prodaji pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište prodavaoca.172.Objasnite podredno kp na primjeru osob.statuta iz ZRS?2)tiče se kategorije pr. i poslov.spos . Npr.ZRS: (Za pravnu i poslovnu sposobnost fizičke osobe mjerodavno je pravo države čiji je ona državljanin).No, što činiti ako se radi u konkretnom slučaju o osobi bez državljanstva, tj. o apatridu? Takvu prazninu popunjava podredno kolizijsko pravilo ZRS:(Ako osoba nema državljanstva ili se njezino državljanstvo ne može utvrditi, mjerodavno pravo određuje se prema njezinu prebivalištu).3)u slučaju kada primarna poveznica – što se tiče određ.vrsta situacija- upućuje na nepostojeći pravni poredak Npr. ZRS: (Za izvanugovornu odgovornost za štetu, ako za pojedine slučajeve nije drugačije određeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oštećenika.)173.Navedite i kratko objasnite 3 pr.razloga zbog kojih se neće primijeniti mjerod.pr. na koje upućuje kp?4)kad se primarno mjerodavno pravo ne primjenjuje zbog zaštite domaćeg javnog poretka,kod prijevar.zaobilaž.domać.pr. i kad se mjerodavno strano pravo ne može utvrditi

Upućivanje na mjerodavno pravo za glavno pitanje (lex causae), mjerodavno pravo za posebna pitanja te pojam lex

174.Kako se određuje glavno pitanje , a kako posebna pitanja (navedi primjere za ugovorne obveze) ?1)Stranač.spos., oblik ug,. i načini izvršenja ug. prosuđuju se na osnovi p o s e b n i h koliz. pravila koja svojim poveznicama upućuju na mjerod.pr.Posebno koliz.pravilo → odnosi se na određivanje mjerodavnog prava za spos., oblik pr.čina, načine ispunjenja ug. i za valutu. Npr. ZRS: (Za pravnu i poslovnu sposobnost fizičke osobe mjerodavno je pravo države čiji je ona državljanin).ZRS: (Ako ZRS ili 2-im z. nije drugačije određeno, smatra se da su pr. posao ili pr. radnja u pogledu oblika pravovaljani, ako su pravovaljani bili po pr. mjesta gdje je pr. posao sklopljen, odn. pr. radnja poduzeta, bilo po pravu koje je mjerodavno za sadržaj pr. posla odnosno pr. radnje).S 1 str. ugovor.obveze ocjenjuju se po 1 pr., a po 2-im pravima stranač.spos. ili oblik ug.2)G l a v n o p i t a n j e tj. pr. koje je mjerod. za ugovor.obveze ( lex causae) tj. o pr. po kojem se ug. ocjenjuje u cijelosti.Npr.ZRS: (Za ugovor je mjerodavno pravo što su ga izabrale ugovorne strane)

175.Objasnite poveznice za gl.pit. i za poseb.pit.?Na posebna pitanja upućuje:

1. poveznica državljanstvo odn. 2. poveznice mjesta zaključenja posla alternativno s 3. poveznicom koja je zapravo mjerod.pr. za ugovor.obveze,

dok se gl.pravilo za ugovore određuje 4. povez. sporazum stranaka.

www.pravokutnik.net39

39

Page 40: Mpp Skripta

176.Lex causae i izraz lex ? / Lex cause – navedite najpreciznije značenje tog izraza i 2 primjera iz ZRS-a?/ Navedite 2 kp, 1 iz općeg, 1 iz poseb.dijela ZRS kojima se upućuje na lex causae / Navedite 3 kp: 1 iz općeg, 1 iz posebnog dijela ZRS, te 1 iz PZ kojim se upućuje na lex causae?Mjerodavno pravo po kojem se prosuđuje glavni predmet općenito se naziva lex causae. U hrvatskom zakonodavstvu govori se o: 1.pravu prema kojem se ocjenjuju glavna prava i obveze 2. pravu koje je mjerod. za odnos u cijelosti3. odn. pr. koje se primjenjuje za sadržaj pr.posla Npr.Smatramo najadekvatnijim izrazima za lex causae – pr. koje uređuje gl.predmet.Lex cause mjerodavno je samo za sadržaj pravnog posla .

1. ZRS – opći dio : (Za zastaru mjerod. je pr. koje je mjerod. za sadržaj pr.posla odn.pr. radnje).

2. ZRS – posebni dio: (Za akcesorni pr.posao, ako nije drugačije određeno, primijenit će se pr.mjerod. za gl.pr.posao)

3. PZ: Oblik pr.čina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema pr.mjesta gdje je čin izvršen odn. gdje je morao biti izvršen ili prema pr. koje je mjerod. u cijelosti

177.Izraz lex?Pri određiv.mjerod.pr. često se koristi izraz lex. Pod tim izrazom se ukazuje na rezultat kolizijskopravne metode upućivanja na mjerodavno pravo ,s tim što se pritom polazi od poveznice.Razlika između statuta i lex: Npr.1.Ako je došlo do automobilske nesreće u drž. X u kojoj su učesnici hrv. i austrijski državljani, deliktni statut je pravo drž. X, no to isto pravo je i lex loci delicti commissi.2.Ako hrv. sud treba odrediti mjerodavno pravo za bračnoimovinski režim supruga koji su njemač. državljani, na osnovi ZRS, njemačko mater. pravo je bračnoimovinski statut, no ujedno i zajednička lex patriae.

178.Primjeri u kojima se isticanjem poveznice označuje mjerodavno pravo određene države? ZNAČENJE MJEROD.PR. NA LATINSKOM JEZIKU ŠTO ZNAČI NJIHOV PRIJEVOD NA HRV.JEZIKU

MJERODAVNO PRAVO

1. lex causae pr. strane države2. lex patriae pravo državljanstva osobe3. lex domicilii pravo mjesta u kojem osoba prebiva4. lex (firmae) habitationis pravo (redovnog) boravišta5. lex loci actus pravo zaključenja pravnog posla6. lex autonomiae pravo koje su stranke izabrale7. lex loci delicti commissi pravo mjesta počinjenja protupravnog čina8. !ex loci damni pravo mjesta nastanka štete9. lex rei sitae pravo mjesta gdje stvar leži10. lex fori pravo tijela koje rješava predmet

POVEZNICE KOJE UPUĆUJU NA MJERODAVNO PRAVO

11. locus protectionis (mjesto zaštite) lex loci protectionis (pr. za njihov nastanak, sadržaj, prestanak, povredu intelektual.vlasniš. )

12. locus rei sitae (mjesto gdje stvar leži) lex rei sitae (pr.mjesta gdje stvar leži)13. locus delicti comissi (mjesto štetne

radnje)lex loci delicti comissi (pr. mjesta počinjenja protupr.čina)

www.pravokutnik.net40

40

Page 41: Mpp Skripta

14. locus damni (mjesto nastanka štete) lex loci damni (pr.mjesta nastanka štete)15. lex loci solutionis (pr.mjesta izvršenja ug.)

tempus regit actum = po vremenu poduzimanja radnje određuje se koje se pr. primjenjuje legis mercatorie = srednjovjekovno trgovačko autonomno pr., suvremena lex mercatorie

putem kodif. Haaške konferencije za MPP, te UNCITRAL, UNIDROIT

4. POVEZNICE I MJERODAVNO PRAVO

179.Vrste poveznica?1.državljanstvo2.prebivalište3.redov. boravište4.mjesto gdje stvar leži5.volja stranaka6.mjesto štetne radnje odn. nastanka štete7.najuža veza

1.Državljanstvo

180.Značenje poveznice državljanstvo ?Državljanstvo je:1)pr.pripadnost određ.drž2)označuje pr.vezu između neke osobe i države, a ne njezino etničko podrijetlo3)ono označuje pr.svojstvo na osnovi kojeg 2-gi propisi daju takvim osobama određ.pr. i obveze4) najvažnija je poveznica u hrv. mpp; tiče se subjekata pr.odnosa5)njome se upućuje na mjerod. pr. za razna statusna pit.fizič.o., kao npr. za nj. pr. i posl.spos.6) po ZRS drž. je poveznica za osobna, obitelj. i nasljedna pitanja

181.Osobni statut i poveznica državljanstvo ?/ Razlika osobnog statuta (personal law) i osobnog statusa (personal status) ?Osobni statut = je pr.poredak na osnovi kojeg se, na osnovi poveznice državljanstva, procjenjuju svi osobni odnosi osobe ; što izričito propisuje Npr.Mađarski zakon i Austrijski zakon. Osobni statut fizič.o. je pr. drž. kojoj ona pripada. U hrv.doktrini daje se uža def. osob.statuta – smatra se da to pr. određuje samo pr. i posl.spos.Osobni status → zakonodavac ne definira. U engleskom pravu ima usko značenje, jer upućuje samo na položaj u pravnoj sredini - npr. je li osoba udana, oženjena, je li dijete bračno ili izvanbračno.

182.Kad je državljanstvo postalo poveznica?1. Državljanstvo kao poveznicu , do tada prebivalište ,utvrđuje francuski građanski zakonik

(Code civil) od 1804 kao poveznicu za određiv. pr. i poslov. spos. , no samo što se tiče svojih (franc.) državljana.

2. Nakon toga državljanstvo se uvodi u mnoge kodifikacije čemu doprinosi i Mancinijevo učenje koje je izrazio u svojim raspravama „O državljanstvu kao osnovi međ.pr.“ iz 1851.On smatra državlj. bitnom vezom između drž. i pojedinaca.

183.Mjerodavno pravo za pitanje ima li neka osoba državljanstvo određene države?1. Za to pitanje isključivo su mjerodavni unutrašnji propisi te države.Mjerodavno je lex

causae.Svaka drž. načelno slobodno odlučuje o tome tko joj pripada.Svaka od njih je pozvana da sama određuje svoje državlj.

www.pravokutnik.net41

41

Page 42: Mpp Skripta

2. To se odnosi i na uređivanje tzv.privatnopr. prethodna pitanja tj. pitanja o kojima zavisi stjecanje ili gubitak državljanstva, kao što je bračnost rođenja i sl, ocjenjuju se po pravu države o čijem se državljanstvu radi , a ne po legis fori.

Državljanstvo u hrvatskom mpp184.Kp koja određuju državljanstvo kao primarnu poveznicu za osobna stanja fizičkih osoba?ZRS: 1)za određivanje pravne i poslovne sposobnosti fizič.o.2)skrbništvo 3)za proglašenje nestale osobe umrlom 4)za nasljeđivanje 5) za razna bračna i obiteljska statusna pitanjaZM : 6)za mjeničnu sposobnost

Višestruko državljanstvo185.Kako se rješava sukob između domaćeg i stranog ili stranih državljanstva ( polipatridi) ?Sukob između domaćeg i stranog ili stranih državljan stava uglavnom se rješava davanjem prednosti domaćem pravu, što dovodi do primjene domaćeg državljanstva.Kolizijskim propisima često se izričito propisuje primjena domaćeg državljanstva. Npr.ZRS: (Ako osoba koja je državljanin Republike Hrvatske ima i državljanstvo neke druge države, za primjenu ovog zakona smatra se da ima samo državljanstvo Republike Hrvatske).

186.Načini upućivanja na efektivno državljanstvo?Efektivno državljanstvo tj. ono koje upućuje na bližu vezu osobe s jednim od njenih domovinskih prava; takvo rješ. prihvaća zakonodavstvo, sudska praksa i doktrina.Načini upućivanja na efekt.državlj.:

1. na efekt.državlj. zakonodavac upućuje iako svojim pravilom ne konkretizira što podrazumijeva pod užom vezom Npr.Austrijski zakon (Za ostale višestruke državljane, tj. kad osoba ima 2 ili više str. državlj., mjerod. je državlj. drž. s kojom postoji jača veza).

2. novija zakonodavstva, tako i ZRS , pobliže određuju što podrazumijevaju pod najbližom vezom s jednom od više država čije državlj. osoba ima. Primjenjuje se pravo one od tih drž. s kojom osoba ima najužu teritorijalnu vezu. Npr.ZRS: (Ako osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ima dva strana državljanstva ili više stranih državljanstava, za primjenu ovog zakona smatra se da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i u kojoj ima prebivalište).

3. Katkada, navedeno rješenje je neprimjenjivo, jer polipatrid u relevantno vrijeme nema teritorijalnu vezu ni s kojom državom čiji je državljanin, ili ima sa svim tim državama jednako intenzivnu takvu vezu . Za takve vrste situacija, predviđa se opće upućivanje na najbliže domovinsko pra vo . Tada, organ primjene treba uzimanjem u obzir svih relevantnih okolnosti - npr. efektivno služenje jednim od državljanstava, poznavanje jezika, kasnije stečeno državljanstvo, državljanstvo na temelju načela ius sanguinis - prvo utvrditi (naj) bliže domovinsko pravo, pa potom ga i primijeniti. Npr.ZRS: (Ako osoba nema prebivalište ni u jednoj od država čiji je državljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i s kojom je u najbližoj vezi).

Nepostojanje državljanstva – osobe bez državljanstva i izbjeglice187.Apatridi ?Osobe bez državljanstva - apatridi Apatridija nastaje npr.:1.rođenjem u državi koja prihvaća načelo ius sanguinis, a roditelji su osobe bez državljanstva, ili 2.udajom za stranca, ako time gubi dotadašnje a ne stječe muževo državljanstvo 3.aneksijom područja koja je protivna međunarodnom pravu ili

www.pravokutnik.net42

42

Page 43: Mpp Skripta

4.debelacio (tj. uništenja neprijatelja u ratu), ako potom ne slijedi aneksija.5.najčešće nastaje iseljavanjem, ako osobe time gube dotadašnje državljanstvo,a još nisu stekle državljanstvo imigrantske države.

188.Navedite kriterij razlikovanja osoba unutar pr.pojma apatridije?Mogu se razlikovati: 1)de iure apatridi → one osobe koje nemaju državljanstvo po nijednom zakonu o državljanstvu.2)osobe čije se državljanstvo ne može utvrditi.

189. Navedite sve poveznice u domaćem unutarnjom izvoru? Prebivalište, boravište, pravo RH

190.Kojom vrstom poveznica se uređuje osobni statut apartida ? Podrednom poveznicom (prebiv., boravište, pa pravo RH)

191.Navedite u ZRS primjer i naznačite vrstu kp ZRS za apatride? ZRS: (Ako osoba nema državljanstvo ili se njezino državljanstvo ne može utvrditi, mjerodavno pravo određuje se prema njezinu prebivalištu.)

192.Koja se poveznica još često javlja u poredbenom pravu, navedite to strano pravo?U nekim kodifikacijama primjenjuje se poveznica redovno boravište – npr. u njemač., austrijskom ali i u mađarskom ali kao podredna nakon prebivališta (umjesto boravišta)

193. Izvori kolizijskih prava za apartide koji su na snazi u RH? 1. ZRS čl 12 (podredna kolizijska pravila) = Ako osoba nema državljanstvo ili se njezino

državljanstvo ne može utvrditi, mjerodavno pravo određuje se prema njezinu prebivalištu.2. Newyorška konvencija o pravnom položaju osoba bez državljanstva iz 1954

194.Koja višestrana konvenc. , navedite ime i god. i kako definira pojam apatrida? Newyorška konvencija o pr.položaju osoba bez državljanstva iz 1954 . koja je u nas i u mnogim drugim drž. na snazi. Osobom bez državljanstva određuje se uz određena ograničenja ,osoba koju niti jedna država svojim propisima ne smatra svojim državljaninom

195.Kako NYK definira pojam osobe bez državljanstva , a kako pojam prebivališta?Osobom bez državljanstva određuje se uz određena ograničenja,osoba koju niti jedna država svojim propisima ne smatra svojim državljaninom ; autonomnu definiciju pojma prebivališta konvencija ne sadrži.

196.Kako NYK konvenc. definira pojam prebivališta?Navedene konvencije — Newyorška i Ženevska — ne sadrže autonomne definicije pojma prebivališta i boravišta, pa stoga svaka država ugovornica treba odrediti taj pojam po svom pravu, dakle po lex fori, čime se dakako ne doprinosi ujednačenosti konvencijskih rješenja.

197.Pod kojim uvjetima su apatridi u pogledu određiv. nadlež.suda RH izjednačeni s državlj. RH? Kakav položaj imaju apatridi ako taj uvjet nije ispunjen?ZRS: čl.51 (Kad je odredbama ovog zakona nadlež.suda RH određena pod pretp. da parnič.stranka ima državlj. RH, ta nadlež. postoji i za osobe bez državlj. koje imaju prebiv. u RH. Ova odredba se odgovarajuće primjenjuje i na nadlež. 2-ih org.RH.

198.Kako NYK konvenc. određuje osobni statut a kako promjenjivost statuta /Kako NYK određuje mjerod.pr. za posl.spos. apatrida?

www.pravokutnik.net43

43

Page 44: Mpp Skripta

1.Osobni statut osobe bez državljanstva uređuje se zakonima države u kojoj ima prebivalište, a ako nema prebivalište, po zakonima države njenog boravišta → mjerodavno pravo se određuje na osnovi poveznica prebivališta, a podredno boravišta.2.Svaka drž.ugovornica poštovat će pr. što proizlaze iz osob.statuta, koja je osoba bez državlj. prethodno stekla, naročito pr. iz braka, pod pretp. da su ispunjene formalnosti po pr. te drž. Pri tome se polazi od toga da se predmetno pr. odnosi na pr. koje bi po propisima te drž. bilo priznato u slučaju da osoba o kojoj se radi nije osoba bez državlj.

199.Koji međ.ug. i kako određuje pr.položaj izbjeglica?1. NY Konvencija o pravnom položaju osoba bez državljanstva iz 1954 se u pravilu

primjenjuje i u određenoj mjeri i na izbjeglice.: 2. Ženevska konvencija o pravnom položaju izbjeglica iz 1951. i 3. Ženevski protokol o istoj materiji iz 1967., koji se uglavnom odnose na međunarodne

izbjeglice. Protokol ukida teritorijalno ograničenje polja primjene, što dovodi do konvencijske zaštite bez obzira na to ima li izbjeglica prebivalište ili boravište u državi ugovornici.

2. Prebivalište200.Po kojem nacion. europ. pr. 1 osoba može imati više prebiv.? Kako se pravno može suprotstaviti toj činjenici?Objasnite Vaš odgovor.Čl.7 Njemač.GZ: Osoba zasniva prebiv. u mjestu u kojem se stalno nastani, s tim da prebiv. može istovremeno postojati na više mjesta.

201.Određivanje pojma prebivališta –je li potrebna autonomna definicija?/ Objasni zašto hrv.sud koji primjenjuje ZRS za potrebe tog zakona ne treba dati autonomnu def.pojma već može primijeniti pojam kako je on određen u drugim hrv.zakonima?U ZRS-u ne postoji definicija pojma prebivališta, pa se postavlja pit. može li se za potrebe tog zakona primijeniti pojam prebiv. koji je određen u 2-im hrv. zakonima.

1. Odgovor je pozit., a zasniva se s 1 str. na dužnosti nadlež.org. da riješi svaki privatnopr.predmet, pa i onda kad npr. ne postoje izričiti propisi pod koje može supsumirati relevantne činj.

2. I na osnovi čl.2 ZRS treba popunjavati navedenu zakon.prazninu = ako u ovom z. nema odredbe o pr. mjerod. za neki odnos odgovarajuće se primjenjuju:1) odredbe i nač. ovog zakona2)nač.pr. poretka RH i 3)načela mpp

202.Koji zakon i kako u hrv.pravu određuje pojam prebivališta? / Definirajte u smislu hrv.propisa ili doktrine prebivalište?Zakonsku def. prebivališta sadrže 2 hrv.zakona:

1. Zakon o strancima iz 2003: prebivalište je mjesto u kojem se stranac s odobrenim stalnim boravkom nastanio s namjerom da u njemu živi.

2. Zakon o prebivalištu i boravištu građana iz 1991. prebivalište je = mjesto u kojem se građanin naselio s namjerom da u njemu stalno živi.

203.Što je to zavisno prebivalište ?1. Za stjecanje prebivališta, jer se radi o voljnom stvaranju najbliže teritorijalne veze s

određenim pravnim poretkom, traži se poslovna sposobnost. Prema tome, poslovno nesposobne osobe, npr. djeca koja nisu stekla poslovnu sposobnost punoljetnošću ili sklapanjem braka prije punoljetnosti, nemaju vlastito već samo tzv. zavisno prebivalište.

2. Taj pojam treba odrediti prema def. iz Z. o prebivalištu i boravištu građana iz 1991.: (Maloljetnicima koji nisu zaključili brak, prebivalište se utvrđuje prema posljednjem zajedničkom prebivalištu njihovih roditelja.Kada roditelji takvih osoba nemaju zajednič.prebiv. ili nisu u braku, njihovo prebiv. utvrđuje se prema prebiv. roditelja koji vrši roditelj.pr.Malolj. nad kojima roditelji ne vrše roditelj.pr., prebivalište se utvrđuje prema

www.pravokutnik.net44

44

Page 45: Mpp Skripta

prebivališ. nj. zakon.zastupnika. Prebivališ. 2-ih poslov.nespos. osoba utvrđuje se prema prebivališ. nj. zakon.zastupnika).

Po kojem se pravu određuje prebivalište204.Po kojem pravu se najčešće određuje prebivalište?Najčešće se preb. određuje na osnovi prava države čiji organ rješava predmet tj lex fori .Ako se predmet rješava pred nadlež. hrvatskim tijelom, preb. se određuje po hrv. pravu. Isto se rješenje nameće kad se prethodna pitanja ocjenjuju po hrvatskom mpp-u.

205.Navedite i objasnite tri slučaja kada se odstupa od kvalifikacije prebivališta po lex fori?Katkada se od navedenog pravila kvalifikacije po lex fori odstupa, pa se prebivalište određuje po stranom pravu. To propisuju npr.neke:

1. međunarodne konvencije koje ne sadrže autonomnu definiciju navedenog pojma - po njima se, radi osiguranja međunarodne ujednačenosti rješenja, upućuje na određivanje prebivališta po lex territorii, dakle po lex causae. Npr.HK o mjerodavnom pravu za oblik oporučnih raspolaganja od 1961.:(Pitanje da li je oporučitelj imao prebivalište u određenom mjestu, uređuje pravo tog mjesta.)

2. neki međ. ugovori prepuštaju definiranje prebivališta pravima država ugovornica. Po čl. 12. i Ženevske konvencije o izbjeglicama i Newyorške konvencije o pravnom položaju osoba bez državljanstva.

3. ni po međ.proc.pravu Europske unije prebiv. se ne utvrđuje autonomno već se upućuje na lex fori , Npr.:Bruxelleska konvenc. o sud.nadlež., priznanju i ovrsi odluka u građ.i trg. predmetima iz 1968. i Uredba Vijeća Europ.unije br.44/2001. od 22.12.2000.:opća sudska nadlež. se određuje po prebiv. tuženika u 1 od drž. Europ.unije, a da li osoba ima prebiv. na području drž. članice pred čijim sudom je post. pokrenut , to taj sud ocjenjuje po svojem unutraš.pravu, dakle po lex fori.

206.Objasnite što u mpp-u znači određiv. prebiv. po lex teritorii?Znači da se prebiv. ne određuje na osnovi pr.drž. čiji org. rješava predmet (lex fori), već se upućuje na određiv. prebiv. po str.pr. (lex causae).

Polje primjene prebivališta207.Polje primjene prebivališta po ZRS ( 3 slučaja)?

1. Po ZRS prebiv. je poveznica podrednog kolizijskog pravila . Prebivalište je poveznica podrednog kolizijskog pravila koje se primjenjuje ako nije moguće primijeniti primarno pravilo s poveznicom državljanstva.Npr. 1. za osobe bez državljanstva;2. za mnoge vrste ugovora,3. za učinke braka,4. za učinke izvanbračne zajednice,5. za odnose roditelja i djece,6. za učinke posvojenja.

208.Navedite primjere gdje je prebiv. poveznica primarnog kp /Kada poveznica prebivalište nije podredna poveznica?

2. Preb. je iznimno poveznica primarnog odn. alternativnog koliz.pravila . Npr. ZRS: - primarno (Za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo države dužnikovog prebivališta odnosno sjedišta.)

209.Navedite primjere gdje je prebiv. povez. alternativnog kp na primjeru 1 HK?ZRS: - alternativno (Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od više prava:po pr. oporučit. prebiv. bilo u vrijeme raspolag. oporukom bilo u vrijeme smrti.)

3. Preb. je značajno kao poveznica u hrv međ. procesnom pravu kod određivanja opće sudske nadležnosti, isključive nadlež. i priznanja i izvršenja odluka inozemnih tijela, ako se radi o stranci (strankama), državljaninu (državljanima) RH.

www.pravokutnik.net45

45

Page 46: Mpp Skripta

210.Navedite primjer i naznačite vrstu kp iz općeg dijela ZRS koji sadrži povez. prebiv.?ZRS: Ako osoba nema državlj. ili se njezino državlj. ne može utvrditi , mjerod.pr. određuje se prema njezinom prebiv. To je podredno kp.

211.Navedite u ZRS primjer i naznačite vrstu kp koja sadrži povez.preb. iz poseb. dijela?ZRS: Za jednostr.pr.posao mjerod. je pr. drž. dužnikova prebiv. / sjedišta. To je primarno kp.

212.Koji element prebiv. i zašto dovodi do sužavanja primjene povez. prebiv.?Animus, jer ga ne mogu imati posl.nesposobne osobe, pa ne mogu zato niti steći prebiv.

213.Dvije iznimke kada naši organi mogu primjenjivati strane procesne norme? / Objasni zašto se u slučaju podnošenja tužbe protiv osobe koja nema prebivališ. u RH i kako odstupa od pravila da naš sud ne može primjenjivati strane proc. norme?1. Želi se podnijeti tužba protiv osobe koja nema prebivalište u Republici Hrvatskoj.Može li se to učiniti pred sudom njegova boravišta u Republici Hrvatskoj?ZRS:(Ako tuženik nema prebivališta u Republici Hrvatskoj niti u kojoj drugoj državi, nadležnost suda RH postoji ako tuženik ima boravište u Republici Hrvatskoj.). Hrv. sud mora prvo utvrditi ima li navedeni tuženik prebivalište u nekoj stranoj državi , a to će odrediti po lex causae tj. po pravu države u kojoj se pretpostavlja da osoba ima prebivalište.Ako je odgovor negativan, hrvatski sud će biti na osnovi ZRS međunarodno nadležan, ako utvrdi da tuženik ima boravište na području Republike Hrvatske.2) Jedan strani bračni drug nema prebivalište u Republici Hrvatskoj. Može li se pred hrvatskim sudom pokrenuti brakorazvodna parnica?Nadležnost hrvatskog suda zavisi od rješenja ZRS po kojemu se traži, da su bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište u Republici Hrvatskoj i ako je po propisima države čiji su državljani bračni drugovi dopuštena ta nadležnost.Po domovinskom pravu bračnih drugova postoji isključiva nadležnost sudova te države, ako bračni drugovi imaju svoje prebivalište na teritoriju te države.Hrvatski sud, pred kojim je pokrenuta brakorazvodna parnica treba utvrditi da li bračni drugovi prebivaju u državi svog državljanstva, pri čemu će ocjenjivati taj pojam na osnovi prava te strane države.

214.Navedite primjere gdje je prebivalište poveznica?a) alternativnog kolizijskog pravila u HK - HK 1961:Oporuč. je raspol.valjano što se tiče oblika ako je u skladu s unutar.pr.:mjesta oporuč.preb. bilo u času raspolag. bilo u trenutku smrtib) primarnog kolizijskog pravila u ZRS – ZRS:Za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo države dužnikovog prebivališta odnosno sjedišta.

215.Navedite u ZRS primjer i naznačite vrstu koliz. pravila koja sadrži poveznicu prebivalište iza)općeg dijela ZRS:Ako osoba koja je državljanin RH ima i državlj. neke 2 drž., za primjenu ZRS smatra se da ima samo državlj. RH.Ako osoba nema državlj. ili se njezino državlj. ne može utvrditi, mjerod.pr. određuje se prema njezinu prebivalištu.b) posebnog dijela ZRS:Nadležnost suda Republike Hrvatske postoji ako tuženik ima prebivalište... u Republici Hrvatskoj.

3. Redovno boravište(uobičajeno boravište )216.Lex firmae habitationis i lex residentiae habitualis. Navedite točan naziv ove poveznice?Pr. redov. boravišta

www.pravokutnik.net46

46

Page 47: Mpp Skripta

217.Što pojam redovno boravište (lex residentiae habitualis) pretpostavlja i koja mu je svrha? / Definirajte u smislu hrv. propisa ili doktrine redov.borav.? BOUČEK!Postojanje redovnog (uobičajenog) boravište pretpostavlja sljedeće:1.da boravak traje duže vremena , 2.bilo da je već trajao ili 3.da će prema okolnostima slučaja još duže vremena trajati, što dovodi do toga da takva osoba ima u takvoj državi težište životnih odnosa Redov. boravak smatra se vrstom činjenič.prebivališta.

218.Temeljna razlika između poveznica prebivalište – redovno boravište / Navedite po čemu se redov.boravište razlikuje od prebivališta ?

REDOVNO BORAVIŠTE PREBIVALIŠTE1. osoba ima samo 1 redovno boravište 1. osoba može imati više prebivališta2. voljni relevantni čin, tj. animus manendi

– se pri određivanju redovnog boravišta pretpostavlja ako osoba boravi na nekom području duže vrijeme

2. za zasnivanje te teritorijalne veze potreban je voljni relevantni čin, tj. animus manendi,

3. nesposobne osobe mogu imati redovito boravište - pretpostavka je da su se uklopile u svoju društvenu sredinu, da su tamo socijalno integrirane.

3. postoji za nesposobne osobe samo tzv. izvedeno prebivalište

4. Smatra se da boravište u pravilu treba trajati najmanje 6.mjeseci da bi postalo redovno ako je uz to ostvarena društv.integracija

219.Redovno boravište i njena praktična primjena? / Odredite njezinu praktičnu primjenu u izvorima hrv.mpp-a?Pored uloge 1) poveznice kolizijskog pravila, redov.boravište je 2) sve važnije u unificiranom mpp za određivanje nadležnosti sudova drž.redov.boravišta

220.Definirajte pojam redovno boravište? / Zakonske definicije pojma redovnog boravišta / Navedite 1 poredbenopr. def.?Iako državlj. kao povez. sve češće ustupa mjesto redov.boravištu – tako se po nizozem. i njemač.pr. samo se iznimno taj pojam određuje. Npr.:1)mađarski zakon : redov. boravište je mjesto gdje netko duže vremena boravi bez namjere nastanjenja

221.Lex residentiae habitualis ; lex firme habitationis ?Poveznica redovno boravište (lex residentiae habitualis) upućuje na pravo redovnog boravišta (lex firmae habitationis)

Rasprostranjenost222. Kada se redovno boravište prvi puta pojavljuje u višestranim međ. ugovorima i kako ti ugovori definiraju poveznicu / Kada se i u kojem izvoru ta povez. prvi puta javlja?Ta se povez. počela primjenjivati u međ.ug. već od poč. ovog stoljeća.Tako je nalazimo u HK o uređivanju starateljstva nad maloljetnicima iz 1902 .

223.Razlozi uvođenja te poveznice u mpp? Na 6. HK 1928 bilo je preporučeno da se osobni statut osoba bez državlj, ocjenjuje na osnovi redov.boravišta, a ne više primjenom povez. prebiv.

www.pravokutnik.net47

47

Page 48: Mpp Skripta

Nakon 2.svj.rata dolazi do široke primjene te povez. u raznim međ.ug., kao i u određ. kodif.mpp-a. Npr:1.HK o određenim pitanjima sukoba zakona o državljanstvu iz 1930.2.HK o mjerodavnom pravu za međunarodnu kupoprodaju tjelesnih pokretnih stvari iz 1955.3.HK o mjerodavnom pravu za oblik oporučnih raspolaganja iz 1961. 4.HK o nadležnosti organa i mjerodavnom pravu u predmetu zaštite maloljetnika iz 1961.5.HK o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvođača za svoje proizvode iz 1973.6.HK o mjerodavnom pravu za cestovne nesreće 1971.7.HK o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.Navedene, kao ni druge konvencije, ne definiraju redovno boravište.

224.Zašto pojam redov.boravište treba urediti autonomno?Taj pojam treba odrediti autonomno, nezavisno od unutrašnjih pravnih poredaka država ugovornica; u protivnom bi došlo do definiranja po legis fori, što bi sprečavalo ujednačenu primjenu konvencijskih rješenja.

225.Kako je poveznica redov.boravište ušla u hrvatsko pravo? Poveznica redov. boravište je ušla u hrv. pr. time što su neke od HK kod nas na snazi :1.HK o mjerodavnom pravu za oblik oporučnih raspolaganja iz 1961.2.HK o mjerodavnom pravu za odgovornosti proizvođača za svoje proizvode iz 1973.3.HK o mjerodavnom pravu za cestovne nesreće iz 1971.Uz druge alter.povez. koje upućuju na mjerod.pr. za oblik oporuke, po ZRS na osnovi HK o mjerod.pr. za oblik oporuč.raspol. primjenjuje se i poveznica redov.boravište.

226.Koji izvori sadrže poveznicu redovno boravište , a koji ne ?Povez. redov.borav. vrlo je rasprostranjena u njemač.pr. i to za razna pit. osob.statuta fizič.o.Iako državlj. kao povez. sve češće ustupa mjesto redov.boravištu – tako se po nizozem. i njemač.pr. samo se iznimno taj pojam određuje, mađarski zakon, švicarski zakon, belgijski zakon, engleska sudska praksa. Razni međ. ugovori , dok je ZRS te ostali unutrašnji formalni izvori ne sadrže .

227.Navedite primjer i naznačite vrstu kp iz općeg dijela ZRS koja sadrži poveznicu boravište? ZRS: čl.12: Ako osoba nema državlj. ili se njeno državlj. ne može utvrditi, mjerod. pr. određuje se prema njenom prebiv., a ako se ni prebiv. ne može odrediti onda po njenom boravištu.

228.Navedite unutar.izvor hrv.mpp-a i njegovo kp koje kao povez. sadrži poveznicu redovno boravište? Nabrojite izvore hrv. mpp-a koji sadrže povez. redov.boravište i navedite kategorije vezivanja uz koje se u tim izvorima ta poveznica vezuje.?PZ: čl.981 st.1 : Kod ug. o pomor. osigur. primjenjuje se hrv.pr. ako su sve stranke državljani Rh s redov.boravištem u RH ili domaće pr.osobe sa sjedištem u RH, a riječ je o osiguranim predmetima koji su izloženi pokrivenim rizicima isključivo na području RH.

4. Mjesto gdje stvar leži229.Situs rei sitae – lex rei sitae (primjeri iz ZRS)? Poveznica mjesto gdje stvar leži (locus rei sitae) odnosi se na određivanje mjerod. prava za određene objekte pravnog odnosa. Tako se njome upućuje na: 1.mjerod. pr. za stvarna prava na pokretninama i nekretninama - stvarni je statut lex rei sitae. ZRS:Za vlasničkopravne odnose i druga prava na stvarima, te za pr. raspolag. stvarima u društv.vlasiš., mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar nalazi.PZ :na pr. vlasniš. i stvar.pr. na brodu u gradnji koji se gradi u RH, polazi pri određiv. stvar.statuta od povez. mjesta gdje se stvar nalazi.

www.pravokutnik.net48

48

Page 49: Mpp Skripta

Na osnovi lex rei sitae , na koje upućuje poveznica mjesto gdje stvar leži, prvenstveno se određuje: 1.nastanak, trajanje i prestanak stvarnih prava na tjelesnim stvarima - pokretninama i nekretninama 2.njihov sadržaj i izvršavanje, 3.prijenos i akcesornost, 4.oblik pravnog posla o stvarnim pravima na nekretninama2. upućuje na mje rodavno pravo za nasljeđivanje nekretnina. Utvrđuje li se povez. mjesto gdje stvar leži i određiv. ugovor.statuta tj.pr. koje je mjerod. za ug.?ZRS:Za ugovore koji se odnose na nekretnine isključivo je mjerodavno pravo države na čijem se teritoriju nalazi nekretnina.

230.Problemi u vezi poveznice ,,mjesto gdje se stvar nalazi,, i kako se rješavaju / Kako su ti problemi rješeni u ZRS a kako u RK?Mjesto gdje se pokretnina nalazi, to je faktično pitanje. Teškoće u vezi s njegovim određiv. mogu nastati ako se za vrijeme transporta stvari zaključuju pravni poslovi koji utječu na njihova stvarna prava. Radi se o raspolaganju s robom za vrijeme transporta.Za pravne poslove koji se tiču stvarnog statuta,odstupa se od povez. mjesta gdje stvar leži, jer je to mjesto vrlo promjenjivo i pr. nevažno pa se zato primjenjuje poveznica mjesto odredišta .Tom se mjestu daje prednost pred mjestom odaslanja robe s kojim stvari nemaju više veze.RK: Za ug. o prijevozu robe pretpostavlja se da imaju najbližu vezu s drž. u kojoj prijevoznik u vrijeme zaključenja ug. ima gl.poslovno mjesto ako se u toj drž. nalazi mjesto ukrcaja, iskrcaja ili gl. poslov. mjesto pošiljaoca.

231.Kolizijsko pravilo u kojem je mjerodavno lex loci destinationis (pravo mjesta odredišta )? 1. ZRS:Za vlasničkopravne odnose i druga prava na stvarima , u pogledu stvari koje su u

prijevozu mjerodavno je pravo odredišta.2. Katkada se na mjerodavno pravo upućuje na osnovi poveznice mjesta odaslanja stvari .

Navedena dilema - primjena poveznice mjesta odredišta ili mjesta odaslanja - ne postoji iako se radi o res in transitu, ako do promjene stvarnih prava dolazi intervencijom državnih tijela.

3. Uvijek kad se postavlja pitanje promjene stvarnih prava, koje se mogu izvršiti samo uz intervenciju državnih organa zemlje u kojoj se trenutačno nalaze, kao poveznica se primjenjuje svakodobno mjesto gdje se stvar nalazi, tj. svakodobni locus rei sitae ; organ intervenira primjenom vlastitog prava, tj. legis fori.

232 što je sa transportnim sredstvima? Kojom poveznicom se određuje njihov stvarni statut?Situs tih sredstava, jer se brzo mijenja, nepoznat je ili se nalazi izvan svakog državnog teritorija (tako što se tiče brodova na otvorenom moru), nije pravno relevantan. Smatra se da ta sredstva imaju stoga najbližu vezu s pravom države svoje državne pripadnosti. Npr.:ZRS : Za vlasničkopravne odnose i druga prava na stvarima mjerodavno je pravo države čiju državnu pripadnost imaju ta sredstva, ako propisima RH nije drugačije određeno.PZ: Prema pravu države čiju pripadnost brod ima ocjenjuju se: stvarna prava na brodu.ZOSZP: U pogledu prava vlasništva i drugih stvarnih prava na zrakoplovu primjenjuje se pravo države u kojoj je zrakoplov registriran.Takva posebna poveznica, ne dolazi do primjene, jednako kao kod res in transitu, kad se radi o određivanja stvarnog statuta intervencijom državnog tijela.

5. Autonomija, volja stranaka (stranačka autonomija)233.Za koje je odnose primarna poveznica volja stranaka (navedi primjere)? BOUČEK!Primarna poveznica za određiv. mjerod. pr. za ugovorne odnose u moder.mpp jest stranač.autonomija – moguć. stranaka da same sporazumno izaberu mjerod.pr. za svoj ug. Ako stranke iskoriste tu mogućnost izbora, po sporazumno izabranom pravu, tj. po lex autonomiae, ocjenjuju se njihovi međusobni ugovorni odnosi; u takvom slučaju stranke same izabiru ugovorni statut. Npr.:ZRS:Za ugovor mjerodavno je pravo što su ga izabrale ugovorne stranke , ako ZRS ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno

www.pravokutnik.net49

49

Page 50: Mpp Skripta

PZ :Za ugovore o plovidbenim odnosima primjenjuje se pravo koje su stranke izabraleRK: 1) Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu. Izbor mora biti izričit ili dovoljno sigurno izlaziti iz ugovornih odredaba ili iz okolnosti slučaja . Po svom izboru, stranke mogu odrediti mjerodavno pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio.(2) Stranke se mogu u svako doba sporazumjeti da se ugovor prosuđuje prema pravu različitom od onoga koje je bilo mjerodavno prema ovom članku ili na osnovi drugih odredaba ove konvencije. Promjene što se odnose na određivanja mjerodavnog prava do kojih je došlo nakon zaključenja ugovora, ne utječu na valjanost ugovora što se tiče njegova oblika kao ni na prava trećih.(3) Ako su svi ostali dijelovi činjeničnog stanja u vrijeme izbora prava povezani samo s jednom državom, tada stranački izbor stranog prava ne utječe na primjenu odredaba prava te države koja se ne mogu isključiti ugovorom, dalje nazvane "prinudne odredbe".(4) Postojanje i valjanost stranač. sporazuma o mjerodavnom pravu, ocjenjuje se po izabranom pravu.234.Kojim pravilima se ocjenjuje dopuštenost stranačke autonomije?Je li stranačka autonomija dozvoljena i koje su njene granice ocjenjuje se po kolizijskim pravilima legis fori

235.Moderni razvoj stranačke autonomije?1. Modernom razvoju stranač.autonomije mnogo je doprinijelo Mancinijevo učenje o

individualnoj slobodi volje, što je došlo do izražaja u prihvaćanju kolizijskopr. autonomije u talijanskom GZ iz 1865 .

2. Tu poveznicu prihvaća sudska praksa i zakonodavci drugih država, no s dosta oklijevanja i s vremenskom distancom. Francuski Kasacijski sud 1910. prihvaća autonomiju, Berlinski zemaljski sud 1929.

236.Objasni veliko ugovorno cijepanje?U Švicarskoj je Savezni sud od 1906 sve do 1952 ocjenjivao ugovorni statut na osnovi tzv. Ve-likog ugovornog cijepanja; zaključenje ugovora bilo je podvrgnuto prinudnim propisima države njegova zaključenja, a stranačka autonomija je vrijedila samo za pitanja vezana uz izvršenje ugovora.

Kolizijskopravna i materijalnopravna autonomija

237.Razlika kolizijskopravna – materijalnopravna autonomija / Obrazložite pojmove materijalnopr. i kolizijskopr.autonomija? / Primjeri ugovaranja materijalnopravne autonomije? Kolizijskopravna autonomija = znači da si ugovorne strane mogu izabrati pravo koje će se primjenjivati na njihov ugovor. To pr. je onda isključivo mjerodavno i isključuje se primjena pr. koje bi inače bilo mjerod. da ugovorne strane nisu ništa dogovorile.Materijalnopravna autonomija = znači da si oni na određen sadržaj ug. primjenjuju neko 2 pr. (primjer zastare i kamata), ali to su slobodne raditi u okviru koje im daje pr. koje se primjenjuje na sam ug. do kojeg se došlo njihovom kolizijskopr. autonomijom. Materijalnopravno upućivanje po kojemu stranke inkorporiraju u svoj ugovor samo dispozitivne norme određenog pravnog poretka. Kod ug. s međ.obilježjem taj okvir daje to ugovoreno pr.Kod ug. bez međ.obilježja tak okvir daje tuzemno pr.U okviru znači da onda pr. mjerod. za ug. daje odgovor da li je to materijalnopr. upućivanje dopušteno i u kojoj mjeri.Npr.238.Primjeri ugovaranja materijalnopr. autonomije?Ugovori bez međ.obilježja:1.Dva hrv. trg. društva ugovore da je za njihov ugovor o prodaji, koji ima samo hrvatsko obilježje, što se tiče zastare tražbine mjerodavno francusko pravo → primjenjuje se hrv.pravo za ug. (kolizoijskopr. upućiv.), a franc. za sadržaj (materijalnopr. upućiv.)

www.pravokutnik.net50

50

Page 51: Mpp Skripta

2.Dva švicar. trg. društva ugovaraju na zaključeni ugovor o prijevozu tereta unutar Švicarske primjenu njemačkog zakona o unutrašnjoj plovidbi → primjenjuje se švicar.pravo za ug., a njemač. za sadržaj ug.U okviru dispozit. normi hrv. ZOO odn. švicar.ZOO stranke su slobodne na sadržaj ug. odrediti primjenu str.pr.Ugovori s međ.obilježjem:3.Hrv. i tursko trg.društvo za ug. o djelu izaberu primjenu prava drž. X, dok za sva pitanja vezana uz zatezne kamate uvrđuju primjenu odredaba franc. GZ → materijalnopr. upućivanje na franc. pravo valjano je samo u okviru dispozit.pravila drž. X, koje pravo su stranke izabrale metodom kolizijskopr. upućivanja.

239.Pravo mjerodavno za ocjenu valjanosti i dometa materijalnog upućivanja? Je li materijalnopr. upućivanje dopušteno i koji je nj. domet ocjenjuje se po mjerod. pravu na koje upućuje polazno mpp kod ugovora s međ. obilježjem, dok kod ug. bez međ. obilježja valjanost i domet zavisi od pr.poretka tuzemnog prava .

O izboru prava – općenito, mjerodavno pravo za izbor, nastanak i vrijeme izbora240.Kako se kvalificira sporazumni stranački izbor prava / Koja je razlika između glavnog i posebnog ugovora?Sporazumni stranački izbor pr. kvalificira se kao ugovor sui generis što se razlikuje od tzv. glavnog ugovora za koje se ugovara mjerodavno pravo. Npr.:U ugovoru o prodaji zaključenom između hrvatskog i talijanskog trgovačkog društva→ je glavni ugovor,stranke su ugovorile da će se njihovi ugovorni odnosi prosuđivati po švicarskom pravu → posebni ugovor

241.Po kojem se pr. ocjenjuje valjanost sporazuma o mjerod.pr.? /Po kojem će pravu hrv. (arbitražni) sud ocijeniti valjanost sporazuma o mjerodavnom pravu / Po kojem se pravu u Rimskoj konvenciji iz 1980. određuje postojanje i valjanost stranačkog sporazuma ?

1. Hrvatsko mpp o tome ne sadrži kolizijskopravno rješenje. U poredbenom pravu se određuje da je za takav sporazum mjerodavno pravo države koje su stranke izabrale, što je prihvatljivo i za hrvatsko mpp.

2. ZA: Arb. sud odlučit će po pr.pravilima koje su stranke izabrale kao mjerod. za bit spora ili po pr. RH.

3. RK: Postojanje i valjanost stranač.sporazuma o mjerod.pr. ocjenjuje se po po izabranom pravu.

242.Načini nastanka sporazuma o mjerodavnom pravu i stav ZRS / Izjave volje o sporazumu o mjerodavnom pravu ? Što se tiče izjave volje o sporazumu o mjerodavnom pravu, razlikuje se u poredbenom mpp, jednako kao i npr. u hrv.mater. ugovornom pravu : 1.izričiti i 2.prešutni izbor ZRS ne spominje navedene načine izražavanja volje, no u praksi se smatra da stranke mogu, jednako kao i u hrv. mater.ugovor. pr. zaključiti i prešutno sporazum o izboru prava.243.Kakav treba biti prešutni izvor prava i koji ga izvori predviđaju? Prešutni sporazum treba biti nedvosmislen, treba izlaziti iz ugovora ili iz okolnosti slučaja. Predviđaju ga :PZ, RK, ZOSZP244.Kako prešutnu volju rješava ZRS , a kako ZOSOZP i PZ te RK / Kako se pit. prešutne volje stranaka rješava u tri unutrašnja izvora hrv. mpp-a, a kako u Rimskoj konvenciji iz 1980.Navedite pune nazive izvora s godinom donošenja?1)ZRS : nema odredbe, ZRS ne spominje navedene načine izražavanja volje, no u praksi se smatra da stranke mogu, jednako kao i u hrv. mater.ugovor. pr. zaključiti i prešutno sporazum o izboru prava.2)PZ:Ako se pravo čiju su primjenu stranke izabrale za ugovor o iskorištavanju brodova ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako stranke nisu

www.pravokutnik.net51

51

Page 52: Mpp Skripta

izričito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja...3)ZOSZP : Ako se pravo čiju su primjenu ugovorne strane ugovorile ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na neki od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako strane nisu izričito odredile pravo koje će se primjenjivati, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može nedvosmisleno utvrditi ni iz okolnosti slučaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi.4)RK:Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu. Izbor mora biti izričit ili dovoljno sigurno izlaziti iz ugovornih odredaba ili iz okolnosti slučaja .Po svom izboru, stranke mogu odrediti mjerodavno pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio.

245.Navedite najmanje 7 relevantnih okolnosti koje mogu upućivati na prešutni izbor mjerodavnog prava? Kao relevantne okol. što izlaze iz ug. smatraju se:1) ugovaranje sudske ili arbitražne nadležnosti 2) ugovaranje mjesta izvršenja ugovora 3) ugovorni jezik 4) primjena uzanci i općih uvjeta određene države 5) što se tiče drugih okolnosti, po PZ to su okolnosti slučaja : 6) zajednički osobni statut stranaka 7) ugovorena valuta 8) veza s drugim ugovorima9) terminologija određ.pr.poretka

246.Kad stranke mogu ugovoriti mjerodavno pravo / Navedite rješenje RK u pogledu trenutka kad stranke mogu ugovoriti mjerod.pr.? Stranke obično biraju mjerod.pr.:

1. prije ili 2. tijekom zaključenja glavnog ugovora. 3. u poredbenom mpp u novije vrijeme se dozvoljava strankama naknadna promjena izabranog

prava, koja djeluje – zavisno od njihovog sporazuma ex nunc ili ex tunc . RK: Stranke mogu u svako doba podvrgnuti ugovor pod drugo pravo od onoga koje je ugovor prije uređivalo. Takvo naknadno izabrano pravo ne smije biti na štetu prava i interesa trećih osoba

Granice izbora i polje primjene izabranog prava247.Legis fori i izbor mjerodavnog prava? Polazno mpp, mpp legis fori, određuje okvire stranačke autonomije. Opća je pretpostavka da :a) postoji međunarodno relevantno obilježje.Koliz.norme navedenog pr. mjerod. su za pit. o tome da li se izbor pr. uvjetuje npr. postojanjem određ.veze između gl.ug. i izabranog pr. ili u tom pogledu nema nikakvih ogranič.b) postojanje određene veze, tj. koneksiteta između glavnog ugovora i izabranog prava

248.Objasnite što je i kakav značaj ima koneksitet?Postojanje određene veze, tj. koneksiteta između glavnog ugovora i izabranog prava postavlja se kao 1 od pretp. za stranač.autonom. u pojedinim zakonima ( propisuje poljski zakon i po Restatementu II) ali se navedeno ogranič. liberalno tumači tako da i u tim pr.sistemima koneksitet nije ograničavajući faktor stranač.autonom.

249.Granice izbora mjerodavnog prava / Navedite ograničenja izbora mjerod.pr. stranač.autonom. u hrv.pr. i prema RK iz 1980. / Primjer ogranič. autonom. po ZOSZP? / Primjer ogranič. autonomije u ZRS?1)Pod određenim pretpostavkama, autonomija stranaka je isključena za ug .s potrošačima ili za ugovore o radu je ograničena – koja ogranič. sadrže i PZ i ZOSZP

www.pravokutnik.net52

52

Page 53: Mpp Skripta

2)Daljnje ograničenje autonomije stranaka vezano je uz odredbe o tome da izbor prava znači određivanje materijalnog prava izabranog pravnog poretka, što znači da nema pri tome upućivanja na cjelokupno izabrano pravo, dakle i na kolizijska pravila tog prava. Npr.:RK Primjena prava države određena ovom Konvencijom znači primjenu pravila koja su na snazi u toj državi, osim njezinih pravila međunarodnog privatnog prava.

250.Primjer ogranič.autonom. u ZOSZP i PZ?1)zbog preuzetih međ.obveza2)zbog toga što se utvrđuje da su određ.hrv. zakonska rješ. minimalna ili maksimalna mjera koja se treba poštovati3)zbog pretežne veze s domaćim pr.poretkom ili zbog uređivanja takvih situacija koje treba prosuđivati uvijek po domać. mater.pr.ZOSZP: Kod ug. o osigur. ne primjenjuje se pr. koje su stranke izabrale već pr. RH ako su sve zainteresirane osobe u tom ug. državljani RH s prebiv. u RH ili pr. osobe s hrv.drž. pripadnošću sa sjedištem u RH, a riječ je o osiguranim predmetima koji su izloženi pokrivenim rizicima isključivo na teritoriju RH.PZ: Kod ug. o spašavanju broda ne primjenjuje se pr. koje su stranke izabrale već PZ ako su se spašavale osobe bez istovremenog spašavanja imovine, ako su te osobe državljani RH ili ako je brod koji je spašavao ili brod koji je bio spašavan hrv.ratni brod ili hrv. jav.brod.

251.Primjer ogranič. autonom. u ZRS?Zbog uske povezanosti s domaćim pr.poretkom, za ug. koji se odnose na nekretnine isključivo je mjerod.pr. drž. na čijem se području nalazi nekretnina.

252.Stranačka autonomija i prisilni propisi / Može li izabrano pr. derogirati primjenu prinudnih pravila legis fori ? Opće je prihvaćeno na čelo mpp, da izabrano pravo ne može derogirati primjenu prinudnih pravi la legis fori . Npr.:RK iz 1980.:Ova Konvenc. ne dira u primjenu odredaba prava drž. suda, koje prinudno uređuje situacije, bez obzira na pravo mjerodavno za ugovor.

253. Što je to tzv. djelomično kolizijskopr. upućivanje / Stranač.autonom. i izbor više pr.? O tome jesu li stranke ovlaštene izabrati samo jedno pravo ili mogu sporazumno odrediti primjenu više prava za pojedine dijelove njihova ugovornog odnosa , stanovišta su bila podijeljena.Dugo vremena prevladavalo je gledište nemogućnosti tzv. djelomičnog kolizijskopravnog upu - ćivanja , da bi u modernim mpp bila utvrđena mogućnost izbora više prava, čime se potvrđuje da u tom pogledu nema ograničenja autonomije stranaka; to gledište zastupa se i u hrvatskom mpp. Npr.:RK iz 1980:Pri izboru pr. stranke mogu izabrati mjerod.pr. za cijeli ug. ili samo za 1 dio.

254.Izbor mjerodavnog prava kod arbitraža ?Ako se radi o ugovornim sporovima čije rješavanje je povjereno izbranim sudovima, tj. arbitražnom sudu, stranačka autonomija izbora mjerodavnog prava za glavni ugovor mnogo je šira, jer npr.

1. stranke mogu ugovoriti rješavanje sporova ex aequo et bono, 2. primjenu lex mercatoriae ili 3. općih načela prava priznatih od civiliziranih država.

255.Koje je polje primjene izabranog prava?Polje primjene izabranog pr. tj. ugovornog statuta koji se određuje bilo poveznicom stranač.autonom.ili nekom podrednom povez., najčešće karakteristič. radnjom, ono je vrlo široko.Obuhvaća sljedeće materije:1)tumačenje ug.2)ispunjenje obveza koje nastaju iz ug.3)posljedice potpunog ili djelomič. neispunjenja

www.pravokutnik.net53

53

Page 54: Mpp Skripta

4)uključujući utvrđenje naknade štete5)različite načine prestanka obveza kao npr.zastaru te posljedice ništavosti

6. Mjesto štetne radnje i mjesto nastanka štete256.Poveznice – mjesto štetne radnje i mjesto nastanka štete, objasnite kako se uređuju i što znače navedene poveznice?Izvanugovorna odgov. za naknadu štete utvrđuje se:1.unutrašnjim hrvatskim mpp propisima i 2.određenim međ. ug., te 3.u nekim pr. porecima sudskom praksom.Najčešće poveznice su :1)mjesto štetne radnje (locus delicti commissi)→ određeno mjerodavno pravo lex loci delicti commissi,2)mjesto nastanka štete (locus damni) → određeno mjerodavno pravo lex loci damnikoje upućuju na mjerodavno pravo, tj. deliktni statut. Materijalnopravno, štetna radnja i štetna posljedica su sastavnice građanskog delikta, jer nema delikta bez radnje i nema delikta bez nastanka štete. Npr.:

257.Kako izvori reguliraju izvanugovornu odgovor. za štetu i koji ?ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za štetu, ako za pojedine slučajeve nije drugačije određeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oštećenika.PZ : Na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuje se pravo države u čijem se obalnom moru ili na čijim se unutarnjim vodama dogodio sudar.ZOSZP: Na odgovor. za štetu koji utvrđuju temelj odgovor. za štetu koju zrakoplov u letu nanese na zemlji primjenjuje se zakon drž. na čijem je teritoriju nanesena šteta.

258.Navodeći odredbu iz ZRS-a objasnite aletrnat.statut ali na primjeru koji nije obuhvaćen ugovornim ili nasljednim statutom. Koju ulogu u primjeni te koliz.odredbe ima nadlež.tijelo primjene? Objasnite alternativno upućiv. na mjerod.pr. na primjeru iz ZRS-a koji se ne odnosi na oblik pr.posla?ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za štetu, ako za pojedine slučajeve nije drugačije određeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oštećenika.Primjenjuje se alter.povez. pr. povoljnije za oštećenika. Sud prvo mora ocijeniti sadržaj mater.pr. oba pr.poretka na koje upućuje poveznica te po služb.duž. utvrditi i primijeniti povoljnije pr.

259.Navedite 1 kp u kojem je izraženo nač. favor laesi (deliktni). Opiši dužnost suda RH. Na primjeru deliktnog statuta u ZRS-u objasnite dužnost suda u primjeni tih odredaba i nač. koje se pri tome primjenjuje?ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za štetu, ako za pojedine slučajeve nije drugačije određeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oštećenika.Primjenjuje se alter.povez. pr. povoljnije za oštećenika. Sud prvo mora ocijeniti sadržaj mater.pr. oba pr.poretka na koje upućuje poveznica te po služb.duž. utvrditi i primijeniti povoljnije pr.

260.Na primjeru iz osnov.odredaba ZRS-a objasnite alternativni statut?Ako ovim ili 2 z. nije drugač. određeno, smatra se da je pr.posao u pogledu oblika pravovaljan ako je pravovaljan bilo po pr.mjesta gdje je pr.posao sklopljen bilo po pr. koje je mjerod. za sadržaj pr.posla.

www.pravokutnik.net54

54

Page 55: Mpp Skripta

Alternativno se valjanost pr.posla prosuđuje po legis loci actus ili po lex causae, što u praksi dovodi do primjene onog pr. koje dovodi do povoljnijeg rezultata. Radi se o jednako vrijednim povez., a ne o primar. i podrednoj.

261.Koje je pravo mjerodavno za nastanak, sadržaj, prestanak i povredu prava intelektualnog vlasništva (locus protectionis)?Što se tiče prava intelektualnog vlasništva, tj. industrijskog vla sništva i autorskog prava , općenito u poredbenom mpp prihvaćeno je upućivanje na mjerodavno prava za njihov nastanak, sadržaj i prestanak, kao i za njihovu povredu, na osnovi poveznice mjesta zaštite (locus protectionis). Prema tome, jesu li npr. osobi A povrijeđena određena patentna prava u državi X, to se ocjenjuje po pravu te države - lex loci protectionis.

262.Koje mjesto se prema BU i praksi Europ.suda podrazumijeva izrazom mjesto gdje je nastupio štetni događaj?1.Mjesto štetne radnje → smatra se:

1. mjestom gdje je štetna radnja u potpunosti ili djelomično izvršena. 2. Mjesto štetne radnje postaje aktualno tek stavljanjem proizvoda u promet, 3. a katkada se smatra da je to ono mjesto gdje se nalazi sjedište proizvođača.4. U slučajevima tzv. objektivne odgovornosti, smatra se da je locus delicti mjesto gdje je

opasni predmet postao nekontroliran i time uzrokovao povredu zaštićenog prava.2.Mjesto nastanka štete → smatra se mjestom u kojem je došlo do povrede zaštićenog pravnog interesa.Primjenom prava mjesta štetne radnje polazi se od ocjene protupravnog čina prema okolini u kojoj je izvršen, pa u tom smislu ta poveznica ima i preventivnu funkciju, a primjena prava mjesta štete ima funkciju zaštite pravnih dobara - oštećeni se štiti prema mjerilima okoline u kojoj su njegova prava povrijeđena.Neke konvencije utvrđuju posebne vrste građanskih delikata. U njima se u pravilu polazi od poveznice mjesta štetne radnje, odnosno mjesta štete, ili se uvjetuje primjena jedne od tih poveznica u nekim drugim okolnostima, kao npr. :1)HK o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama iz 1971.:Mjerodavno pravo je unutrašnje pravo države na čijem se području dogodila prometne nezgoda. 2)HK o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvođača za svoje proizvode iz 1973., obje u Hrvatskoj na snazi : Mjerodavno pravo je unutarnje pravo države na čijem se teritoriju šteta dogodila, ako je ta država također:a) država redovnog boravišta oštećene osobe, ilib) država glavnog poslovnog sjedišta osobe čijaje odgovornost u pitanju, ilic) država na čijem je području oštećena osoba pribavila proizvod.Mjerodavno pravo, bilo na koji način određeno, uređuje sljedeće materije: 1.pretpostavke odgovornosti - tzv. deliktnu odgovornost, 2.protupravnost, 3.krivnju, 4.kauzalitet, 5.vrste i načine naknade štete, 6.kao i pitanja o prijenosu i nasljeđivanju potraživanja. Po hrvatskom mpp pri tome se upućuje na mjerodavno materijalno pravo, ne dolazi u obzir primje-na ustanove renvoi, koja je moguća npr. u njemačkom i austrijskom pravu.

Pojedinosti o analiziranim rješenjima263.Načelo ubikviteta – objasnite što znači ovo načelo? / S kojim načelom se ovo nač. uglavnom povezuje – objasnite na primjeru ZRS?Načelo ubikviteta - tj. alternativnog upućivanja bilo na:a) pravo drž. gdje je počinjena štetna radnja bilob) mjesta gdje je nastala šteta. Ta distinkcija je naravno pr. nevažna, ako se na području iste države nalaze oba takva mjesta.

www.pravokutnik.net55

55

Page 56: Mpp Skripta

Načelo ubikviteta ne dolazi do primjene :1)u slučajevima protupravnih čina u zrakoplovima i na brodovima, jer se na takve situacije primjenjuje pravo državne pripadnosti zrakoplova odnosno broda. 2)po hrvatskom pravu npr. kod sudara brodova. jer se za takve situacije, zavisno od mjesta sudara (unutarnje morske vode, teritorijalne vode, otvoreno more), mjerodavno pravo utvrđuje poveznicom mjesta štetne radnje, mjesta suda - tj. upućuje se na hrvatsko pravo ako je hrvatski sud međunarodno nadležan poveznicom (iste) državne pripadnosti brodova 3)kao i kod zaštite tržišnog natjecanja, jer bez obzira na to gdje je štetna radnja izvršena, ako pravne i fizičke osobe sa sjedištem i prebivalištem u inozemstvu sudjelujući u prometu robe i usluga proizvode učinke na hrvatskom tržištu, primjenjuje se hrvatsko pravo Nač.ubikviteta primjenjuje se kod distancijskih delikata kad je štetna radnja izvršena u 1 drž. a šteta je nastala u 2 drž.Princip ubikviteta povezuje se s tzv. povlašćujućim nače lom , po kojem oštećeni ima opciju između navedena dva prava.Većina drugih stranih zakona, kao i hrvatski propisi, upućuje na primjenu prava koje je povoljnije za oštećenoga.Pri tome se davanje prednosti oštećenome konkretizira na dva načina:1)Sud ex offo usporedbom prava drž. mjesta štetne radnje s pravom drž. mjesta štete treba utvrditi koje je od tih prava povoljnije za oštećenoga, pa takvo pravo treba primijeniti Npr.ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za štetu, ako za pojedine slučajeve nije drugačije određeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oštećenika.2)ili to oštećeni treba tražiti

264.Navedite o kojem statutu je riječ i kako glasi opća odredba?Alternativnom.ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za štetu, ako za pojedine slučajeve nije drugačije određeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oštećenika.

Neka odstupanja od primjene mjesta štetne radnje odnosno nastanka štete265. 3 primjera odstupanja od legis loci damni (pr.mjesta nastanka štete)?Odstupanja predviđaju: 1.Teze, 2.kolizijski propisi unutrašnjeg prava i 3.neki međunarodni ugovori. Pri tome se zavisno od vrste situacije mjero davno pravo utvrđuje slijedećim poveznicama : 1.autonomija stranaka, 2.zajedničko državljanstvo ili 3.zajedničko redovno boravište, 4.kao i uža veza s drugom državom; Ratio iznimaka je otklanjanje primjene klasičnih poveznica u situacijama koje ukazuju na to da bi njihova primjena bila

1. neadekvatna i 2. neprimjerena 3. te da očito neka druga konkretna poveznica upućuje na pravo koje je bliže navedenoj

kategoriji vezivanja.

7.Poveznica najuža veza i kontrola primjene poveznica izbjegavajućom klauzulom266.Opišite vrste upućivanja na pr. najbliže veze?Pr.najbliže veze primjenjuje se podredno, ako se

pr. koje su stranke izabrale ne može primijeniti ili ako stranke nisu odredile pr. koje treba primijeniti.

Nadležno tijelo primjene treba utvrditi koje je pr. – pr. najbliže veze. www.pravokutnik.net56

56

Page 57: Mpp Skripta

267.Kakvo može biti upućivanje na pravo najbliže veze / Kako se može upućivati na pr. najbliže veze? Objasnite načine? Upućivanje na pravo najbliže veze može biti dvojako:1. zakonodavac utvrđuje da je za određene kategorije vezivanja poveznica najbliža veza. Pri tome ne konkretizira tu najbližu vezu pa to treba činiti organ primjene. Smatra se da je ta metoda opravdana za uređivanje onih situacija za koje se unaprijed ne može sa sigurnošću utvrditi da će imati najbližu vezu s pravom na koje bi upućivala određena objektivna poveznica- npr. državljanstvo, prebivalište itd.2.U svim drugim slučajevima, na osnovi navedenog načela - upućivanja na najbliže pravo - utvrđuju se za pojedine kategorije vezivanja takve poveznice koje konkretiziraju načelo najbliže veze; tako se upućuje npr. za određivanje osobnog statuta s pomoću državljanstva, jer se smatra da je domovinsko pravo najbliže za određivanje osobnih stanja ili za ugovore, upućuje se s pomoću poveznice stranačke autonomije na lex autonamiae.

268.Navedite primjere za pojedine vrste upućivanja na pr. najbliže veze?1) opće : austrijski zakon2)podredno :ZRS čl.10 st. 1 i 2: Ako je mjerodavno pravo države čiji pravni poredak nije jedinstven a pravila ovog zakona ne upućuju na određeno pravno područje u toj državi, mjerodavno pravo određuje se prema pravilima toga pravnog poretka.Ako se mjerodavno pravo države čiji pravni poredak nije jedinstven ne može utvrditi na način koji je predviđen, mjerodavno je pravo područja u toj državi s kojim postoji najbliža veza.PZ čl.975 st.1: Ako se pravo čiju su primjenu stranke izabrale za ugovor o iskorištavanju brodova ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, na ugovor ili na ugovorni odnos -primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi.

269.Navedite primjer iz unutraš. izvora hrv. mpp u kojem sadržaj najuže veze određuje:a)zakonodavac ZRS : čl.11 st.2: Ako osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ima dva strana državljanstva ili više stranih državljanstva, za primjenu ovog zakona smatra se da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i u kojoj ima prebivalište.b)org. koji primjenjuje pravilo ZRS :čl.11 st.3 :Ako osoba nema prebivalište ni u jednoj od država čiji je državljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i s kojom je u najbližoj vezi.

270.Navedite u ZRS primjer i naznačite vrstu kp koja sadrži poveznicu najuža veza (lex conexitis)?a)opći dio – podredno kpZRS čl.10 st. 1 i 2: Ako je mjerodavno pravo države čiji pravni poredak nije jedinstven a pravila ovog zakona ne upućuju na određeno pravno područje u toj državi, mjerodavno pravo određuje se prema pravilima toga pravnog poretka.Ako se mjerodavno pravo države čiji pravni poredak nije jedinstven ne može utvrditi na način koji je predviđen, mjerodavno je pravo područja u toj državi s kojim postoji najbliža veza.b)posebni dio - primarno kpZRS čl.74 st.1 : Organ Republike Hrvatske isključivo je nadležan da odlučuje o posvojenju te o prestanku posvojenja osobe koja je državljanin Republike Hrvatske i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Izbjegavajuća klauzula u unutrašnjem mpp

www.pravokutnik.net57

57

Page 58: Mpp Skripta

271. Izbjegavajuće klauzule u unutrašnjem mpp? / Kada se izbjegavajuća klauzula ne primjenjuje, navedite važeći poredbenopr.primjer?

1. Katkada se utvrđuju odstupanja od primjene prava na koje upućuju kolizijska pravila, ako s drugim pravnim poretkom postoji bliža veza. Njime se nastoji ostvariti primjena prava najuže veze, čak protivno kolizijskim pravilima koja inače upućuju na mjerodavno pravo. Po pravima država u kojima sudovi primjenjuju kolizijska pravila po službenoj dužnosti, kao npr. u Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji i Turskoj, na isti način treba primjenjivati i izbjegavajuće klauzule, budući da su i one dio kolizijskopravne metode rješavanja privatnopr. situacija s međ. obilježjem.

2. Navedena se odstupanja utvrđuju :1) općom klauzulom koja se primjenjuje na cjelokupno kolizijskopravno upućivanje → utvrđuje švicarski zakon:Pravo na koje ovaj zakon upućuje, iznimno se neće primijeniti, ako je prema ukupnim okolnostima očito da situacija s tim pravom ima neznatnu, dok s drugim pravom ima naprotiv mnogo užu vezu.Navedena odredba se ne primjenjuje:

u slučaju izbora prava slučaju kad su privatnopr.situacije uređene međ.ug. koji su u Švicarskoj na snazi.

2)posebnim klauzulama što se odnose na određene kategorije vezivanja. Takve propise nalazimo u unutrašnjem mpp i u nekim međunarodnim ugovorima.

3. Što se tiče konkretiziranja primjene mjerodavnog prava: 1)neke od njih utvrđuju to pravo → odbacuje se primjena inače utvrđenog mjerodavnog prava, pa se propisuje primjena određenog drugog prava. Te klauzule katkada se nazivaju zatvorenim klauzulama.2)a druge upućuje na primjenu najbliže veze → tzv. otvorenih klauzula navodimo odredbe kojima se određuje deliktni statut upućivanjem na pravo najbliže veze3)a treće samo isključuju primjenu utvrđenog mjerodavnog prava ostavljajući sudskoj praksi da odredi koje pravo treba potom primijeniti → navodimo primjer iz nizozemskog prava:isključuje se za razvod braka inače mjerodavno pravo zajedničkog državljanstva bračnih drugova, ako jedan bračni drug nema stvarnu društvenu vezu s takvim pravom. Kako zakon ne određuje koje će se pravo u takvom slučaju primijeniti, to treba odlučiti sud; u praksi nizozemski sud najčešće primjenjuje svoju lex fori.

5.ZNAČAJKE SITUACIJA I NAČELA KOJA UTJEČU NA ODREĐIVANJE POVEZNICAKarakterističan sadržaj

272.Objasnite nač. karakter. sadržaja / Objasnite Schnitzerov teoretski doprinos određivanju supsidijarno mjerodavnog prava i primjer u praksi navedene teorije? Odnos između karakteristične činidbe i najuže veze?

1. Presudni utjecaj karakterističnog sadržaja na određivanje mjerodavnog prava ,opću formulaciju i važnost tog pojma dao je A. Schnitzer godine 1944.Po njemu pravne odnose treba u pravilu ocjenjivati po pravu njihove karakteristične činidbe ili sadržaja, što vrijedi ne samo za obvezno pravo, već općenito za uređivanje privatnopravnih situacija s međunarodnim obilježjem. Radi se na neki način o konkretizaciji načela najuže veze.

2. Smatra se da treba uputiti na onaj pravni poredak s kojim pravna situacija ima najužu vezu; tako se smatra da je onaj sadržaj pravne situacije karakterističan, koji je specificira od sličnih drugih situacija.

3. Metoda upućiv. na mjerod.pr. na osnovi karakt.sadržaja primjenjuje se pri određiv. ugovornog statuta i to u slučaju kad stranke nisu same izabrale pr. koje uređuje njihove ugovorne odnose.

273.Primjer u praksi navedene teorije?

www.pravokutnik.net58

58

Page 59: Mpp Skripta

Švicarska sudska praksa od 1945. pa sve do stupanja na snagu zakona o mpp iz 1987. određivala je na osnovi navedene teorije mjerodavno pravo za ugovorne odnose, budući da nisu postojala zakonska koliz. pravila o ugovornom statutu. I to na sljedeći način:1.prvo se odredila ugovor.strana čija je obveza tipična pa joj treba dati prednost, 2.da bi se za određ. vrste ug. upućivalo na pr. one drž. s kojom takva osoba ima najbližu teritorijalnu vezu

274.Navedi primjer za podredno određivanje mjerodavnog prava pomoću načela karakteristične činidbe / Kako je nač.karakter. sadržaja primijenjeno u RK iz 1980.? 1) RK : Smatra se da ugovor ima najbližu vezu s državom u kojoj za vrijeme zaključenja ugovora stranka koja obavlja karakterističnu radnju ima redovno boravište ili , ako se radi o trg.društvu, udruženju ili pr.osobi glavnu upravu. Ako je ug. zaključen u obavljanju prof.djelat. smatra se da ima najbližu vezu s drž. u kojoj se nalazi gl.poslov.mjesto. Ako je predmet ug. stvarno pr. na nekret. ili pr.korištenja nekret. smatra se da je ug. u najbližoj vezi s drž. u kojoj nekretnina leži. Karakter.čin. ne vrijedi za ug. o prijevozu roba – najbliža veza s drž. u kojoj prijevoznik ima gl.poslov.mjesto ako se u toj drž. nalazi mjesto ukrcaja, iskrcaja ili gl.mjesto pošiljaoca. Karakt.čin. se ne primjenjuje kad se ne može primijeniti ili ako iz svih okol. izlazi da ug. ima bližu vezu s nekom 2 drž.2) ZRS : Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo kao mjerodavno pravo primjenjuje se :za ugovore o prodaji pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište prodavaoca,3) PZ : Na odnose iz ugovora o gradnji , preinaci ili o popravku brodova primjenjuje se pravo mjesta brodogradilišta ako stranke za te ug. ili za dio tih ug. nisu izabrale pravo..

275.Koji se problemi javljaju u vezi s načelom i kako se rješavaju / Kako se određuje mjerod.pr. kada se ne može utvrditi koja stranka izvršava karakter.sadržaj / Kojem se načelu daje prednost u slučaju sukoba nač.karakt. sadržaja i nač.povoljnosti?

1. Katkad je vrlo sporno što čini sadržaj karakteristične činidbe.Tako npr. kod mješovitih ug. – složenih ug. o gospodarskoj suradnji ili kod ug. o razmjeni.Ako se u takvim slučajevima ne može utvrditi koja stranka izvršava karakter.sadržaj, tada se nač. primjene najuže veze treba konkretizirati po slobodnoj procjeni relevantnih ugovornih elemenata.

2. U određenim slučajevima iako se lako i nedvosmisleno utvrdi karakt. sadržaj taj se iz pravnopolitičkih razloga ne smatra relevantnim pa se upućuje na osnovi posebne koliz.norme, uzimanjem u obzir 2 nač. kojem se daje prednost, npr. zaštite slabije ugovorne stranke – radnika ili potrošača - na drugo pravo ;

3. U tim slučajevima sukoba dva priznata načela mpp , nač. karakteristične činidbe i nač. zaštite određ. osoba problem se rješava tako da se prednost daje načelu zaštite određenih osoba pred načelom karakteristične činidbe iz socijalnopolitič.razloga.

276.Može li se načelo karakt.sadržaja primjenjivati i na 2 statute osim na ugovorni?Načelo primjene karakteristične činidbe veže se uz određivanje ugovornog statuta. Pri određivanju stvarnopr. ili nasljednopr. statuta jer se radi o kp koja imaju drugačije kategorije vezivanja nego što su to ug., nije moguće konstruirati karakt.činidbu. Stoga, za te i 2 statute, zakonodavac ili sudska praksa određuje mjerod.pr. uzimanjem u obzir svoje ocjene o tome s kojim pr.poretkom kategorije vezivanja imaju najbližu vezu.

Načelo povoljnosti - favor negotii277.Što je favor negotii , gdje se primjenjuje i na što utječe i kako se to postiže / Objasnite nač.povoljnosti? Čime se favor negotii najčešće izražava, navedite 2 primjera?Favor negotii primjenjuje se radi postizanja povoljnih materijalnopravnih rješenja.Najčešće se izražava:a) primjenom poveznica koje su strankama bliske – uvjetno kpb) određiv. više alternat. povez. ilic) cijepanjem statuta tj. određiv. poseb.povez. za pojedine elemente pr.posla1) ZRS: Za pravnu i poslov.spos. fizič.osobe mjerodavno je pravo drž. čiji je ona državljanin.

www.pravokutnik.net59

59

Page 60: Mpp Skripta

Fizič.osoba koja bi prema pravu drž. čiji je ona državljanin bila poslov. nesposobna, poslovno je sposobna ako ima poslov.spos. po pravu mjesta gdje je nastala obveza.2) ZRS:Ako ovim ili 2 zakonom nije drugačije određeno, smatra se da su pr.posao i pr.radnja u pogledu oblika pravovaljani bilo po pravu mjesta gdje je pr.posao sklopljen odn. pr. radnja poduzeta, bilo po pravu koje je mjerodavno za sadržaj pr.posla odn. radnje.

278.Primjeri favoriziranja valjanosti pr. poslova glede poslovne sposobnosti odnosno oblika pr. posla? 1)primjeri uvjetnih kolizijskih pravila – takva pravila favoriziraju i promiču valjanost pravnih poslova -radi se o tzv. favor validitatis što se tiče sposobnosti fizičkih osoba zaključivati pravne poslove.Tako se za kategoriju vezivanja npr. sposobnost fizičke osobe i neka druga pitanja donose dva kolizijska pravila koja imaju dvije različite poveznice. Ako pravni posao nije valjan po pravu na koje upućuje prvo kolizijsko pravilo, tada treba primijeniti drugo kolizijsko pravilo . Npr.:ZRS: Za pravnu i poslov.spos. fizič.osobe mjerodavno je pravo drž. čiji je ona državljanin.Fizič.osoba koja bi prema pravu drž. čiji je ona državljanin bila poslov. nesposobna, poslovno je sposobna ako ima poslov.spos. po pravu mjesta gdje je nastala obveza.279. Prihvaća li ZM favor negotii? Objasnite odgovor? ZM : Sposobnost osobe da se mjenično obveže određuje zakon njezine zemlje.Osoba koja bi prema zakonu bila mjeničnopr. nesposobna, ipak je pravovaljano obvezana, ako je potpis dala na području zemlje po čijim bi zakonima imala mjeničnopr. sposob.2.Alternativnim poveznicama se ostvaruje favor negotii odn. favor validitatis. Najčešće takve poveznice upućuju na mjerodavno pravo za oblik pr.čina no i za utvrđenje raznih statusnih pitanja. Time se povećava vjerojatnost da će pr.posao, o čijem se obliku radi, biti valjan; pr.posao će biti valjan, ako je takav po pravu na koje upućuje 1 od poveznica koje su alternativno propisane.Obično se takva rješ. određuju općenito za određiv. oblika pr.posla ili za oblik pojedinih vrsta pr.poslova. Npr.ZRS:Ako ovim ili 2 zakonom nije drugačije određeno, smatra se da su pr.posao i pr.radnja u pogledu oblika pravovaljani bilo po pravu mjesta gdje je pr.posao sklopljen odn. pr. radnja poduzeta, bilo po pravu koje je mjerodavno za sadržaj pr.posla odn. radnje.3.Kolizijska pravila o utvrđenju mjerodav.prava za određene vrste pr.poslova; u hrv. i poredbenom mpp-u ta kategorija vezivanja ocjenjuje se po 2 ili više poveznica koje se mogu alternativno primjenjivati.ZRS:Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po 1 od ovih prava:1.po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena2.po pravu drž. čiji je državljanin bio oporučitelj bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti3.po pravu oporučiteljeva prebivališta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti4.po pravu oporučiteljeva boravišta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti5.po pravu RH6.za nekretnine – i po pr. gdje se nekretnine nalaze

280.Kako će konkretno postupati nadlež.sud u slučaju primjene odredbe deliktnog statuta hrv. mpp-a ?Nač.povoljnosti dolazi do primjene i pri upućiv. na deliktni statut. Npr.ZRS: Za izvanugovornu odgovor. za štetu, ako za pojedine slučajeve nije drugačije određeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta 2 prava povoljnije za oštećenika.Sud ocjenjuje sadržaj mater. prava na koje upućuju poveznice, pa primjenjuje one norme mater.prava koje su u konkretnom slučaju povoljnije za zaštićenu stranku tj. za oštećenog. Pri tome nije potrebna intervencija stranke – sud po služb.duž. treba utvrditi pa potom primijeniti povoljnije pravoU nekim 2-im kolizij. pravilima o deliktnom statutu, prepušta se stranci da izabere mjerodavno pravo, što izražava mogućnost primjene najpovoljnijeg prava

www.pravokutnik.net60

60

Page 61: Mpp Skripta

281.Na primjeru deliktnog statuta u ZRS-u objasnite? a) alternativno upućivanje na mjerodavno pravo : pravo mjesta gdje je radnja izvršena ili gdje je posljedica nastupilab) načelo favor : ovisno o tome koje je pravo povoljnije , tako da sud ocijeni oba pr. poretka i primjeni povoljnijec) teoriju ubikviteta : za prutupravnost radnje dovoljno je da je radnja protupravna po pravu bilo kojeg mjesta

282.Na primjeru osnovnih odredaba odredaba ZRS objasnite alternativni statut? čl 7 (opće pravilo o valjanosti oblika pravnog posla) –alternativno se valjanost pravnog posla prosuđuje po legis loci actus odnosno po lex cause, što u praksi dovodi do primjene onoga prava , od više mjerodavnih , koje u praksi dovodi do povoljnijeg rezultata , s tim da se radi o jednako vrijednim poveznicama , a ne o primarnoj i podrednoj poveznici

283.Na primjeru osobnog statuta objasnite načelo favor i o kojem je načelu favor riječ?Za pozakonjenje mjerod. je pr. drž. čiji su državljani roditelji, a ako roditelji nisu državljani iste drž. onda pr.drž. onog roditelja po kojem je pozakonj. pravovaljano. Favor validitatis.

284.Poredajte sljedeće institute mpp po vremenskom redoslijedu njihovog javljanja u primjeni kolizijskih pravila, upućivanju na mjerodavno pravo i njegovoj primjeni: renvoi, kvalifikacija, javni poredak, prethodno pitanje?

1. kvalifikacija2. renvoi3. prethodno pitanje4. javni poredak

6. KVALIFIKACIJA285.Pod kojim pretpostavkama dolazi do primjene stranog prava i koja je tu uloga kvalifikacije / Što je kvalifikacija? Do primjene stranog prava dolazi ako na to pravo upućuje kolizijsko pravilo polaznog prava , a uloga kvalifikacije je u tome da treba prethodno utvrditi pod koju je kategoriju vezivanja određ.koliz.pravila valja supsumirati .Prvo treba privatnopravnu situaciju s međunarodnim obilježjem supsumirati pod kategoriju vezivanja određenog kolizijskog pravila, da bi se potom na osnovi poveznice tog kolizijskog pravila uputilo na primjenu mjerodavnog prava. Kvalifikacija znači takvo supsumiranje pravno relevantnih činjenica pod odgovarajuću kategoriju vezivanja. Supsumiranje pod određenu kategoriju vezivanja podrazumijeva potrebu i tumačenja te kategorije, posebno njeno razlikovanje od drugih kategorija.

286.Dva predmeta koja daju poticaj razvoju kvalifikacije / Objasnite predmet Bartholo i kako je taj spor riješen.O kojem institutu mpp-a je riječ i što on rješava? 1.Predmet Bartholo, odluka Alžirskog suda. Osobe malteškog porijekla, zaključile su brak na tom otoku. U braku nisu imali djecu. Kasnije se sele u Alžir (koji je tada pripadao Fran-cuskoj), gdje suprug stječe nekretnine. Po njegovoj smrti dolazi do spora o nasljeđivanju tih nekretnina. Ostaviteljeva rodbina smatra da ih ona treba naslijediti, jer to izlazi iz francuskog nasljednog međunarodnog privatnog prava - ono upućuje na francusko materijalno pravo po kojemu udovica nema nikakvih prava. Protivno tome, udovica traži primjenu francuskih kolizijskih pravila o bračnoimovinskom statutu, po kojima je mjerodavno pravo prvog bračnog prebivališta, a to je malteško pravo; po tom pravu , udovica bi imala pravo na 1/4 ostavine. U navedenom predmetu situacija je povezana s dva različita kolizijska pravila, pa je pitanje izbora: pod koje pravilo supsumirati opisanu situaciju. 2.Međutim, postoje situacije koje se prividno ne mogu podvrgnuti pod pravo nijedne države.

www.pravokutnik.net61

61

Page 62: Mpp Skripta

Predmet Tennessee mjenica - odluka njemačkog Vrhovnog suda od 1882.Radi se o tužbi pred njemačkim sudom zbog isplate vlastite mjenice izdane u državi Tennessee, SAD. Na osnovi nje-mačkog kolizijskog prava na tu mjenicu treba primijeniti pravo države Tennessee, kao pravo mjesta izvršenja ugovora lex loci solutionis. Tuženi je stavio prigovor zastare. Po njemačkom mpp zastara se prosuđuje po legis causae, dakle po pravu te američke države, po kojem je pravu zastarni rok šest godina, s tim što je u Tennessee zastara institut procesnog prava. S druge strane, po njemačkom pravu zastarni je rok samo tri godine, a zastara se kvalificira kao materijalnopravni pojam. Budući da je po pravu države Tennessee zastara procesna ustanova, nastala je apsurdna situacija. Sud, budući da je mogao primijeniti samo svoje (njemačko) procesno pravo, nije primijenio procesno pravo države Tennessee kojim se određuje zastara, a nije ni primijenio njemačko materijalno pravo, jer to pravo nije mjerodavno!

287.Objasni kvalifikaciju? Kvalifikacija = metoda po kojoj se strana pravna pitanja (činjenice , životni odnosi) supsumiraju pod određ. kategoriju vezivanja koliz. pravila. Najčešće se kvalificiraju pravna pitanja. Katkada se to čini konvencijskim odredbama kojima se određuje njihovo polje primjene: Npr. HK o mjerod.pr. za oblik oporučnih raspolaganja iz 1961. predmet kvalifikacije su i propisi.

288.Što je prethodno potrebno učiniti i što se time nameće? Prije nego što se strano pravno pitanje supsumira pod određ. kategoriju vezivanja kolizijskog pravila, potrebno je odrediti pojam kategorije vezivanja , što nameće potrebu tumačenja tog dijela kolizijskog pravila i njeno razlikovanje od drugih pravila.

289.Objasni tumačenje?Tumačenjem se određuje sadržaj i opseg zakonskog pojma kategorije vezivanja, i poveznice. To se čini uglavnom po polaznom pravu, dakle po legis fori, osim kad se prihvaća renvoi →u slučaju renvoi, kad se dakle kolizijskom normom polaznog prava upućuje na cjelokupno strano pravo, dakle i na stranu kolizijsku normu, tada kategoriju vezivanja strane kolizijske norme treba tu-mačiti po pravu države čija je to kolizijska norma. Potrebno je tumačiti i povez.: mjesto gdje stvar leži, mjesto redov.boravišta osobe, preb., državlj. i to prema propisima države s kojima je poveznica u najbližoj vezi.

290.Razlika tumačenje – kvalifikacija?Tumačenjem = se određuje točan smisao zakonskog teksta, akvalifikacijom = supsumiranje činjenica pod pr.pojmove.

Metode kvalifikacije

291.Metode tj rješenja statuta kvalifikacije / Koje su metode kvalif. i koja je od navedenih metoda prihvaćena u hrv.pr.? 1.kvalifikacija po lex fori→ Bartin Po polaznom pravu treba ocjenjivati pod koje domaće kolizijsko pravilo treba supsumirati određeni odnos. Domaći zakonodavac suvereno odlučuje o tome koje će se strano pravo primjenjivati; Kao jedinu iznimku od takve kvalifikacije Bartin navodi razgraničenje pokretnina od nekretnina, ako se te stvari nalazi na području prava koje je mjerodavno.Nedostatak kvalifikacije na osnovi legis fori to što se ne uzima u obzir sistematizacija pravnih pitanja po stranom pravu.2.kvalifikacija po legis causae → Wolff Mjerodavno je pravo države na koje upućuju kolizijska pravila legis fori.Po našem mišljenju trebalo bi prihvatiti kvalifikaciju po legis causae kad polazno kolizijsko pravilo sadrži kategoriju vezivanja koja nije inače usvojena u materijalnom pravu legis fori.Ako se radi o pravnim institutima koji ne postoje po legis fori, npr. angloamerički pojam trust, nastale pravne praznine odnosno dileme treba ispunjavati i rješavati unutar mjerodavnog prava,

www.pravokutnik.net62

62

Page 63: Mpp Skripta

dakle po legis causae, uzimanjem u obzir smisla i svrhe tih pojmova unutar njihovih pravnih po-redaka.292.Navedite Rabelovu metodu i kritiku te metode?3.kvalifikacija na osnovi autonomnog definiranja → RabelDaljnjoj internacionalizaciji kvalifikacije doprinosi Rabel u 30-im godinama prošlog stoljeća svojom teorijom o poredbenopravnoj kvalifikaciji. Zaključuje: kako je obvezatan samo sadržaj pravila, a ne i njihova sistematika, ne može se kvalificirati ni po lex fori, a ni po lex causae, nego jedino po poredbenopravnoj metodi, i to s pomoću autonomnih pojmova - tako treba supsumirati pravne pojave pod kategorije vezivanja.Rabelovo učenje je interesantno, no u autonomnom međunarodnom privatnom pravu nije provedivo. Naime teško je izvedivo gotovo nemoguće, da nadležno tijelo pri rješavanju svakog konkretnog slučaja poduzima preporučeno sveobuhvatno uspoređivanje prava.293. Koji se teoretičar bavio stupnjevitom kvalif., kada je on djelovao? 4.rješenje s pomoću tzv. stupnjevite kvalifikacije → SchnitzerNju je postavio Schnitzer u 40-im god. 20.st. Sastoji se u tezi da koliz. i mater. pravila treba tumačiti i kvalificirati uvijek po onom pr.poretku kojemu pripadaju. Pri tom se razlikuju 2 ° kvalif.:1)prva kvalif. – supsumiranje pr.situacije pod koliz. pravilo polaznog prava – čini se po lex fori. Pri tome se javlja potreba elastičnog postupanja pa dolazi do neke vrste prilagođavanja na poredbenopravnoj osnovi, sa ciljem usklađivanja polaznog koliz. pravila sa stranom životnom situacijom. 2)druga kvalif . – do nje se dolazi nakon što polazno kolizijsko pravilo uputi na mjerodavno pravo; ta se kvalif. čini po tom mjerodavnom pravu.294.Objasnite koje se 2 vrste situacija razlikuju u drugom stupnju stupnjevite kvalif?Čim se napusti područje primjene polaznog prava, njegova funkcija prestaje – sva daljnja pr. pitanja treba rješavati po mjerodav.pravu.Razlikuju se 2 vrste situacija:

1.najčešće je mjerodavno strano mater. pravo, pa sva pitanja treba kvalificirati po tom pravu2.katkada polazno pravo upućuje na cjelokupno strano pravo – u takvom slučaju, dakle kod renvoi, neki autori smatraju da se relevantna pitanja kvalificiraju po takvom stranom koliz. pravu.

295.Ako biste kao hrv. sudac trebali odrediti pravo mjerodavno za trust , s primjenom kojih ili kojeg instituta ste suočeni radi određivanja koliz.pravila?Kvalifikacijom296. Odredite na koji način i kako biste odredili kp i kako glasi pravilo koje biste primijenili?1.kvalif. po lex fori, pa potom2.Ako se radi o pravnim institutima koji ne postoje po legis fori, npr. angloamerički pojam trust, nastale pravne praznine odnosno dileme treba ispunjavati i rješavati unutar mjerodavnog prava, dakle po legis causae, uzimanjem u obzir smisla i svrhe tih pojmova unutar njihovih pravnih po-redaka.Radi se o kategoriji vezivanja koja je nepoznata hrv.pr. s obzirom da kod nas za trust nema zakonskog kp, morali bi stvoriti vlastito, koje može glasiti:Za trust je mjerod. pr. koje je s njim u najbližoj vezi.3.Nakon toga dolazi do prilagođavanja

O kvalifikaciji u hrvatskom i komparativnom pravu297.Koja teorija preteže u hrvatskom pravu i doktrini / Na temelju kp ZRS-a objasnite koju vrstu kvalif. taj z. prihvaća?U hrv.pr. i doktrini čini se razlika između kvalif. i pitanja koja se trebaju rješavati nakon što je utvrđeno mjerod.pr.; u određ.smislu radi se o tzv.stupnjevitoj kvalif.U hrv.mpp treba se kvalificirati po legis fori.Kad se uputi na mjerodavno pravo nakon što je utvrđena u drž. foruma kategorija vezivanja i s pomoću odgovarajuće poveznice upućeno na mjerodavno pravo, postavlja se pitanje kako tumačiti i primijeniti mjerodavno strano pravo.ZRS:Pr.str.drž. primjenjuje se prema smislu i pojmovima što ih sadrži.

www.pravokutnik.net63

63

Page 64: Mpp Skripta

298. Navedite zakonske odredbe domaćeg i poredbenog pr. koje pokazuju 3 različ. načina kvalif.? 1) ZRS: Pr.str.drž. primjenjuje se prema smislu i pojmovima što ih sadrži.2)Austrijski zakon: ako je str.pr. mjerod. , treba se primijeniti kao u svom izvornom području primjene3)Talijanski zakon: str. zakon se primjenjuje prema vlastitim kriterijima tumačenja i primjene u vremenu

O kvalifikaciji i tumačenju u okviru međunarodnih ugovora299.Kvalifikacija i međunarodni ugovori?

1. Analizirana rješ. o mjerodav.pravu za kvalif. ne mogu se primijeniti na unificirano mpp, jer za navedena unificirana pravila ne postoji pr.poredak koji bi bio mjerodavan za kvalif. i tumačenje. Ako sama konvenc. ne definira pojmove, sama tzv. autonomna konvenc.kvalif. se ne oslanja na pr. poredak nijedne drž. ugovornice već se temelji na svrsi donošenja ujednačenog konvenc.rješ.

2. Tumačenje odredaba višestranih međ.ug. treba biti u skladu s načelima koja općenito vrijede za tumačenje ujednačenog prava.Navedena načela treba primijeniti mutatis mutandis, i na tumačenje i kvalif. pr. pojmova te relevantnih pr. činj. sadržanih u konvenc. o ujednačavanju koliz.prava.

300.Objasnite tzv. teleološku kvalifikaciju i navedite primjer? Uz autonom. kvalif.,podredno i u slučaju dilema treba primijeniti tzv. teleološku kvalif. koja se upire u svrhu unificiranog pravila i funkc. odgovarajućeg instituta u pravima drž. ugovornica.RK: Pri tumačenju i primjeni prethodnih ujednačenih odredaba uzima se u obzir njihov međ. značaj i želja postizanja ujednačenosti njihovog tumačenja i primjene.

301. Navedite i objasnite tri slučaja kada se odstupa od kvalifikacije prebivališta po lex fori?Katkada se od navedenog pravila kvalifikacije po lex fori odstupa, pa se prebivalište određuje po stranom pravu. To propisuju npr.neke:1) međunarodne konvencije koje ne sadrže autonomnu definiciju navedenog pojma - po njima se, radi osiguranja međunarodne ujednačenosti rješenja, upućuje na određivanje prebivališta po lex territorii, dakle po lex causae. Npr.HK o mjerodavnom pravu za oblik oporučnih raspolaganja od 1961.:(Pitanje da li je oporučitelj imao prebivalište u određenom mjestu, uređuje pravo tog mjesta.)2) neki međ. ugovori prepuštaju definiranje prebivališta pravima država ugovornica. Po čl. 12. i Ženevske konvencije o izbjeglicama i Newyorške konvencije o pravnom položaju osoba bez državljanstva.3)ni po međ.proc.pravu Europske unije prebiv. se ne utvrđuje autonomno već se upućuje na lex fori , Npr.:Bruxelleska konvenc. o sud.nadlež., priznanju i ovrsi odluka u građ.i trg. predmetima iz 1968. i Uredba Vijeća Europ.unije br.44/2001. od 22.12.2000.:opća sudska nadlež. se određuje po prebiv. tuženika u 1 od drž. Europ.unije, a da li osoba ima prebiv. na području drž. članice pred čijim sudom je post. pokrenut , to taj sud ocjenjuje po svojem unutraš.pravu, dakle po lex fori.

7. UZVRAT I UPUĆIVANJE DALJE (RENVOI)302.Objasnite dva vida renvoi (i primjer za svaki vid)? Kad polazno kolizijsko pravilo uputi i na kolizijsko pravilo mjerodavnog prava a ovoa) vrati na primjenu polaznog prava ili b) upućuje sve to sa svojom poveznicom na primjenu prava neke treće države

www.pravokutnik.net64

64

Page 65: Mpp Skripta

Npr. Norveški državljanin umro je u Zagrebu, gdje je imao prebivalište. Ostavio je nekretnine koje leže u Republici Hrvatskoj, pa je stoga za raspravu te ostavine isključivo međunarodno nadležan hrvatski sud .Za nasljeđivanje je mjerodavno domovinsko pravo ostavioca , dakle hrvatski sud upućuje na primjenu norveškog prava. Međutim pri tome, na osnovi odredbe o uzvratu i upućivanju dalje, što je sadrži ZRS, ne upućuje se na norveško materijalno pravo, već na cjelokupno norveško pravo, dakle i na njegovu kolizijsku normu koja uređuje istu kategoriju vezivanja. Po norveškom međunarodnom privatnom pravu, nasljedni se status ocjenjuje po pravu prebivališta, pa stoga dolazi do vraćanja na primjenu materijalnog hrvatskog prava, jer je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivališta na teritoriju naše države.

303.Objasnite pojam renvoi i do čega dovodi / Objasnite uzvrat i upućivanje dalje (renvoi)?Renvoi, rinvio je metoda određivanja mjerodavnog prava do koje dolazi kad se ne upućuje odmah na materijalno mjerodavno pravo , već i na kolizijsko pravilo mjerodavnog prava, pa konačna primjena materijalnog prava u mnogome ovisi o takvom kolizijskom rješenjuOvisno o okol.slučaja, primjenom renvoi neće doći do vraćanja na polazno pravo ni do upućivanja na pravo neke treće države, već će se primijeniti materijalno pravo države na koje je uputila poveznica polaznog kolizijskog pravila

304.Objasnite značaj i sadržaj predmeta Forgo / Navedite i objasnite predmet u kojem se 1.put spominje institut renvoi?Radilo se o bavarskom državljaninu koji je umro u Francuskoj, gdje je imao samo faktičko prebivalište. Po francuskom pravu za nasljeđivanje njegovih pokretnina bila je mjerodavna lex patriae, dakle bavarsko pravo . Sud je uputio na primjenu bavarske kolizijske norme, sadržane u Codexu Bavaricus Civilis iz 1756., po kojoj je, budući da sadrži poveznicu prebiva1išta - koju je sud kvalificirao po bavarskom pravu - mjerodavno francusko pravo. Sud je ostavinu dodijelio franc. državi, jer nije bilo poznatih zakonskih nasljednika.

305.Razlozi u prilog primjene rinvio? 1.postojanje različitih poveznica za određivanje osobnog statuta fizičkih osoba. Tako, kao u slučaju Forgo ako je po polaznom pravu poveznica državljanstvo, a u pravu strane države na koje se upućuje, poveznica je prebivalište2.olakšavanje rješenja kad se kategorija vezivanja različito kvalificira3.doprinos ujednačavanju rješenja za istu kategoriju vezivanja u različitim pravnim porecima, čemu u određenoj mjeri doprinosi i tzv. skriveni renvoi.4.upućivanje na strano pravo obuhvaća i upućivanje na kolizijske norme tog prava, jer su kolizijska pravila odredbe o upućivanju na mjerodavni pravni poredak. Nakon upućivanja na mjerodavno pravo, ispunjena je zadaća polaznih kolizijskih pravila. Prema tome ovisi o mjerodavnom pravnom poretku - hoće li se primijeniti vlastito materijalno pravo ili svojim kolizijskim pravilima uputiti na neko drugo pravo - kako će se konačno riješiti predmet.

Poredbena i hrvatska pravila o renvoi306.Navedi primjer iz 1 poredb.poretka koja određuje kategoriju vezivanja za koje se predviđa određiv.mjerod.pr. upućivanjem na cjelokupno pr.?Moguće su 2 vrste situacija:1)ako navedeno str.koliz. pr. vraća na njemač.pr., smatra se da treba primijeniti što dovodi do primjene njemač.mater.pr.2)ako navedeno str. koliz.pravilo upućuje dalje na primjenu pr. 3-će drž., moguće je razlikovati sljedeće:smatra se da treba primijeniti mater.pr. 3-će drž., ako njezini koliz. propisi također upućuju na primjenu njezinog mater.pr.

307.Kako hrv. zakon i na koji način tretiraju ustanovu rinvio?U hrvatskom međunarodnom privatnom pravu postoji opća i jedna posebna odredba o renvoi.

www.pravokutnik.net65

65

Page 66: Mpp Skripta

1.opća odredba - ZRS zauzima pozitivni stav o ustanovi vraćanja natrag i upućivanju dalje.ZRS: Ako bi prema odredbama ovog zakona trebalo primijeniti pravo strane države, uzimaju se u obzir njegova pravila o određivanju mjerodavnog prava. Ako pravila strane države o određivanju mjerodavnog prava uzvraćaju na pravo Republike Hrvatske, primijenit će se pravo Republike Hrvatske, ne uzimajući u obzir pravila o određivanju mjerodavnog prava.308.Navedite 2 posebna izvora hrv. mpp-a koja sadrže posebna pravila o renvoi. Kako ta 2 posebna pravila glase?2.Posebnu odredbu sadrži ZM.ZM: Sposobnost osobe da se mjenično obveze određuje zakon njezine zemlje. Ako taj zakon upućuje na zakon druge zemlje, onda se primjenjuje zakon te druge zemlje.

309.Objasni primjenu renvoi u Engleskom pravu? Objasnite stajalište engl.sudova?Objasnite ustanovu '' foreign court theory''?

1. Engleski sudovi prihvaćaju renvoi kao tzv. foreign court theory. Po toj teoriji engleski sudac koji po svom engleskom polaznom pravu treba primijeniti strano pravo, katkada pri tome treba postupiti onako kako bi postupio sudac u državi čije je pravo mjerodavno da rješava isti slučaj. To se odnosi samo na privatnopr.situacije s međunarodnim obilježjem, ako je poveznica prebivalište.

2. Kad engl. kp upućuje na zakon str.zemlje, to se upućiv. katkada čini na čitavo str. pr. drž., uključujući i njene koliz.propise; tada engl.sud ocjenjuje slučaj po moguć. onako kako bi ga ocijenio sud te str.drž.

310.Države koje isključuju rinvio ?1.Postoje u određ. drž. takva koliz. rješenja koja izričito isključuju svako upućivanje na kolizijske norme mjerodavnog prava, pa prema tome isključuju i renvoi.Npr. egipatsko, grčko, Quebec.Ako polazno kolizijsko pravilo u konkretnom slučaju upućuje na primjenu vlastitog prava, dakle le-gis fori, dolazi do primjene materijalno polazno pravo. Pri tome uopće se ne treba utvrđivati da li polazno pravo prihvaća renvoi ili ne. 2.Na isti način, nezavisno od stava polaznog prava o primjeni renvoi, dolazi pod određenim pretpostavkama do primjene polaznog materijalnog prava, ako se strano mjerodavno pravo ne može primijeniti zbog toga što je protivno javnom poretku legis fori.

311.Renvoi i međ. ugovori / Primjenjuje li se institut renvoi u međ.konvencijama / Renvoi u obje vrste međ.ug.?1) Što se tiče međunarodnih konvencija koje ujednačuju koliz. pra vila , renvoi se gotovo uvijek isključuje; time se dolazi bliže idealu kojemu se teži - međunarodnoj ujednačenosti odluka. Smatra se da je upućivanje na mjerodavno materijalno pravo načelo konvencijskog kolizijskog prava. Tako npr. u haaškim konvencijama o mpp, donesenim poslije 2. svjetskog rata, renvoi se nesporno isključuje time što propisuje upućivanje na unutrašnje pravo mjerodavnog pravnog poretka. Renvoi također isključuje RK iz 1980: Pod pr. drž. koje treba primijeniti prema ovoj konvenc., podrazumijevaju se važeće pr.norme te drž., osim pravila mpp.2) Ako konvencijska kolizijska pravila upućuju na prava drža va neugovornica , smatra se da zbog promicanja međunarodne ujednačenosti rješenja treba primijeniti renvoi. 3)Što se tiče dvostranih konvencija koje sadrže kolizijska rješenja, ni u njima se ne predviđa renvoi. 4) Drukčija je situacija kada kolizijskopravne konvenc. upućuju na pravo drž. nečlanica koje se primjenjuju bez obzira na postojanje uzajamnosti.

312.Koje argumente iznose protivnici rinvio? Iz određivanja zadaće kolizijskih pravila - a ta je da polazno kolizijsko pravilo upućuje na primjenu određenog prava koje ima najbližu vezu s konkretnom kategorijom vezivanja - zaključuju da uvijek treba upućivati baš na materijalno pravo tako određenog mjerodavnog

www.pravokutnik.net66

66

Page 67: Mpp Skripta

prava, pa je stoga neprihvatljivo i apsurdno upućivanje i na kolizijska pravila takvog mjerodavnog prava. Primjena te metode relativizira vrijednost polaznog kolizijskog prava te stvara teškoće pri utvrđivanju inozemnog kolizijskog prava.

Polje primjene renvoi

313.Polje primjene rinvio? 1) U nekim pravnim porecima izričito se navode pravne situacije, kate gorije vezivanja, koje se ocjenjuju pomoću cjelokupnog upućivanja na mjerodavno pravo. Npr.Švicarsko pravo: vraćanje na polazno pravo i upućivanje dolazi do primjene ako zakon to predviđa. Izričite odredbe odnose se za utvrđivanje imena i za nasljeđivanje .Uz to se alternativno uzima u obzir u interesu favor negotii (što se tiče oblika ugovora o nekretninama, kao i odredba o obliku pravnog čina radi zaštite ugovorne stranke). Uz to utvrđuje vraćanje na švicarsko pravo ako se radi o osobnom i obiteljskom stanju .2) Katkada se propisuje opće rješenje o primjeni renvoi, pa se uz to utvrđuju kategorije vezivanja u kojima se upućuje isključivo na materijal ne norme mjerodavnog prava. Njemačko pravo:U načelu cjelokupno upućivanje, i na kolizijska pravila mjerodavnog prava, no uz rezervu da se renvoi ne protivi smislu upućivanja; takvo se iznimno ograničenje nameće npr. ako ta metoda dovodi do primjene stranog kolizijskog pravila koje ne poštuju ravnopravnost stranaka.Tako isključuje renvoi kad primjena prava zavisi od: 1.autonomije (volje) stranaka, koju predviđa npr. opće bračne učinke i za protupravne čine. 2.Izričito je ta metoda isključena za ug. obveze, radi zaštite jedne ugovorne strane, za uzdržavanje, za oblik pravnog čina. 3)U nekim drž. renvoi se primjenjuje samo na osnovi sudske prakse. Engleska sudska praksa :Renvoi se primjenjuje na određ.statusna pit., na formalnu valjanost oporuke i braka te na stvarna pr. na stvarima što leže u inozemstvu.4) U nekim drugim pravnim porecima primjena renvoi se uvjetuje time da takvo upućivanje dovodi do razumnog rješenja Organ primjene treba sam ocijeniti da li u konkretnom slučaju dolazi do cjelokupnog upućivanja ili se upućuje samo na mjerodavno materijalno pravo. Kad se primjenjuje renvoi, uglavnom je ta metoda upućivanja ograničena na pitanja osobnog statuta.

314.Navedite primjer odredbe 1 od pr.poredaka koja određuje kategorije vezivanja za koje se predviđa određiv.mjerod.pr. upućiv. na cjelokupno pr.?1) U nekim pravnim porecima izričito se navode pravne situacije, kate gorije vezivanja, koje se ocjenjuju pomoću cjelokupnog upućivanja na mjerodavno pravo. Npr.Švicarsko pravo: vraćanje na polazno pravo i upućivanje dolazi do primjene ako zakon to predviđa. Izričite odredbe odnose se za utvrđivanje imena i za nasljeđivanje .Uz to se alternativno uzima u obzir u interesu favor negotii (što se tiče oblika ugovora o nekretninama, kao i odredba o obliku pravnog čina radi zaštite ugovorne stranke). Uz to utvrđuje vraćanje na švicarsko pravo ako se radi o osobnom i obiteljskom stanju .

315.Na 2 poredbenopr. primjera objasnite polje primjene renvoi?1) Katkada se propisuje opće rješenje o primjeni renvoi, pa se uz to utvrđuju kategorije vezivanja u kojima se upućuje isključivo na materijal ne norme mjerodavnog prava. Njemačko pravo:U načelu cjelokupno upućivanje, i na kolizijska pravila mjerodavnog prava, no uz rezervu da se renvoi ne protivi smislu upućivanja; takvo se iznimno ograničenje nameće npr. ako ta metoda dovodi do primjene stranog kolizijskog pravila koje ne poštuju ravnopravnost stranaka.2)U nekim drž. renvoi se primjenjuje samo na osnovi sudske prakse. Engleska sudska praksa :Renvoi se primjenjuje na određ.statusna pit., na formalnu valjanost oporuke i braka te na stvarna pr. na stvarima što leže u inozemstvu.316.Navedite barem 2 vrste pr.odnosa s kojima je institut renvoi inkompatibilan?Tako isključuje renvoi kad primjena prava zavisi od: 1.autonomije (volje) stranaka, koju predviđa npr. opće bračne učinke i za protupravne čine.

www.pravokutnik.net67

67

Page 68: Mpp Skripta

2.Izričito je ta metoda isključena za ug. obveze, radi zaštite jedne ugovorne strane, za uzdržavanje, za oblik pravnog čina.

317.Navedite primjer odredbe iz 1 od pr.poredaka koje određuje kateg.veziv. za koje se mjerod.pr. ne određuje pomoću metode renvoi?Franc. sudska praksa – renvoi je isključen kad stranke sporazumom utvrđuju mjerod.pr. i pri određiv. mjerod.pr. za imovinskopr. odnose brač.drugova.

318.Objasnite pr.odnos instituta renvoi i stranač.autonom. polazeći od odredaba ZRS-a?Izbor pr. znači određiv. mater.pr. izabranog pr.poretka što znači da pri tom nema upućiv. na cjelokupno izabrano pr. dakle i na kp tog pr. pa je time renvoi isključen.Kad je poveznica autonomija stranaka, renvoi je inkompatibilan s tom povez., a za ug. je mjerod. pr. što su ga stranke izabrale.

319.Navedite opću rezervu kod primjene instituta renvoi. Kako to izražava ZRS?ZRS: Ako bi prema odredbama ovog zakona trebalo primijeniti pravo strane države, uzimaju se u obzir njegova pravila o određivanju mjerodavnog prava.

320.Analiziraj odredbu ZRS-a u pogledu obvezatnosti primjene tog instituta / Polje primjene renvoi u ZRS: određuje li ZRS polje te primjene?Iz izraza ZRS da se pravila o određivanju mjerodavnog prava pravnog poretka na koje je upućeno uzimaju u obzir zaključujemo da ne postoji obvezatna primjena renvoi. Ta pravila treba, uvijek uzeti u obzir, no ne i primijeniti. Treba ih primijeniti samo u onim slučajevima, kad je po opće prihvaćenom stanovištu njihova primjena razumna i u skladu s načelom upućivanja na najbliže pravo. To su razna pitanja u vezi s određivanjem osobnog statusa fizičkih i pravnih osoba.

321.Polje primjene rinvio u ZRS: rješavanje u doktrini pr. praznina kod upućivanja na treće pravo / Kako se u doktrini predlaže rješavanje pr.praznina u pogledu rješ.ZRS-a o upućivanju na treće pravo? ZRS: Ako bi prema odredbama ovog zakona trebalo primijeniti pravo strane države, uzimaju se u obzir njegova pravila o određivanju mjerodavnog prava.Dozvoljava se upućivanje i na treće pravo. Ako po hrv. kolizijskom pravilu treba primijeniti pravo države X te njene kolizijske norme upućuju dalje na pravo države Y, takvo daljnje upućivanje jest dozvoljeno. Pri tome mogu nastati najmanje dvije vrste situacija koje naš zakonodavac ne uređuje:Prva vrsta situacija:Na osnovi hrvatskog kolizijskog pravila upućuje se na cjelokupno pravo države A, no njezino kolizijsko pravilo upućuje dalje na materijalno pravo države B. Smatramo da treba primijeniti takvo upućivanje na materijalno pravo treće države, jer njime se ostvaruje međunarodna ujednačenost rješenja.Druga vrsta situacija:Hrvatsko kolizijsko pravilo upućuje na cjelokupno pravo države X čija kolizijska norma upućuje dalje na cjelokupno pravo države Y čije kolizijsko pravilo ne vraća na hrvatsko pravo, već upućuje dalje na pravo države Z. Radi li se pri tome o upućivanju na cjelokupno pravo države Z ili samo na njena materijalna pravila, to zavisi od stava države Y o renvoi.Kad dvostruko upućivanje dalje upućuje na koliz. norme 3-će drž., trebalo bi stati kod dvostrukog upućiv. i primijeniti mater. pr. 3-će drž.

322.Kada se najčešće, i kako se primjenjuje kad poveznica polaznog pr. upućuje na pr. najbliže veze?Primjenjuje li se renvoi kad povez. polaz.pr. upućuje na pr.najbliže veze?

www.pravokutnik.net68

68

Page 69: Mpp Skripta

Odgovor nije dala ni hrv.doktrina ni praksa. Po njemač.doktrini odgovor je pozitivan što se tiče određ.koliz.pravila npr.podredne odredbe kojom se opći učinci braka ocjenjuju po pr. najbliže veze.

323.Primjenjuje li se renvoi i kod alternativnih statuta utemeljenih na načelu favor negoti (objasni na ZRS) / Treba li primjenjivati renvoi i pri određiv. mjerod.pr. alternativ.povez. koja se određuju „in favorem“ pr.posla? Ako se ta svrha može postići upućivanjem na mjerodavno materijalno pravo , nema mjesta rinvio. Ako bi primjena renvoi u konkretnom slučaju proširila broj alternativ. poveznica, renvoi je prihvatljiv.

Skriveni renvoi – vraćanje na polazno pravo324.Objasnite skriveni renovi ?U komparativnom pravu govori se u vezi s primjenom obiteljskog mpp pojedinih država SAD te izraelskog mpp nasljeđivanja o tzv. skrivenom renvoi.U određenim predmetima, posebno bračnog prava i odnosa roditelja i djece postoje u tim pravima samo pravila o međunarodnoj nadležnosti , koja se zasnivaju na prebivalištu stranaka.Sudovi uvijek primjenjuju u takvim predmetima lex fori, a kako njihovu nadlež. uvjetuju prebiv. stranaka na njihovom području, dolazi tako do primjene lex domicilli stranaka.Npr.Ako u konkretnom slučaju stranke nemaju prebiv. u takvoj državi - dalje država X - već u 1 europ. kontinent. državi, državi Y, tada sudovi države X nisu nadležni, već su nadležni sudovi države Y. Zastupa se gledište da primjena prava države Y odgovara smislu navedenog kolizijskog pravila države X, pa da dolazi do skrivenog vraćanja s prava države X na pravo države Y.Može li se takav skriveni renvoi primijeniti u sličnom slučaju pred hrvatskim nadležnim sudom? O tome se naša sudska praksa treba tek izjasniti.

Posebna vrsta renvoi – upućivanje na nejedinstveni pravni poredak325.Kako glasi skriveno koliz.pravilo ZRS-a o načinu upućiv. na mjerod.pr. koje nije teritor. jedinstveno?ZRS :Ako je mjerod. pr. drž. čiji pr.poredak nije jedinstven, a pravila ZRS-a ne upućuju na određ. pr. područje u toj drž., mjerod. pr. određuje se prema pravilima tog pr.poretka

326.Koja se poveznica koristi kod nejedinstvenog pr.poretka?Poveznica najuže veze.

327.Navedite slučaj koji će te riješiti primjenom primarnog kp ZRS-a o upućivanju na nejedinstvene poretke?Američ.državljanin je umro u RH gdje leže njegove nekretnine. Nasljeđuje prema poveznici državljanstva (SAD), a za nekretnine prema povez. gdje one leže (RH). Prvo treba odrediti drž. u SAD-u ostavitelja da bi se na kraju moglo odrediti mjerod.mater.pr.

328.Na primjeru osobnog statuta fizič.o. objasnite renvoi? BOUČEK!Drž. x određuje za pr. i posl.spos. povez. prebiv., koja upućuje na pr. drž. y u kojoj osoba ima prebiv., a kp drž. y vraćaju preko povez. državlj. na pr. drž. x čiji je osoba državljanin.

329.Obrazložite odredbu ZA o institutu renvoi?ZA: Svako upućiv. na pr. ili pr.sustav određ.drž. tumačit će se, osim ako se stranke nisu izričito drukčije sporazumjele, kao neposredno upućiv. na supstancijalna pravila te drž., a ne na njezina pravila o određiv.mjerod.pr. Uzvrat i upućiv. dalje isključuje se jednako kao i pri općem određiv. ugovornog statuta.

330.Na primjeru nasljednog statuta objasnite institut renvoi?

www.pravokutnik.net69

69

Page 70: Mpp Skripta

HK o mjerod. pr. za nasljeđivanje 1989: Ako je mjerod.pr. redov.boravište odn. državlj.ostavitelja, pr.drž.neugovornice, te ako njezina kp upućuju za dio ili cijelu ostavinu na pr. 2 drž. neugovornice koja bi primijenila svoje pr., primjenjuje se pr te posljednje navedene drž.

8. PRIJEVARNO ZAOBILAŽENJE PRAVA331.Dva elementa koje sadrži fraudoloznost? BOUČEK!Prijevarno zaobilaženje pr. sadrži 2 elementa:1) subjektivni – namjeru mijenjanja činjenič. stanja koje je temelj primjene određ. poveznice kako bi se zaobišla primjena određene materijalne norme i umjesto nje primjenilo povoljnije pravno rješenje2) objektivni – samo ostvarivanje te namjere. Uz postojanje objekt.elementa, treba utvrditi zlu namjeru koja predstavlja povredu dobre vjere. Takva se namjera katkada ne može dokazati.Prijev.zaobil.pr. može se poduzeti pr.poslom koji dovodi do promjene kvalif.

332.Slučaj Beauffremont i njegovo značenje za mpp? BOUČEK! Poticaj za zauzimanje stava o prijev. zaobilaženju prava u okviru mpp-a bila je odluka

francuskog Kasacijskog suda u predmetu Beauffremont.Princeza Beauffremont, koja je udajom stekla franc. državljanstvo, dobila je godine 1873. od francuskog suda rastavu od stola i postelje; razvod braka nije mogla dobiti, jer je do 1884. po franc. pr. brak bio nerazrješiv.

Potom je stekla državljanstvo njemačkog vojvodstva Sachsen-Altenburg; po novom domovinskom pravu koje se primjenjuje na osnovi francuskog kolizijskog prava, rastava od stola i postelje bila je izjednačena s razvodom, pa se ona mogla ponovno udati. Ona se doista ponovno udala u Berlinu (za Bibesca, rumunjskog državljanina).

Kasacijski sud je donio odluku kojom je taj drugi brak proglašen ništavim, s obrazloženjem da je njemačko državljanstvo stečeno fraudulozno, u svrhu izigravanja francuskog prava. Došlo je do promjene državljanstva da bi se ostvarilo zlonamjerno upućivanje, uputilo se na primjenu povoljnijeg prava. Općenito kod prijevarnog zaobilaženja prava, mijenja se okolnost koja dovodi do toga da poveznica upućuje na neko mjerodavno pravo.

333.Oblici prijevarnog zaobilaženja / Što je posredni fraus legis ?1) neposredno zaobilaženje – mijenja se okolnost koja dovodi do toga da poveznica upućuje na neko mjerodavno pravo - ako je i nakon opisane promjene, polazno isto kolizijsko pravo2) posredno zaobilaženje – nastaje kad se zaobilazi polazno kolizijsko pravo, ako se postupa na način koji dovodi do neprimjene domaćeg koliz.prava time što se post. vodi pred sudom str.drž. čije kp upućuje na povoljnije mater.pr.Takav način zaobilaž. primjene domaćeg kp nema negativ.pr.posljedicu, jer se institut fraud.zaobilaž.pr. ne može vezati uz pojam forum shopping tj. s korištenjem zakonske moguć. izbora između više međ. sudskih nadlež. u različ.drž.

334.Isključenje fraudoloznosti ?1.Kako fraudolozno zaobilaženje prava pretpostavlja voljnu promjenu okolnosti koje dovode do promjene mjerodavnog prava, ako se te okolnosti ne mogu uopće mijenjati, isključeno je fraudolozno postupanje2.No u slučajevima u kojima je volja stranke/stranaka odlučna za određivanje mjerodavnog prava, a priori je isključena mogućnost prijevarnog zaobilaženja prava. To se uglavnom odnosi na autonomiju stranaka kao poveznicu za određivanje ugovornog statuta.3.Naprotiv, ako određeno postupanje ne sadrži navedene elemente, nema frauduloznog zaobilaženja, kao npr. pri simulaciji koja se tiče samo prividnog mijenjanja okolnosti relevantne poveznice.

www.pravokutnik.net70

70

Page 71: Mpp Skripta

335.Postupak nakon utvrđivanja fraudoloznosti ?Kad se utvrdi prijevarno zaobilaženje domaćeg mater.pr, primjenjuje se domaće pravno rješenje na koje bi upućivala poveznica da nije bilo prijevarnog postupanja. Tako se postupa samo ako zaobiđena norma ima određenu važnost, a to se ocjenjuje na osnovi teleološkog tumačenja tog pravila .

Komparativni i hrvatski propisi te sudska praksa336.Zakonska rješenja o zabrani fraudol.zaobil.pr.? BOUČEK!1)Samo u nekim drž. postoje izričiti zakon. propisi o zabrani fraudol. zaobilaženja pr. Tako opću zabranu sadrži: ZRS: - opća klauzula : Ne primjenjuje se strano pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga ili drugog zakona ako bi cilj njegove primjene bilo izbjegavanje primjene prava RH.2) posebne odredbe o zabrani fraudoloz. zaobilaženja domaćeg prava čije je polje primjene ratione materiae ograničeno na zakone koji ih sadrže.PZ: - posebne odredbe : Ne primjenjuje se strano pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga zakonika ako bi njegova primjena bila postignuta isključivo radi izbjegavanja primjene prava RHZOSZP: Inozemno pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga zakona ne primjenjuje se ako je mjerodavnost postignuta radi zaobilaženja odredaba prava RH

9. PRETHODNO PITANJE337.Kada se postavlja prethodno pitanje / Objasnite u kojem se vremenskom trenutku javlja prethodno pitanje u mpp-u?Kad koliz. pravilo polaznog prava tj legis fori , upućuje na primjenu str. prava, postavlja se pit. treba li po koliz. pravilima legis fori ili legis causae– tj. str.pr. koje je u tom slučaju mjerodavno - ocijeniti neke prethodne pr. situacije.Radi se o tzv. preth.pitanju. Teorija o tome počela se razvijati u Njemačkoj početkom 30-tih god. 20 st.

338.Razlika preth.pit. od kvalifikacije? U pitanju su prethodni pr. odnosi , za razliku od kvalif. kojom se određuje po kojem se pravu definiraju pojmovi radi primjene koliz. pravila i kako se ta pravila razgraničuju.

339.Kada se javlja prethodno pitanje. Objasnite na primjeru?Slučajevi u kojima se javlja prethodno pitanje?Prethodno pitanje javlja se u raznim slučajevima. Npr.:1)U konkretnom predmetu mjerodavno je za nasljeđivanje austrijsko pravo. Po tom pravu ostavitelja nasljeđuju njegova supruga i djeca. Time međutim nije riješeno prethodno pitanje, npr. o tome je li postojao valjani brak, da su djeca bračna ili izvanbračna. Ta pitanja se ne prosuđuju po nasljednom statutu, već po bračnom statutu, odnosno po pravu koje je mjerodavno za uređivanje odnosa između roditelja i djece.2)Talijanka tuži talij.državljanina, navodno svog supruga, pred hrv.sudom radi uzdržavanja.Postojanje valjanog braka pretp. je za postavlj. tog zahtjeva.Radi se o nasljednom statutu i statutu uzdržavanja → to su tzv. glavna pitanja. No njihovo rješenje zavisi od postojanja drugih, prethodnih pravnih odnosa - bračnosti, valjanog braka → a to su prethodna pitanja.

340.Što je prethodno pitanje i po čemu se razlikuje od djelomičnog pitanja / Kada se u primjeni postavlja prethodno a kada djelomično pitanje? Prethodna pit. su pr. odnosi iz dispozicije mater. norme legis causae .U navedenim primjerima to su bračnost i izvanbrač.djeteta, u vezi s određiv. nasljednog statuta, a što se tiče zahtj. za uzdržav., pit. postojanja braka. Takvo se pit. postavlja tek nakon što je koliz. pravilo uputilo na mjerodav. str. mater. pravo

www.pravokutnik.net71

71

Page 72: Mpp Skripta

Djelomič. pit.= koje je dio kategorije vezivanja; tako npr. pri određiv. mjerodav. prava za ug. ili za izvanugovor. odgovor. za naknadu štete - što su gl. pit.- djelomič. pit. je poslov. spos.odn. deliktna spos.

341.Problematika preth. pitanja i situacije u kojima se to pit. postavlja , a koliz.pravila legis fori i legis causae ne upućuju na primjenu istog mater.prava / Nabrojite i obrazložite pretp. ispunj. kojih nastaje problem određiv.preth.pit.?Koje se pretp. moraju ispuniti za javljanje problema preth.pit?Takav problem određivanja preth. pit. javlja se samo ako su kumulativno ispunjene sljedeće pretp.:1) za glavno pitanje je mjerodavno strano pravo.2) strano kolizijsko pravo i kolizijsko pravo države foruma ne upućuju na primjenu istog prava,3) postoji razlika između mjerodavnih prava na koje upućuju kolizijska prava

Komparativna rješenja342.Metode uređivanja situacija u kojima se javlja prethodno pitanje / Navedite metode uređivanja situacija u kojima se javlja preth.pit. koje se razlikuje u doktrini i sudskoj praksi?1.metoda zavisnog upućivanja → prethodno se pitanje prosuđuje po kolizijskim pravilima legis causae. Time se postiže međunarodna ujednačenost rješenja. Ako bi se ta metoda primijenila u prethodno navedenim predmetima, došlo bi do primjene - što se tiče bračnosti, valjanosti braka - austrijskih odnosno talijanskih kolizijskih pravila.Pristaše navedenog pristupa katkada odstupaju od navedenog zavisnog upućivanja. Obično to čine ako je postojanje braka prethodno pitanje. Time se sprečava da - zavisno od toga koje je lex causae mjerodavna za glavno pitanje - brak bude po jednom pravu postojeći, a po drugome nepostojeći.2.U sudskoj praksi preteže primjena tzv. nezavisne metode, naročito što se tiče bračnog prava. Njome se prethodna pitanja uređuju kolizijskim pravilima legis fori. Time se postiže ujednačenost rješenja u državi foruma 3.postoji i metoda uređivanja prethodnih pitanja po kojoj se ona uređuju zavisno od ocjene pretežnosti interesa na postizanju unutrašnje, odn. međ. ujednačenosti rješenjaunutrašnje → treba primijeniti za ocjenu prethodnog pitanja kolizijska pravila legis fori,međunarodne ujednačenosti rješenja ; → treba primijeniti legis causae.

343.Kako se rješava pitanje državljanstva kao prethodnog pitanja ?Opće je prihvaćeno u doktrini i praksi da se privatnopr. preth. pit. koja izlaze i zavise od stjecanja ili gubitka državljan. uređuju zavisnim upućivanjem( legis causae); prihvaća se nač. da svaka drž. sama odlučuje o tome tko je njen državljanin. To načelo je samo iznimno izraženo zakonskom odredbom.

344.Kako se rješava prethodno pitanje u sklopu primjene međunarodnih ugovora ?Odbacuje se tzv. nezavisno upućiv. (pravilima legis fori) jer ono ne dovodi do željenog ujednačenja rješ. u drž.ugovornicama, te se usvajaju slijedeća t r i r j e š e n j a :1)preth. pit. uređuje se kao i glavno, kolizijskim ujednačenim pravilom2)problemi koji nastaju,ako se u drž. ugovornicama preth. pit. rješava različ. upućivanjima, izbjegavaju se donošenjem dodatnih ujednačenih koliz. pravila koja se primjenjuju u konvenc. okvirima3)katkada ujednačeno mpp ne daje odgovor na pit. određiv. mjerodav. prava za preth. pit. već to prepušta unutraš. pravu drž. ugovornica

Iznimke od pravila345.Kada rješavanje prethodnog pitanja ne dolazi u obzir / Navedite slučaj kad se preth.pit. ne rješava primjenom ovih metoda?Prethodno pitanje i res iudicata.Navedite primjer i objasnite?Navedeni pristupi rješav. preth. pitanja ne dolaze do primjene ako je ono riješeno pravomoć. sudskom odlukom ili odlukom 2 drž. tijela. Tako ako je domaćom sudskom odlukom riješeno o

www.pravokutnik.net72

72

Page 73: Mpp Skripta

statusu stranca, polazi se od tog rješ. bez obzira na pravila str. prava i na moguć. priznanja takve odluke u inozemstvu. Npr.:Brak stranaca, od kojih je 1 imao u času podnošenja tužbe prebivalište u RH, razveo je međ. nadležni hrv. sud primjenom ZRS. Po toj odredbi, utvrđen je razvod braka primjenom prava RH, jer razvod nije bio moguć kumulativnom primjenom domovinskih prava bračnih drugova.Nakon pravomoć. presude, svaka stranka može valjano zaključiti brak u RH s 3 osobom - bez obzira na to da li se navedena sudska odluka priznaje u državi čiji su državljani bivši bračni drugovi.

10. PRILAGOĐAVANJE346. Obrazložite kad se postavlja pit. prilagodbe u djelovanju kp? Kad se postavlja pitanje prilagodbe , kada dolazi u praksi i čemu doprinosi/ Kad se postavlja pitanje prilagođavanja/ Što je u mpp-u prilagođavanje? Kad se na osnovi kolizijskog pravila polaznog prava uputi na primjenu mjerodavnog prava, katkada se postavlja pit. prilagođavanja.Do toga dolazi kad se treba primjenjivati više prava , domaće i strano, ili više stranih prava , a među tim pravima postoje znatne razlike ili sadrže proturječna ili nedostatna rješenja. To se već uočilo pri primjeni različ.franc. coutumes.Prilagođ. se izbjegavanju proturječnosti primjenjivih normi, ali se pri tome ne korigiraju norme ,već samo učinci njihove primjene

347.Obrazložite 1 slučaj prilagođavanja?Na osnovi mjerod. engl.pr. nasljednik iza smrti Engleza ima pr. trusta na nekretninama koje leže u RH.Kako to pr. hrv.pr.poredak ne poznaje, nastaje proturječnost između hrv. i engl.pr.

348.Kada postoji potreba za prilagođavanjem kao posebnim metodološkim sredstvom ?Za prilagođ. kao posebno metodološko sredstvo postoji potreba samo ako i nakon primjene poznatih metoda određivanja sadržaja prava npr. teleološkim tumačenjem koliz.pravila , popunjavanjem pr.praznina, ostaju proturječnosti između normi koje treba primijeniti.

Metode prilagođavanja349.Navedite i objasnite metode prilagođavanja / Navedite načine prilagodbe ?Prilagođuju se po potrebi mater.pravila pri njihovoj konkretnoj primjeni. Tim normama nastoji se dati prihvatljivo tumačenje kako bi njihovi učinci bili što primjereniji uređiv. situacija s međ. obilježjem. 350.Kako se rješava pit.prilagođavanja? / Navedite sve načine?Pitanje prilagođ. rješava se 1 od sljedećih načina:1)davanje prednosti jednom od konkurirajućih pravila 2)protezanjem primjene mjerodavnog prava i na situacije koje ne pokriva kategorija vezivanja polaznog koliz. pravila3)mijenjanjem mjerodavnog mater. prava4)(vrlo rijetko ) primjenom legis foriSve navedeno svodi se, na modificiranu primjenu ili kolizijskog ili materijalnog prava, pa se tako govori o kolizijskopravnom ili materijalnopravnom rješenju.Izbor konkretne metode zavisi od vrednovanja situacije, pri čemu treba uzeti u obzir i načela pravne sigurnosti i predvidljivosti.

351.Obrazložite 1 od načina kako se rješava pit. prilagođavanja na gore navedenom slučaju?U navedenom slučaju kvalitativne proturječnosti mater.pravila, dakle o trustu i hrv. stvarnom pr., nemoguće je prilagođ. hrv.stvarnog pr. koje se zasniva na nač. numerus clausus nepoznatom engl. stvarnopr. institutu.Konač.rješ. bi trebalo biti u skladu s hrv.Z. o vlasniš. i 2-im stvarnim pr. iz 1996.

352.Odnos prilagođavanja sa javnim poretkom / Kada do prilagođ. dolazi u praksi?www.pravokutnik.net73

73

Page 74: Mpp Skripta

S kojim institutom mpp-a postoji sličnost? U čemu se ona očituje?U praksi do potrebe prilagođavanja dolazi, kad je potrebno korigirati neprihvatljiva rješenja kolizijskopravnog upućivanja. U tom pogledu postoji određena sličnost sa zaštitom jav. poretka nijedan od ta dva instituta ne napada određeno strano pravilo, već nastoji odstraniti konkretni rezultat njegove primjene ;Redoslijed primjene te 2 metode je sljedeći:

1. prvo se po potrebi čini prilagođavanje, 2. a tek nakon toga ispituje se eventualna protivnost mjerodavnog str.prava domaćem javnom

poretku.

353.Odredbe o prilagođavanju u kodifikacijama mpp i međ. ugovorima / Zašto nacion.kodif.mpp, a ni međ.ug. ne sadrže odredbe o prilagođavanju ?Dosadašnje nacion. kodif. mpp, osim finske novele mpp koja se odnosi na imovinske i nasljedne odnose brač. drugova iz 2002., ni međ. ugovori ne sadrže izričite odredbe o prilagođ. To je razumljivo, jer s: 1.jedne strane postoji opća dužnost org. primjene da rješava pravne antinomije, 2.a s druge strane teško je dati opće pravilo pod koje bi se podvrgle sve moguće situacije u kojima je potrebno činiti prilagođavanje.

11. PRIMJENA STRANOG PRAVAO prinudnoj primjeni polaznih kolizijskih pravila

354. Koji je uvjet za primjenu stranog prava ?Do primjene stranog prava može doći samo ako polazno kolizijsko pravilo mpp u konkretnom slučaju na osnovi svoje poveznice uputi na strano pravo . Pri tome se najčešće upućuje na strano materijalno pravo. Katkada primjenom metode renvoi dolazi do upućiv. i na str.koliz.pravo.

355.Navedite koja tijela i kako su ovlaštena primjenjivati koliz.pr.? Koliz.pravila, kao dio pr.poretka legis fori , sudovi i druga nadležna tijela trebaju primjenjivati po službenoj dužnosti ako su za to ispunjene p r e t p o s t a v k e :1)da se radi o privatnopravnoj situaciji s međ. obilježjem2)da prema okol. slučaja u konkretnom predmetu baš dolazi do primjene određene ili određenih kolizijskih pravilaKoliz.norme su u tom pogledu

1. prinudni propisi, pa njihovu primjenu ne može zaobići nadlež.tijelo.2. Primjena ne zavisi od volje zainteresiranih stranaka.3. Primjena stranog prava nije uvjetovana postojanjem uzajamnosti (reciprociteta).4. Taj pojam međunarodnog javnog prava može doći do primjene samo pri primjeni metode

posebnih materijalnih pravila;

356.Koje će pravne posljedice nastupiti ako prvostupanjsko tijelo ne primjeni kolizijsko pravilo? Ako prvostupanjski org. ne primjeni kolizijska pravila , ili ih pogrešno primjeni , to se može smatrati žalbenim razlogom jer se time ne primjenjuju odnosno krše se kogentne kolizijske norme (kao žalbeni razlog navodi se povreda materijalnog i procesnog prava , ali ne i kolizijskog pr.).

Pravna priroda stranog prava i uloga organa primjene pri utvrđivanju tog prava357. Pr.prir. str.pr. ?/ Navedite i obrazložite pravilo ZRS-a koje sadrži ublaženo nač.iura novit curia? / Objasnite načelo ,,iura novit curia'' u kontekstu njegove primjene u hrvatskom mpp-u ?

www.pravokutnik.net74

74

Page 75: Mpp Skripta

U mnogim drž., pa tako i u RH,strano pravo je za domaći org. primjene pravo. Str.pr. ostaje stranim, ne postaje dijelom domaćeg pr.poretka, ono se u tuzemstvu primjenjuje samo onda ako to izlazi iz primjene tuzemnih kolizijskih pravila.

Domaće pr. nadležno tijelo treba utvrđivati i primjenjivati po služb.duž. Sud treba utvrditi i primjenjivati strano pravo ex offo, no pri utvrđivanju sadržaja tog prava polazi se od nemogućnosti sučevog poznavanja svih stranih pravnih sistema, pa se propisuju načini kako ipak utvrditi sadržaj stranog prava.

ZRS: Određuje da će sud ili 2 nadlež.org. po služb.duž. utvrditi sadržaj str. mjerod.pr.Polazi se od pretpostavke da domaći org.primjene ne može poznavati sve svjetske poretke, pa se propisuje suradnja organa primjene sa strankama odnosno sa nadležnim državnim tijelom, sve radi utvrđenja sadržaja mjerod.str.pr.

358.Kako omogućiti sucu da dođe do relevantnih podataka o stranom pravu ?ZRS:Određuje da sud ili drugi nadležni organ može zatražiti obavijesti o stranom pravu od Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, no stranke u postupku mogu podnijeti i javnu ispravu o sadržaju stranog prava. Pri tome sud sam odlučuje koji će od navedenih načina primijeniti. Kako je predmet utvrđiv. str.pr., smatramo da nije dozvoljeno izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka ili stranaka te da ne dolaze do primjene dokazna pravila.

359.Primjene stranog prava po službenoj dužnosti i stranački sporazum o odricanju ?ZRS ne sadrži nikakvo ograničenje od primjene stranog prava po službenoj dužnosti , a to se odnosi i na eventualni stranački sporazum kojim se stranke odriču primjene stranog prava

360.Pozivom na kolizijsko pravilo ZRS-a objasni tvrdnju da ,, za hrv. sud primjena stranog prava maksima iura novit curia ima ograničeno važenje? Primjenjuje se str. pravo koje vrijedi u trenutku donošenja odluke. Pri njegovu tumačenju treba postupati u skladu sa sudskom praksom i učenjem pravne znanosti te strane države.ZRS: Strano pravo primjenjuje se prema smislu i pojmovima što ih sadrži.

Koje se pravo primjenjuje ako se ne može utvrditi sadržaj mjerodavnog stranog prava361.Koje se pravo primjenjuje ako se ne može utvrditi sadržaj mjerodavnog stranog prava , obrazložite? Katkada se sadržaj mjerodavnog stranog prava ne može utvrditi, pa ako po polaznom pravu treba strano pravo primjenjivati po službenoj dužnosti, postavlja se pitanje o tome kako dalje postupati.362.Navedite rješenja koja se u komparativnom pr.primjenjuju?U komparativnom pravu za takvu vrstu slučajeva predviđaju se uglavnom sljedeća rješenja: 1) propisuje se primjena legis fori – rješava se na osnovi primjene pr. koje je najbliže str.neutvrđenom pr. ili se na temelju sličnog polaznog kp upućuje na mjerod.pr. Ne dolazi u obzir nerješavanje predmeta.2) katkada se predlaže primjena pr. koje je najbliže nepoznatom pr.3)primjena vjerojatno važećeg pr.

363.Kako pitanja podredno mjerodavnog prava, ako se strano pravo nije moglo primijeniti, treba riješiti? / Daje li ZRS odgovor na pit. koje se pr.primjenjuje ako se ne može utvrditi sadržaj mjerod.str.pr.? O tome ne postoji u ZRS izričito rješenje, za razliku od verzija nacrta tog zakona iz 1973., gdje su se predlagala ova alternativna rješ.: primjena legis fori odn. prava najbliže veze. Radi pr. sigur. i predvidljivosti, treba dati prednost primjeni legis fori. U prilog primjene tog prava- radi se uz to o rješavanju situacije koja je gotovo uvijek usko povezana s pravnim poretkom polaznog prava, jer u protivnom ne bi postojala međunarodna nadležnost hrvatskih tijela.

Strano pravo i revizija364.Odnos stranog prava i revizije na primjeru ZPP-a / Je li po hrv.mpp-u dopuštena revizija zbog neprimjene mjerod.str.pr?

www.pravokutnik.net75

75

Page 76: Mpp Skripta

Po hrvatskom mpp strano se pravo, smatra pravom. Zbog toga se može izjaviti žalba, ako ono ne bude uopće utvrđeno pa ne bude primijenjeno ili ako je ono pogrešno primijenjeno. Iz istih razloga se može izjaviti i revizija . Revizija se može izjaviti protiv zakonom utvrđenih drugostupanjskih presuda , zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Do pogrešne primjene ili do neprimjene mjerodavnog stranog prava može doći u vezi s : 1.pogrešnom primjenom po laznog kolizijskog pravila, još unutar primjene pravnog poretka le gis fori. Npr.Hrvatski je sud trebao u konkretnom slučaju primijeniti polazno kolizijsko pravilo A, koje bi uputilo na primjenu austrijskog prava, a umjesto toga pogrešno je primijenio kolizijsko pravilo B, koje je uputilo na mađarsko pravo. U takvom slučaju postoje dva razloga za reviziju. Prvo zbog pogrešne primjene hrvatskog prava, njenog kolizijskog pravila, i zbog toga što je to dovelo do pogrešne primjene stranog prava. 2.nakon što je međ. nadležni hrv. sud pravilnim izborom polaznog koliz. pravila uputio na strano pravo. Npr.:Hrv. je sud ispravno podvrgao pr. stanje pod domaće koliz.pravilo, koje upućuje na mjerodavno talijan.pravo. Sud nije ispravno ni tumačio ni primijenio odgovarajuće norme mjerodav. talijan. prava.

12. KAKO UTJEČU PROMJENE PRAVA NA PRIMJENU MJERODAVNOG PRAVA365.Kojim se pravilima rješavaju sukobi prava u vremenu? Pravo se mijenja. Te promjene nastaju na području materijalnog, kolizijskog i procesnog prava, i to kako države polaznog prava, tako i države čije je pravo - kad se radi o uređivanju privatnopravne situacije s međunarodnim obilježjem situacija -mjerodavno u konkretnom slučaju.Radi se o tzv. sukobu prava u vremenu. Radi njihova rješavanja najčešće se postavlja sljedeće pitanje: treba li i kada primijeniti novo pravo, odnosno treba li i kada i nadalje primjenjivati staro pravo. Kao što se:

teritor. i personalni sukobi prava rješavaju koliz. pravilima – tako postoje koliz.pravila mpp, interlokalnog i interpersonalnog prava i uz to postoje i posebna intertemporalna koliz.pravila koja uređuju navedene vremenske

sukobe.Ta pravila dolaze do primjene čak i onda kad koliz. pravila mpp preciziraju čas upućivanja.

366.Navedite tri vrste vremenske promjene statuta ?Tri vrste vremenske promjene prava: 1. promjena kolizijskih pravila legis fori2. promjena materijalnog prava legis causae3. utjecaj promjene činjenič. stanja – značajnog za poveznicu - promjenjivost statuta

Promjene kolizijskih pravila legis fori

367.Objasnite što je to promjena kolizijskih pravila legis fori?Takve se promjene, ako drukčije nije određeno međunarodnim ugovorima, najčešće uređuju na osnovi prijelaznih pravila države foruma. Pri tome se propisuje odn. pretpostavlja u pravilu neretroaktivnost novih pravila.Smatra se da u pravilu treba o vremen.djelov. promijenjenih kp rješavati na isti način kao kad se radi o promjenama mater.pravila. a) opća rješenja (ZRS, navedi čl. i nač. koje je izraženo u rješ.) / Navedite i obrazložite intertemporalno pravilo ZRS-a? / Navedite opći stav ZRS o pit. koje od nač. za primjenu kp je izraženo u tom rješ. ZRS-a?ZRS:taj se zakon ne primjenjuje na odnose nastale prije njegova stupanja na snagu. Na te odnose primjenjuje se ranije pr., a po ZRS se ocjenjuju situacije nastale nakon nj. stupanja na snagu. Takvo stanovište izražava primjenu koliz.pr. na osnovi nač. tempus regit actum, što podrazumijeva i neretroaktivno važenje.

www.pravokutnik.net76

76

Page 77: Mpp Skripta

b) posebna rješenja ? / Navedi 3 poseb.vrste situacija koje uzimaju u obzir vremensku dimenziju pr.situacija i pr.odnose s međ.obilježjem/ Obrazložite na primjerima iz hrv. i poredb.pr. kako se te vrste situacija uređuju?Neke novije nacionalne kodifikacije mpp polaze od prethodno navedenog načela neretroaktivnosti novog kolizijskog prava, no uz to daju i određena posebna rješenja koja uzimaju u obzir vremensku dimenziju pravnih situacija pravnih odnosa s međunarodnim obilježjem. Tako se razlikuju sljedeće tri vrste situacija:1.završene situacije → npr. zaključeni brak, stečeno vlasništvo na pokretninama ili nekretninama, stečena punoljetnost - i njihove pravne učinke uređuje ranije pravo, tj. uređuju se po kolizijskim propisima koji su bili na snazi u času njihova nastanka. To se utvrđuje općim intertemporalnim pravilom ili posebnom normom ograničenog dometa.ZRS:U pogledu uvjeta za sklapanje braka mjerodavno je, za svaku osobu, pravo države čiji je ona državljanin u vrijeme stupanja u brak.2.trajne situacije → npr. osobnopravnih i imovinskopravnih učinaka braka - koje su nastale po prijašnjim kolizijskim pravilima, njihov nastanak i učinci do stupanja novog zakona ocjenjuju se po ranijem pravu, a nakon toga te situacije, dakle pro futuro, uređuju kolizijska pravila novog zakona. Npr.Njemački zakon : Učinci obitelj. pr.odnosa procjenjuju se po tom zakonu od dana nj. stupanja na snagu.3.situacije in statu nascendi → situacije na koje se još uopće nije primijenilo mjerodavno pravo, primjenjuje se ono pravo na koje upućuju važeća pravila mpp. Npr.Ako bračni drugovi sporazumno podnesu prijedlog za razvod braka, brakorazvodni razlozi prosuđuju se po ZRS po njihovim domovinskim pravima u času podnošenja takvog prijedloga.U takvim i sličnim vrstama situacija zapravo ne postoji dilema o intertemporalnoj primjeni kolizijskih normi, jer se uvijek primjenjuje važeće kolizijsko pravilo.Za završene i trajne situacije primjenjuje se kolizijsko pravo u skladu s načelom tempus regit actum. Takav se pristup nameće i za rješavanje primjene kolizijskih pravila što se tiče situacija čiji pravni učinci nastupaju određenim protekom vremena - npr. zastara i dosjelost.

Promjenjivost statuta368.Promjenjivost statuta : a) obrazložite ovu vrstu vremenske promjene prava?Pod promjenjivošću statuta podrazumijeva se = pojava koja se javlja kad za vrijeme trajanja pravnog odnosa dolazi do promjene činjeničnog stanja na kojem se zasniva poveznica, što može utjecati na promjenu mjerod. prava .Primjenjuje se isto kolizijsko pravilo no mijenjaju se okolnosti na kojima se zasniva poveznica , npr. mijenja se državljanstvo, drž.pripadnost broda,prebivalište ili mjesto gdje stvar leži.

369.Podjela poveznica? / Može li u primjeni povez. mjesto zaključ.braka doći do promj.statuta? = NETakva se pit. javljaju samo ako se mjerod. pr. određuje pomoću navedenih i drugih promjenjivih a ne stalnih poveznica. Podjela na:1)stalne i 2)promjenjive poveznice zasniva se na moguć. / nemoguć. njihove promjene.Promjenjiv e poveznice : državna pripadnost broda mogu mijenjatiStalne poveznice : mjesto gdje nekretnina leži , mjesto zaključenja braka , mjesto gdje je nastala štetaTrenutno djelujuće poveznice : mjesto zaključenja braka , mjesto osnivanja pr. osobe , mjesto gdje je šteta nastala.Kod stalnih i trenutno djelujućih povez. - a priori je isključena problematika conflits mobiles. Kod njih nema, uopće mogućnosti upućivanja na neko drugo pravo

www.pravokutnik.net77

77

Page 78: Mpp Skripta

370.Navedite 2 situacije kada se postavlja pitanje promjenjivosti statuta / Obrazložite na primjeru kp iz ZRS situaciju kad se postavlja pit. promjnj. statuta! Navedite primjere za 2 situacije?1)ZRS: za osobne i zakonske imovinske odnose bračnih drugova mjerodavna je njihova lex patriae. U času zaključenja braka oni su bili državljani države X, a pet godina nakon toga stekli su državljanstvo države Y.Deset godina nakon zaključenja braka postavlja se pitanje mjerodavnog prava za njihove zakonske imovinske odnose.2. Ukradena umjetnička slika kupljena je u drž. X od nevlasnika. Po pravu te drž., na osnovi stvarnog statuta lex rei sitae, kupac nije postao vlasnikom. Nakon par mjeseci slika se prenosi u drž. Y, po čijem pravu kupac postaje vlasnikom ukradene slike, ako je bio u dobroj vjeri.Postavlja se pitanje da li se primjenjuje pravo drž. X ili pravo drž. Y?

371.Kako utječe točno fiksiranje trenutka upućivanja na mjerodavno pravo kod promjenjivosti statuta?Točno određivanje vremenske dimenzije kolizijskopr. upućivanja ne rješava uvijek pitanje promjenjivosti statuta iz dva razloga : 1.s jedne strane njime se ne upućuje na najbliže pravo , 2.a uz to takvo vremensko određivanje propisuje se samo iznimno pa u pravilu ostaje otvoreno pit. određiv. mjerod. pr. pri pojavi promjenjivosti statuta.Npr:ZRS: određuje za razvod braka mjerodavnost prava države čiji su oni državljani u vrijeme podnošenja tužbe.ZRS: učinak posvojenja ocjenjuje se po pravu države čiji su državljani posvojitelj i posvojenik u vrijeme zasnivanja posvojenja.

Opća rješenja372.Opće rješenje za rješavanje promjenjivosti statuta / Razlika između promjenjivosti kolizijskih pravila i promjenjivosti statuta?Promjenjivost statuta rješava se uglavnom analognom primjenom pravila o rješavanju promjena kolizijskih pravila legis fori , a razlika je u sljedećem : 1) kod p r o m j e n j i v o s t i k o l i z ij s k i h p r a v i l a radi se o dva zakona istog zakonodavca, s tim da jedan zakon zamjenjuje drugi 2) kod p r o m j e n j i v o s t i s t a t u t a riječ je o dva zakona različitih zakonodavaca koji ostaju na snazi na svom području ,a pitanje je samo koji od njih treba od određenog trenutka primjenjivati

373.Kako utječe promjenjivost statuta na završene , a kako na trajne pravne situcije?/ Objasnite kako se općenito rješava na primjeru kp ZRS-a završene i trajne pr.situacije?Na završene situacije ni promjenjivost statuta ni kasnija promjena kolizijskog pravila ne utječu. Na njih se primjenjuje pravo po kojem su nastale,odn. priznaju se i po novom pravu.Ovdje se radi o stalnoj odn. trenutno djelujućoj povez.ZRS: Za ug. o prodaji pokret.stvari, podredno je po ZRS mjerodavno, ako stranke nisu izabrale pr. koje će uređivati njihove međusobne ugovor.odnose, pr.mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebiv.odn. sjedište prodavaoca.Promjenjivost statuta je pravno nevažna, iako postoji pro-mjenjiva poveznica, ako se radi o završenim pravnim situacijama.Kod trajne situacije ako kolizijsko pravilo uređuje tzv. trajne situacije, njen pravni nastanak uređuje mjerodavno pravo koje je u to vrijeme važilo, a ako dođe do promjene statuta, učinci takve pravne situacije ocjenjuju se po novom pravu od časa te promjene. Npr.: ZRS: Za osobne i zakonske imovinske odnose bračnih drugova mjerodavno je pravo države čiji su oni državljani.

Neka posebna rješenja374.Posebna rješenja promjenjivosti statuta?Katkada se u vezi s promjenom statuta javljaju tehnički problemi prilagođavanja kao npr. u bračnoimovinskim odnosima pri prijelazu iz sistema spajanja dobara na sistem bračne stečevine.Smatra se da nastale pravne odnose koji se ne mogu supsumirati pod novi statut, treba i dalje prosuđivati po ranijem pravu po kojem su valjano nastali.

www.pravokutnik.net78

78

Page 79: Mpp Skripta

Daljnji razlog odstupanja od primjene prava na osnovi načela ,,tempus regit actum ,, jest načelo priznanja prava što su stečena po ranijem mjerodavnom pravu (statutu).

375.Objasnite poseb.rješ. promjenj. statuta na primjeru kp ZRS-a o pr.mjerod. za stjec. vlasniš. – koja 2 slučaja možemo razlikovati? / Kako se rješava pit. promjenj.statuta u stvarnopr. odnosima kad se radi o stjec.vlasniš.?

Stjec.vlasniš. i 2-ih stvar.pr. ocjenjuje se u hrv. mpp po lex rei sitae – po pr. gdje stvar leži. Ako je pr.vlasniš. stečeno po ranijem statutu, ono i dalje postoji, iako po novom statutu još

ne bi bilo stečeno. Ako stvar.pr. nije još stečeno po ranijem pr., jer nije bilo modusa, do takvog stjecanja

dolazi, ako pokretnina stigne na područje drž. po čijem pr. modus nije pretp. za prijenos vlasniš.

Ako naprotiv dođe na područje drž. po čijem se pr. traži modus, tada vrijedi ponovno opće nač. tempus regit actum, pa se taj čin treba ostvariti pod pretp. i u obliku novog statuta. Npr.:

1)Ako je ug. o prodaji zaključen o stvari koja se u času zaključ.ug. nalazila u Franc., obveznopr. ug. ima po franc.pr. i stvarnopr. učinke, pa za prijenos vlasniš. nije potreban modus.Kad ta stvar kasnije stigne u RH po čijem je pr. potreban modus, smatra se da je i bez modusa valjano preneseno vlasniš. na hrv. kupca primjenom ranijeg statuta.2)Ug. o prodaji zaključen je o stvari koja se je u tom času nalazila u RH. Kad ta stvar kasnije bude prenesena u Franc., vlasniš. će se smatrati prenesenim i bez modusa, jer po franc. pr. za prijenos vlasniš. dostaje, obveznopr.ug.

Promjena materijalnog prava legis causae376.Promjena materijalnog prava legis cause – koje pr.primijeniti u slučaju takove promjene?Smatra se da org. u polaznoj državi treba postupiti na isti način kako postupa u takvom slučaju org. države legis causae , pod pretp. da se po polaznom pr. , str.pr. primjenjuje po služb.duž.

377.Promjena materijalnog prava legis cause – kada se prijelazne odredbe neće primijeniti?Prijelaz.odredbe o vremen.važenju legis causae neće se primijeniti ako bi time bio povrijeđen javni poredak polaznog prava.

378.Promjena mater.pr. legis cause objasni?Ako se promijeni mater.pr. drž. na čije su pr. norme uputila kp polaz.pr., polazni org. treba onda postupati na isti način kako postupa u takvom slučaju org. drž. legis causae, pod pretp. da se po polaz.pr., str.pr. primjenjuje po služb.duž.

13. JAVNI POREDAK379. Tko je postavio temelj instituta jav.poretka? Tko je postavljao pitanja o granicama primjene mjerod.pr.?Postavilo se već prije nekoliko stoljeća pitanje o tome treba li uvijek primijeniti strano pravo, bez obzira na to je li ono slično, potpuno drugačije ili čak protivno osnovnim pravnim načelima polaznog prava.

Takva pitanja o granicama primjene mjerod. prava postavljali su si već u 14. stoljeću komentatori (postglosatori); oni su učili da se tzv. škodljivi statuti - statuta odiosa - primjenjuju samo teritorijalno. Time su postavljeni temelji institutu javnog poretka

Nizozemac Ulrich Huber u 17. stoljeću - dalje razrađuje institut jav. poretka pored ostalog time što određuje granice primjene stranog prava.

Savigny- moderno učenje o tom institutu, iako izričito ne spominje izraz javni poredak, razlikuje više vrsta odstupanja od primjene mjerodavnog prava. On navodi da do odstupanja dolazi zbog prinudnih domaćih propisa što se zasnivaju na moralu ili su doneseni zbog javnog interesa.

www.pravokutnik.net79

79

Page 80: Mpp Skripta

Uz to tvrdi da se strano pravo ne primjenjuje ako sadrži pravne institute koji nisu ni poznati ni priznati u domaćem pravu.

takvo gledište je u određenoj mjeri izrazio hrvatski znanstvenik Baltazar Bogišić - intelektualni otac Općeg imovinskog zakonika Crne Gore iz 1888.

Navedeno razlikovanje prinudnih propisa polaznog prava, s obzirom na njihov utjecaj na primjenu odnosno neprimjenu mjerodavnog stranog prava izražava Mancini u drugoj polovici 19. stoljeća i talijanska škola koju on osniva, s dva sljedeća pojma: 1.ordre public interne i 2.ordre public international

380.Objasnite razliku između međ. i internog jav.poretka? ordre public interne (interni jav.poredak) = podrazumijevaju se prinudni propisi

domaćeg pr. koji unutar privat.pr. isključuju sporazume stranaka koji su im protivni.Kad se uređuju odn. kontroliraju tuzemne pr. situacije, može se govoriti samo o njihovoj protivnosti domaćim prinudnim, kogentnim propisima – interni jav.poredak. Navedena razlika je prihvatljiva i za hrv.pravo.

ordre public international (međ. jav. poredak) = dolazi do izražaja samo pri kontroli primjene str.pr. i kontroli str. sudskih arbitraž.odluka. Izraz ordre public international označuje jav.poredak koji kontrolira primjenu str.pr.

381.Objasnite pojam javnog poretka? BOUČEK!Jav. poredak definira se u pr.doktrini i sudskoj praksi kao institut kojim se štiti domaći pravni sistem od primjene stranog prava protivnog osnovnim pravnim načelima domaćeg prava , koji su u znatnoj mjeri sadržani u ustavima.

382.Na koji se način propisuje zaštita javnog poretka?Odredbe o zaštiti javnog poretka sadrže propisi unutrašnjeg međunarodnog privatnog prava i razne višestrane međunarodne konvencije. Te odredbe ne određuju u pojedinostima sadržaj javnog poretka - to je prepušteno, organima primjene.Između unutrašnjih propisa o javnom poretku postoje određene razlike:1.Često se samo propisuje neprimjena stranog prava koje je protivno domaćem javnom poretku. 2.Katkada se propisuje da strano pravo ne smije biti protivno ni javnom poretku ni dobrim običajima. 3.katkada se propisuje neprimjena stranog prava, ako bi učinci njegove primjene bili protivni javnom poretku.

383.Kako institut javnog poretka određuje ZRS, a kako drugi unutrašnji izvori / Kako javni poredak određuju PZ, ZOSZP, HK iz 1973. ?1) ZRS: Ne primjenjuje se pravo strane države ako bi njegov učinak bio suprotan Ustavom Republike Hrvatske utvrđenim osnovama državnog uređenja.2) ZOSZP: Odredbe inozemnog prava ne primjenjuju se ako bi se učinak pri mjene očito protivio jav. poretku RH. Inozemno pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovog zakona ne primjenjuje se ako je mjerodavnost postignuta radi zaobilaženja odredaba prava RH.3) HK iz 1973.: Primjena pr. koje je na temelju ove konvenc.mjerod. može se isključiti samo ako je očito nespojiva s jav.poretkom.4) PZ: nema odredbe BOUČEK!

384. Kritički komentirajte odredbu o jav.poretku u ZRS-u?Ne primjenjuje se pr. str. drž. ako bi nj. učinak bio suprotan Ustavom utvrđenim osnovama drž. uređenja. Zaštita jav.poretka izričito se povezuje s poštivanjem domaćeg Ustava, nj. načela i osnov. prava. Tim člankom se štite temeljne slobode i pr. č. i građanina iz Ustava.

385.Značaj klauzule javnog poretka u međ. ugovorima (zašto se ne unosi u dvostrane konvencije) ?

www.pravokutnik.net80

80

Page 81: Mpp Skripta

Što se tiče klauzula o javnom poretku u međunarodnim ugovorima, one se nikada ne donose u dvostranim konvencijama. Isključeno je, da to mjerodavno pravo bude proglašeno protivnim javnom poretku države polaznog prava, tj. javnom poretku jedne od država ugovornica.HK o mpp-u, kojima se u potpunosti ili djelomično ujednačuje kolizijsko pravo, određuju da se mjerodavno materijalno pravo neće primijeniti ako je očito protivno javnom poretku.1)HK o mjerod.pr. za oblik oporuč.raspol. 1961.:Primjena pr. koje je mjerod. po ovoj konvenc. može se odbiti samo ako je očito nespojivo s jav.poretkom2)HK o mjerod.pr. za cestovne nesreće 1971: Primjena pr. koje je mjerod. na osnovi ove konvenc. može se odbiti samo ako je ono očito protivno jav.poretku

386.Zašto se u slučaju renvoi neće primijeniti javni poredak?Javni poredak ne predstavlja samo zaštitu domaćeg prava od primjene inozemnog materijalnog prava, nego i od inozemnih kolizijskih pravila koja mogu biti neprihvatljiva za polazno pravo, pa se stoga takva mpp ili intertemporalna kolizijska pravila u slučaju renvoi neće primijeniti.

Pretpostavke za primjenu javnog poretka – veza s legis fori387.Pretpostavka za primjenu javnog poretka ?Opravdanost pozivanja na zaštitu domaćeg javnog poretka zavisi od toga ima li predmet koji se rješava usku vezu s tuzemstvom i nj. pr. tj s lex fori. Takva veza postoji npr.:

1. kad bi primjena stranog prava imala u tuzemstvu trajnije učinke ili 2. ako je tuzemni organ međ. nadležan u predmetu nastanka ili promjene određ. pr.odnosa kao

npr pri zaključivanju braka.

388.Objasnite i dajte primjer za tzv. ,, ublaženo djelovanje javnog poretka“ / Regulira li ZRS tzv.ublaž.djelov.jav.poretka?Takvo gledište koje respektira učinke pravnih stanja nastalih primjenom stranog prava u inozemstvu , iako takve situacije ne bi mogle nastati primjenom stranog prava koje je protivno tuzemnom jav.pr., prihvatljivo je i za hrv.mpp. Radi se o pojavi tzv. ublaženog djelovanja javnog poretka - učinak takve strane situacije priznaje se u tuzemstvu, on se ne isključuje pozivanjem na zaštitu domaćeg jav.poretka.Katkada pravni odnos, koji je nastao u inozemstvu, zbog protivnosti javnom poretku samo privremeno ne proizvodi učinke u tuzemstvu.389. Objasnite na primjeru tzv.ublaženo djelovanje jav.poretka?U inozem. su nupturijenti , svaki od 12.god., međusobno zaključili brak u skladu sa svojim domovin.pravima. Taj brak u RH sigurno ne bi proizveo učinak prvih nekoliko god. nakon zaključenja, zbog niske dobi nupturijenata.Međutim, ako bi se te osobe nakon npr. 8.god. nastanile u RH, gdje bi potom stekle i prebiv., tada prvotna situacija koja je bila protivna hrv.jav.poretku više ne postoji, pa bi se njihovoj vezi u RH trebali priznavati učinci braka.

390.Regulira li ZRS ublaženo djelov.jav.poretka?ZRS to pit. ne regulira izričito.

Funkcija javnog poretka, njegov sadržaj i podredno mjerodavno pravo391.Navedi i obrazloži funkcije javnog poretka / Objasnite redoslijed postupanja suca u primjeni negativne funkcije javnog poretka ?Pravnotehnički javni poredak ima dvostruku funkciju: 1.pozitivnu → kojom se nameće primjena domaćeg, polaznog prava. Već u 18.st.stoljeću – franc. GZ: Policijski i sigurnosni zakoni obvezuju sve koji borave na području drž. Pored javnopravnih propisa donose se i privatnopravni propisi kojima se uređuju situacije s međ. obilježjem tako da se ili:

neposredno upućuje na primjenu polaznog prava, ili

www.pravokutnik.net81

81

Page 82: Mpp Skripta

propisuju odstupanje, pod određenim okolnostima, od primjene stranog mjerodavnog prava, te utvrđuje primjena prava države foruma. To su pravila neposredne primje ne polaznog prava.

392.Objasnite post. koji se primjenjuje pri ocjeni negat.funkc.jav.poretka?2.negativna –njome se isključuje primjena mjerod. stranog prava, ako ta primjena nije spojiva s osnov.pr. nač.polaznog pr.Ona nije uperena protiv određene norme stranog materijalnog prava tj. njezinog sadržaja, već samo protiv njene primjene na konkretni slučaj. Umjesto stranog prava primjenjuje se odgovarajuća norma domaćeg, polaznog prava , a pritom se postupa ovim redoslijedom:1)na osnovi polaznog kolizijskog pravila utvrđuje se mjerodavno strano pravo2)nakon što se ocijeni da bi primjena stranog prava bila protivna domaćem jav. poretku, ne dolazi do primjene tog stranog prava3)umjesto stranog (mjerodavnog) prava, primjenjuju se često odgovarajuća pravila domaćeg polaznog prava, odn. tako da se to pravo prilagođava

393.Kako se rješavaju situacije do kojih dolazi nakon ocjene negativne funkcije javnog poretka?1.Samo se iznimno propisuje izričita primjena polaznog prava: 2.U praksi se najčešće podredno i primjenjuje polazno materijalno pravo 3.Katkada neće doći do podredne primjene polaznog prava, već se situacije koje su nastale primjenom stranog prava neće priznati, neće im se dati nikakav pravni učinak.4.Postoje i situacije: neprimjenom stranog prava, koje je protivno domaćem javnom poretku, nastaje pravna praznina, pa je pitanje da li je popunjavati ipak pravilima stranog mjerodavnog prava, ili po domaćem pravu.Radi se o potrebi tzv. prilagođavanja, koje treba rješavati tako da se što manje dira u inozemno pravo. To se rješava na osnovi načela pravičnosti, u okviru materijalnog polaznog prava.

394.Nepostojanje odredbe o javnom poretku? BOUČEK!Svi pravni poreci štite javni poredak, bez obzira postoji li o tome zakonska klauzula ili ne pa stoga nepostojanje odredbe ne znači da sud ne primjenjuje taj institut.

395.Vrijeme relevantno za ocjenu suprotnosti s jav.poretkom?Što se tiče relevantnog vremena za ocjenu protivnosti stranog prava domaćem javnom poretku, to je čas donošenja odluke. Ako se od časa nastanka pravne situacije o kojoj se radi pa do trenutka odlučivanja o zaštiti javnog poretka mnogo proširio ili suzio opseg tog pojma, konačno rješenje o određivanju javnog poretka zavisi od pravila intertemporalnog prava legis fori.Na zaštitu javnog poretka nadležna domaća tijela, državni sudovi i arbitražna tijela, paze po službenoj dužnosti.

Procesni javni poredak396.Što je procesni javni poredak i koja mu je funkcija (tri primjera) / Navedite 3 primjera iz hrv. pr. u kojima je sadržan taj pr.institut? Proc. jav. poredak = institut kojim se štiti domaći procesni javni poredak kojim se:1)sprečava da strane sudske i arbitražne odluke koje su nespojive s bitnim načelima domaćeg procesnog prava ostvaruju učinke u inozemstvu 2)uskraćuje se pr.pomoć ako se traži na način bitno nespojiv s domaćim proc.pr.U hrv.pr. kao ni u str. ne postoji opća klauzula proc.jav.poretka. Posebne odredbe sadrži:ZRS : Strana sudska odluka neće se priznati ako je u suprotnosti s Ustavom RH utvrđenim osnovama drž.uređenja

www.pravokutnik.net82

82

Page 83: Mpp Skripta

ZPP: Sud će uskratiti pravnu pomoć inozemnom sudu ako se traži izvršenje radnje koja je protivna jav.poretkuZPP: Radnja koja je predmet molbe inozemnog suda može se obaviti i na način koji zahtijeva inozemni sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Republike Hrvatske.ZA: Priznanje i ovrha stranog pravorijeka odbit će se ako sud utvrdi da bi priznanje ili ovrha pravorijeka bili u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.3)Na zaštitu procesnog javnog poretka pazi se po službenoj dužnosti.

397.Što u postupku priznanja stranih odluka znači materijalni javni poredak,a što procesni ?M a t e r i j a l n o pr a v n i javni poredak je usmjeren protiv sadržaja odluke ; P r o c e s n i javni poredak sprečava priznanje inozemnih odluka ako su donesene protivno osnovnim načelima procesnog prava države priznanja.Time obuhvaća nač. audiatur et altera pars, nepristranost suda, ishođenje odluke na dolozni način.

398.Obrazložite na temelju primjera odnos između ustanove jav.poretka i pravila neposredne primjene?Prav. neposred. primjene = opća funkc. je šira jer

1. uređuje i situacije važne za funkcionir. drž., 2. ali i potpuno privatnopr. odnose čije je stvaranje, učinci i prestanak nikako nisu vezani uz

osnov.nač. pr. uređ. drž. koja donosi te propise, pa prema tome ni ti propisi nisu dio tog drž. jav.poretka.

Samo određ.vrste prisilnih propisa polaz.pr. vrše tzv. pozit.funkc. jav.poretka (neposredno uređuju situac. s međ.obilježjem primjenom odn. konkretiziranjem temeljnih pr.nač. drž. polaz.pr.) dok 2 vrste tih pravila uređuju primjenu polaz.pr. no ne bezuvjetno već samo ako bi mehanizam kolizijskopr. metode doveo do neprihvatljivog pr.rezultata.

III . OSTALE METODE1. METODE KOJE ISKLJUČUJU ILI DOPUNJUJU KOLIZIJSKOPRAVNU METODU

Pravila neposredne primjene

399.Koje su to metode koje isključuju ili dopunjuju kolizijskopr. metodu?1.pravila neposredne primjene2.posebna materijalna pravila

400.Kakva su to pravila neposredne primjene? / Obrazložite kakva su to pravila neposred.primjene? Navedite 2 pravila neposred.primjene iz hrv.mpp-a?Na primjeru odredbe ZRS-a objasnite primjenu pravila neposred.primjene nadlež.hrv.upr.tijela?To su posebna pravila legis fori , koja se donose u istom zakonu s kolizijskim normama, a katkada ih sadrže i drugi propisi.ZRS: I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pravu države čiji je državljanin osoba koja želi sklopiti brak pred nadležnim organom Republike Hrvatske, neće se dopustiti sklapanje braka ako, što se tiče te osobe, postoje po pravu Republike Hrvatske smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuđivanje.PZ : Iznimno od odredaba Zakonika, koje za naknadu štete zbog sudara brodova upućuju na primjenu stranog prava, primjenjuju se: Hrvatsko pravo - ako je jedan od brodova koji je sudjelovao u sudaru hrvatski ratni ili javni brod.

401.Kako pravila neposredne primjene uređuju određene vrste privatnopravnih odnosa? Pravila neposredne primjene polaznog prava uređuju

www.pravokutnik.net83

83

Page 84: Mpp Skripta

1. određene vrste privatnopravnih odnosa domaćih državljana, 2. kao i neke druge privatnopravne odnose.

Pri tome se propisuje samo iznimno opća primjena domaćeg prava; najčešće se domaće pravo treba primijeniti ako je to strože ili povoljnije nego materijalno pravo na koje upućuju kolizijska pravila polaznog prava, odnosno kao podredno pravo koje omogućuje stvaranje novog pravnog stanja.PZ : Primjenjuje se ovaj Zakonik ako su njegove odredbe o ograničenju odgovornosti strože od propisa države čiju državnu pripadnost brod ima.PZ: Primjenjuje se na ugovore o iskorištavanju brodova ovaj Zakonik:ako bi putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema odredbama ovog Zakonika.ZRS: Ako se brak ne bi mogao razvesti po pravu određenom u st. 2. (po kojem je za razvod mjerodavno kumulativno domovinsko pravo oba bračna druga), za razvod braka mjerodavno je pravo RH ako je jedan od bračnih drugova imao u vrijeme podnošenja tužbe prebivalište u RH.

402. Kako RK uređuje pravila neposredne primjene?Ovom se konvenc. ne ograničava primjena pravila drž. suda koja, bez obzira na pr. koje je mjerod. za ug., prinudno uređuju činjenič.stanje.

403.Obrazložite na temelju primjera odnos između ustanove javnog poretka i pravila neposredne primjene? Tvrdi se da se radi o pravilima koja štite domaći javni poredak. To je samo djelomično točno, jer je opća funkcija tih pravila mnogo šira: njima se uređuju i situacije koje su važne za funkcioniranje države, što se čini javnopravnim propisima, ali i potpuno privatnopravni odnosi čije stvaranje, učinci i prestanak nikako nisu vezani uz osnovna načela pravnog uređenja države koja donosi te propise, pa prema tome ni ti propisi nisu dio tog državnog javnog poretka. Samo određene vrste pravila neposredne primjene polaznog prava vrše tzv. pozitivnu funkciju javnog poretka tj.neposredno uređuju situacije s međunarodnim obilježjem primjenom odnosno konkretiziranjem temeljnih pravnih načela države polaznog prava, dok druge vrste pravila određuju primjenu polaznog prava, no ne bezuvjetno, već samo ako bi mehanizam kolizijskopravne metode doveo do neprihvatljivog pravnog rezultata. Tako određena pravila neposredne primjene, isključuju kolizijskopravnu metodu odnosno dovode do neprimjene prava određenog kolizijskopravnom metodom.404.Pravila neposredne primjene kojim se a priori odnosno a posteriori isključuje primjena kolizijskopr. metode?A priori:ZRS: I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pravu države čiji je državljanin osoba koja želi sklopiti brak pred nadležnim organom Republike Hrvatske, neće se dopustiti sklapanje braka ako, što se tiče te osobe, postoje po pravu Republike Hrvatske smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuđivanje.A posteriori:ZRS: Ako se brak ne bi mogao razvesti po pravu određenom u st. 2. (po kojem je za razvod mjerodavno kumulativno domovinsko pravo oba bračna druga), za razvod braka mjerodavno je pravo RH ako je jedan od bračnih drugova imao u vrijeme podnošenja tužbe prebivalište u RH.

Posebna materijalna pravila405.Posebna materijalna pravila – razlika od pravila neposredne primjene i ratio njihova donošenja ?Uz pravila neposredne primjene, kojima se štite uglavnom domaći nacionalni interesi, donose se posebna materijalna pravila koja neposredno uređuju situacije s međunarodnim obilježjem. Pri tome, za razliku od pravila neposredne primjene, ratio njihova donošenja nije zaštita domaćeg pravnog poretka, već utvrđivanje pravila koja izražavaju specifičnosti situacija s međunarodnim obilježjem.

406.Način donošenja posebnih mater.pravila i izvori tih pravila / Što se njima prvenstveno uzima u obzir?

www.pravokutnik.net84

84

Page 85: Mpp Skripta

Posebna mater.pravila donose se tako da prvenstveno uzimaju u obzir međunarodna obilježja situacija koje uređuju. Njima se odstupa od rješenja koja postoje za isključivo interne pravne odnose - stvaraju se posebna pravila za međ.situacije. Izvori tih pravila su: 1.unutrašnji propisi, 2.međunarodni ugovori i 3.u određenoj mjeri i sudska praksa.407.Kakav je spram njima pr. položaj koliz.pr.?Tom se metodom isključuje, u okviru pravila koja se donose, primjena kolizijskopravne metode. Pri tome je pravno nevažno bi li kolizijskom metodom u konkretnom slučaju, zavisno od situacije, došlo do primjene lex fori, tj. domaćeg materijalnog prava ili materijalnog prava neke strane države.

408.Primjeri hrv. zakona koji sadrži posebna mater.pravila?1.Zakon o koncesijama iz 1992.2.Zakon o strancima iz 2003.

409.Dva međ. ugovora koji sadrže posebna mater.pravila?1. Bečka konvencija o ugovorima o međ.prodaji robe iz 1980.2.Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela iz 1886.3. Pariška konvencija o zaštiti industrijskog vlasništva iz 1883.

Konvencija Ujedinjenih naroda o međunarodnoj prodaji robe iz 1980.410.Koji izvor a na snazi je i u RH uređuje međ.prodaju robe. Navedite i god. donošenja?Na što se odnosi te kada i pod kojim uvjetima se primjenjuje navedena Bečka konvencija?Bečka konvencija o međ.prodaji robe iz 1980. odnosi se na međ. prodaju.Primjenjuje se na ugovore o prodaji robe sklopljene između stranaka koje imaju poslovni nastan na području različitih država : 1.kad su to države ugovornice ili 2.kad pravila mpp upućuju na primjenu prava jedne od država ugovornica; uz to se konv. primjenjuje na: 1.ugovore o isporuci robe koja se treba izraditi ili proizvesti, osim ako je strana koja je robu naručila preuzela obvezu da isporuči bitan dio materijala potrebnog za tu izradu ili proizvodnju 2.kao i na ugovore u kojima se manji dio obveza stranke koja isporučuje robu sastoji u obavljanju nekog rada ili pružanju usluga

411.Koji je odnos između tog konvencijskog prava i kolizijskopr.pravila?= Posebna materijalna pravila

412.Što je „opting out“ u međ.ug. koji sadrži posebna mater.pravila te navedite izvor i obrazložite?Stranke mogu isključiti primjene Konvencije u potpunosti ili djelomično tzv. opting out.U slučaju isključenja Konvencije, ako je za spor međunarodno nadležan hrvatski sud, mjerodavno pravo utvrđuje se po hrvatskom međunarodnom privatnom pravu, ako su stranke odredile mjerodavno pravo, ili u slučaju da to nisu učinile; dolazi do primjene mjerodavno materijalno pravo, a ne primjena isključenih konvencijskih rješenja.Primjeri:Stranke utvrđuju primjenu prava države X koja je članica Konvencije, no izričito isključuju primjenu Konvencije.

413. Osobno polje primjene BK o međ.prodaji robe i polje primjene ratione materiae?Osobno polje primjene Polje primjene ratione materiae

Konvenc. ne sadrži ogranič. na osnovi državlj. ni statusa stranaka.Primjenjuje se bez obzira na to jesu li stranke trgovci ili nisu.

Njezino polje primjene ratione materiae odnosi se samo na sklapanj. ug. o prodaji te pr. i obveze prodavaoca i kupca koje proistječu iz takva ug.Ako konvenc. nije izričito drugačije utvrđeno,

www.pravokutnik.net85

85

Page 86: Mpp Skripta

ona se ne odnosi na:1)pravovaljanost ug. ili bilo koju od nj. odredaba ili običaja2)učinak što bi ga ug. mogao imati na vlasništvo prodane robe

ZAKON O RJEŠAVANJU SUKOBA ZAKONA S PROPISIMA DRUGIH ZEMALJA U ODREĐENIM ODNOSIMA IZ 1991.

414.Podjela ZRS na opći i posebni dio?1) opći dio : 1 – 13 čl. = pravila o određivanju mjerodavnog prava za statusne, porodične i imovinske odn. stvarnopr. odnose s međ elementom 2) posebni dio : 14 – 106 čl. = pravila o nadležnosti sudova i drugih organa RH, pravila postupka i pravila za priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka

415.Objasnite polje primjene ZRS-a ratione materiae?čl.1 Ovaj Zakon sadrži pravila o određivanju mjerodavnog prava za: 1.statusne, 2.porodične i 3.imovinske odnosno stvarnopravne odnose s međunarodnim elementom i4.pravila o nadležnosti sudova i drugih organa Republike Hrvatske, 5.pravila postupka i 6.pravila za priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka.

416.Navedite 3 primjera za sadržaje iz čl.1 ZRS koji su regulirani i međ.sporazumima. Navedite naziv tih međ. sporazuma i godinu donošenja?1) statusni odnosi – pr. i posl.spos. fizič.o. – NYK o pr.polož. osoba bez državlj. 1954.2) porodični odnosi – razvod braka – HK o građanskopr. aspektima međ. otmice djece 1980.3) imovinski odnosi – naknada štete – RK o mjerod.pr. za ugovorne obveze 1980.

417.Kada je došlo do promjene polja primjene ZRS ratione materiae i u čemu se ta promjena sastojala? Navedite i usporedite polje primjene ZRS ratione materiae u lipnju 2001. i u lipnju 2002.?U rujnu 2001 donesen je ZA kojim se ujedno uređuje i područje priznanja i izvršenja arbitražnih odluka koje je do tada bilo uređeno ZRS-om.

418.Na koji način ZRS rješava pitanje '' lacunae iuris'' , a kako drugi izvori mpp / Kako ZRS rješava pit.popunjavanja pr.praznina?čl.2 ZRS : Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos, odgovarajuće se primjenjuju: a)odredbe i načela ovog zakona, b)načela pravnog poretka Republike Hrvatske i c)načela međunarodnoga privatnog prava.PZ : Ako u ovom Zakoniku nema odredaba o pravu mjerodavnom za koji odnos iz ovoga dijela Zakonika, na te se odnose na odgovarajući način primjenjuju: a)odredbe i načela ovoga Zakonika, b)odredbe i načela drugih zakona koji ureduju odnose s međunarodnim obilježjem, c)načela pravnog poretka Republike Hrvatske i d)općeprihvaćena načela međunarodnog privatnog pravaZOSOZP :Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos, primjenjuju se :

www.pravokutnik.net86

86

Page 87: Mpp Skripta

a)načela pravnog poretka Republike Hrvatske i b)opće prihvaćena načela međunarodnog privatnog prava.

419.Položaj ZRS-a među izvorima hrvatskog prava?čl.3 Odredbe ovoga zakona ne primjenjuju se na 1.statusne, 2.porodične i 3.imovinske odnosno stvarnopravne odnose s međunarodnim elementom ako su oni regulirani drugim zakonom ili međ. ugovorima .

420.Na primjeru osnovnih odredaba ZRS-a objasnite alternativni statut? čl.7Koje je pr.mjerodavno za oblik pr.radnje, pr.posla?Ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, smatra se da su pravni posao i pravna radnja u pogledu oblika pravovaljani ako su pravovaljani bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen odnosno pravna radnja poduzeta, bilo po pravu koje je mjerodavno za sadržaj pravnog posla odnosno pravne radnje.421.O kakvom je upućivanju tu riječ? = Alternativno422.Što to znači? = Favor negotii423.O kojem načelu je tu riječ? = Nač.povoljnosti424.Navedite hrv. i latinske pr.izraze? = Pr.zaključenja pr.posla, lex loci actus

425.Je li točna tvrdnja da se zastara smatra procesnim institutom?čl.8 = NeZa zastaru mjerod. je pr. koje je mjerod. za sadržaj pr. posla odn. pr. radnje.

426.Skrbništvo?čl.15 Za stavljanje pod skrbništvo i prestanak skrbništva, te za odnose između skrbnika i štićenika, mjerodavno je pravo države čiji je državljanin štićenik.

427.Koje pravo je mjerodavno za zaštitu imovine odsutnog stranog državljanina koja se nalazi u RH i za trajanje te zaštite?Privremene mjere zaštite - koje je pr.mjerod. za prestanak mjera zaštite?čl.15 st.2,3Privremene zaštitne mjere prema stranom državljaninu i prema oso bi bez državljanstva koji se nalazi u Republici Hrvatskoj određuju se po pravu Republike Hrvatske i traju dok nadležna država ne donese odluku i ne poduzme potrebne mjere. Ova odredba primjenjuje se i što se tiče zaštite imovine odsutnoga stranog državljanina i osobe bez državljanstva koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

428.Proglašenje nestale osobe umrlom? Čl.16Za proglaš. nestale osobe umrlom mjerod. je pr. drž. čiji je državljanin bila ta osoba u vrijeme nastanka.

429.Pr. osoba? Čl.17 BOUČEK!Pripadnost pr.osobe određuje se po pr. drž. po kojem je ona osnovana.Ako pr.osoba ima stvarno sjedište u 2 drž., a ne u onoj u kojoj je osnovana i po pr. te 2 drž. ima njezinu pripadnost, smatrat će se pr. osobom te drž.

430.Koje poteškoće postoje u vezi s određiv. mjesta gdje se pokretnina nalazi? Navedite kako te pr.probleme rješava ZRS!? / Pravo mjerodavno za odricanje od prava vlasništva ; čl 18 st 1Za vlasničkopravne odnose i druga prava na stvarima, te za pr. raspolaganja stvarima u društ. vlasniš. , mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar nalazi (lex rei sitae)431.Pravo mjerodavno za stjecanje vlasništva na tjelesnoj pokretnoj stvari / navedite 1 koliz.pravilo u kojem je mjerodavna lex loci destinationis / navedite kako poteškoće u vezi s određiv. mjesta gdje se pokretnina nalazi rješava ZRS? čl 18 st 2 i 3

www.pravokutnik.net87

87

Page 88: Mpp Skripta

Za odnose u pogledu stvari koje su u prijevozu mjerodavno je pravo mjesta odredišta (opredjeljenja)432.Koje pr. je mjerod. za založ.pr. na prijevoznim sredstvima?Za odnose na prijevoznim sredstvima mjerod. je pr. drž. čiju drž. pripadnost imaju ta sredstva, ako propisima RH nije drugačije određeno.

433.Određivanje supsidijarnog mjerodavnog prava za ugovore? / Kako ZRS a kako ostali unutarnji izvori hrv. mpp-a uređuju primarno mjerodavno pravo za ugovore?... supsidijar.mjerodavno pravo za ugovore? Čl.19, 20Za ugovormjerodavno je pravo što su ga izabrale ugovorne strane, ako ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. – primarno mjerod.pr.Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se pr.mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebiv. / sjedište osobe koja izvršava karakter.čin. – suspsidijarno mjerod.pr.

434.Koje pr. je primarno a koje podredno mjerodavno prema ZRS-u za ; čl 20a)ug. o autorskom pr = pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište autora;b)ug. o posluzi = pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište poslugodavcac)burzovne poslove = pravo sjedišta burzed)ug. o licenci = pravo mjesta gdje se u vrijeme sklapanja ugovora nalazilo sjedište primaoca tehnologije; e)ug. o djelu = pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište poslenika (poduzimača);

435.Koje je pr.mjerod. za oblik o imovin. ug. brač.drugova koji se odnose na nekretnine? Čl.21Za ugovore koji se odnose na nekretnine isključivo je mjerodavno pravo države na čijem se teritoriju nalazi nekretnina.

436.Koje pr. je mjerod. za prijelaz rizika u odnosima između ugovornih strana? / mjerodavno pravo za određivanje trenutka od kojeg stjecatelj odnosno preuzimatelj snosi rizik u vezi sa stvarima ?čl 22U odnosima između ugovornih strana, ako ugovorne strane nisu drugačije ugovorile, pravo mjesta osobe koja izvršava karakterič.čin. mjerodavno je i za:1) određivanje časa od kojega stjecatelj odnosno preuzimatelj pokretne stvari ima pravo na proizvode i plodove stvari;2) određivanje časa od kojega stjecatelj odnosno preuzimatclj snosi rizik u vezi sa stvarima.

437.Pravo mjerodavno za postupanje prodavaoca kad kupac odbije preuzeti stvar koja je predmet ugovora o prodaji /Pr. mjerod. za način predaje stvari? čl 23Pravo mjesta gdje se stvar mora predati mjerodavno je, ako ugovorne strane nisu drugačije ugovorile,za način predaje stvari i za mjere koje treba poduzeti ako se odbije preuzimanje stvari.

438.Koje pravo je mjerodavno za cesiju? čl 24Na učinak odstupanja potraživanja ili preuzimanja duga prema du žniku odnosno vjerovniku koji nisu sudjelovali u ustupanju odnosno preuzimanju primijenit će se pravo koje je mjerodavno za potraživanje odnosno dug.

439.Pravo mjerodavno za akcesorne pr. poslove / koje pravo je mjerodavno za kamate , ugovornu kaznu i o kakvim je pravnim poslovima riječ? čl 25

www.pravokutnik.net88

88

Page 89: Mpp Skripta

Na akcesorni pravni posao, ako nije drugačije određeno, primijenit će se pravo mjerodavno za glavni pravni posao.

440.Navedite primjer jednostranih pravnih poslova i mjerodavno pravo ? čl. 26Npr. darovanje.Za jednostrani pr.posao mjerodavno je pravo države dužnikova prebivališta odnosno sjedišta

441.Koje pravo je mjerodavno za stjecanje bez osnove?Članak 27. st.1Na stjecanje bez osnove primjenjuje se pravo mjerodavno za pravni odnos koji je nastao, bio očekivan ili pretpostavljen, u povodu kojega je nastalo stjecanje.442.Koje pr. je mjerodavno za negotorium gestio ; poslovodstvo bez naloga ? čl 27 st 2Za poslovodstvo bez naloga mjerod. je pravo mjesta gdje je radnja poslovođe izvršena .Za obveze iz upotrebe stvari bez poslovodstva te za ostale izvanugovorne obveze koje ne potječu iz odgovor. za štetu mjerod. je pr. mjesta gdje su se dogodile činjenice koje su uzrokovale obvezu

443.Pravo mjerodavno za delikte / Navedite 1 koliz.pravilo u kojem je izraženo načelo favor laesi? / Kako će konkretno u određiv.mjerod.pr. postupati nadlež.sud u slučaju primjene odredbe deliktnog statuta hrv.mpp? čl 28 st.1 i 3Za izvanugovornu odgovor. za štetu, ako za pojedine slučajeve nije drugačije određeno, mjerodavno je: pravo mjesta gdje je radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oštećenika.a ako je radnja izvršena ili je posljedica nastupila na više mjesta - dovoljno je da je radnja protupravna po pravu bilo kojega od tih mjesta.444.Objasnite teoriju ubikviteta na primjeru privatnopr.situacije s međ.obilježjem iz ZRS-a?Čl.28st.3Za protuprav.radnje mjerod. je pr. mjesta gdje je radnja izvršena ili gdje je posljedica nastupila, a ako je radnja izvršena ili je posljedica nastupila na više mjesta – dovoljno je da je radnja protupravna po pr. bilo kojega od tih mjesta.

445.Posebni slučajevi deliktnog statuta ? čl 29Ako je događaj iz kojeg proizlazi obveza za naknadu štete nastao na brodu,na otvorenom moru ili zrakoplovu , pravom mjesta gdje su se dogodile činjenice koje su uzrokovale obvezu naknade štete smatra se a) pravo države čiju pripadnost brod ima odnosno b) pravo države u kojoj je zrakoplov registriran

446.Koje pravo je mjerodavno za sadržaj pitanja zakonskog , a koje za oporučnog nasljeđivanja (lex personalis de cujus) ? čl 30Za zakonsko nasljeđivanje je mjerodavno pravo države čiji je državljanin bio ostavitelj (lex patriae de cujus) u vrijeme smrtiZa sadržaj oporučnog tj. za sposobnost pravljenja oporuke mjerodavno je pravo države čije je državljanstvo imao oporučitelj u trenutku sastavljanja oporuke

447.Koje pr. je mjerod. za oblik opoziva oporuke? Čl.31Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih prava: 1) po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena;2) po pravu drž. čiji je državljanin bio oporučitelj bilo u vrijeme raspol. oporukom bilo u vrijeme smrti;

www.pravokutnik.net89

89

Page 90: Mpp Skripta

3) po pravu oporučiteljeva prebivališta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti;4) po pravu oporučiteljeva boravišta bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti;5) po pravu Republike Hrvatske;6) za nekretnine - i po pravu gdje se nekretnina nalazi.Opozivanje oporuke pravovaljano je što se tiče oblika ako je taj oblik pravovaljan bilo po kojem pravu prema kojem je, oporuka mogla biti pravovaljano sastavljena.

448.Koje je pr. prema odredbama ZRS-a mjerod. za ništavost braka? Čl.34Za nevažnost braka (nepostojanje i ništavost) mjerodavno je bilo koje pravo po kojem je brak sklopljen = U pogledu uvjeta za sklapanje braka mjerodavno je, za svaku osobu, pravo države čiji je ona državljanin u vrijeme stupanja u brak.449.Koje pr. je mjerod. za dužnost međusobnog pomaganja i uzdržavanja brač.drugova? / Koje pr. je mjerod. za imovinske odnose supružnika? Navedite sva 4 koliz.pravila? Čl.36Koje pr. je mjerod. za uzdržavanje između brač.drugova?ZRS – pr.mjerod. za osobne i zakon.imovin.odnose brač.drugova?Za osobne i zakonske imovinske odnose bračnih drugova mjerodavno je pravo države čiji su oni državljani.Ako su bračni drugovi državljani različitih država, mjerodavno je pravo države u kojoj imaju prebivalište.Ako bračni drugovi nemaju ni zajedničko državljanstvo ni prebi valište u istoj državi , mjerodavno je pravo države u kojoj su imali posljednje zajedničko prebivalište.Ako se mjerodavno pravo ne može odrediti mjerodavno je pravo Republike Hrvatske.

450.Koje je pravo prema ZRS-u mjerodavno za bračnoimovinski ugovor ? čl 37Za ugovorne imovinske odnose bračnih drugova mjerodavno je pravo koje je u vrijeme sklapanja ugovora bilo mjerodavno za osobne i zakonske imovinske odnose.Ako pravo predviđa da bračni drugovi mogu izabrati pravo koje je mjerodavno za bračnoim.ugovor , mjerodavno je pravo koje su oni izabrali.

451.Mjerodavno pr. za odnose roditelja i djece ? / Pr.mjerod. za dužnost roditelja da školuje djecu? čl 40a)koje je pr. primarno mjerod. = Za odnose između roditelja i djece mjerodavno je pravo države čiji su oni državljani.b) koje je pr. podredno mjerod. = Ako su roditelji i djeca državljani različitih država, mjerodavno je pravo države u kojoj svi oni imaju prebivalište.c)u kojim će se slučajevima, ako se ne može primijeniti podredno mjerod. pr. primijeniti pr. RH = Ako su roditelji i djeca državljani različitih država, a nemaju prebi valište u istoj državi , mjerodavno je pravo Republike Hrvatske ako je dijete ili koji od roditelja državljanin Republike Hrvatske.d)koje je pr. mjerod. u svim ostalim slučajevima = Za odnose između roditelja i djece što nisu predviđeni mjerod. je pr. drž. čiji je državljanin dijete.

452.Koje pr. je mjerod. za priznavanje, utvrđiv. ili osporavanje očinstva? Čl.41Za priznavanje, utvrđivanje ili osporavanje očinstva odnosno majčinstva mjerodavno je pravo države čiji je državljanin u vrijeme rođenja djeteta bila osoba čije se očinstvo odnosno materinstvo priznaje, utvrđuje ili osporava.

453.Što je favor legitimationis ( navedite primjer) ? čl 43 st 1 i 2ZRS - Favor validitatis?

www.pravokutnik.net90

90

Page 91: Mpp Skripta

Favor legitimationis ili poticanje pozakonjenja jest kolizijsko pravilo kojim se upućuje na pravni poredak koji je za osobe koje se posvajaju povoljniji pa će tako po čl 43 st 1 (uvjetno kolizijsko pravilo ) za pozakonjenje biti mjerodavno pravo čiji su državljani roditelji, a ako roditelji nisu državljani iste države , pravo države onog roditelja po kojemu je pozakonjenje pravovaljanoAko po tima pravima nema uvjeta za pozakonjenje,a roditelji i dijete imaju prebivalište u RH mjerodavno je pravo RH454.U kojem slučaju je mjerodavno hrvatsko pravo za pozakonjenje djeteta ? čl 43 st 2 i 3Ako nema uvjeta za pozakonjenje , a roditelji i dijete imaju prebivalište u RH mjerod. je pr.RH Koje je pr. u post. pozakonjenja mjerod. za pristanak djeteta po odredbama ZRS?Za pristanak djeteta , druge osobe ili državnog organa za pozakonjenje mjerod. je pr.drž. čiji je državljanin dijete

455.Za posvojenje, koje je mjerod.pr.?Čl.44 st.1Za uvjete zasnivanja posvojenja i prestanka posvojenja mjerod. je pr.drž. čiji su državljani posvojitelj i posvojenik.456.O kakvoj se kumulaciji radi kod uvjeta za zasnivanje i prestanak posvojenja kada su posvojitelj i posvojenik državljani različitih država ; čl 44 st 2Radi se o potpunoj kumulaciji po kojoj su mjerodavna kumulativno oba prava država čiji su državljani (moraju postojati uvjeti i po jednom i po drugom pravu)457.Navedite statut koji je određen kumulativnom primjenom tri prava ? čl 44 st 3Ako bračni drugovi zajednički posvajaju, pretpostavke za zasni vanje i prestanak posvojenja, osim prava države čiji je državljanin posvojenik, mjerodavna su i prava država čiji su državljani i jedan i drugi bračni drug. Za oblik posvojenja mjerodavno je pravo mjesta gdje se posvojenje zasniva.

458.Nadležnost suda i drugih organa Republike Hrvatske u stvarima s međunarodnim elementom Čl. 46.Nadležnost suda Republike Hrvatske postoji ako tuženik ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj.459.Objasnite zašto se i kako u slučaju podnošenja tužbe protiv osobe koja nema prebivalište u RH odstupa od pravila da naš sud ne može primjenjivati strane procesne norme?čl.46 st.2Ako tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj niti u kojoj drugoj državi, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji ako tuženik ima boravište u Republici Hrvatskoj.Ako su parnične stranke državljani Republike Hrvatske, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kad tuženik ima boravište u Republici Hrvatskoj.Ako u parnici ima više tuženika sa svojstvom materijalnih suparničara, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji kad jedan od tuženika ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj.460.2 opća pravila o općoj nadlež. suda RH u izvanparnič.post.?/ Navedi pravilo o međ.nadlež.suda u izvanparnič.post.?čl.46 st.5Kad se o pravnom odnosu odlučuje u izvanparničnom postupku, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji ako osoba prema kojoj je podnesen zahtjev ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, a kad u postupku sudjeluje samo jedna osoba – ako ta osoba ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

461.Kako ZRS uređuje retorzijsku nadležnost?Članak 48.

www.pravokutnik.net91

91

Page 92: Mpp Skripta

Ako u stranoj državi postoji nadležnost stranog suda u sporovima protiv držav ljana Republike Hrvatske po kriterijima o nadležnosti kojih nema u odredbama o nadležnosti suda Republike Hrvatske, ti će kriteriji biti mjerodavni za postojanje nadležnosti suda Republike Hrvatske u sporovima u kojima je tuženik državljanin te strane države.

462.Objasnite mogućnost prorogacije stranog suda, te hrv. suda u hrvatskom pravu?Čl. 49Stranke se mogu sporazumjeti o nadležnosti stranog suda samo ako je barem jedna od njih strani državljanin ili pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu a nije riječ o sporu za koji postoji, prema odredbama ovoga zakona ili drugog zakona Republike Hrvatske, isključiva nadležnost suda Republike Hrvatske.Stranke se mogu sporazumjeti o nadležnosti suda Republike Hrvat ske ako je barem jedna stranka državljanin Republike Hrvatske ili pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.463.Za koje vrste sporova nije po ZRS-u dopuštena prorogacija nadležnosti?Čl.49 st.3Odredbe se ne primjenjuju se kad je riječ o nadležnosti u stvarima:1.utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništenja braka ili razvoda braka (bračni sporovi)2. u sporovima o čuvanju, podizanju i odgoju djece koja su pod roditeljskim staranjem3. u sporovima o zakonskom uzdržavanju djece4.roditeljsko pravo5. za davanje dozvole za stupanje u brak

464.Prorogatio tacita Čl.50Kad nadlež. suda RH ovisi o pristanku tuženika da sudi sud RH, smatra se da je tuženik dao pristanak podnošenjem odgovora na tužbu odn. prigovora na platni nalog, a nije osporio nadlež. ili se uputio u raspravu.

465.Navedite 4 pravila ZRS-a o međunarodnoj nadležnosti suda RH u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu?čl.46 st.1, čl.51, čl.52, čl.531) Nadležnost suda Republike Hrvatske postoji ako tuženik ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj.2)Kad je odredbama ovog zakona nadležnost suda Republike Hrvatske određena pod pretpostavkom da parnična stranka ima državljanstvo Republike Hrvatske ta nadležnost, postoji i za osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.3)U sporovima protiv državljana Republike Hrvatske koji žive u inozemstvu, gdje su ih na službu ili na rad uputili državni organi, poduzeća ili druga (društvena) pravna osoba, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji ako su oni imali prebivalište u Republici Hrvatskoj.4)U sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu nadležnost suda Republike Hrvatske postoji ako ta nadležnost postoji prema odredbama o nadlež. suda Rh u stvarima s međ.elementom, prorogatio tacita i ili ako je šteta nastala na teritoriju Republike Hrvatske.Odredba primjenjivat će se i u sporovima protiv zajednice osiguranja imovine i osoba radi naknade štete trećim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti te zajednice, a i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade štete protiv regresnih dužnika.

466.Navedite pravila ZRS-a o međ.nadlež. suda RH u imovinskopr. odnosima?Članak 54U sporovima o imovinskopravnim zahtjevima nadležnost suda Republike Hrvat ske postoji

1. ako se na teritoriju Republike Hrvatske nalazi imovina tuženika ili 2. predmet koji se traži tužbom.

www.pravokutnik.net92

92

Page 93: Mpp Skripta

3. i u sporovima zbog obveza nastalih za vrijeme boravka tuženika u Republici Hrvatskoj.

467.Navedite pravilo ZRS o elektivnoj međunarodnoj nadležnosti hrvatskog suda za poništaj braka?Članak 61., čl.621)Nadležnost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima radi utvrđivanja posto janja ili nepostojanja braka, poništenja braka ili razvoda braka (bračni sporovi) i kad tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj:1.ako su oba državljani Republike Hrvatske bez obzira na to gdje imaju prebivalište, ili2.ako je tužitelj državljanin Republike Hrvatske i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, ili3.ako su bračni drugovi imali svoje posljednje prebivalište u Republici Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj.Ako je tuženi bračni drug državljanin Republike Hrvatske i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, nadležnost suda Republike Hrvatske je isključiva.2)Nadležnost suda Republike Hrvatske u sporovima postoji i kad nisu bračni drugovi strani državljani koji su imali posljednje zajedničko prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali samo ako u tim slučajevima tuženik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske i ako je po propisima države čiji su državljani bračni drugovi dopuštena ta nadležnost.468.Kad je hrv.sud nadležan za raspravu pokretne ostavine državljanina RH? Čl.71 st.3 Nadlež.suda RH za raspravu pokretne ostavine državljanina RH postoji, ako se:1.pokretnine nalaze na teritoriju RH ili2.ako po pr.drž. u kojoj se pokretnine nalaze nije nadležan strani org odn. ako taj org. odbija da raspravlja ostavinu

469.Navedite sve slučajeve isključive međ. nadlež. upravnog organa RH? Čl.66, Čl.74 st.1,Čl.75,Čl.76Nadležnost suda Republike Hrvatske postoji u:1) sporovima o čuvanju, podizanju i odgoju djece koja su pod roditeljskom skrbi i kad tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, ako su oba roditelja državljani Republike Hrvatske.2) posvojenju te o prestanku posvojenja osobe koja je državljanin Republike Hrvatske i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj.3) u stvarima skrbništva državljana Republike Hrvatske bez obzira na to gdje imaju prebivalište, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.4)Organ Republike Hrvatske neće donijeti odluku i poduzimati mjere u stvarima skrbništva državljanina Republike Hrvatske koji ima prebivalište u inozemstvu ako utvrdi da je organ nadležan po pravu strane države donio odluku ili poduzeo mjere kojima je osigurana zaštita ličnosti, prava i interesa državljanina Republike Hrvatske.

470.Pod kojim pretpostavkama po ZRS organ RH neće donijeti odluku u postupku u kojem je stranka državljanin RH?Članak 76Organ Republike Hrvatske neće donijeti odluku i poduzimati mjere u stvarima skrbništva državljanina Republike Hrvatske koji ima prebivalište u inozemstvu ako utvrdi da je organ nadležan po pravu strane države donio odluku ili poduzeo mjere kojima je osigurana zaštita ličnosti, prava i interesa državljanina Republike Hrvat-ske.

471.Kako ZRS određuje nadlež. hrv. org. u tim slučajevima? Kad je hrv.org. nadležan u stvarima skrbništva str. državljanina? Čl.77Org. RH poduzet će nužne privremene mjere radi zaštite ličnosti, pr. i interesa str.državljanina koji se nalazi ili ima imovinu u RH, o čemu će obavijestiti org.drž. čiji je državljanin ta osoba.Org.RH donijet će odluku i poduzeti mjere u stvarima skrbništva str.državljanina koji ima prebivalište u RH ako zaštitu nj. ličnosti, pr. i interesa nije osigurao org. drž. čiji je on državljanin.

472.Po kojem pravu se dokazuje smrt stranog državljanina koji je umro na području RH ?čl.78 st 2

www.pravokutnik.net93

93

Page 94: Mpp Skripta

Pred sudom Republike Hrvatske može se po pravu Republike Hrvatske dokazivati smrt stranog državljanina koji je umro na teritoriju Republike Hrvatske.

473.Navedite pravila ZRS-a mjerodavno za stranačku sposobnost pravne osobe?Čl.79, Čl.17 BOUČEK!Za stranačku sposobnost strane pravne osobe mjerodavno je pravo predviđeno u :Pripadnost pravne osobe određuje se po pravu države po kojem je ona osnovana.Ako pravna osoba ima stvarno sjedište u drugoj državi, a ne u onoj u kojoj je osnovana i po pravu te druge države ima njezinu pripadnost, smatrat će se pravnom osobom te države.

474.Koji je vremenski trenutak odlučan prema ZRS-u za ocjenu nadležnosti hrvatskog suda / perpetuatio iurisdictionis? Čl.81Za ocjenu nadležnosti suda Republike Hrvatske značajne su činjenice koje postoje u vrijeme kad parnica počinje teći.

475.Cautio judicatum solvi? / Do kada se zahtjev može postaviti? Čl.82Kad str. državljanin ili osoba bez državlj.koja nema prebivališ. u RH pokreće parnicu pred sudom RH , dužan je tuženiku na nj.zahtjev, osigurati parnič.troš.Tuženik je dužan zahtj. staviti najkasnije na pripremnom ročištu, a ako pripremno ročište nije održano – na 1.ročištu za gl.ras. prije nego što se upusti u raspravu o gl.stvari odn. čim je saznao da postoje pretp. za traženje osiguranja.Osigur.parnič.troš. daje se u novcu, ali sud može odobriti da se osigur. daje i u 2 pogodnom obliku.

476.Kada tuženik nema pravo na osiguranje parničnih troškova?Članak 83. Tuženik nema pravo na osiguranje parničnih troškova:1) ako u državi čiji je državljanin tužitelj državljani Republike Hrvatske nisu dužni davati osiguranje;2) ako tužitelj uživa u Republici Hrvatskoj pravo azila;3) ako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje tužitelja iz njegovog radnog odnosa u Republici Hrvatskoj;4) ako je riječ o bračnim sporovima ili sporovima o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva te ako je riječ o zakonskom uzdržavanju;5) ako je riječ o mjeničnoj ili čekovnoj tužbi, protutužbi ili izdavanju platnog naloga.Ako se sumnja da su državljani Republike Hrvatske dužni dati osiguranje u državi čiji je državljanin tužitelj, objašnjenje daje Ministarstvo pravosuđa, uprava i lokalne samouprave.

477. Što ako stranka ne dokaže da je udovoljila zahtjevu? čl.84 st.2Ako tužitelj u određ.roku ne dokaže da je dao osigur. za parnič.troškove, smatrat će se da je tužba povučena odn. da je tužitelj odustao od pr.lijeka ako je zahtjev. za osigur. stavljen tek u post. povodom pr.lijeka.

478.Oslobođenje od prethodnog snošenja troškova postupka – ima li strani državljanin koji nema prebivalište u RH pravo postaviti takav zahtjev, mogu li pr.osobe biti oslobođene? Čl.851.Strani državljani imaju pravo na oslobađanje plaćanja parničnih troškova uz uvjete uzajamnosti.Ako se sumnja u postojanje uzajamnosti, objašnjenje u pogledu oslobađanja plaćanja parničnih troškova daje Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske.2.Uzajamnost ne predstavlja uvjet za ostvarivanje prava na oslobađanje plaćanja parničnih troškova, ako strani državljanin ima prebivalište u Republici Hrvatskoj.3.Osoba bez državljanstva ima pravo na oslobođenje plaćanja parničnih troškova ako ima prebivalište ili boravište u RH.

479.Kako ZRS određuje priznanje strane odluke? Koja se odluka prema hrv. pravu smatra stranom?Navedite sadržajno točniji naziv za priznanje i izvršenje stranih odluka. U smislu

www.pravokutnik.net94

94

Page 95: Mpp Skripta

zakonske definicije odredite navedeni pojam? / Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka Članak 86.,87,88,1.Strana sudska odluka

izjednačuje se s odlukom suda RH i ima pravni učinak u RH samo ako je prizna sud RH. Stranom odlukom smatra se i nagodba sklopljena pred sudom (sudska nagodba). smatra se i odluka drugog organa koja je u državi u kojoj je donesena izjednačena sa

sudskom odlukom odnosno sudskom nagodbom ako se njome reguliraju odnosi .2.Str.sud.odluka priznat će se

ako je podnositelj zahtj.za priznanje uz tu odluku podnio i potvrdu nadlež. str.suda odn. 2 org. o pravomoć. te odluke po pr. drž. u kojoj je donesena.

3.Sud RH odbit će priznanje str.sud.odluke ako u povodu prigovora osobe protiv koje je ta odluka donesena utvrdi da

ta osoba nije mogla sudjelovati u post. zbog nepravilnosti u post.Osobito će se smatrati da osoba protiv koje je donesena str.sud.odluka nije mogla sudjelovati u post. zbog toga što joj poziv,tužba ili rješ. kojim je započet post. nije bilo osobno dostavljeno odn. što uopće nije ni pokušana osob.dostava osim ako se bilo na koji način upustila u raspravu o gl.stvari u 1° post.

480.Može li pojedina drž. utjecati na određivanje nadležnosti u drugim državama?Kada postojanje isključive nadlež. našeg suda nije smetnja za priz. i izvršenje str.sudske odluke?Čl.89Strana sudska odluka neće se priznati ako u toj stvari postoji isključiva nadležnost suda ili drugog organa Republike Hrvatske. Ako tuženik traži priznanje str.sudske odluke koja je donesena u brač.sporu ili ako to traži tužitelj, a tuženik se ne protivi, isključiva nadlež. suda RH nije smetnja za priznanje te odluke.

481.Kakav će procesni učinak imati res iudicata u postupku priznanja strane arbitražne odluke?Čl.90 Strana sudska odluka neće se priznati ako je

1. u istoj pravnoj stvari sud ili drugi organ RH donio pravomoćnu odluku ili 2. ako je u RH priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj stvari.

Sud će zastati s priznanjem strane sudske odluke 3. ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i među

istim strankama - do pravomoćnog okončanja te parnice.

482.Navedite primjer iz hrvatskog mpp kad domaća litispendencija ima prednost u odnosu na stranu pravomoćnost? Objasnite procesne posljedice domaće litispendencije za postupak priznanja učinka strane pravomoćne odluke donesene u postupku koji je započeo poslije utuženja pred domaćim sudom? Čl.90 st.2Sud će zastati s priznanjem strane sudske odluke ako je pred sudom Republike Hrvatske u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i među istim strankama - do pravomoćnog okončanja te parnice.

483.Zaštita jav.poretka ?Čl.91Str.sud. odluka neće se priznati ako je u suprotnosti s Ustavom RH utvrđenim osnovama drž.uređenja.

484.Uzajamnost ? Čl.92 BOUČEK!Str. sud. odluka neće se priznati ako ne postoji uzajamnost.Nepostojanje uzajam. nije smetnja za priznavanje str.sud.odluke donesene u

1. brač.sporu i u 2. sporu radi utvrđiv.i osporavanja očinstva ili majčinstva te

www.pravokutnik.net95

95

Page 96: Mpp Skripta

3. ako priznanje ili izvršenje str.sud. odluke traži državljanin RHPostojanje uzajamnosti što se tiče priznanja str.sud.odluke pretpostavlja se dok se ne dokaže suprotno, a ako se sumnja u postojanje te uzajamnosti objašnjenje daje Ministar.pravosuđa, uprave i lokal. samouprave RH

485.Kad se po ZRS-u može odbiti priznanje strane statusne odluke koja se odnosi na status državljanina RH?Čl.93Ako je pri odlučivanju o osobnom stanju (statusu) državljanina Republike Hrvatske trebalo po ovom zakonu primijeniti pravo Republike Hrvatske, strana sudska odluka priznat će se i kad je primijenjeno strano pravo ako ta odluka bitno ne odstupa od prava Republike Hrvatske koje se primjenjuje na takav odnos.

486.Kada je po ZRS-u moguće priznanje učinaka stranih odluka bez preispitivanja? Čl.94Odluke stranih sudova koje se odnose na osobno stanje (status) državljanina države o čijoj je odluci riječ priznaju se u Republici Hrvatskoj bez sudskog preispitivanja prema:1.isključiva nadležnost2.javni poredak3.uzajamnostAko nadlež.org. RH smatra da se str. sud. odluka odnosi na osobno stanje (status) državlj. RH, takva odluka, da bi bila priznata , podliježe preispitivanju487.Koji pr. lijek imaju stranke na raspolaganju prema ZRS-u protiv rješenja o priznanju strane arbitražne odluke? Je li to devolutivni ili remonstrativni pr.lijek? ČL.101 st.1 i 3Za priznanje i izvršenje str.sud. odluka i str. arbitraž.odluka mjesno je nadležan sud na čijem području treba provesti post. priznanja odn. izvršenja.Protiv rješenja o priznanju odnosno izvršenju odluke stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba je devolutivni pr.lijek , o njoj odlučuje 2° sud.

488.Kada je po ZRS-u moguće incidentno priznanje učinaka stranih odluka?Čl.101 st.5Ako o priznanju strane odluke nije doneseno posebno rješenje, svaki sud može o priznanju te odluke rješavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s učinkom za taj postupak.

489.Što je to konzularni brak i uz koje pretpostavke se može sklopiti ? čl 102Državljani Republike Hrvatske mogu u inozemstvu sklopiti brak pred ovlaštenim konzularnim predstavništvom ili diplomatskim predstavništvom Republike Hrvatske koje obavlja konzularne poslove, a ako se tome ne protivi država u kojoj se nalazi predstavništvo Republike Hrvatske ili ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom.Funkcionar koji rukovodi Ministarstvom vanjskih poslova Republike Hrvatske odredit će predstavništva pred kojima se u inozemstvu mogu sklapati brakovi između državljana Republike Hrvatske.

490.Kolizijska pravila za:a)lex loci actus = pr.mjesta gdje je pr.posao sklopljenb)lex loci solutionis = pr.mjesta ispunjenja ug.

491.Kako RK, a kako ZRS rješava ova pitanja:a) ug. koji se odnosi na nekretnine

RK ZRSAko je predmet ug. stvar.pr. na nekret. ili pr.korišt.nekretn., smatra se da je ug. u najbližoj vezi s drž. u kojoj nekretnina leži.

Za ug. koji se odnose na nekretnine isključivo je mjerod. pr. drž. na čijem se teritoriju nalazi nekretnina.

b) nesposobnost fizič.o.RK ZRS

www.pravokutnik.net96

96

Page 97: Mpp Skripta

U ug. zaključenom između osoba koje se nalaze u istoj drž. , fizič. se o., koja bi bila sposobna po pr. te drž., ne može pozivati na svoju nesposob. po pr. 2 drž. , osim ako je u trenutku zaključenja ug. 2 ugovor. stranka znala za njenu nespos. ili ju je previdjela zbog vl. nemarnosti.

Za stranač. i parnič.spos. fizič. o. mjerod. je pr. drž. čiji je ona državljanin. Ako str. državljanin nije parnično sposoban po navedenoj odredbi, a parnič. je sposoban prema pr. RH, može sam poduzimati radnje u post.

492. Pozitivne i negativne pretpostavke? BOUČEK!ZRS - pozitivne i negativne pretpostavke za priznanje učinaka str. sudskih i 2-ih odluka koje su s njima izjednačene? Pozit.pretp. za prizn. str. deklaratorne i kondemnatorne odluke?

ZA – pozitivne i negativne pretp. str.arb.odluka?

NYK – pozitivne i negativne pretp. za prizn. i izvršenje str.pravorijeka?

POZITIVNE: ( 4 ) 1)Str.sud.odluka priznat će se 1.ako je podnositelj zahtj.za priznanje uz tu odluku podnio i 2.potvrdu nadlež. str.suda odn. 2 org. o pravomoć. te odluke po pr. drž. u kojoj je donesena. (čl.87)2) Ako je pri odlučivanju o osobnom stanju (statusu) državljanina Republike Hrvatske trebalo po ovom zakonu primijeniti pravo Republike Hrvatske, strana sudska odluka priznat će se i kad je primijenjeno strano pravo ako ta odluka bitno ne odstupa od prava Republike Hrvatske koje se primjenjuje na takav odnos.(čl.93)3) Odluke stranih sudova koje se odnose na osobno stanje (status) državljanina države o čijoj je odluci riječ priznaju se u Republici Hrvatskoj bez sudskog preispitivanja ako su ispunjene pretp. u pogledu postojanja:1.isključive nadležnosti2.javni poredak3.uzajamnostAko nadlež.org. RH smatra da se str. sud. odluka odnosi na osobno stanje (status) državlj. RH, takva odluka, da

POZITIVNE: ( 7 )Stranka koja traži priznanje ili ovrhu pravorijeka odn. koja se u post. na nj. poziva, dužna je uz 1. svoj pisani prijedlog podnijeti sudu2.izvornik pravorijeka ili3.propisno ovjerovljeni prijepis pravorijeka.Ako stranka traži priznanje ili ovrhu str.pravorijeka ili se u post. poziva na takav pravorijek, dužna je uz 4.svoj prijedlog podnijeti i 5..izvornik ug. o arb. ili6.propisno ovjerovljeni prijepis toga ug.Ako pravorijek ili ug. nisu sastavljeni na hrv.jeziku, stranka je dužna podnijeti i7.propisno ovjerovljeni prijevod tih isprava na hrv.jeziku

POZITIVNE: ( 6) Za priznanje i izvršenje, stranka koja traži priznanje i izvršenje treba 1)uz zahtjev podnijeti:2)propisno ovjeren izvornik odluke ili 3)prijepis tog izvornika koji udovoljava svim uvjetima potrebnim za njegovu autentičnost;4)izvornik ugovora o arb.5)ili prijepise koji udovoljavaju svim potrebnim uvjetima za njegovu autentičnost;6) Ako navedena odluka ili ugovor nisu sastavljeni na službenom jeziku zemlje u kojoj se poziva na odluku, stranka koja traži priznanje i izvršenje odluke bit će dužna podnijeti prijevod tih dokumenata na tom jeziku. Prijevod treba ovjeriti službeni prevoditelj ili zakleti prevoditelj ili neki diplomatski ili konzularni agent.

www.pravokutnik.net97

97

Page 98: Mpp Skripta

bi bila priznata , podliježe preispitivanju (čl.94)4)ako se str.sud.odluka odnosi na osobno stanje(status) stranaca koji nisu državljani drž. koja je donijela tu odluku, odluka će se priznati samo ako udovoljava uvjetima za prizn. u drž. čiji su državljani te osobe (čl.95)NEGATIVNE: ( 5 ) 1) Sud RH odbit će priznanje str.sud.odluke ako u povodu prigovora osobe protiv koje je ta odluka donesena utvrdi da a)ta osoba nije mogla sudjelovati u post. zbog nepravilnosti u post.b)Osobito će se smatrati da osoba protiv koje je donesena str.sud.odluka nije mogla sudjelovati u post. zbog toga što joj poziv,tužba ili rješ. kojim je započet post. nije bilo osobno dostavljeno odn. c)što uopće nije ni pokušana osob.dostava osim ako se bilo na koji način upustila u raspravu o gl.stvari u 1° post. (Čl.88)2) Strana sudska odluka neće se priznati ako u toj stvari postoji isključiva nadležnost suda ili drugog organa Republike Hrvatske. Ako tuženik traži priznanje str.sudske odluke koja je donesena u brač.sporu ili ako to traži tužitelj, a tuženik se ne protivi, isključiva nadlež. suda RH nije smetnja za priznanje te odluke. (čl.89)3) Strana sudska odluka neće se priznati ako je 1.u istoj pravnoj stvari sud ili drugi organ RH donio pravomoćnu odluku ili 2.ako je u RH priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj stvari.Sud će zastati s priznanjem strane sudske odluke 3.ako je pred sudom RH u toku

NEGATIVNE: ( 6 )Strani pravorijek priznat će se i njegova ovrha odrediti u Republici Hrvatskoj osim ako sud u povodu prigovora protivne stranke utvrdi da 1.postoji neki od razloga:Pravorijek može poništiti Trg. sud u Zg, i to samo:ako stranka koja podnese tužbu dokaže:1) da ugovor o arbitraži nije uopće bio sklopljen ili da nije bio valjan, 2) da stranka u postupku nije bila sposobna zaključiti ugovor o arbitraži i biti stranka u sporu ili da stranka nije bila uredno zastupana.3) da stranka koja je podnijela tužbu za poništaj pravorijeka nije bila uredno obaviještena o pokretanju arbitražnog postupka ili da joj je na drugi nezakonit način bilo onemogućeno raspravljanje pred arbitražnim sudom,4) da se pravorijek odnosi na spor koji nije predviđen arbitražnim ugovorom, ili koji nije obuhvaćen njegovim odredbama, ili da sadrži odluke o predmetima koji prekoračuju granice ugovora o arbitraži, s time da se, ako se odluka o predmetima koji su podvrgnuti arbitraži može odvojiti od onih koja joj nisu podvrgnuta, može poništiti samo onaj dio odluke u kome se nalaze odredbe koje se odnose na predmete koji nisu bi!i podvrgnuti arbitraži,5) da sastav arbitražnog suda ili

NEGATIVNE: ( 7 )Priznanje i izvršenje odluka mogu biti odbijeni, na zahtjev stranke protiv koje se odluka ističe, jedino ako ta stranka podnese dokaz nadležnoj vlasti u kojoj su traženi priznanje i izvršenje:1)da su stranke iz ugovora na temelju prava koje se na njih primjenjuje, nesposobne ili da ugovor nije valjan po pravu kojem su ga stranke podvrgnule ili, ako nema oznake u tom pogledu, na temelju prava zemlje u kojoj je donesena odluka; ili2)da stranka protiv koje se ističe odluka nije bila uredno obaviještena o određivanju arbitra ili o arbitraž. postupku ili da joj iz nekog drugog razloga nije bilo moguće upotrebljavati svoja sredstva; ili3)da se odluka odnosi na spor koji nije predviđen u kompromisu ili nije obuhvaćen arbitražnom klauzulom, ili da sadrži odredbe koje premašuju granice kompromisa ili arbitražne klauzule; ipak, ako odredbe odluke koje se odnose na pitanja podvrgnuta arbitraži mogu biti odvojene od odredaba koje se odnose na pitanja koja nisu podvrgnuta arbitraži, prve će moći biti priznate i izvršene; ili4)da osnivanje arbitražnog suda ili arbitražni postupak nije bio u skladu s ugovorom stranaka ili, ako ne postoji ugovor, da

www.pravokutnik.net98

98

Page 99: Mpp Skripta

ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i među istim strankama - do pravomoćnog okončanja te parnice.(čl.90)4) Str.sud. odluka neće se priznati ako je u suprotnosti s Ustavom RH utvrđenim osnovama drž.uređenja. (čl.91)5) Str. sud. odluka neće se priznati ako ne postoji uzajamnost.Nepostojanje uzajam. nije smetnja za priznavanje str.sud.odluke donesene u 1.brač.sporu i u 2.sporu radi utvrđiv.i osporavanja očinstva ili majčinstva te 3.ako priznanje ili izvršenje str.sud. odluke traži državljanin RHPostojanje uzajamnosti što se tiče priznanja str.sud.odluke pretpostavlja se dok se ne dokaže suprotno, a ako se sumnja u postojanje te uzajamnosti objašnjenje daje Ministar.pravosuđa, uprave i lokal. samouprave RH. (čl.92)

arbitražni postupak nisu bili u skladu s ovim Zakonom ili dopuštenim sporazumom stranaka, a to je moglo utjecati na sadržaj pravorijeka,6) da pravorijek nije obrazložen ili potpisan u smislu odredaba ovoga Zakonaili 2.da pravorijek još nije postao obvezatan za stranke, ili 3.da ga je sud zemlje u kojoj je ili po čijem je zakonu donesen poništio ili 4.da je odgodlio nastupanje njegovih učinaka.Priznanje i ovrha stranog pravorijeka odbit će se ako sud utvrdi:5) da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima Republike Hrvatske,6) da bi priznanje ili ovrha pravorijeka bili u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.

nije bio u skladu s pravom zemlje u kojoj je obavljena arbitraža; ili5)da odluka još nije postala obvezna za stranke ili da ju je poništila ili obustavila nadležna vlast u zemlji u kojoj ili na temelju čijeg prava je donesena odluka.Priznanje i izvršenje arbitražne odluke mogu također biti odbijeni ako nadležna vlast u zemlji u kojoj je traženo priznanje ili izvršenje odluke utvrdi:6)da prema pravu te zemlje, predmet spora nije prikladan za reguliranje arbitražom; ili7) da bi priznanje ili izvršenje odluke bilo protivno javnom poretku te zemlje.

POMORSKI ZAKONIK IZ 2004.

493.Supstancijalna pr.? Renvoi? čl.968Upućiv. na mjerod.pr. strane drž. znači upućiv. na nj. mater. odredbe uz isključenje nj. koliz.prKada koliz.odredbe ovog dijela Zakonika upućuju na primjenu pr.državne pripadnosti broda, a to pr. dopušta da brod privremeno vije zastavu 2 drž. u kojoj se vodi zakupovni registar, za sporni će se odnos primijeniti pr. drž. čiji brod zastavu privremeno vije ako to predviđa pr. držav. pripadnosti broda.

494.Koje je pravo mjerodavno za stvarna prava na brodu?Članak 969.495.Kako PZ određuje mjerod.pr. za zasniv. pr. i obveza za vlasnika broda i brodaraPrema pravu države čiju državnu pripadnost brod ima ocjenjuju se: 1.dužnosti i prava zapovjednika u upravljanju brodom i u zasnivanju prava i obveza za vlasnika broda ili brodara,2.stvarna prava na brodu,3.pravne posljedice događaja na brodu na koje se mora primijeniti zakon mjesta gdje je događaj nastao - primjenjuje se na događaje koji su nastali na stranim brodovima na području RH.

496.Koje je pr.mjerod. za hipoteku na brodu u gradnji koji se gradi u RH?Članak 970.Navedite primjer za jednostr. ili nepotpuno kp koje upućuje na primjenu pr. RH?

www.pravokutnik.net99

99

Page 100: Mpp Skripta

Na prava vlasništva i na stvarna prava na brodu u gradnji, a koji se gradi u RH primjenjuje se hrvatsko pravo.O kakvoj vrsti kp je riječ? = Nepotpuno ili jednostr.

497.Kako PZ određuje mjerodavno pravo za : Članak 971.a) ugovor o zapošljavanju?b) za radne odnose?c)za radne odnose članova posade broda?Za privatnopravne odnose koji proizlaze iz ugovora o zapo šljavanju članova posade broda 1) mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale.Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, 2)mjerodavno je pravo države državne pripadnosti broda 3)ako okolnosti ne upućuju na neko drugo pravo koje je činjenično ili pravno u bližoj vezi sa spornim odnosom i strankama.Primjena prava ne isključuje 4)primjenu prisilnih propisa prava najbliže veze o odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede člana posade ako su oni za člana posade povoljniji.

498.Koje je pravo mjerodavno za ograničenje odgovornosti brodara? Članak 972.Na ograničenje odgovornosti brodara ili druge fizičke ili pravne osobe koja je prema ovom Zakoniku s njim izjednačena primjenjuje se1)pravo države čiju državnu pripadnost brod ima.2)Iznimno primjenjuje se ovaj Zakonik ako su njegove odredbe o ograničenju odgovornosti strože od propisa države čiju državnu pripadnost brod ima.

499.Lex autonomiae/ Koje je pr. primarno mjerodavno? Čl.973Na ugovore o plovidbenim odnosima primjenjuje se pravo koje su stranke izabrale.500. Koju vrstu shvaćanja stranač.autonomije kod ug. o plovidbenim odnosima prihvaća PZ? Navedite točno pr. izvor i objasnite Vaš odgovor? Čl.973Radi se o kolizijskopr. autonomiji stranaka jer stranke odabiru koje će pr. primijeniti, one odabiru cijelo pravo koje se primjenjuje bez obzira na sadržaj supstancijalnih odredaba legis fori.

501.Navedite slučajeve kad stranke ug. o prijevozu stvari i ug. o prijevozu osoba ne mogu isključiti djelovanje odredaba hrv. prava / Koje kogentne odredbe kod ug. o iskorištav. brodova ugovorne strane ih ne mogu isključiti? Koja je pri tome dužnost suda?Navedite slučajeve kad je kod ug. o iskorištavanju brodova isključivo mjerod. hrvatsko pravoČl.974.Primjenjuje se na ug. o iskorištavanju brodova ovaj Zakonik:1) na odgovornost prijevoznika za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, predviđenu odredbama ovog Zakonika, čija se primjena ne može isključiti sporazumom stranaka, ako se luka ukrcaja ili odredišta nalazi u Republici Hrvatskoj. 2) ako bi putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema odredbama ovog Zakonika.

502.Navedite primjer za alternativni statut u odredbama hrv. PZ iz 2004.god.?Kada će se po odredbama PZ primijeniti:čl.975a)pr.mjesta gdje je ug. sklopljen?/ koje je pr.mjerod. za ocjenu gl.pr. i obveza ugovorne strane?Kod ug. o iskorišt. brodova 1.ako se pravo čiju su primjenu stranke izabrale ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja,

www.pravokutnik.net100

100

Page 101: Mpp Skripta

2.na ug. ili ugovor. odnos primjenjuje se pr. koje je s njim u najbližoj vezi3.ako se ne može utvrditi koje je pravo s njim u najbližoj vezi 4.tada se za ocjenu gl.pr. i obveza ugovor.strana, primjenjuje pr.mjesta gdje je ug.sklopljen.b)pravo drž. pripadnosti prijevoznika / koje je pr.mjerod. za ug. o prijevozu putnika i stvari sklopljen na temelju općih uvjeta prijevoznika / koje je pr.mjerod. za prijevoz putnika koji je zaključen temeljem općih uvjeta prijevoznika?? Kod ug. o iskorišt. brodova 1.ako se pravo čiju su primjenu stranke izabrale ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, 2. na ug. ili ugovor. odnos primjenjuje se pr. koje je s njim u najbližoj vezi3. ako se ne može utvrditi koje je pravo s njim u najbližoj vezi 4.tada se za ug. o prijevozu putnika ili stvari koji je sklopljen na temelju unaprijed utvrđenih općih uvjeta prijevoznika, primjenjuje pr. države čiji je državljanin ili čiju državnu pripadnost ima prijevoznik .c) pravo mjerodavno za ug. o tegljenju? BOUČEK!1. Primarno se primjenjuje pr. koje su stranke izabrale, 2.a ako se pr. čiju su primjenu stranke izabrale za ug. o iskorišt.brodova ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, 3.na ug. ili ugovor.odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi, 4.a ako se ne može utvrditi koje je to pr. onda se primjenjuju odredbe PZ.d)pr. mjerod. za način krcanja i redaje tereta? = na način izvršenja sporednih prava i obveza ugovornih strana (način krcanja i predaje tereta, računanje vremena za stojnice i prekostojnice, način plaćanja vozarine i sl.) primjenjuje se, pravo mjesta gdje su pojedine radnje obavljene, odnosno gdje su morale biti obavljene.

503.Navedite sve plovidbene nezgode karakteristične za pomorsku plovidbu?1)sudar2)spašavanje3)zajednič.havarija4)vađenje potonulih stvari504.Koje pravo je prema odredbama PZ-a mjerodavno za naknadu štete zbog sudara brodova na otvorenom moru? Čl.976, 977Na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuju se:1) pravo države u čijem se teritorijalnom moru ili unutarnjim morskim vodama dogodio sudar,2) odredbe Zakonika - ako se sudar dogodio na otvorenom moru.Iznimno ,na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuju se:3) ako svi brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju istu državnu pripadnost - pravo te države,4) ako brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju različitu državnu pripadnost, ali je pravo svih tih država isto - pravo tih država.Iznimno od odredaba Zakonika koje za naknadu štete od sudara brodova upućuju na primjenu stranog prava primjenjuju se:5) odredbe Zakonika - ako sve zainteresirane stranke imaju zajedničko državljanstvo ili uobičajeno boravište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj;6) hrvatsko pravo - ako je jedan od brodova koji jc sudjelovao u sudaru hrvatski ratni ili javni brod

505.Koje je pravo prema našem plovidbenom pravu mjerodavno za izvanugovorno spašavanje broda? / Koja su prava supsidijarno mjerodavna, ako nema uvjeta za primjenu primarno mjerodavnog prava? Čl.978Objasnite način određivanja supsidijarnog mjerod.pr. za ug. Kako se određuje podredni ugovorni statut?

www.pravokutnik.net101

101

Page 102: Mpp Skripta

1.Ako se pravo čiju su primjenu stranke iz ugovora o spašavanju broda izabrale ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz tog ugovora, ili ako stranke nisu izričito izabrale pravo koje će se primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, 2.na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi.3.Ako se ne može utvrditi koje je pravo u najbližoj vezi s ugovorom o spašavanju, primjenjuje sepravo države one luke gdje je spašavanje okončano, odnosno 4.pravo prve luke u koju je spašeni brod prispio poslije završenog spašavanja.5.U svim drugim slučajevima primjenjuju se odredbe Zakonika.506.Koja su pr. supsidijarno mjerod. za spašav. brodova kad nema uvjeta za primjenu primarnog mjerod.pr.?Čl.978 st.2Pravo koje je s njim u najbližoj vezi ili pravo države one luke gdje jc spašavanje okončano, odnosno pravo prve luke u koju je spašeni brod prispio poslije završenog spašavanja iliodredbe Zakonika.

507.U kojim slučajevima je hrv. pravo isključivo mjerodavno za odnose iz ug. o spašavanju broda / ograničenje stranač.autonomije? čl.979Navedite slučajeve kad je kod ug. o spašavanju broda isključivo mjerod.hrv.pr.?Iznimno od odredaba Zakonika, primjenjuju se odredbe Zakonika 1. ako su se spašavale osobe bez istodobnog spašavanja imovine, 2.ako su sve te osobe državljani Republike Hrvatske, ili 3.ako je brod koji je spašavao ili brod koji je bio spašavan, a ako je više brodova jedan od njih, hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod,

508.Kako PZ određuje mjerodavno pravo za ug. o preinaci i popravku broda? / Koje pravo je prema odredbama PZ-a mjerodavno za ug. o popravku broda? čl.980Na odnose iz ugovora o gradnji, preinaci ili o popravku brodova primjenjuje se pravo mjesta brodogradilišta ako stranke za te ugovore ili za dio tih ugovora nisu izabrale pravo koje će se primijeniti ili ako se u cijelosti ili djelomično izabrano pravo ne može primijeniti.

509.Pomorsko osiguranje, koje je pr.mjerod.?Čl.981Na ugovor o pomorskom osiguranju i odnose koji iz njega proistječu primjenjuje se 1. pravo koje su izabrale ugovorne stranke. Ako stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo, 2. primijenit će se pravo sjedišta osiguravatelja.3.Iznimno, na odnose iz ugovora o pomorskom osiguranju primjenjuje se hrvatsko pravo ako su sve zainteresirane osobe u tom ugovoru državljani Republike Hrvatske s redovnim boravištem u Republici Hrvatskoj ili domaće pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a riječ je o osiguranim predmetima koji su izloženi pokrivenim rizicima isključivo na području RH.

510.Na primjeru iz PZ objasnite izravnu tužbu?čl.982Postojanje prava na izravnu tužbu utvrđuje se prema :

a) pravu koje je mjerodavno za glavno potraživanje ili b) prema pravu koje je mjerodavno za ugovor o osiguranju.

511.PZ – koje je pravo mjerodavno za oblik pr.čina u plovidbenom odnosu?čl.983Oblik pravnog čina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema 1.pravu mjesta gdje je čin izvršen, odnosno gdje je morao biti izvršen ili 2.prema pravu koje je mjerodavno za plovidbeni odnos u cijelosti.

512.Na 2 primjera iz PZ-a objasnite alternativni statut?1.Kod ug. o iskorišt. brodova (čl.975)

www.pravokutnik.net102

102

Page 103: Mpp Skripta

1.ako se pravo čiju su primjenu stranke izabrale ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, 2. na ug. ili ugovor. odnos primjenjuje se pr. koje je s njim u najbližoj vezi3.ako se ne može utvrditi ni koje je pravo s njim u najbližoj vezi 3.tada se za ocjenu gl.pr. i obveza ugovor.strana, primjenjuje pr.mjesta gdje je ug.sklopljen.2. Oblik pravnog čina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema (čl.983)1.pravu mjesta gdje je čin izvršen, odnosno gdje je morao biti izvršen ili 2.prema pravu koje je mjerodavno za plovidbeni odnos u cijelosti.

513. Izložite sadržaj kp PZ o mjerod. pr. za vađenje potonulih stvari.? Čl.984Odredbe Zakonika o spašavanju na odgovarajući se način primjenjuju i na spašavanje imovine potonule izvan teritor. mora i unutar. morskih voda RH , a imovinu spašava hrv.trg. društvo, 2 hrv. prav.osoba ili državljanin RH.514.O kojoj vrsti kp je riječ?Nepotpunom ili jednostranom pravilu o primjeni mjerod.pr.

515.Koje pravo je prema odredbama našeg pomor.prava mjerodavno za zajedničku havariju?čl.985 BOUČEK!1.U slučaju zajedničke havarije , ako se pravo koje su stranke izabrale ne može primijeniti na koji od odnosa što proistječu iz zajedničke havarije, ili ako stranke nisu izričito izabrale pravo koje se mora pri mijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, 2.primjenjuje se pravo luke u kojoj je iskrcan posljednji dio tereta koji se nalazio na brodu u trenutku izvršenja čina zajedničke havarije.3.Ako su sve stranke u slučaju zajedničke havarije državljani Republike Hrvatske ili hrvatske pravne osobe, primijenit će se hrvatsko pravo.

516.Što je zajednička havarija?Namjeran i razložan trošak ili šteta učinjena od zapovjednika broda ili 2 osobe poduzeta radi spašavanja imovine sudionika istog pomorskog pothvata od opasnosti koja im zajednički prijeti i koju zajednički snose.

517. Navedite i parafrazirajte sve primjere nesamostalnog kp u odredbama hrv.PZ-a?1) čl.984 :Odredbe Zakonika o spašavanju na odgovarajući se način primjenjuju i na spašavanje imovine potonule izvan teritor. mora i unutar. morskih voda RH , a imovinu spašava hrv.trg. društvo, 2 hrv. prav.osoba ili državljanin RH.2)Pr. praznine : Članak 986.: Ako u ovom Zakoniku nema odredaba o pravu mjerodavnom za koji odnos iz ovoga dijela Zakonika, na te se odnose na odgovarajući način primjenjuju odredbe i načela ovoga Zakonika, odredbe i načela drugih zakona koji ureduju odnose s međunarodnim obilježjem, načela pravnog poretka Republike Hrvatske i općeprihvaćena načela međunarodnog privatnog prava3) Zabrana fraudoloznog zaobilaženja pr. Članak 987.: Ne primjenjuje se strano pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga Zakonika ako bi njegova primjena bila postignuta isključivo radi izbjegavanja primjene prava Republike Hrvatske.

518.Popunjavanje pr.praznina po PZ?čl.986Ako u ovom Zakoniku nema odredaba o pravu mjerodavnom za koji odnos iz ovoga dijela Zakonika, na te se odnose na odgovarajući način primjenjuju:

a) odredbe i načela ovoga Zakonika, b) odredbe i načela drugih zakona koji ureduju odnose s međunarodnim obilježjem, c) načela pravnog poretka Republike Hrvatske i d) općeprihvaćena načela međunarodnog privatnog prava

www.pravokutnik.net103

103

Page 104: Mpp Skripta

519.Kako javni poredak određuje PZ?U PZ-u nema odredbe o jav.poretku.

520. Objasnite nač.koneksiteta u našem plovidbenom pravu?To je ogranič. koje znači da ugovorne strane i kad imaju autonomiju moraju izabrati takvo pr. koje je barem u nekakvoj vezi s njihovim ugovornim odnosom. To nač. nije prihvaćeno u PZ-u.

521.Isključiva nadlež.hrv.suda? čl.988Hrvatski sud isključivo je nadležan za suđenje:1) u sporovima o nagradi za spašavanje hrvatskih ratnih brodova i hrvatskih javnih brodova, o naknadi štete nastale zbog sudara brodova od kojih je jedan hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod,2) u sporovima koji nastanu u tijeku i u vezi s provođenjem postupka ograničenja odgovornosti brodara koji provodi hrvatski sud 3) u sporovima koji nastanu u tijeku i u vezi sa sudskim ovršnim postupkom koji hrvatski sud provodi na brodovima

ZAKON O OBVEZNIM I STVARNOPRAVNIM ODNOSIMA U ZRAČNOM PROMETU IZ 1998.

522. Navedite 3 slučaja isključive primjene hrv.prava prema odredbama ZOSZP? Čl.177ZOSZP – navedi slučajeve kad se obvezno primjenjuju odredbe tog zakona o ugovorima?Odredbe ovog zakona o ugovorima o prijevozu putnika i stvari ne primjenjuju se ako su stranke ugovorile primjenu određenog drugog prava.Iznimno odredbe ovog zakona o ugovorima o iskorištavanju zrakoplova obvezno se primjenjuju:1) kad su obje ugovorne strane - naručilac prijevoza i prijevoznik -fizičke ili pravne osobe s prebivalištem odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj, a zrakoplovno se pristanište - zračna luka polaska ili odredišta nalazi u Republici Hrvatskoj;2) ako bi se primjenom drugog prava povrijedile prisilne odredbe ovog zakona, koje se sporazumom stranaka ne mogu isključiti i mijenjati, a zračna luka se polaska ili odredišta nalazi u Republici Hrvatskoj;3) kad bi putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji položaj nego primjenom odredaba ovog zakona.Ugovor sklopljen protivno odredbama bez pravnog je učinka.

523. Određivanje supsidijarnog mjerodavnog prava za ugovore?Čl.178Ako se pravo čiju su primjenu ugovorne strane ugovorile ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na neki od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako strane nisu izričito odredile pravo koje će se primjenjivati, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može nedvosmisleno utvrditi ni iz okolnosti slučaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi.524.Kako ZOSZP uređuje pit. autonomije stranaka kod ug. o iskorišt. broda?Mjerod. je pr. koje su stranke ugovorile, a ako ga nisu ugovorile mjerod. je pr. najbliže veze.525.Koje se pr. kao najbliže primjenjuje na gl.pit. i gl.obveze?Ako iz bitnih okolnosti ne proizlazi ništa drugo, na glavna prava i glavne obveze primjenjuje se, kao najbliže, pravo države u kojoj je u vrijeme sklapanja ugovora prijevoznik imao prebivalište odnosno sjedište.526.Kada se primjenjuje lex loci executionis / Koje je pr.mjerod. za način prdaje stvari kod ug. o prijevozu stvari zrakoplovom?čl.178 st.3

www.pravokutnik.net104

104

Page 105: Mpp Skripta

Na sporedna prava i sporedne obveze, kao što su način primanja i predaje stvari ili način plaćanja prevoznine i slično, primjenjuje se pravo mjesta gdje su radnje izvršene odnosno gdje je trebalo da budu izvršene.

527. Koje je pravo mjerodavno za ugovor o osiguranju u zračnom prometu?Čl.179Na ugovor o osiguranju u zračnoj plovidbi i odnose koji iz njega proizlaze primjenjuje se 1.pravo sjedišta osiguravatelja, uz uvjet:1) da stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti na ugovor, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja;2) da se pravo čiju su primjenu stranke odredile ne može primijeniti na dio tog ugovora ili na neki odnos iz tog ugovora - ili samo na taj dio ugovora odnosno na pravni odnos iz tog ugovora.2.Iznimno primjenjuje se hrvatsko pravo ako su sve zainteresirane osobe u tom ugovoru državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj ili pravne osobe s hrvatskom državnom pripadnošću sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a riječ je o osiguranim predmetima koji su izloženi rizicima isključivo na teritoriju Republike Hrvatske.

528.Kako ZOSZP uređuje primarno a kako supsidijarno mjerod.pr. za ug. o osigur. u zrač.prometu?Primarno – pr. koje su stranke ugovorile, a supsidijarno primjenjuje se pravo sjedišta osiguravatelja, uz uvjet:1) da stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti na ugovor, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja;2) da se pravo čiju su primjenu stranke odredile ne može primijeniti na dio tog ugovora ili na neki odnos iz tog ugovora - ili samo na taj dio ugovora odnosno na pravni odnos iz tog ugovora.

529.Daje li supsidijarno mjerod.pr. nadlež. tijelu primjene veću ili manju slobodu u izboru mjerod.pr. u odnosu na identičnu pr.situaciju prema odredbama PZ-a?= Veću slobodu

530.Kad ugovorne strane prema ZOSZP ne mogu birati mjerod.pr. za ug. o osigur.?Iznimno primjenjuje se hrvatsko pravo ako su sve zainteresirane osobe u tom ugovoru državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj ili pravne osobe s hrvatskom državnom pripadnošću sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a riječ je o osiguranim predmetima koji su izloženi rizicima isključivo na teritoriju Republike Hrvatske.

531.Obrazložite odredbe zakona o prešutnoj volji stranaka?“a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja” – ovo je uputa sudu da uzme u obzir samo realnu, a ne nedvojbenu ili čak fiktivnu volju stranaka.

532.Koje je pravo mjerodavno po ZOSZP za oblik pr.čina? / Navedite primjer za alter.statut? Čl.180Ugovor i svaka druga pravna radnja izvršena u ispunjenju ugovora valjani su u pogledu oblika ako je sklopljen odnosno izvršen u obliku koji je 1.propisan pravom mjesta države u kojoj je sklopljen ugovor odnosno izvršena radnja ili 2.pravom prema kojemu se ocjenjuju glavna prava i glavne obveze iz ugovora.

533.Pravo mjerodavno za stvarna prava na zrakoplovu?/ Kako ZOSZP uređuje stvarnopr. odnose? Čl.181U pogledu prava vlasništva i drugih stvarnih prava na zrakoplovu primjenjuje se pravo države u kojoj je zrakoplov registriran.

534.Navedite pravilo iz ZOSZP po kojem je mjerodavan lex delicti commissi! / Koje pravo je prema odredbama ZOSZP mjerodavno za odgovor. za štetu koje zrakoplov u letu nanese na zemlji? / Kako ZOSZP uređuje izvanugovornu odgovor. za štetu?Čl.182

www.pravokutnik.net105

105

Page 106: Mpp Skripta

Na odgovornost za štetu koju zrakoplov u letu nanese na zemlji primjenjuje se zakon države na čijem je teritoriju nanesena šteta.

535.Na koji način rješava ZOSOZP lacunae iuris? / Na koji način rješava pr.praznine? Čl.183Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos, primjenjuju se:

1) načela pravnog poretka Republike Hrvatske i 2) opće prihvaćena načela međunarodnog privatnog prava.

536.Kako jav.poredak određuju ZOSZP? Čl.184Odredbe inozemnog prava ne primjenjuju se ako bi se učinak pri mjene očito protivio jav. poretku RH.537.Kako ZOSZP definira javni poredak?“ako bi se učinak primjene očito protivio jav. poretku RH”

538.ZOSOZP – 2 opća slučaja kad se ne primjenjuje strano pravo?1) Odredbe inozemnog prava ne primjenjuju se ako bi se učinak pri mjene očito protivio jav. poretku RH2) Inozemno pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovog zakona ne primjenjuje se ako je mjerodavnost postignuta radi zaobilaženja odredaba prava RH.

539.Što je imatrikulacija i za što je ona pretpostavka?Imatrikulacija je upis u registar zrakoplova. Pretpostavka je za stjecanje državne pripadnosti zrakoplova.

ZAKON O MJENICI IZ 1994.

540.Koje vrste kp susrećemo u odredbama unutar.izvora hrv.mpp-a koja uređuju pit. pasivne mjenič. i čekovne sposobnosti?= Uvjetna kp

541.Koje je pravo mjerodavno za tzv. pasivnu mjeničnu sposobnost?čl.94 st.1Navedite bezuvjetno kp./ Kod pasivne mjeničnopr. spos. objasni nesamost. kp? / Kako ZM uređuje pitanje renvoi?Sposobnost osobe da se mjenično obveze određuje zakon njezine zemlje. Ako taj zakon upućuje na zakon koje druge zemlje, onda se primjenjuje zakon te druge zemlje.542.Na primjeru odredaba posebnih unutarnjih formalnih izvora hrv. mpp-a objasnite uvjetno koliz.pravilo?čl.94 st.2Osoba koja bi prema zakonu označenom u prednjem stavku bila mjeničnopravno nesposobna, ipak je pravovaljano obvezana, ako je potpis dala na području zemlje po čijim bi zakonima imala mjenično-pravnu sposobnost.

543.Navedite koliz.pravila za oblik mjeničnih obveza? / Objasnite kolizijskopr. rješ. ZM koje se odnosi na oblik mjeničnih obveza koje u skladu s načelom samostalnosti mjeničnih obveza, ali inter alia znači iznimku od pravila o neprekinutom nizu valjanih indosamenata kojima se mora iskazati zakoniti imalac mjenice (formalna mjenična legitimacija)Navedite pravilo i iznimke za oblik primanja mjeničnih obveza?čl.95Oblik primanja mjeničnih obveza određuje zakon zemlje na čijem su području te obveze primljene.Iznimno od toga:1) ako primljene mjenične obveze nisu pravovaljane, ali odgovaraju zakonu zemlje gdje je neka kasnija obveza primljena, onda okolnost da su prijašnje obveze glede oblika nepravilne ne oduzima pravovaljanost tim kasnijim obvezama.

www.pravokutnik.net106

106

Page 107: Mpp Skripta

2) mjenične obveze između naših državljana primljene u inozemstvu, ako odgovaraju odredbama ovoga Zakona pravovaljane su, mada ne odgovaraju zakonu mjesta gdje su nastale.

544.Mjerodavno pravo za rokove i oblik protesta?čl.96Oblik i rokove protesta, kao i oblik radnji potrebnih za ostvarenje ili za održavanje mjeničnih prava, određuje zakon zemlje na čijem se području mora podići protest ili izvršiti radnja.

545.Mjerod.pr. za učinak obveza izdatnika vlastite mjenice?Članak 97.st.1Učinak obveza akceptanta trasirane mjenice i izdavatelja vlastite mjenice određuje zakon koji vrijedi u mjestu gdje su ove isprave plative. 546.Koje pravo je mjerodavno za obveze indosanta?Čl.97st.2Učinak koji proizvode obveze ostalih mjeničnih dužnika određuje zakon zemlje na čijem su području dani potpisi kojima su te obveze primljene.

547.Mjerodavno pravo za rokove za ostvarivanje regresnih zahtjeva? / Koje pravo je mjerodavno za regresni zahtjev u mjeničnom pravu, napišite točan naziv poveznice i na latinskom i na hrvatskom jeziku?Mjerod.pr. za pit. stječe li imalac mjenice tražbinu koja je dala povoda izdanju mjenice?čl.98 Rokove za ostvarivanje regresnih zahtjeva određuje u pogledu svih mjeničnih potpisnika zakon mjesta u kome je mjenica izdana.Isto tako, zakon mjesta izdanja isprave određuje stječe li imatelj mjenice tražbinu koja je dala povoda izdavanju isprave.

548.Koje je pravo mjerodavno za dužnost primanja ili neprimanja djelomične isplate mjenice? Koje je pravo mjerodavno za pitanje mora li imalac trasirane mjenice primiti djelomičnu isplatu od osobe na koju je vučena mjenica?čl.99Pitanje može li se akcept ograničiti na jedan dio svote i je li imatelj mjenice dužan ili ne primiti djelomičnu isplatu, rješava se prema zakonu zemlje gdje je trasirana mjenica plativa.Po istom zakonu raspravlja se i pitanje djelomične isplate vlastite mjenice.

549.ZM – krađa mjenice – mjerodavno pravo?čl.100Koje je pr. prema ZM-u mjerod. za gubitak mjenice?Zakon zemlje gdje je mjenica plativa određuje mjere koje se imaju poduzeti u slučaju gubitka ili krađe mjenice.

550.Objasnite odnos Zakona o mjenici i Zakona o čeku kao izvora hrv. mpp-a?ZČ čl.23Na ček odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona o mjenici.

ZAKON O ARBITRAŽI IZ 2001.

551.Što su Zagrebačka pravila? Navedite osnovne pretp. za njihovu primjenu kao form.izvora kojim se u RH uz ostalo uređuje arbitraž.rješav.sporova?Što se tiče formiranja institucionalne arbitražne ustanove, Hrvatska gospodarska komora (HGK) donijela je 1992. Pravila o međunarodnoj arbitraži svog Stalnog izbranog sudišta (Zagrebačka pravila), dok su se i nadalje primjenjivali ZPP, ZRS i razni međunarodni arbitražni ugovori koji su bili na snazi u bivšoj Yu.HGK donijela je godine 2002. nova Zagrebačka pravila pod pretpostavkom da su ih stranke ugovorile, koja su zamijenila ona iz 1992.; njima se uređuje arbitražni postupak u okviru Stalnog izbranog sudišta HGK kako za sporove s tuzemnim tako i za sporove s međunarodnim obilježjem.

552.Područje primjene zakona? Čl.1Ovim se Zakonom uređuje:

www.pravokutnik.net107

107

Page 108: Mpp Skripta

1) domaća arbitraža,2) priznanje i ovrha arbitražnih pravorijeka,3) nadlež. i postupanje sudova u vezi s domaćom arbitraž. te u 2-im slučajevima predviđenim ovim Z.

553.Navedite zakonske definicije arbitraže, domaće arbitraže,arbitražnog suda, suda, arbitražne ustanove, spora s međ.obilježjem?/Što je pravorijek i koje su njegove procesne karakteristike? Čl.21) arbitraža (izbrano suđenje) je suđenje pred arbitraž. sudom bez obzira organizira li ga ili njegovo djelovanje osigurava arbitražna ustanova ili ne.2) domaća arbitraža je arbitraža čije je mjesto na području Republike Hrvatske,3) arbitražni sud (izbrani sud) je nedržavni sud koji svoje ovlaštenje za suđenje crpi iz sporazuma stranaka,4) arbitražna ustanova je pravna osoba ili tijelo pravne osobe koje organizira i osigurava djelovanje arbitražnih sudova,5) arbitar (izbrani sudac) je arbitar pojedinac ili član odnosno predsjednik vijeća arbitražnog suda,6) spor bez međunarodnog obilježja je spor u kome su stranke fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, odnosno pravne osobe koje su osnovane po pravu Republike Hrvatske, osim ako spor ispunjava uvjete iz spora s međ.obilježjem7) spor s međunarodnim obilježjem je spor u kojem je barem jedna od stranaka fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u inozemstvu odnosno pravna osoba koja jc osnovana po stranom pravu,8) pravorijek je odluka arbitražnog suda o biti spora,9) konačni pravorijek je odluka kojom je odlučeno o osnovi i visini pojedinog zahtjeva,10) sud je tijelo državne sudbene vlasti,11) posrednik (izmiritelj) je osoba koja na temelju pisanog sporazuma stranaka provodi posebni postupak mirenja.

554.Navedite i definirajte vrste arbitraža?1.povremene ili ad hoc = osnivaju ih stranke da postupe samo u pojedinoj spornoj stvari2.institucionalne = stalne organizac. koje djeluju najčešće u sklopu 2-ih organizac. kao što je trg.komora

555.Kako ZA određuje arbitrabilnost sporova?Čl.3Stranke mogu ugovoriti domaću arbitražu za rješavanje sporova o pravima kojima mogu slobodno raspolagati.556.Arbitrabilnost u sporovima s međ.obilježjem?čl.3. st.2 i 3U sporovima s međunarodnim obilježjem stranke mogu ugovoriti i arbitražu čije je mjesto izvan područja Republike Hrvatske, osim ako je posebnim zakonom propisano da takav spor može rješavati samo sud u Republici Hrvatskoj.Stranke se mogu sporazumjeti o tome da takve sporove iznesu pred arbitražni sud bez obzira na to organizira li njegovo djelovanje arbitražna ustanova ili ne.557. Pravo mjerodavno za ocjenu arbitrabilnosti? Čl.6.st.7 i 8 Tko i kada po hrv.pr. može odlučivati o arbitrabilnosti?Koje je pr. prema ZA mjerod. za materijalnopr. valjanost ug. o arb?Za materijalnopravnu valjanost ugovora o arbitraži mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale. Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno će biti pravo koje je mjerodavno za bit spora ili pravo Republike Hrvatske.Smatra se da je ugovor o arbitraži valjan i ako tužitelj podnese tužbu arbitražnom sudu, a tuženik ne prigovori nadležnosti arbitražnog suda najkasnije u odgovoru na tužbu u kome se upustio u raspravljanje o biti spora.

558.Navedite odredbu hrv. ZA kojom se uređuje pitanje dostave u arbitražnom postupku? Čl.4

www.pravokutnik.net108

108

Page 109: Mpp Skripta

1. Ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, smatrat će se da su pisana priopćenja dostavlj. onog dana kada budu predana na poštansku adresu adresatu ili

2. osobi ovlaštenoj za primanje pisanih priopćenja. Poštanska adresa = je adresa na kojoj adresat redovito prima poštu.

3. Ako adresat nije izričito odredio 2 adresu ili to ne proizlazi iz okol. slučaja, poštan.adresa bit će adresa sjedišta ili

4. podružnice adresata, 5. nj. uobičajenog boravišta ili 6. adresa navedena u gl.ug. ili 7. u ug. o arb.8. Ako nijedno od navedenih mjesta nije poznato, smatrat će se da su pisana priopćenja

dostavljena onog dana kada bude pokušana nj. predaja na posljednju poznatu poštan. adresu, pod uvjetom da su bila uredno otpremljena preporuč. pismom uz povratnicu ili na 2 način kojim se može potvrditi da je predaja bila pokušana.

9. Smatrat će se da je predaja izvršena i ako adresat kome se dostava obavlja odbije primiti pisano priopćenje.

Odredbe se ne primjenjuju na priopćenja koja se dostavljaju u post. pred sudom.

559.Oblik ugovora o arbitraži po ZA / Vrste arbitražnih ugovora? ? čl 6 st 1Ug. o arb. je ug. kojim stranke podvrgavaju arb. sve ili određ.sporove koji su među njima nastali ili bi mogli nastati iz određ.pr. odnosa, ugovornog ili izvanugovornog.Ug. o arb. može se sklopiti u obliku :1) arbitraž. klauzule u nekom ug. ili 2) u obliku posebnog ug.560.Kada je sklopljen u pisanom obliku ? čl 6 st 2 i 3Ugovor o arbitraži je valjan ako je sklopljen u pisanom obliku. Ugovor je sklopljen u pisanom obliku :

1. ako je unesen u isprave koje su stranke potpisale ili 2. ako je sklopljen razmjenom pisama, teleksa, telefaksa, brzojava ili drugih sredstava

telekomuniciranja koja omogućavaju pisani dokaz o ugovoru, bez obzira jesu li ih stranke potpisale.

3. ako je jedna od strana uputila drugoj strani ili ako je neka treća osoba uputila objema stranama pisanu ponudu za zaključenje ugovora o arbitraži a protiv te ponude nije pravodobno izjavljen prigovor, što se prema običajima u prometu može smatrati prihvatom ponude,

4. ako nakon usmeno zaključenog ugovora o arbitraži jedna od ugovornih strana uputi drugoj pisanu obavijest u kojoj se poziva na prethodno zaključeni usmeni ugovor a druga strana pravodobno ne prigovori sadržaju primljene obavijesti, što se prema običajima u prometu može smatrati suglasnošću sa sadržajem primljene obavijesti.

5. Upućivanje u glavnom ugovoru na ispravu (opće uvjete za sklapanje pravnog posla, tekst drugog ugovora i slično) koja sadrži arbitražnu klauzulu predstavlja ugovor o arbitraži ako je upućivanje takvo da je ta klauzula sastavni dio toga ugovora.

561.Ugovor o arbitraži sadržan u teretnici?Čl.6 st.5Ugovor o arbitraži je valjan i ako se u teretnici izričito poziva na arbitražnu klauzulu u brodarskom ugovoru ( charter partiji) .562.Ug. o arbitraži i spor iz potrošač.ug.? čl.6.st.6Ako je spor nastao ili bi mogao nastati iz potrošačkog ugovora, iznimno, ugovor o arbitraži mora biti napisan u posebnoj ispravi koju su potpisale obje stranke. U toj ispravi, osim ako je sastavljena kod javnog bilježnika, ne smije biti drugih utanačenja osim onih koja se odnose na arbitražni postupak.

563.Sposobnost fizičkih, pravnih osoba i dr. javnopr. osoba kao ugovornih strana (koje su to)? / Kako ZA uređuje pitanje sposobnosti pravnih osoba? O kojim je pr. subjektima riječ? Čl.7

www.pravokutnik.net109

109

Page 110: Mpp Skripta

Koji izvori i kako u hrv.pr. uređuju sudjelovanje javnopr. subjekata u (privatnopr.) arb? = ZAKoje je pr. mjerod. za subjekt. arbitrabilnost?Sposobnost fizičkih, pravnih i drugih osoba da zaključe ugovor o arbitraži i da budu stranke u sporu pred arbitražnim sudom ocjenjuje se prema pravu koje je za njih mjerodavno.Koje javnopr. osobe mogu prema hrv.pr. biti stranke u sporu pred arb.sudom?1.Državljani Republike Hrvatske i 2.pravne osobe hrvatskoga prava, 3.uključujući i Republiku Hrvatsku te 4.jedinice lokalne samouprave i 5.jedinice područne (regionalne) samouprave, mogu zaključiti ugovor o arbitraži i biti stranke u sporu pred arbitražnim sudom.

564.Broj arbitara? Čl.9 i čl.10 st.4.1Ako sporazumom stranaka nije određen br.arbitara, imenovat će se 3 arbitra. Ako nema takvog sporazuma stranaka, kad arb. provode 3 arbitra, svaka stranka imenovat će 1, a 2 tako imenovana arbitra imenovat će 3, koji će biti predsjed. arb. vijeća.Ako 1 stranka ne imenuje arbitra i o tome ne obavijesti 2 stranku u roku od 30 dana nakon što primi obavijest o imenov. arbitra i poziv da imenuje arbitra, ili ako se 2 arbitra ne sporazumiju u pogledu 3 u roku od 30 dana od imenovanja posljednjega od njih 2-ice, imenov. će na zahtj. stranke obaviti ovlaštenik arb.ustanova ili neki 2 ovlaštenik ili predsjed.suda ili sudac kojega on na to ovlasti.

565.Receptum arbitri?čl.11 Izjavu o prihvaćanju dužnosti arbitar mora dati pismeno, što može obaviti i tako da potpiše

ugovor stranaka o arbitraži. Arbitar je dužan arbitražu voditi:

1. primjerenom brzinom i 2. pravodobno poduzimati radnje u postupku 3. te se brinuti da se izbjegne svako odugovlačenje postupka.

Ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, one mogu sporazumno opozvati i arbitra koji propušta ili odugovlači ispunjavanje svojih dužnosti.

Arbitar ima pravo na naknadu troškova i na nagradu za obavljeni rad osim ako se tih prava izričito pismeno odrekao. Stranke mu solidarno odgovaraju za isplatu navedene naknade troškova i nagrade.Ako arbitar odredi visinu naknade svojih troškova i nagrade, njegova odluka ne obvezuje stranke ako je ne prihvate. Ako stranke ne prihvate tu odluku, o naknadi troškova i o nagradi odlučit će, na prijedlog arbitra ili stranke, ovlaštenik arb.ustanova ili neki 2 ovlaštenik ili predsjed.suda ili sudac kojega on na to ovlasti. Odluka ovlaštenika je ovršna isprava protiv stranaka iz spora pred arbitražnim sudom.

566.Kompetenz – kompetenz po ZA?Čl.15 Arbitražni sud može odlučivati o svojoj nadležnosti, uključujući i odlučivanje o svakom

prigovoru o postojanju ili valjanosti ugovora o arbitraži. U tu će se svrhu arbitražna klauzula koja je sastavni dio nekog ugovora smatrati kao sporazum nezavisan od ostalih odredaba tog ugovora. Odluka arbitražnog suda o tome da je taj ugovor ništav sama po sebi ne znači da ni arbitražna klauzula nije valjana.

Prigovor da arbitražni sud nije nadležan tuženik mora podnijeti najkasnije kad i odgovor na tužbu u kome se upustio u raspravljanje o biti spora. Okolnost što je stranka imenovala arbitra ili što je sudjelovala u imenovanju arbitra ne lišava je prava na podnošenje takvog prigovora. Prigovor da arbitražni sud prekoračuje granice svojih ovlaštenja mora se podnijeti čim predmet za koji se tvrdi da prelazi djelokrug njegovih ovlaštenja bude iznesen u arbitražnom postupku. Arbitražni sud može u oba slučaja dopustiti naknadno podnošenje prigovora ako smatra da je zakašnjenje opravdano.

www.pravokutnik.net110

110

Page 111: Mpp Skripta

Arbitražni sud može odlučivati o prigovoru kao o prethodnom pitanju ili u odluci o biti spora. Ako arbitražni sud odluči kao o prethodnom pitanju da je nadležan, svaka stranka može, u roku od 30 dana nakon što joj bude dostavljena odluka, tražiti od Trg. suda u Zg da odluči o tom pitanju. Dok je postupak o tom traženju u tijeku, arbitražni sud može nastaviti postupak i donijeti pravorijek.Postupak pred sudom je hitan.

567.Mjesto arbitraže? / Objasnite važnost mjesta arb. u međ.trg.arb.?Čl. 191. Stranke se mogu sporazumjeti o mjestu arbitraže.2. Ako takvog sporazuma nema, mjesto arbitraže odredit će arbitražni sud vodeći računa o

okolnostima spora, uključujući i pogodnost određenog mjesta za stranke.3. Ako mjesto arbitraže nije određeno , smatra se da je mjesto arbitraže ono mjesto koje je u

pravorijeku označeno kao mjesto njegovog donošenja.4. Ako se stranke o tome nisu drukčije sporazumjele, , arbitražni sud može se radi savjetovanja

između svojih članova, saslušanja svjedoka, vještaka ili stranaka. radi pregleda robe ili isprava sastajati u bilo kome mjestu koje smatra prikladnim.

568.Početak arbitražnog postupka? / Početak arb.post. ako se arbitraža provodi pred arb.vijećem institucionalnog sjedišta? Čl. 20Ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, arbitražni postupak počinje:1) ako se arbitraža provodi pred arbitražnim sudom čije djelovanje organizira i osigurava arbitražna ustanova - onog dana kad ta arbitražna ustanova primi tužbu,2) u ostalim slučajevima (ad hoc arbitraža) - onoga dana kad tuženik primi obavijest o tome da je protivna stranka imenovala arbitra ili predložila arbitra pojedinca i uz nju poziv da imenuje drugoga arbitra ili da se izjasni o predloženom arbitru pojedincu te tužbu kojom se spor iznosi pred arbitražni sud.

569.Koje je pravo mjerodavno za bit spora? Čl.27 Arbitražni sud odlučit će po pravnim pravilima koja su stranke izabrale kao mjerodavna za

bit spora. Svako upućivanje na pravo ili pravni sustav određene države tumačit će se, osim ako se stranke nisu izričito drukčije sporazumjele, kao neposredno upućivanje na supstancijalna pravila te države, a ne na njezina pravila o određivanju mjerodavnog prava.

Ako stranke ne postupe u skladu s odredbama, arbitražni sud će suditi po pravu za koje smatra da je sa sporom u najužoj vezi.

570.Odlučivanje po pravičnosti?1.Arbitražni sud odlučit će o sporu po pravičnosti samo ako su mu stranke izričito dale takvo ovlaštenje.2.U svakom slučaju arbitražni sud odlučit će u skladu s odredbama ugovora te će uzeti u obzir mjerodavne običaje.

571.Odlučivanje u vijeću? / Donošenje odluka u vijeću?Čl.28 Ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, arbitražno vijeće odlučuje većinom glasova.

Ako se ne postigne većina glasova, ponovo će se raspravljati o razlozima za svako mišljenje, pa ako se ni nakon toga ne postigne većina glasova, pravorijek će donijeti predsjednik vijeća.

pitanjima upravljanja postupkom predsjednik arbitražnog vijeća može izvan sjednice vijeća samostalno odlučivati ako to nije u protivnosti sa sporazumom stranaka ili s odlukom vijeća.

Vijeće arbitražnog suda može povjeriti jednome od članova vijeća provođenje određenih istražnih radnja.

572.Pravna priroda i učinci nagodbe?/ Objasnite kako pitanje nagodbe uređuje ZA? Čl.29 Ako se stranke tijekom postupka nagode o sporu, arbitražni sud će na njihov zahtjev

obustaviti postupak, osim ako stranke zatraže da se na temelju nagodbe donese pravorijek.www.pravokutnik.net111

111

Page 112: Mpp Skripta

Arbitražni sud će na traženje stranaka donijeti pravorijek na temelju nagodbe, osim ako nađe da je sadržaj nagodbe protivan javnom poretku Republike Hrvatske.

Pravorijek na temelju nagodbe donosi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i ima pravnu snagu i učinke pravorijeka

573.Što je pravorijek i koje su nj. proc. karakteristike? Čl.301. Pravorijek je odluka arbitražnog suda o biti spora.

Ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, arbitražni sud može donositi djelomične pravorijeke i međupravorijeke. Djelomični pravorijek smatra se samostalnim pravorijekom.

2. Pravorijek se donosi u mjestu arbitraže .3. Pravorijek se izrađuje u pisanom obliku. On mora biti obrazložen osim ako su se stranke

sporazumjele da obrazloženje nije potrebno ili ako je pravorijek donesen na temelju nagodbe stranaka.

4. U pravorijeku treba navesti dan kada je donesen i mjesto njegovog donošenja .5. Izvornik pravorijeka i sve prijepise potpisuju arbitar pojedinac, odnosno svi članovi vijeća.

Pravorijek je valjan i ako ga koji arbitar uskrati potpisati ako je pravorijek potpisala većina članova vijeća te je na pravorijeku utvrdila to uskraćivanje potpisa.

6. Pravorijek koji je donio arbitražni sud koji djeluje u okvirima neke arbitražne ustanove dostavlja strankama ta arbitražna ustanova. U ostalim slučajevima pravorijek dostavlja strankama arbitražni sud.

7. Ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, dostava pravorijeka obavlja se prema:1. odredbama o dostavlj.pisanih priopćenja . 2.Na sporazumni zahtjev obje stranke dostava pravorijeka može se izvršiti i preko stvarno nadležnog suda za pružanje pr.pomoći mjesno nadlež. prema mjestu na kojem treba poduzeti određ.radnju ili 3.preko javnog bilježnika.

574.Pravna snaga pravorijeka? Čl.31Pravorijek arbitražnog suda ima prema strankama snagu pravomoćne sudske presude, osim ako su se stranke izričito sporazumjele da se pravorijek može pobijati pred arbitražnim sudom višeg °.

575.Okončanje postupka? Čl.321. Donošenjem konačnog pravorijeka okončava se postupak o pitanjima kojima je njime

odlučeno. 2. Postupak se može okončati i zaključkom arbitražnog suda kada:

1) tužitelj povuče tužbu, osim ako se tuženik tome usprotivi a arbitražni sud smatra da tuženik ima opravdani pravni interes da se donese konačni pravorijek o sporu;2) stranke sporazumno odluče o okončanju postupka;3) arbitražni sud nađe da je nastavak postupka iz nekog drugog razloga postao nepotreban ili nemoguć.Mandat arbitražnog suda prestaje:1. okončanjem postupka, 2.osim u slučajevima u kojima mandat prestaje donošenjem odgovarajuće odluke.

576.Tužba za poništaj pravorijeka ? / Poništenje arb.odluke (razlozi) ? / Navedite razloge iz kojih se može podnijeti tužba za poništaj pravorijeka? Čl.36

Protiv pravorijeka arbitražnog suda može se podnijeti tužba za poništaj. Međupravorijek se može pobijati samo tužbom za poništaj podnesenom protiv pravorijeka kojim je okončan postupak o zahtjevu u povodu kojega je on donesen. Protiv pravorijeka nisu dopuštena druga pravna sredstva sudu

Pravorijek može poništiti Trg. sud u Zg, i to samo:1 ako stranka koja podnese tužbu dokaže:1) da ugovor o arbitraži nije uopće bio sklopljen ili da nije bio valjan,

www.pravokutnik.net112

112

Page 113: Mpp Skripta

2) da stranka u postupku nije bila sposobna zaključiti ugovor o arbitraži i biti stranka u sporu ili da stranka nije bila uredno zastupana.3) da stranka koja je podnijela tužbu za poništaj pravorijeka nije bila uredno obaviještena o pokretanju arbitražnog postupka ili da joj je na drugi nezakonit način bilo onemogućeno raspravljanje pred arbitražnim sudom,4) da se pravorijek odnosi na spor koji nije predviđen arbitražnim ugovorom, ili koji nije obuhvaćen njegovim odredbama, ili da sadrži odluke o predmetima koji prekoračuju granice ugovora o arbitraži, s time da se, ako se odluka o predmetima koji su podvrgnuti arbitraži može odvojiti od onih koja joj nisu podvrgnuta, može poništiti samo onaj dio odluke u kome se nalaze odredbe koje se odnose na predmete koji nisu bi!i podvrgnuti arbitraži,5) da sastav arbitražnog suda ili arbitražni postupak nisu bili u skladu s ovim Zakonom ili dopuštenim sporazumom stranaka, a to je moglo utjecati na sadržaj pravorijeka,6) da pravorijek nije obrazložen ili potpisan u smislu odredaba ovoga Zakona, ili2. ako sud nađe, i kad se stranka nije pozvala na taj razlog:7) da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima Republike Hrvatske,8) da je pravorijek u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.

Tužba za poništaj pravorijeka može se podnijeti u roku:1. od tri mjeseca od dana kad je stranci koja ju je podnijela dostavljen pravorijek ili, 2. ako je tužba podnesena u jednom od slučajeva, od dana kad je stranci koja je tužbu

podnijela dostavljena odluka arbitražnog suda o jednom od tih zahtjeva. Sud od koga se traži poništaj pravorijeka može,

1.ako nađe da je to prikladno ili 2.ako to zatraži jedna od stranaka, odgoditi postupak po tužbi za poništaj za vrijeme koje on odredi kako bi dao mogućnost arbitražnom sudu da nastavi postupak ili da poduzme nešto drugo što bi moglo ukloniti razloge za poništaj pravorijeka.

577.Pobijanje zbog novih činjenica i novih dokaza?čl.36 st.59)Ako stranke to izričito predvide u ugovoru o arbitraži, pravorijek se može pobijati tužbom i ako stranka koja ga pobija sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih bi za nju mogao biti donesen povoljniji pravorijek da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni prije zaključenja raspravljanja koje je pretho-dilo donošenju pobijanog pravorijeka. Ovaj razlog može se isticati samo ako tužitelj bez svoje krivnje nije mogao te okolnosti iznijeti u arbitražnom postupku.Stranke se ne mogu unaprijed odreći prava na pobijanje pravorijeka tužbom za poništaj.

578.Arbitražni post. nakon poništaja pravorijeka? Čl.37 Ako je pravorijek koji je donesen na temelju valjanog ug. o arb.u kojem imena arbitara nisu

bila određ. poništen zbog razloga koji se ne odnose na postojanje ili pr. valjanost arb.ug., taj ug. valjan je pr. temelj za novu arbitražu u istom sporu. U slučaju sumnje sud može o tome, na zahtj.stranke, donijeti posebnu odluku.

Kad sud kome je podnesena tužba za poništaj pravorijeka nađe da je to moguće i prikladno, u povodu poništaja pravorijeka vratit će, na traženje 1 stranke, predmet na ponovno odlučiv. arbitraž.sudu.

U ostalim slučajevima, nova arbitraža u istom sporu bit će moguća ako stranke nakon poništaja pravorijeka zaključe novi arbitraž.ug.

579.Državna pripadnost pravorijeka? Članak 38.Pravorijek arbitražnog suda ima pripadnost države u kojoj se nalazi mjesto arbitraže .

580.Ovrha domaćeg pravorijeka? Čl.39Sud će odrediti ovrhu domać. pravorijeka osim ako utvrdi da postoji neki od razloga za poništaj pravorijeka:1. da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima RH i 2.da je pravorijek u suprotnosti s jav.poretkom RH.

www.pravokutnik.net113

113

Page 114: Mpp Skripta

581.Priznanje i ovrha stranog pravorijeka? Čl.40 Strani pravorijek priznat će se i njegova ovrha odrediti u Republici Hrvatskoj osim :

1.ako sud u povodu prigovora protivne stranke utvrdi da postoji neki od razloga, Pravorijek može poništiti Trg. sud u Zg, i to samo:1) ako stranka koja podnese tužbu dokaže:a) da ugovor o arbitraži nije uopće bio sklopljen ili da nije bio valjan, b) da stranka u postupku nije bila sposobna zaključiti ugovor o arbitraži i biti stranka u sporu ili da stranka nije bila uredno zastupana.c) da stranka koja je podnijela tužbu za poništaj pravorijeka nije bila uredno obaviještena o pokretanju arbitražnog postupka ili da joj je na drugi nezakonit način bilo onemogućeno raspravljanje pred arbitražnim sudom,d) da se pravorijek odnosi na spor koji nije predviđen arbitražnim ugovorom, ili koji nije obuhvaćen njegovim odredbama, ili da sadrži odluke o predmetima koji prekoračuju granice ugovora o arbitraži, s time da se, ako se odluka o predmetima koji su podvrgnuti arbitraži može odvojiti od onih koja joj nisu podvrgnuta, može poništiti samo onaj dio odluke u kome se nalaze odredbe koje se odnose na predmete koji nisu bi!i podvrgnuti arbitraži,e) da sastav arbitražnog suda ili arbitražni postupak nisu bili u skladu s ovim Zakonom ili dopuštenim sporazumom stranaka, a to je moglo utjecati na sadržaj pravorijeka,f) da pravorijek nije obrazložen ili potpisan u smislu odredaba ovoga Zakonaili 2.ili da pravorijek još nije postao obvezatan za stranke, 3.ili da ga je sud zemlje u kojoj je ili po čijem je zakonu donesen poništio ili 4.da je odgodio nastupanje njegovih učinaka.

Priznanje i ovrha stranog pravorijeka odbit će se ako sud utvrdi:a) da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima Republike Hrvatske,b) da bi priznanje ili ovrha pravorijeka bili u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.

582.Ugovor o arbitraži i tužba sudu o biti spora u istom sporu? Članak 42. Ako su stranke za rješavanje određenog spora ugovorile arbitražu, sud kome je

podnesena tužba u istom sporu i među istim strankama 1)na prigovor tuženika oglasit će se nenadležnim, 2)ukinut će provedene radnje u postupku i 3)odbaciti tužbu osim 1.ako nađe da ugovor o arbitraži nije valjan, 2.da je prestao važiti ili 3.da se ne može ispuniti.

Prigovor tuženik može staviti pred sudom najkasnije na pripremnom ročištu, a ako se pripremno ročište ne održava, onda na glavnoj raspravi prilikom upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari, sve dok ne završi svoj odgovor na tužbu.

Ako je tužba podnesena sudu, arbitražni postupak može se ipak pokrenuti ili se može nastaviti ako je ranije pokrenut, a pravorijek se može donijeti i dok je parnica pred sudom još u tijeku.

583.Nadležnost suda? / Stvarnu nadlež. kojih drž. sudova predviđa zakon? Članak 43.Za odlučivanje o nadležnosti arbitražnog suda, polaganje pravorijeka, odlučivanje o tužbi za poništaj pravorijeka arbitražnog suda i o zahtjevu za priznanje i o prijedlogu za određivanje ovrhe u predmetima iz stvarne nadležnosti trgovačkih sudova nadležan je Trgovački sud u Zagrebu, a u ostalim predmetima Županijski sud u Zagrebu.

584.Prilozi uz prijedlog za priznanje i ovrhu? Čl.47 Stranka koja traži priznanje ili ovrhu pravorijeka odn. koja se u post. na nj. poziva,

dužna je uz 1. svoj pisani prijedlog podnijeti sudu

www.pravokutnik.net114

114

Page 115: Mpp Skripta

2.izvornik pravorijeka ili3.propisno ovjerovljeni prijepis pravorijeka.

Ako stranka traži priznanje ili ovrhu str.pravorijeka ili se u post. poziva na takav pravorijek, dužna je uz 1.svoj prijedlog podnijeti i 2.izvornik ug. o arb. ili3.propisno ovjerovljeni prijepis toga ug.

Ako pravorijek ili ug. nisu sastavljeni na hrv.jeziku, stranka je dužna podnijeti i1.propisno ovjerovljeni prijevod tih isprava na hrv.jeziku

585.Što može učiniti hrvatski sud kao sud priznanja, ako je u zemlji donošenja arbitražne odluke pokrenut postupak za njezin poništaj? / Prekid postupka priznanja ili ovrhe stranog pravorijeka Članak 48Ako je pred nadležnim tijelom pokrenut postupak za poništaj pravorijeka ili postupak za obustavu stranog pravorijeka, sud kome je podnesen prijedlog za priznanje ili ovrhu može, ako to smatra svrhovitim, 1.prekinuti postupak do okončanja postupka za poništaj ili obustavu, 2.a može, ako to zatraži stranka koja je podnijela prijedlog za priznanje ili ovrhu, prekid uvjetovati polaganjem odgovarajućeg osiguranja.

586.Odlučivanje o priznanju i ovrsi pravorijeka? Čl.49 st.4 i 5Rješ. o priznanju i ovrsi moraju biti obrazložena.Protiv rješ. donesenog u post. priznanja kao o gl.stvari može se izjaviti žalba Vrhovnom sudu RH u roku od 15 dana od dostave rješ. o priznanju.

587.Temeljem kojeg pr.izvora se može obrazložiti stav hrv.prava o pravu mjerod. za arbitražni post.?Temeljem Europske konvencije o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži iz 1961.

588.Načini omekšanja strogosti pravila o pisnom obliku ugovora kod:a) NYK = ne treba potpis ako je arb. klauzula sadržana u razmijenjenim pismima ili brzojavimab) ZA = ne treba potpis ako je sklopljen razmjenom pisama, teleksa ili telefaksa, brzojava ili 2-ih sreds. telekomuniciranja koja omogućuju pisani dokaz o ug.

589.Pod kojom pretp. ovlaštenje za zaključenje gl.ug. obuhvaća i ovlaštenje za sklapanje ug. o arb.? čl.8Ako je za valjanost punomoći mjerod. pr.Rh, ovlaštenje za zaključ. gl.ug. obuhvaća i ovlašt. za sklapanje ug. o arb.

590.Kako pitanje mjerod. mater.pr. uređuje:a) unutarnji hrv.izvor mpp-a = čl.6 (7) ZA: Materijalnopr. valjanost ug. ocjenjuje se po koliz.odredbama; primarno se određuje po lex autonomiae – pr. koje su stranke izabrale, a podredno po pr. koje je mjerod. za suštinu spora (tj.lex causae) ili po hrv.pr.b) kako i koji višestrani međ.ug. = čl. 5 (1) (a) NYK 1958: Određuje mjerod. pr. za ug. o arb. samo što se tiče post. priznanja i ovrhe str. arb. odluka; propisuje primjenu legis autonomiae, a podredno pr. drž. donošenja pravorijeka

591.Pr.priroda ug. o arb. - teorije?1.U smislu kontraktualne teorije, pravorijek nije odluka sudbene vlasti, nego proizlazi iz arbitražnog ugovora na kojemu se temelje njeni učinci. Radi se o pravnom poslu za koji vrijede propisi materijalnog prava. U prilog ovoga gledišta navodi se više argumenata:

da su se stranke, sklapanjem arbitražnog ugovora, unaprijed obvezale da će postupiti prema pravorijeku,

da arbitraža može suditi et aequo et bono te

www.pravokutnik.net115

115

Page 116: Mpp Skripta

da se može tražiti poništenje pravorijeka kao i drugog pravnog posla. Stoga strani pravorijek valja tretirati kao i domaći (Belgija, Francuska). Ovo olakšava priznanje učinaka stranih pravorijeka.

2.Ako se arbitražni pravorijek promatra u svjetlu jurisdikcione teorije, radi se o rješavanju sporova umjesto državnih sudova, i takve odluke imaju karakter sudskih odluka. Ovo proizlazi iz okolnosti što učinci pravorijeka ne ovise samo o arbitražnom ugovoru, nego postoje jer ih država priznaje. Iz ovoga slijedi da država treba priznavati i domaće i strane pravorijeke. Kad su u pitanju strani pravorijeci, s obzirom na njihov postupovnopravni značaj, valja priznavati i ovršavati kao i strane sudske odluke. U RH se strani pravorijeci tretiraju slično kao i strane sudske odluke.3.Postoje i eklektička gledišta pa se pravorijek tretira i kao pravni posao i kao sudska odluka. Priznavanje i ovrha stranih pravorijeka razvijalo se pod utjecajem rješavanja o priznavanju i ovrsi stranih sudskih odluka. I u ovom slučaju riječ je o priznanju učinaka stranih pravorijeka, tj. njihove pravomoćnosti (konačnosti) i ovršnosti. 4.U hrvatskom pravu više ne postoje isti propisi o postupku priznanja i ovrhe stranih sudskih odluka i stranih arbitražnih pravorijeka, s obzirom da su odredbe ZRSZ koje se odnose na priznanje stranih pravorijeka prestale važiti, pa je ta materija uređena Zakonom o arbitraži.

MGPP - 1. POJAM MGPP

592. Definiraj mgpp i navedi gledišta koja postoje o nj. mjestu u pr.sustavu?MGPP = skup supstanc. (pod supstan. ne podrazumijevaju se samo mater. nego i postupovne norme koje ne upućuju na mjerod.pr., nego same rješavaju postup.pitanja) i kolizijskih normi koje uređuju: 1.nadležnost i 2 pretp. za vođenje sudskih i 2-ih post. u građ. stvarima s međ. elementom, 2.institute i radnje u tim postupcima, 3.radnje koje se u vezi s tim postupcima vrše u stranim drž. 4.te priznanje učinaka str. sudskih odluka i odluka (ali i isprava) koje su s njima izjednačene, kao i stranih arbitraž.odluka (pravorijeka).Koje je mjesto mgpp u pravnom sustavu? Postoje 3 gledišta: 1.mgpp spada u građ. postupovno pravo. Prigovor: ovdje se radi o sustavnoj cjelini koja ima svoje posebnosti, a koju uređuju i međ. konvencije.2.mgpp je samostalna pr. grana. To gledište ne uzima u obzir povezanost između građ. postup.prava i mgpp, ali ni povezanost između mpp i mgpp.3.mgpp je sastavni dio mpp-a. Mpp uređuju i brojni drugi javnopr. propisi, npr. o državljanstvu, pravnom položaju stranaca, deviznom poslovanju itd. Mgpp isprepleteno je i s međ. jav. pr., npr. kod uređenja prava stranaca ili izuzeća od jurisdikcije.

2. IZVORI MGPP

593. Navedi sve unutarnje formalne izvore mgpp-a?1.međ. pravila i 2.interni propisi država 3.judikatura4.općepriznata načela → u općeprihvaćena načela građanskog postupka ubrajaju se npr.

1)načelo zabrane zlorabljenja postupovnih prava, 2)načelo saslušanja stranaka,

3)načelo iura novit curia, 4)načelo slobodne ocjene dokaza, 5)načelo dopustivosti žalbe, 6)načelo sudačke neovisnosti itd.,

5.regionalna načela → spada npr. nač.sudjelov. nepravnika u sudovanju.Međunarodna pravila nastajala su i kao:

www.pravokutnik.net116

116

Page 117: Mpp Skripta

1.konvencijska → nalaze se u višestranim (multilateralnim) i dvostranim (bilateralnim) međ. konv. Multilateralne konv. sklapaju se s globalnim tendencijama ili na regionalnoj osnovi. Tako, npr. širi domašaj imaju konvencije koje se donose u okviru UN ili koje priprema Haška konferencija za mpp. Te konvencije izražavaju gledišta o kojima postoji šira suglasnost.2.običajna → aktualna su i danas, npr. u slučajevima izuzeća od jurisdik. pojedinih skupina povlaštenih osoba.Interni izvori mgpp jesu propisi koje donose države. Postoje pisane i običajne norme. Pisana pravila mogu se nalaziti u propisima koji uređuju građ.post. općenito, z. o mpp ili drugim zakonskim aktima. Postoje i propisi koji uređuju samo neko pitanje. U angloameričkim državama i nekim drugim zemljama čija su se pravila razvijala pod utjecajem angloameričkog prava, pored pisanih pravila važno je i običajno pravo (common law).

594.Svi pozitivni hrv. zakoni s odredbama mgpp-a? Izvori mgpp-a?1.Z. o rješavanju sukoba z. s propisima 2-ih zemalja u određ. odnosima od 15. srpnja 1982. godine, 2.Zakon o parničnom postupku, 3.Ovršni zakon,4.Pomorski zakonik,5.Stečajni zakon,6.Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu,7.Zakon o legalizaciji isprava u međ.prometu8.Zakon o arbitraži9.kao i pravila pojedinih institucionalnih arbitraža

II MEĐUNARODNA NADLEŽNOST- 1. POJAM MEĐ. NADLEŽNOSTI

595.Pojam međ.nadlež.? / Forum exclusivum , forum electivum ? BOUČEK!1. objektivna nadležnost = pojedina tijela vrše samo poslove za koje su nadležna 2. subjektivna nadležnost = ona imaju pravo i dužnost da postupaju u određenim stvarima 3. sudska nadležnost (apsolutna nadležnost, sudbenost, jurisdikcija, podsudnost ) = to vrijedi i za sudove kao posebna tijela za vršenje sudbene funkcije. 4. relativna nadležnost (nadležnost u užem smislu, kompetencija ) = u suvremenoj državi ima više sudova između kojih postoji dioba rada. 5. stvarna nadležnost = dioba rada vrši se s obzirom na podjelu poslova između sudova različite vrste i između sudova iste vrste različitog ranga .

S obzirom na vrste predmeta (competentia ratione materiae) iliS obzirom na svojstvo osoba (competentia ratione personae).

6. mjesna nadležnost (competentia ratione loci) = dioba rada postoji i između sudova iste vrste i ranga s obzirom na područje na kojem su nadležni:

Opća mjesna nadležnost = postoji za sve vrste pr.stvari (forum generalis)596. 3 vrste posebne nadlež. u BU I? BOUČEK!

Posebna mjesna nadležnost (forum specialis): 1.isključiva (forum exclusivum) = znači da se post. može pokrenuti isključivo pred određ. mjesno nadležnim sudom2.izberiva ( elektivna - forum electivum) = postoji mogućnost izbora 1 od nadlež. sudova3.supsidijarna (pomoćna – forum subsidialis) = postoji kad se u određ.slučaju ne može primjenjivati opće pravilo o mjesnoj nadlež. pa je mjesno nadležan neki 2 sud.

597.Što je to sukob nadležnosti? Sukob ili kolizija, konflikt nadležnosti postoji iz razloga što ukoliko nema međ.pravila drž., ili neka država njima nije vezana, države su slobodne odrediti u kojim će slučajevima njihova sudbena vlast biti nadležna. Stoga može doći do konkurencije nadlež. Sukob nadležnosti je: 1.pozitivan → kad više država svojata postupanje u određenoj vrsti pravnih stvari.

www.pravokutnik.net117

117

Page 118: Mpp Skripta

2.negativan → kad više država odbija postupati u određenoj vrsti pravnih stvari, pa dolazi do situacija koje praktično predstavljaju uskraćivanje pravne zaštite. 3.otvoren → kad postoje propisi s različitim formulacijama te kao 4.latentan → kad pojmovi imaju različit sadržaj.

598.Pojam međunarodne nadležnosti ?Međ nadlež. = nadležnost sudova i drugih tijela država .Od međ. nadlež.treba razlikovati:1) internu ili specijalnu nadlež . koja obuhvaća mjesnu i stvarnu nadlež. unutar sudbenog sustava 1 drž. Interna nadlež. nije bez značenja, jer se iz postojanja mjesne nadlež. može izvoditi zaključak o postojanju međ. nadležnosti. Međ. i mjesna nadlež. u 1 drž. redovito se podudaraju utoliko što, ako postoji 1 nadlež., postoji i 2 nadlež. Međutim, ne mora uvijek biti tako. Moguće je da: 1.postoji mjesna nadlež., ali da je međ. nadlež. isključena, na primjer kad se radi o povlaštenim osobama koje uživaju imunitet od jurisdikcije sudova odnosne drž. 2.da postoji međ. nadlež., ali da se mjesna nadlež. ne može utvrditi. Tada se kao rješenje određuje forum ordinatum.Tako predviđa i hrv.pr. Ako je za suđenje nadlež. sud u RH a ne može se utvrditi koji je sud mjesno nadležan, Vrhov.sud RH će, na prijedlog stranke, odrediti koji će stvarno nadležni sud biti mjesno nadležan.

2. ODREĐIVANJE MEĐ. NADLEŽNOSTI

599. Određivanje međunarodne nadležnosti / Doktrina '' forum non conveniens''? Međ.nadlež. se može određivati na 2 načina:1) elastično - zakonodavac utvđuje načela i daje smjernice , a prepušta sudovima da odlučuju o pojedinostima .Prema angloameričkoj doktrini (forum non conveniens), sudovi su nadležni ako postoji izvjesna veza s odnosnom državom; ova doktrina javlja se u dvije varijante;1. sudovi odnosne drž. su nadležni, ali ako postoje posebne okolnosti zbog kojih je nadlež. neprikladna, ona je isključena (forum non conveniens)2. sudovi 1 drž. nisu automatski , nego samo ako to proizlazi iz okolnosti slučaja (forum conveniens).2) kruto - propisima se utvrđuje kad ona postoji ; pridonosi pravnoj sigurnosti i vodi računa o postupovnoj ekonomiji .Tako i prema hrv.pr. , domaći sud je nadlež. kad je nj. nadlež. izričito predviđena zakonom ili međ.ug.

600.Čime se može regulirati (uređivati ) međ. nadležnost? 1) međ. pravilima2) internim propisima drž. - interno uređivanje dovodilo je do neujednačenosti, što je stvaralo teškoće u međ. prometu. Stoga se ono regulira i na međ.planu međ. konv. i izgradnjom kriterija za utvrđiv. nadlež.Kad pojedine drž. uređuju međ. nadlež. svoje sudbene vlasti, čine to svojim pravilima.601.Može li pojedina drž. utjecati na određiv. međ. nadlež. u 2-im drž.?Pojedina drž. ne može svojim pravilima izravno utjecati na određivanje međ. nadlež. u drugim drž. Ona to može činiti samo neizravno, nepriznavanjem učinaka odluka str. sudova, ako su donijete u pr. stvarima u kojima, prema njenom shvaćanju, strani sudovi ne bi mogli postupati. Ova pravila neki nazivaju bilateralnim kolizijskim normama. To je takozvana neizravna nadležnost. Neizravnu nadležnost mogu uređivati i međ. konvencije. To su takozvane jednostavne konv. (conventions simples). Te konv. uređuju međ. nadležnost kao pretp. za priznanje učinaka sudskih odluka. U novije vrijeme donose se i međ. pravila kojima se izravno uređuje međ. nadlež. sudova i drugih tijela država.

3. KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE MEĐ.NADLEŽ.

www.pravokutnik.net118

118

Page 119: Mpp Skripta

602.Koji se kriteriji za određivanje međ.nadlež. redovito prihvaćaju u drž. kontinentalne Europe a koji u angloameričkim državama?/ Kriteriji u kontinentalnoj Europi i angloameričkom pravu?Međ. nadlež. određuje se uporabom određenih kriterija. Kriterij se nalazi u postojanju određ. poveznica (veznih okolnosti) koje mogu biti osobne ili stvarne. To može biti stvarno postojeća ili izabrana veza s nekim područjem. U više država kontinentalne Europe i nekim drugim državama ta je veza

1. prebivalište (forum domicilii) ili boravište (forum residendi) stranaka .2. u parničnim stvarima to je redovito prebivalište tuženika , ali nije isključeno da je to

katkad i prebivalište tužitelja. 3. u nekim izvanparničnim stvarima, to je prebivalište zainteresirane stranke. 4. neka prava poznaju i izbrano prebivalište. 5. može se raditi i o poslovnom sjedištu stranke.

Postojanje prebivališta, odnosno boravišta ili poslovnog sjedišta prosudit će se, prema legis fori. Prema angloameričkom pravu i pravu nekih drugih zemalja koja su se razvijala pod utjecajem angloameričkog prava, nije odlučno prebivalište ili državljanstvo stranaka .

1. Traži se fizička prisutnost stranaka na domaćem području, koja može biti i kratkotrajna, što omogućuje dostavu . To se kritiziralo, pa je u nekim slučajevima i modificirano utoliko što domaći sud ne postupa ako je to neprikladno (forum non conveniens).

ISKLJUČIVA MEĐUNARODNA NADLEŽNOST

603. Definiraj forum exclusivum?Isključiva međ. nadlež. (bezuvjetna, rezervirana, ekskluzivna) postoji kad drž. svojim propisima bezuvjetno pridržava za svoju sudbenu vlast i druga tijela postupanje u određenim pr. stvarima (forum exclusivum), i to bez obzira na postojanje nadlež. sudova (tijela) drugih država. Postojanje isključive međ. nadlež. dovodi se u vezu s jav. poretkom drž. ili njenim najvažnijim političkim ili gospodar. interesima, premda ne mora uvijek biti tako. Razlikuju se i apsolutni i relativni slučajevi isključive međ. nadlež., već prema tome poznaju li ih sve države ili samo neke.Hoće li za neke pr. stvari postojati isključiva međ. nadlež., ovisi o potrebama pojedine drž. Postojanje isključive međ. nadlež. domaćih sudova ili tijela ne znači da se time isključuje ili ograničava nadlež. str. sudova.Postojanje isključive međ. nadlež. ipak je relevantno. Ako strani sud ili drugo tijelo donese odluku u pr. stvari za koju je isključivo nadležan domaći sud ili drugo tijelo, takva se odluka, u pravilu neće u tuzemstvu priznati pa neće imati niti učinak ovršne isprave.

604.Isključiva međ.nadležnost hrv.suda – navedi 5 vrsta sporova? / Navedi 3 primjera isključive nadlež. hrv. suda?Navedi 5 vrsta sporova u kojima je isključiva nadlež.suda RH?Isključivu međ. nadlež. domaćih sudova i drugih tijela predviđa i hrv. pravo. Ona postoji samo kad je to ZRS-om ili drugim zakonom izričito određeno. Isključiva međ.nadlež. hrv. sudova postoji: 1) u sporovima o pr. vlasništ. na nekretninama; u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretninama te u sporovima nastalim iz zakupnih ili najamnih odnosa u pogledu nekretnina, ili iz ugovora o uporabi stana ili poslovnih prostorija, ako se nekretnine nalaze na području Hrvatske;2) u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništenja ili razvoda braka (bračni sporovi), ako je tuženik bračni drug hrvatski državljanin i ima prebivalište Hrvatskoj;3) u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva, ako je tužba podnijeta protiv djeteta koje je državljanin Hrvatske i ima prebivalište odnosno boravište u Hrvatskoj;4) u sporovima o čuvanju, podizanju i odgoju djece koja su pod roditeljskom skrbi, ako su tuženik i dijete državljani Hrvatskoj i oboje imaju prebivalište u Hrvatskoj; 605.ZRS – isključiva nadlež. za davanje suglas. za sklapanje braka?

www.pravokutnik.net119

119

Page 120: Mpp Skripta

5) za davanje dozvole za stupanje u brak, ako je maloljetnik, koji traži dozvolu, državljanin Hrvatske, odnosno, ako su obje osobe koje žele stupiti u brak državljani Hrvatske, a brak se sklapa u inozemstvu;

606.Isključiva nadležnost organa RH?Hrv. pravo posebno određuje isključivu međ. nadlež. drugih domaćih tijela. Kad je ta nadlež. predviđena, ona postoji bez obzira je li u istim pr. stvarima nadležan odgovarajući strani sud ili kakvo drugo tijelo. Ova nadležnost prema odredbama ZRSZ postoji u sljedećim slučajevima: 1) kad se odlučuje o čuvanju, podizanju i odgoju djece pod roditeljskom skrbi, ako su obje stranke hrvatski državljani i imaju prebivalište u Hrvatskoj;2) kad se odlučuje o posvojenju i njegovom prestanku, osobe koja je hrv. državljanin i ima prebivalište u Hrvatskoj;3) u stvarima skrbništva hrvatskih državljana bez obzira gdje imaju prebivalište, ako zakonom nije drukčije određeno.

607.Pretp. pod kojima organ RH neće donijeti odluku u post. u kojem je drž. RH? / Za koje osobe pod kojom pretp.?Tijelo neće donijeti odluku i poduzimati mjere u stvarima skrbništva hrvatskog državljanina koji ima prebivalište u inozemstvu, ako utvrdi da je tijelo, nadležno po pravu strane države, donijelo odluku ili poduzelo mjere kojima je osigurana zaštita osobe, prava i interesa hrvatskog državljanina.

IZBERIVA MEĐUNARODNA NADLEŽNOST

608. Izberiva međ.nadležnost? / Elektivna nadlež. hrv.suda za obveznopr. sporove?Izberiva međ. nadlež. znači da subjekt koji pokreće postupak može odabrati hoće li ga pokrenuti pred domaćim ili pred stranim sudom (tijelom). Ako ga pokrene pred stranim forumom, odluka koja je donijeta u tom postupku može se priznati i postati ovršna isprava, ako su ispunjene i ostale pretpostavke. Izberiva međunarodna nadležnost predviđa se za pravne stvari za koje je država manje zainteresirana. Izberivu međ. nadležnost (opću i posebne) hrvatskih sudova i drugih tijela predviđa i hrvatsko pravo.

609.Izberiva mjesna nadležnost – ZRS, 2 primjera?Opće je pravilo da nadležnost hrvatskog suda postoji ako: 1.tuženik ima u Hrvatskoj prebivalište, odnosno sjedište. 2.ako su stranke hrvatski državljani, nadležnost postoji i kad tuženik ima boravište u Hrvatskoj. 3.ako tuženik nema prebivalište u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj državi, hrv. sud je supsidijarno nadležan, ako tuženik ima boravište u Hrvatskoj. 4.ako ima više tuženika sa svojstvom materijalnih suparničara, nadlež. hrv. suda postoji i kad 1 od njih ima prebivalište, odnosno sjedište u Hrvatskoj.5.u sporovima protiv hrv. državljana koji žive u inozemstvu, kamo su ih na službu uputila drž. tijela nadlež. hrv. suda postoji, ako su oni imali prebivalište u Hrvatskoj.

610.Imovinskopravni spor?Ima slučajeva u kojima se međ. nadlež. ravna prema prebivalištu ili boravištu tužitelja u kombinaciji s kriterijem mjesta imovine. U sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova, kad se imovina nalazi u Hrvatskoj, nadlež. hrv. suda postoji i kad tuženik nema prebivalište u Hrvatskoj, ali tužitelj ima u Hrvatskoj prebivalište ili boravište. Ako se pretežiti dio imovine nalazi u Hrvatskoj, hrv. sud može odlučivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojem se odlučuje i o imovini koja se nalazi u Hrvatskoj, i to samo ako tuženik pristaje da sudi hrv. sud.

Nadlež. hrv. suda postoji neovisno o tome traje li brak ili je prestao postojati. To, međutim, ne utječe na zakonske odredbe o isključivoj nadležnosti hrvatskih sudova u imovinskopravnim sporovima.

www.pravokutnik.net120

120

Page 121: Mpp Skripta

611.Kada je hrv.sud nadležan ako se o pr. odnosu odlučuje u izvanparnič.post.?Posebno se uređuje međ. nadlež. hrv. sudova za izvanparnične stvari, ukoliko za pojedine slučajeve nema posebnih propisa. Kad se o pr. odnosu odlučuje u izvanparnič. post., nadlež. hrv. suda postoji, ako osoba prema kojoj je podnijet zahtjev ima prebivalište odnosno sjedište u Hrvatskoj. Kad u postupku sudjeluje samo 1 stranka, hrv. sud je nadležan ako ona ima prebivalište odnosno sjedište u Hrvatskoj.

612.Pod kojim pretpostavkama postoji po ZRS nadležnost suda RH protiv pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu?Poseban slučaj nastaje kad se kriterij prebivališta, odnosno sjedišta kombinira s kriterijem mjesta činidbe. U sporovima protiv fizičke ili pravne osobe koja ima sjedište u inozemstvu, postoji nadlež. hrv. suda za obveze koje su nastale u Hrvatskoj ili se na njenom području imaju izvršiti, ako ta osoba ima na području Hrvatske svoje predstavništvo ili zastupništvo, ili ako je u Hrvatskoj sjedište trg. društva kojem je povjereno obavljanje njenih poslova.Kriterij državljanstva je osobito značajan kod obiteljskih stvari. Tako nadlež. hrv. suda postoji za davanje dozvole za stupanje u brak, ako je 1 od podnositelja zahtjeva hrv. državljanin, neovisno tome gdje je prebivalište osoba koje žele stupiti u brak.U sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja, poništenja ili razvoda braka (bračni sporovi), nadležnost hrvatskog suda postoji i kad tuženik nema prebivalište u Hrvatskoj: 1) ako su oba bračna druga hrvatski državljani; ili 2) ako je tužitelj hrvatski državljanin i ima prebivalište u Hrvatskoj; ili 3) ako su bračni drugovi imali posljednje prebivalište u Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Hrvatskoj.Nadlež. postoji i kad su bračni drugovi str. državljani koji su imali posljednje zajedničko prebivalište u Hrvatskoj, ili kad tuženik ima prebivalište u Hrvatskoj i pristaje da sudi hrv. sud, a prema propisima drž. čiji su državljani ti bračni drugovi dopuštena je ta nadležnost.

613.Pravilo o posebnoj pomoćnoj nadlež. sudova RH u sporovima za rastavu braka? U sporovima za razvod braka, nadlež. hrv. suda postoji i kad je tužitelj hrvatski državljanin, a pravo države čiji bi sud bio nadležan ne predviđa ustanovu razvoda braka.U sporovima za utvrđivanje ili osporavanje očinstva ili materinstva, nadlež. hrv. suda postoji i kad tuženik nema prebivalište u Hrvatskoj: 1) ako su obje stranke hrvatski državljani bez obzira gdje imaju prebivalište; ili 2) ako je tužitelj hrvatski državljanin i ima prebivalište u Hrvatskoj.Nadležnost postoji i kad su stranke strani državljani, ako tužitelj, ili jedan od njih, ima prebivalište u Hrvatskoj, ali samo ako tuženik pristaje da sudi hrvatski sud i ako je po propisima države čiji je on državljanin dopuštena ta nadležnost.U sporovima o čuvanju, podizanju i odgoju djece koja su pod roditeljskom skrbi, nadležnost hrvatskog suda postoji i kad tuženik nema prebivalište u Hrvatskoj, ako su oba roditelja hrvatski državljani.

614.Izvanparnični spor (posebna pravila)?Postoje i posebni propisi o nadležnosti hrvatskih sudova i stvarima zakonskog uzdržavanja. U sporovima o zakonskom uzdržavanju djece, nadležnost postoji i kad tuženik nema prebivalište u Hrvatskoj: 1) ako dijete podnosi tužbu i ima prebivalište u Hrvatskoj; ili 2) ako su obje stranke hrvatski državljani, bez obzira gdje imaju prebivalište; ili 3) ako je tužitelj maloljetno dijete i hrvatski državljanin. U sporovima o zakonskom uzdržavanju između bračnih drugova i bivših bračnih drugova, nadležnost hrvatskog suda postoji i kad su bračni drugovi imali svoje posljednje prebivalište u Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme suđenja ima i dalje prebivalište u Hrvatskoj.Nadležnost u sporovima o zakonskom uzdržavanju postoji i kad tuženik ima imovinu u Hrvatskoj.

www.pravokutnik.net121

121

Page 122: Mpp Skripta

Međunarodna nadležnost hrvatskih sudova postoji i primjenom posebnih poveznica u sljedećim slučajevima: 1) u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu i kad je šteta nastala na području Hrvatske; 2) u sporovima o imovinskopravnim zahtjevima kad se na području Hrvatske nalazi imovina tuženika ili predmet koji se tužbom traži;3) u sporovima zbog obveza nastalih u vrijeme boravka tuženika u Hrvatskoj;4) u sporovima o vlasništvu i založnom pravu na zrakoplovu, pomorskom brodu ili brodu unutarnje plovidbe te o zakupnim odnosima o ovim stvarima, kad se na području Hrvatske vodi upisnik u koji su upisane;5) u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima ili ako je smetanje nastalo na području Hrvatske; te 6) u sporovima zbog smetanja posjeda na zrakoplovu, pomorskom brodu ili brodu unutarnje plovidbe, i kad se na području Hrvatske vodi upisnik u koji su ove stvari upisane ili kad je na području Hrvatske nastalo smetanje.Za proglašenje nestale osobe za umrlu i dokazivanje smrti , redovito je nadležan forum patriae. Međutim, hrvatsko pravo predviđa i da se pred hrvatskim sudom po domaćem pravu može dokazivati smrt stranog državljanina, ako je umro na području Hrvatske.Posebni propisi postoje za raspravljanje nepokretne i pokretne ostavine hrvatskih državljana i stranaca.Ako se nepokretna imovina hrvatskog državljanina nalazi u inozemstvu, nadležnost hrvatskog suda postoji samo ako po pravu države u kojoj se nalazi nekretnina nije nadležno njeno tijelo. Za raspravljanje pokretne ostavine hrvatskog državljanina, nadležnost hrvatskog suda postoji, ako se pokretnine nalaze na području Hrvatske ili ako po pravu države u kojoj se pokretnine nalaze nije nadležno strano tijelo, odnosno ako to tijelo odbije raspravljati ostavinu.Za raspravljanje pokretne ostavine stranog državljanina koja se nalazi u Hrvatskoj, nadležan je hrvatski sud, izuzev ako u državi ostavitelja sud nije nadležan za raspravljanje pokretne imovine hrvatskih državljana.Za raspravljanje pokretne ostavine osoba bez državljanstva, osobe čije se državljanstvo ne može utvrditi ili osobe koja ima status izbjeglice, nadležnost hrvatskog suda postoji, ako se pokretnine nalaze na području Hrvatske ili ako je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište u Hrvatskoj.Ako ostavitelj nije imao prebivalište u Hrvatskoj, odgovarajuće će se primijeniti odredbe koje važe za raspravljanje ostavine stranog državljanina, razumijevajući pod stranom državom onu u kojoj je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište.Ove odredbe odnose se i na nadležnost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa i sporovima o potraživanjima vjerovnika prema ostavini.Međunarodna nadležnost hrvatskih sudova može pod određenim pretpostavkama postojati i prema kriterijima koje domaće pravo inače ne poznaje . To će biti ako u stranoj državi postoji nadležnost stranog suda protiv hrvatskog državljana prema kriterijima o nadležnosti kojih nema u odredbama o kriterijima o nadležnosti hrvatskih sudova. Tada će ovi kriteriji biti mjerodavni za postojanje nadležnosti hrvatskih sudova u sporovima u kojima je tuženik državljanin te strane države.Tako, na primjer, ako u stranoj državi postoji nadležnost prema mjestu ispunjenja (forum adimpleti contractus), ovakva nadležnost postojat će i u Hrvatskoj, premda je hrvatsko pravo inače ne predviđa.Postoje i neki propisi o međunarodnoj nadležnosti drugih hrvatskih tijela u određenim stvarima . Ova nadležnost postoji: 1) kad se odlučuje o čuvanju, podizanju i odgoju djece pod roditeljskom skrbi;2) kad se odlučuje o usvojenju i njegovom prestanku, ako je osoba koja usvaja hrvatski državljanin i ima prebivalište u Hrvatskoj - kad bračni drugovi zajednički usvajaju, dovoljno je da je jedan od njih hrvatski državljanin i da ima prebivalište u Hrvatskoj; te 3) kad se odlučuje i poduzimaju mjere u stvarima skrbništva stranog državljanina koji ima prebivalište u Hrvatskoj, ako zaštitu njegove osobe, prava i interesa nije osiguralo tijelo države čiji je državljanin.Predviđena je i međunarodna nadležnost hrvatskih sudova ili drugih tijela za donošenje privremenih mjera . Ove mjere mogu se donijeti:

www.pravokutnik.net122

122

Page 123: Mpp Skripta

1) kad ne postoji nadležnost hrvatskog suda za raspravu ostavine stranog državljanina, a potrebno je osigurati ostavinu i zaštititi prava prema ostavini koja se nalazi u Hrvatskoj;te 2) radi zaštite osobe, prava i interesa stranog državljanina koji se nalazi, ili ima imovinu, u Hrvatskoj, o čemu će tijelo koje je postupalo obavijestiti tijelo države čiji je državljanin ta osoba.

ODREĐIVANJE MEĐUNARODNE NADLEŽNOSTI PUTEM PROPISA O MJESNOJ NADLEŽNOSTI

615.Objasni određivanje mjesne nadležnosti putem propisa o mjesnoj nadležnosti i postoji li kod nas? BOUČEK!U nekim državama nisu donijeti posebni propisi o međ.nadlež.domaćih sudova (tijela) za sve ili neke pravne stvari (npr. Austrija, Turska). To ne znači da u takvoj državi ne postoji međ.nadležnost. U takvim slučajevima će se postojanje međ. nadležnosti cijeniti prema propisima o mjesnoj nadlež. domaćih sudova.Određivanje međ.nadlež. putem propisa o mjesnoj nadlež. moguće je jer, ako prema propisima o mjesnoj nadlež.postoji nadlež.bilo kojeg domaćeg suda, postoji i međ. nadležOvako utvrđena međunarodna nadležnost može biti isključiva ili izberiva, već prema tome o kakvoj se mjesnoj nadležnosti radi.Ovakvo određivanje međunarodne nadležnosti služi uklanjanju pravnih praznina, ali nije uvijek dovoljno precizno.ZPP. Članak 27: Sud u Republici Hrvatskoj nadležan je za suđenje kad je njegova nadležnost u sporu s međunarodnim elementom izričito određena zakonom ili međunarodnim ugovorom.Ako u zakonu ili međunarodnom ugovoru nema izričite odredbe o nadležnosti suda u Republici Hrvatskoj za određenu vrstu sporova, nadležan je za suđenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadležnost proizlazi iz odredaba zakona o mjesnoj nadležnosti suda u Republici Hrvatskoj.

5.SPORAZUM STRANAKA O MEĐ.NADLEŽ.IZRIČITI SPORAZUM

616. Izričit sporazum (prorogatio expresso)? Mogućnost prorogacije str. suda tj. sporazum o nadlež.?Međunarodna nadležnost sudbene vlasti neke države može se zasnovati i sporazumom stranaka. Tada se postupak neće voditi pred sudom one države gdje bi se vodio da nema sporazuma, nego pred sudom države u kojoj je on određen sporazumom. Riječ je o postupovnom aspektu načela autonomije stranačke volje. To je prorogacija, odnosno izričita prorogacija (prorogatio expresso) i derogacija međunarodne nadležnosti. Prorogacijom se ustanovljuje nepostojeća nadležnost, a derogacijom isključuje postojeća nadležnost. U suštini, prorogacija i derogacija dva su aspekta iste pojave. Prorogiranjem nadležnosti jedne sudbene vlasti istovremeno se redovito derogira nadležnost druge. Danas se gotovo svuda smatra da je prorogacija međunarodne nadležnosti korisna i moguća. Njome se ostvaruje fleksibilnost i mogućnost uspješnijeg rješavanja pravih stvari s međunarodnim elementom, što je od izuzetnog značenja u međunarodnom prometu. Ovaj institut predviđaju međunarodna pravila, interni propisi i judikature nekih država.

617.Pretp. za zaključenje sporazuma?Prorogacija, odnosno derogacija međunarodne nadležnosti nisu neograničene. Da bi se stranke mogle sporazumjeti o međunarodnoj nadležnosti, potrebno je da su ispunjene određene pretpostavke. Postoje ograničenja koja se odnose na: 1.derogaciju domaće sudbene vlasti i prorogaciju strane. Ona redovito nije dopuštena u pravnim stvarima za koje postoji isključiva nadležnost domaćih sudova. Najčešće su to statusne i obiteljske stvari.2.traži se da je barem jedna od stranaka - stranac. 3.postoje i druge pretpostavke, na primjer da je prorogacija bezuvjetna i slično.

www.pravokutnik.net123

123

Page 124: Mpp Skripta

4.posebna ograničenja mogu postojati za derogaciju strane sudbene vlasti i za prorogaciju domaće. Tako se smatra da treba postojati interes domaće države za postupanje u određenoj stvari.Sporazum o međunarodnoj nadležnosti uređuje i hrvatsko pravo. Stranke se mogu sporazumjeti o nadležnosti stranog suda, ako je barem jedna od njih strani državljanin ili pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu, a ne radi se o ugovoru za koje postoji isključiva nadležnost hrvatskog suda.

618.Za koje vrste spora po ZRS nije dopuštena prorogacija nadlež.?To znači da stranke ne mogu prorogirati nadležnost stranog suda, ako su obje domaći državljani. Ako bi one ipak to učinile, i strani sud donio odluku, njeni učinci ne bi se priznali u Hrvatskoj. Ovo se rješenje može opravdano kritizirati.Stranke se mogu sporazumjeti o nadležnosti hrvatskog suda, ako je barem jedna od njih hrvatski državljanin ili pravna osoba sa sjedištem u Hrvatskoj.

619.Izjednačenost apatrida s državljanima RH u pogledu određivanja nadlež.suda RH?U hrvatskom pravu nema posebnih propisa o mogućnosti da osobe bez državljanstva prorogiraju, odnosno derogiraju međunarodnu nadležnost. Ovim bi osobama također trebalo pružiti tu mogućnost pri čemu kriterij državljanstva može biti zamijenjen kriterijem njihova prebivališta.To znači da bi se apatrid tretirao kao domaća osoba, ako mu je prebivalište u Hrvatskoj.

620.Posebni slučajevi u hrv.pravu kad se stranke ne mogu sporazumijevati o međ.nadlež.?U hrvatskom pravu postoje i posebni slučajevi kad se stranke ne mogu sporazumijevati o međ. nadležnosti. Prema ZRSZ to su: 1)određeni bračni sporovi;2)sporovi za utvrđivanje ili osporavanje očinstva ili materinstva;3)sporovi o čuvanju, podizanju i odgoju djece;4)sporovi o zakonskom uzdržavanju djece te bračnih drugova i bivših bračnih drugova;5)stvari koje se odnose na osobna stanja roditelja i djece;6)stvari davanja dozvole za stupanje u brak.

PREŠUTNI SPORAZUM

621.Prešutni sporazum (prorogatio tacita)?Nadležnost po pristanku tuženika?Pored izričito ugovorene, postoji i prešutna prorogacija (prorogatio tacita) međ. nadležnosti sudstva 1 drž. Prešutna prorogacija postoji kad 1 stranka pokrene post. pred sudom neke drž. koji nije međ. nadležan, a 2 stranka ne prigovori nenadležnosti i upusti se u raspravljanje o meritumu spora. Međ. nadlež.zasniva se i podnošenjem protutužbe. Prema hrv. pravu, kad nadlež. hrv. suda ovisi o pristanku tuženika, smatra se da je dao pristanak podnošenjem odgovora na tužbu, odnosno prigovora na platni nalog i nije osporio nadlež., ili se upustio u raspravljanje.Podnošenje protutužbe bi se u svakom slučaju moglo smatrati prešutnim pristankom tuženika na međunarodnu nadležnost.

ZASNIVANJE MEĐUNARODNE NADLEŽNOSTI PUTEM IZBRANOG PREBIVALIŠTA

622. Zasnivanje međ.nadlež. putem izbranog prebivališta?Međ. nadlež. sudova 1 zemlje može se zasnovati i putem izbranog prebivališta.Stranke biraju prebivalište imajući u vidu svoju pravnu stvar i sudski postupak u kojem će se odlučivati o toj stvari. Ovakvo zasnivanje međ. nadlež. razvilo se u Belgiji, Engleskoj, Francuskoj i nekim 2-im zemljama. Sporno je radi li se ovdje o: *izričitoj ili *prešutnoj prorogaciji*zasnivanju međunarodne nadležnosti sui generis.

www.pravokutnik.net124

124

Page 125: Mpp Skripta

MJERODAVNO PRAVO ZA SPORAZUM O MJESNOJ NADLEŽNOSTI

623. Pravo mjerodavno za sporazum o međ. nadležnosti? Za prosuđenje dopuštenosti, valjanosti i učinaka sporazuma o međunarodnoj nadležnosti sudbene vlasti 1 države mjerodavna su: 1.međ. pravila, ako postoje i ako obvezuju odnosnu državu. 2.ako nije tako, bit će mjerodavno interno pravo određene države, ovisno o tretmanu sporazuma o nadležnosti.Ako se taj sporazum tretira kao: materijalnopravni institut, prosudit će se po pravu koje je mjerodavno za pravni odnos (lex causae).postupovni institut, prosuđuje se po postupovom pravu, ali i po mjerodavnom materijalnom pravu.a)Valjanost sporazuma, odnosno nedostaci u očitovanju volje (zabluda, prijevara, prinuda) prosuđuju se po pravu koje je mjerodavno za ugovore (ugovorni statut).b)Sposobnost za sklapanje ugovora redovito se prosuđuje po personalnom statutu stranaka, ali nije isključeno da to bude i ugovorni statut.c)Dopuštenost i učinci sporazuma o nadležnosti prosuđuju se prema postupovnim pravima država čija je međunarodna nadležnost prorogirna, odnosno derogirana.

6.PERPETUATIO IURISDICTIONIS

624.Objasni pojam perpetuatio iurisdictionis, koji zakoni i kako određuju vremenski trenutak važan za objašnjenje pojma?Međunarodna nadležnost sudbene vlasti neke države postoji u trenutku pokretanja sudskog postupka i ona će redovito postojati do njegova okončanja. Međutim, okolnosti iz kojih proizlazi postojanje nadležnosti mogu se tijekom postupka promijeniti. Hoće li se to odraziti na postojanje nadležnosti?1.Okolnosti na kojima se temelji međunarodna nadležnost moraju postojati ne samo u vrijeme pokretanja sudskog postupka, nego i tijekom njegova trajanja do donošenja odluke. Ako se te okolnosti tijekom postupka promijene, postupak se ne može okončati. Tada će se sud proglasiti nenadležnim, ukinuti provedene radnje i odbaciti tužbu.2.Prema drugom stajalištu, vrijedi načelo perpetuatio iurisdictionis. U tom smislu postupa se analogno kao kad se radi o internoj nadležnosti za koji vrijedi načelo perpetuatio fori.Postojanje nadležnosti ocjenjuje se prema stanju u vrijeme pokretanja postupka i kasnije promjene nisu odlučne. Ako je sud bio nadležan u momentu pokretanja postupka ostaje to i dalje. U prilog ovom rješenju govore razlozi pravne sigurnosti i ekonomičnosti.625.Usporedite s obzirom na vremenski trenutak, rješ. hrv.zakonod. o: BOUČEK!a)perpetuatio jurisdikcionis = Hrvatsko pravo usvaja načelo perpetuatio iurisdictionis pa su, prema ZRSZ, za ocjenu nadležnosti hrvatskog suda značajne činjenice koje postoje u vrijeme kad parnica počinje teći.b) perpetuatio fori = kad se tijekom post.promijene okol. na kojima je utemeljena nadlež. suda, sud koji je bio nadlež. u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan i ako bi zbog tih promjena bio nadležan 2 sud iste vrste ili sud 2 vrste ako z. nije izrijekom drugačije određeno.

7.OGRANIČENJE MEĐ.NADLEŽ. (IMUNITET)

626. Država – tuženik – suvremeno stajalište?Drž. je pravna osoba privat. prava i kao takva može biti tužena. Ako se to ima u vidu, postavlja se i pitanje njenog položaja u postupku pred sudom druge države. O tome postoje uglavnom 2 gledišta: 1)Prema starijem shvaćanju, država je suverena i kao takva ne može biti podvrgnuta vlasti druge države . Svi njeni akti jesu akti vlasti . Država je podvrgnuta samo vlastitom pravu i jurisdikciji pa i onda kad je subjekt privatnopravnih odnosa kao npr. u vanjsko trgovačkim transakcijama. Država

www.pravokutnik.net125

125

Page 126: Mpp Skripta

uvijek uživa imunitet koji je apsolutan. Koncepcija apsolutnog imuniteta danas je prevladana. Uočava se da apsolutni imunitet država znači njihovu faktičku neodgovornost. Po drugoj strani, apsolutni imunitet šteti i državama, jer slabi povjerenje u njih kao poslovne partnere. 2)Stoga se sve više širilo gledište prema kojem države ne bi trebale biti u svakom slučaju izuzete od jurisdikcije. Razlikuju se akti države kad ona nastupa kao nositelj vlasti (acta iure imperii) od privatnopravnih akata kad nastupa kao subjekt privatnopravnih odnosa (acta iure gestionis).

627.Za koje akte drž. uživaju imunitet, a za koje ne?Drž. uživaju imunitet samo za akte iure imperii, a ne i za privatnopr. poslove u najširem smislu.

III PR.POLOŽAJ STRANACA U SUDSKOM POSTUPKU - 1.PR. NA PRISTUP SUDU

628. Položaj apatrida u post. pred sudom; slučajevi u kojima su apatridi izjednačeni s domaćim državlj. i pod kojim uvjetima?U prava koja imaju stranci ubraja se i pravo »na slobodan pristup sudu strane države» . Strancima se priznaju materijalna prava, pa je slobodan pristup sudu nužna posljedica toga. Priznanje materijalnih prava traži odgovarajuću zaštitu pred sudom. Uskraćivanje tog prava jest povreda međunarodnog prava.Slobodan pristup sudu imaju i pravne osobe. To nisu samo pravne osobe privatnog prava, nego i pravne osobe javnog prava koje imaju i privatnopravni subjektivitet prema mjerodavnom pravu, kao što su države, njihova tijela i teritorijalne jedinice te međunarodne organizacije. Ovamo spadaju ne samo države i njene javnopravne osobe koje država postupka priznaje, nego i one koje ne priznaje.Pravo stranaca da nastupaju pred sudovima značajno je zbog više razloga. Prije svega stoga što još ne postoje međunarodni forumi za pravne stvari s međunarodnim elementom.Uslijed toga su stranci redovito upućeni na interne sudove država radi zaštite svojih prava. Obraćanje internim sudovima država također je pretpostavka za diplomatsku zaštitu.Da bi pojedinac mogao dobiti diplomatsku zaštitu svoje države radi ostvarenja svoga prava, potrebno je, u pravilu, da su iscrpljene postupovne mogućnosti prema pravu države u kojoj se zaštita traži.

2. STRANAČ. I POSTUPOVNA SPOSOB. STRANACA

629. Stranačka sposobnost pravne osobe?Za stranačku sposobnost pravne osobe mjerodavno je pravo države po kojem je osnovana. Ako ta osoba ima stvarno sjedište u drugoj državi, ,a ne u onoj u kojoj je osnovana, i po pravu te druge države ima njenu pripadnost, smatrat će se pravnom osobom te države.I prema hrvatskom pravu parničnu sposobnost ima stranka koja je potpuno poslovno sposobna, a uz određene pretpostavke i osoba koja je ograničeno poslovno sposobna.Mjerodavnost personalnog statuta za stranačku i postupovnu sposobnost ne znači da će se lex patriae, odnosno lex domicili, uvijek primijeniti. To će biti samo ako nisu u protivnosti s domaćim javnim poretkom.Tada je mjerodavno pravo lex fori.Kako postupiti kad strani državljanin nije postupovno sposoban prema svojem personalnom statutu, ali bi to bio prema legis fori? I prema hrvatskom pravu, ako strani državljanin nije parnično sposoban prema pravu države čiji je državljanin, a parnično je sposoban prema hrvatskom pravu, može sam poduzimati radnje u postupku.Teškoće mogu nastati, ako takva osoba ima zakonskog zastupnika. Može li zakonski zastupnik nastupati pred sudom umjesto takve osobe i vršiti pravno relevantne radnje?Zastupnik može poduzimati radnje u postupku, ali samo dotle dok strani državljanin ne izjavi da sam preuzima vođenje parnice.

www.pravokutnik.net126

126

Page 127: Mpp Skripta

Pravna i stranačka sposobnost na jednoj strani te poslovna i postupovna sposobnost na drugoj strani redovito se podudaraju. Međutim, ne mora uvijek biti tako. U nekim državama postoje asocijacije koje nemaju pravnu sposobnost, ali im se priznaje stranačka sposobnost.Prema hrvatskom pravu, postoji mogućnost da se jednoj asocijaciji koja nije pravna osoba prizna stranačka sposobnost. Parnični sud može iznimno, s pravnim djelovanjem u određenoj parnici, priznati svojstvo stranke «i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti ovrha».Nepodudarnost između poslovne i postupovne sposobnosti postoji kad je poslovna sposobnost ograničena. Subjekti koji imaju djelomičnu poslovnu sposobnost redovito nemaju postupovnu sposobnost jer ta ne može biti djelomična. Postoje, međutim, slučajevi u kojima se tim osobama priznaje postupovna sposobnost. Prema hrvatskom pravu, punoljetna osoba kojoj je djelomično ograničena poslovna sposobnost parnično je sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnično je sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.Postulacijska sposobnost stranaka uređuje se različito u pojedinim državama. Hoće li se ona priznati, i u kojim slučajevima, ovisi od pravnom poretku države u kojoj se vodi sudski postupak (lex fori). Razlog tomu nije samo postupovna narav ovog instituta, nego i okolnost što od njega ne ovisi meritorna odluka.

4.SLUČAJEVI NEPOVOLJNIJEG POLOŽAJA STRANACA

630.Navedite i opišite slučajeve nepovoljnog položaja stranaca? Stranci mogu biti u nepovoljnijem položaju zbog: 1.pravila o uzajamnosti i retorziji, 2.kad moraju dati osiguranje za troškove postupka, 3.kad im se ne priznaje oslobođenje od prethodnog snošenja troškova postupka te 4.uslijed nepoznavanja službenog jezika suda, 5.udaljenosti i slično. Stranci mogu biti i neizravno u nepovoljnijem položaju uslijed ograničenja koja predviđaju imigracijski, devizni i drugi propisi države postupanja.

UZAJAMNOST I RETORZIJA

631. Što je to uzajamnost u međ. proc.pravu/ Koje vrste uzajamnosti postoje u međ.građ.proc.pr.?/ ZRS, NYK, gdje se još spominje? = kod prizn. i ovrhe str. odluka i osigur. parnič.troš BOUČEK!Prava nekih država izjednačavaju u sudskom postupku strane državljane s domaćima, ali se to uvjetuje uzajamnošću (reciprocitet). Uzajamnost može biti: 1.formalna → formalna uzajamnost može biti:

A)zakonska → zakonska uzajamnost postoji ako je predviđena zakonom ili izjavom vlade odnosno drugih državnih tijelaB)diplomatska → diplomatska uzajamnost kad je predviđena međunarodnom konvencijom

2.faktička → faktička uzajamnost je ona koja postoji u praksi.Nije potrebno da postoji podudarnost priznatih prava. Dovoljno je da se u suštini radi o istim pravima. U tom smislu, ako se u državi kojoj pripada stranac, ne priznaju određena prava stranim državljanima, ona se neće priznati niti u državi postupka, premda se u njoj priznaju domaćim državljanima.U pojedinim slučajevima, propisi nekih država predviđaju da sudovi traže objašnjenja o postojanju uzajamnosti od određenih tijela svoje države, na primjer ministarstva vanjskih poslova ili ministarstva pravosuđa. Objašnjenja katkad mogu biti i obvezatna. Objašnjenja su potrebna kako ne

www.pravokutnik.net127

127

Page 128: Mpp Skripta

bi došlo do neujednačene prakse. Međutim, obvezatnost objašnjenja se kritizira, jer je sud taj koji treba odlučivati u jednoj pravnoj stvari. Institut uzajamnosti se danas sve više podvrgava kritici.Traženje uzajamnosti može dovesti do uskraćivanja prava subjektima iz stranih država, iako oni ne moraju imati ništa zajedničko s praksom svoje države niti mogu utjecati na nju. Država koja traži uzajamnost može čak i vlastitim državljanima onemogućiti ostvarenje njihovih prava.

632. O kojim vrstama uzajamnosti je riječ u odredbama: BOUČEK!a) ZRS - zakonskab) NYK –diplomatska

633.Objasnite negativne strane uzajamnosti?Negativne posljedice uzajamnosti mogu se ublažiti tako da se presumira njeno postojanje uz mogućnost utvrđivanja suprotnoga, bilo po službenoj dužnosti bilo na prijedlog stranaka.

634.Pravilo ZRS-a o retorzijskoj nadležnosti? Kakvo stajalište o uzajamnosti postoji u hrv. sudskoj praksi?Strani državljani mogu u sudskom postupku biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na domaće državljane i uslijed retorzije (odmazde). Retorzija je druga strana uzajamnosti. Radi se o tome da će jedna država primjeniti neke nepovoljnije mjere prema državljaninu neke strane države kad strana država primjenjuje takve mjere (idem per idem) prema njenim državljanima Nepovoljniji položaj stranih državljana uslijed retorzije može se kritizirati zbog istih razloga kao i u slučaju uzajamnosti.

635.Slučajevi u kojima ZRS zahtijeva uzajamnost?1) kod pr. na oslobađanje sudskih troškova2) prizn.str.sudske odluke3) prizn. str.sudske odluke koja se odnosi na prizn. osob. statusa stranca

OSIGURANJE TROŠKOVA POSTUPKA (CAUTIO IUDICATUM SOLVI)

636.Osiguranje troškova postupka (cautio iudicatum solvi)Postoje slučajevi u kojima su stranke u sudskom post. dužne dati osig. da će podmiriti troš. post., koje bi mogla imati nj. protustranka (ako ih na to obvezuje sudska odluka). To je institut osig. troš. post. Ima drž. u kojima postoji opća dužnost osig. troš., ali je ona ograničena na određ.kategorije stranaka. Pretežiti broj drž. usvaja institut imajući u vidu samo strance.Tako predviđa i hrv. pravo, i to izrijekom kad su u pitanju fizičke osobe. Ovakva obveza stranaca može postojati samo u slučaju da nemaju prebivalište u Hrvatskoj.Osobe, koje uživaju sudski imunitet i pokrenu sudski postupak-ako je svrha ovog instituta osiguranje tuženika, tada te osobe ne bi trebalo osloboditi od davanja osiguranja.Ako stranac i domaći državljanin nastupaju kao suparničari -ako odgovaraju pojedinačno, suparničar stranac treba dati osiguranje. Ako su suparničari solidarno odgovorni, to nije potrebno jer se troškovi mogu naplatiti i od domaćeg suparničara.Pravo na osiguranje troškova treba priznati svakoj stranci, a ne samo onoj koja je domaći državljanin. Subjekt dužnosti davanja osigur.troš. post. može biti kako tužitelj tako i tuženik.637. Aktorska kaucija? BOUČEK!Osig. daje tužitelj u korist tuženika. Stoga se govori i o aktorskoj kauciji. Ako ima više tuženika, svaki može tražiti osig. Osigur. postoji i u odnosu na umješače. Umješač na strani tuženika može tražiti osiguranje, a umješač na strani tužitelja dužan je ovo dati u visini troškova miješanja.Podnositelj protutužbe nije dužan dati osiguranje troškova jer je protutužba sredstvo obrane.Da bi nastala obveza davanja osigur. troš. post., potrebno je da tuženik postavi zahtjev. To traže prava više zemalja pa i hrvatsko pravo.Zahtjev mora biti određen i treba ga postaviti prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari.

www.pravokutnik.net128

128

Page 129: Mpp Skripta

Prema hrvatskom pravu, tuženik je dužan postaviti zahtjev: najkasnije na pripremnom ročištu, a ako ovo nije održano, na prvom ročištu za glavnu raspravu prije nego se upusti u

raspravljanje o glavnoj stvari, odnosno, čim je saznao o pretpostavkama za traženo osiguranje.

Aktorska kaucija se najčešće daje u: gotovu novcu, ali postoje i druge mogućnosti, poput deponiranja stvari, osnivanja hipoteke na nekretninama, vrijednosnim papirima (mjenica, ček) i slično.

Njena visina se određuje uzimajući u obzir sve okolnosti, a napose moguće troškove postupka. Visina aktorske kaucije ne bi trebala biti previsoka jer to faktički otežava pristup sudu.Zahtjev za davanje aktorske kaucije redovito se podnosi 1° sudu. Iznimno, ako se pretpostavke za davanje kaucije ostvare kasnije, zahtjev se može podnijeti onom sudu kod kojeg se stvar nalazi, kako se postupak ne bi prekidao. O davanju aktorske kaucije i njenoj visini odlučuje sud, određujući i rok u kojem se mora dati. Ako tužitelj u određenom roku ne dokaže da je dao osiguranje, smatrat će se da je tužba povučena, odnosno da je tužitelj odustao od pravnog lijeka, ako je zahtjev za osiguranje stavljen tek u postupku povodom pravnog lijeka. Tuženik koji je pravodobno postavio zahtjev da mu tužitelj osigura troškove, nije dužan nastaviti postupak u glavnoj stvari sve dok se pravomoćno ne odluči o njegovom zahtjevu, a ako zahtjev bude usvojen, dok tužitelj ne položi osiguranje. Međutim, ako sud odbije zahtjev za osiguranje troškova, može odlučiti da se postupak nastavi prije nego što je rješenje o njegovu odbijanju postalo pravomoćno.Ako prestanu postojati okolnosti koje su bile razlog za određivanje aktorske kaucije, na primjer kad je tužitelj stranac postao domaći državljan, nju bi trebalo ukinuti.Brojne međunarodne konvencije ne dopuštaju određivanje kaucije bilo općenito bilo u određenim slučajevima.

638. Kada prema hrv.pravu tuženik nema pravo na osigur. parnič.troškova?Prema hrvatskom pravu, tuženik nema pravo na osiguranje parničnih troškova, ako u državi čiji je on državljanin hrvatski državljani nisu dužni davati osiguranje. Radi se o uzajamnosti, koja može biti formalna i faktička.Ako postoji sumnja jesu li hrvatski državljani dužni davati osiguranje u državi čiji je državljanin tužitelj, objašnjenje daje Ministarstvo pravosuđa.Ostali su slučajevi kad tuženik nema pravo na osiguranje troškova sljedeći: 1) kad tužitelj uživa u Hrvatskoj pravo azila; 2) kad se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje tužitelja iz njegova radnog odnosa u Hrvatskoj; 3) kad se radi o bračnim sporovima, ili sporovima za utvrđivanje ili osporavanje očinstva ili materinstva ili o zakonskom uzdržavanju; 4) kad se radi o mjeničnoj ili čekovnoj tužbi, protutužbi ili izdavanju platnog naloga.

OSLOBOĐENJE OD PRETHODNOG SNOŠENJA TROŠKOVA POSTUPKA

639. Pr.položaj stranaca i siromaško pravo?Dužnost stranaka da prethodno podmiruju troškove postupka može dovesti u pitanje realizaciju njihovih prava kad su troškovi relativno visoki, a stranke ne raspolažu potrebnim sredstvima. Kako bi se i takvim strankama omogućio pristup sudu, postoji institut oslobođenja od prethodnog snošenja troškova postupka (siromaško pravo) i besplatna pravna pomoć. Stranke se pod određenim pretpostavkama mogu osloboditi od predujmljivanja troškova, a može im se pružiti i besplatna pravna pomoć u vidu zastupanja po stručnoj osobi.

640.Što sve prema hrv.pravu obuhvaća oslobođenje od plaćanja troškova post.? BOUČEK!Prema hrvatskom pravu, oslobođenje od plaćanja troškova postupka obuhvaća: 1.oslobođenje od plaćanja pristojbi i

www.pravokutnik.net129

129

Page 130: Mpp Skripta

2.polaganja predujma za troškove svjedoka, 3.vještaka, 4.očevida i 5.sudskih oglasa.

641.Što je to djelomično oslobođenje od plaćanja troškova postupka?Postoji i djelomično oslobođenje kad se stranka oslobađa samo plaćanja pristojbi.

IV DOKAZI I DOKAZIVANJEJAVNE ISPRAVE

642.Javna isprava, mjerod.pr. radi li se o jav.ispravi?Javne isprave izdaju državna tijela i druge ovlaštene osobe (vjerske zajednice, pojedine ovlaštene osobe poput javnih bilježnika i sl.). S javnim se ispravama mogu izjednačiti privatne isprave, ako su na određeni način potvrđene od državnih tijela ili drugih ovlaštenih osoba.Prema hrvatskom pravu, isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu jest javna isprava.Po kojem će se pravu prosuditi radi li se o javnim ispravama? To su prvenstveno: 1.međunarodna pravila, 2.a ako ih nema ili ne obvezuju državu postupka, mjerodavno pravo je lex loci actus.I prema hrvatskom pravu, «pod javnom ispravom podrazumijevaju se isprave koje se u državi u kojoj su izdate, smatraju javnim ispravama i koje su izdate u obliku i na način propisan zakonom odnosne države.Mjerodavnost legis loci actus opravdana je, jer svojstvo javnosti isprave proizlazi iz određenog pravnog poretka, a to je redovito onaj na čijem području važenja je ona donijeta. Iznimno, mjerodavno pravo može biti i lex fori kad se lex loci actus iz bilo kojeg razloga ne može primijeniti.O mjerodavnom pravu po kojem će se prosuditi dokazna snaga stranih javnih isprava postoje dva gledišta:1.treba primijeniti lex loci actus, odnosno, načelo locus regit actum. Ovo je gledište izraženo u više bilateralnih konvencija i u praksi nekih država, napose francuske judikature.2.mjerodavno je pravo države u kojoj stranu javnu ispravu valja uporabiti (lex fori). To usvajaju neki međunarodni akti i interni propisi država.Hrvatsko pravo usvaja drugo gledište tako da strane javne isprave, koje su propisno ovjerovljene, uz uvjet uzajamnosti i ako međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno, imaju istu dokaznu snagu kao i domaće javne isprave.

LEGALIZACIJA STRANIH JAVNIH ISPRAVA

643. Što je legalizacija stranih javnih isprava i što sve u pravilu obuhvaća?Posebna pretpostavka za uporabu stranih javnih isprava kao dokaznih sredstava jest njihova legalizacija. Pod legalizacijom se razumijeva potvrda autentičnosti isprave. Sama legalizacija također je javna isprava, ali je treba razlikovati od isprave koja se ovjerava. Legalizaciju predviđaju neka međunarodna pravila i interni propisi određenog kruga država (Austrija, Njemačka itd.). Ima i zemalja u kojima se ona ne traži (Norveška, Škotska).Prema hrvatskom pravu, javne isprave izdane u inozemstvu mogu se uporabiti u Hrvatskoj samo ako su ovjerovljene. Legalizaciju uređuju i bilateralne konvencije koje je sklopila Hrvatska.Ne postoji ujednačena praksa u pogledu toga što legalizacija obuhvaća. Najčešće su to: *potpisi na ispravi, *svojstvo izdavatelja isprave i

www.pravokutnik.net130

130

Page 131: Mpp Skripta

*pečat ili *štambilj na ispravi. *to može biti i nadležnost izdavatelja isprave, *njen sadržaj i drugo.Prema hrvatskom pravu, ovjerovljenjem se potvrđuje vjerodostojnost potpisa osobe koja je potpisala ispravu i pečata stavljenog na ispravu.Legalizaciju mogu vršiti: 1)tijela države u kojoj je isprava izdana ili 2)tijelo države u kojoj stranu ispravu treba uporabiti. Kad se u jednoj državi izda javna isprava koja se namjerava uporabiti u inozemstvu, katkad je potrebno da ju najprije legaliziraju određena tijela države izdavanja. To su obično ministarstva vanjskih poslova ili diplomatska i konzularna predstavništva, a mogu biti i sudovi. To je takozvana interna legalizacija.Poslije interne legalizacije, ukoliko je bila potrebna, javna se isprava dostavlja na legalizaciju nadležnom tijelu strane države u kojoj se isprava namjerava uporabiti. To je ministarstvo vanjskih poslova ili diplomatsko odnosno konzularno predstavništvo strane države. Radi se o takozvanoj međunarodnoj legalizaciji.Zašto se traži legalizacija stranih javnih isprava? Postoji mišljenje da se legalizacijom olakšava njihova primjena. Ako je to s jedne strane tako, s druge strane upravo legalizacija otežava njihovu primjenu. Uslijed toga danas postoji trend, a napose na međunarodnom planu, da se legalizacija ukine.Prema hrvatskom pravu, strane javne isprave ne podliježu ovjeravanju, ako s osnova uzajamnosti niti hrvatske javne isprave ne podliježu ovjerovavanju u državi o kojoj je riječ.Uzajamnost može biti formalna ili faktička.Je li legalizacija stranih javnih isprava potrebna, prvenstveno određuju međunarodna pravila. Ako takvih pravila nema, mjerodavno je pravo države u kojoj se isprava namjerava uporabiti.

VI MEĐ. PR. POMOĆ - 1.POJAM I PREDMET MEĐ. PRAVNE POMOĆI

644. Međ. pr. pomoć – što je – čime je uređena? Pretp.? Mjerodavno pravo? Koje djelatnosti obuhvaća? Na koje načine se može pružiti?Rješavajući pravne stvari, sudovi i druga tijela poduzimaju postupovne radnje. U tome su sudovi ograničeni. Oni mogu vršiti samo radnje za koje su nadležni, i to samo na svojem sudskom području.Moguće je, međutim, da neku radnju treba izvesti na području drugog suda. Tada će se sud obratiti sudu na čijem području treba izvesti radnju i od ovoga zatražiti da to obavi.Do ovoga dolazi jer sud ne može djelovati izvan svojeg područja, a prisutni su i razlozi ekonomičnosti.Radi dobivanja pravne pomoći, jedan se sud obraća drugomu posebnim aktom koji se naziva zamolnica (molbeno pismo, molba za pravnu pomoć). Kad zamoljeni sud primi zamolnicu, izvest će radnje koje se od njega traže i rezultate svojeg postupanja dostavit će sudu koji je to tražio.Zamoljeni sud je, u pravilu, dužan postupiti po zamolnici, premda ne može meritorno odlučivati u danoj stvari. Za odlučivanje je i nadalje nadležan sud koji je tražio pravnu pomoć.Moguće je da je za potrebe sudskog postupka, koji se vodi u jednoj državi, potrebno izvesti neke radnje u drugoj državi. I tada se pribjegava pravnoj pomoći. To je međunarodna pravna pomoć. Ona se ukazuje jer sudovi ne mogu, u pravilu, djelovati izvan područja svoje države.Međunarodnu pravnu pomoć reguliraju: *međunarodna pravila i *interni propisi država. Međunarodnu pravnu pomoć pružaju države, odnosno njihovi sudovi i druga tijela, jedni drugima. Pojedina država ima pravo tražiti međunarodnu pravnu pomoć od druge države, a ova je dužna tu pomoć pružiti, ako to predviđaju međunarodne konvencije.

www.pravokutnik.net131

131

Page 132: Mpp Skripta

Sporno je postoji li ta obveza, ako nema međunarodnih konvencijskih pravila. Prema jednom gledištu, međunarodna pravna pomoć tada ima kurtoazni karakter.Međunarodna pravna pomoć može obuhvatiti razne djelatnosti. Načelno ovamo spada: 1) dostavljanje isprava iz jedne države adresatima u drugoj državi; 2) izvođenje i pribavljanje dokaza i drugih podataka u jednoj državi za potrebe sudskog postupka koji se vodi u drugoj državi; te 3) pribavljanje podataka o stranom pravu.

PRETPOSTAVKE ZA MEĐ.PR.POMOĆ

645.Pretpostavke za pružanje pr. pomoći?Međunarodna pravna pomoć pružit će se ako su ispunjene određene pretpostavke. Pretpostavke se, uglavnom, mogu svrstati u tri skupine: 1) pretpostavke koje se tiču zahtjeva za ukazivanjem međunarodne pravne pomoći; 2) pretpostavka uzajamnosti između države moliteljice i zamoljene države; te 3) pretpostavka da tražena radnja nije protivna javnom poretku zamoljene države.Pretpostavke koje se odnose na zahtjev za ukazivanjem međunarodne pravne pomoći mogu biti razne. One se mogu odnositi na: *sadržaj i oblik zahtjeva, *način njegova dostavljanja, *nadležnost tijela koja postupaju i slično. Ako se ovakve pretpostavke predviđaju, a nisu ostvarene, neće se pružiti međunarodna pravna pomoć.Često tražena pretpostavka za pružanje međunarodne pomoći jest postojanje uzajamnosti (reciprociteta) između države moliteljice i zamoljene države.Postojanje uzajamnosti traži i hrvatsko pravo. Uzajamnost može biti faktička ili formalna i njeno postojanje se presumira. U slučaju sumnje o postojanju uzajamnosti s određenom državom, objašnjenje daje Ministarstvo pravosuđaIma slučajeva u kojima bi po redovnom tijeku stvari trebalo ukazati međunarodnu pravnu pomoć, ali do toga ipak neće doći jer bi to bilo protivno javnom poretku zamoljene države (ordre public). To je vladajuće gledište koje usvajaju međunarodne konvencije i interni propisi država.I prema hrvatskom pravu uskratit će se pravna pomoć stranom sudu «ako se traži izvršenje radnje koja je protivna javnom poretku Republike Hrvatske». U takvom će slučaju sud nadležan za pružanje pravne pomoći dostaviti po službenoj dužnosti predmet Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi donošenja konačne odluke.

3.ODNOSI DRŽAVNIH TIJELA I DRUGIH OSOBA

646. Na koje se načine može pružiti međ.pr.pomoć?Razlikuju se: 1) izravni put → izravni put ukazivanja međunarodne prave pomoći najjednostavniji je, najbrži i najjeftiniji. Tada postoji izravno kontaktiranje između suda (tijela) države moliteljice i suda (tijela) zamoljene države, odnosno adresata akta koji se nalazi u zamoljenoj državi. Kad se radi o izvršenju određenih radnji; sud postupka izravno dostavlja zamoljenom sudu svoj zahtjev.Izravni put ukazivanja međunarodne pravne pomoći pretpostavlja dobre odnose između država. On se može primijeniti samo ako je to posebno predviđeno ili ako se zamoljena država tome ne protivi.2) diplomatski put → pružanje međunarodne pravne pomoći preko diplomatskih tijela najformalnije je, najsloženije i najdugotrajnije, ali se često koristi. Naime, smatra se da se takvim postupanjem najbolje štite interesi država, premda je takvo stajalište upitno. Diplomatski se put koristi i kad nisu predviđeni drugi načini pružanja međunarodne pravne pomoći ili kad što traže posebne okolnosti.3) konzularni put; 4) preko ministarstava pravosuđa;

www.pravokutnik.net132

132

Page 133: Mpp Skripta

5) preko središnjih otpremnih i prijamnih tijela; te 6) preko posebnih ovlaštenih osoba.Prema hrvatskom pravu i praksi, dostavljanje osobama u inozemstvo redovito se vrši diplomatskim putem uz stanovite specifičnosti ako su u pitanju hrvatski državljani. Što se tiče izvođenja i pribavljanja dokaza, hrvatski sudovi u pravilu (ako međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno) uzimaju u postupak molbe za pravnu pomoć inozemnih sudova samo ako su dostavljene sudovima diplomatskim putem. I molbe domaćih sudova za pravnu pomoć u inozemstvu dostavljaju se diplomatskim putem.U novije se vrijeme međunarodna pravna pomoć sve češće ukazuje preko središnjih otpremnih tijela u državi moliteljici i prijamnih tijela u zamoljenoj državi. Zadatak je otpremnih tijela da u državi moliteljici prikupljaju zahtjeve za međunarodnu pravnu pomoć i ove prosljeđuju zamoljenoj državi. Prijamna tijela zamoljene države prikupljaju prispjele zahtjeve i prosljeđuju ih nadležnim tijelima, a eventualno se brinu i o njihovu udovoljenju.

VII LITISPENDENCIJA647.Što je litispendencija ?Postojanje parnice u jednoj pravnoj stvari naziva se litispendencijom. Vođenje dvaju postupaka u identičnoj pravnoj stvari moglo bi imati za posljedicu da se donesu različite odluke, a to bi moglo stvoriti teškoće. Time bi se povećali i troškovi, što se protivi načelu postupovne ekonomičnosti. Stoga interna prava država ne dopuštaju istovremeno vođenje dvaju postupaka u identičnoj stvari, premda se u pojedinostima razlikuju.

648.Razlike između litispendencije pred domaćim sudom i one pred stranim sudom u hrvatskom pravu / Domaća litisp. i prizn. str.sudske odluke?Prema hrv.pr. dok parnica teče , ne može se u pogledu istog zahtj. pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud će odbaciti tužbu. Tužba će se odbaciti u parnici koja je kasnije počela teći.U slučaju litispend. pred str. sudom, sud RH samo prekida post. i to na zahtjev stranke uz slijedeće pretpostvake koje moraju postojati a) da je prvo pred stranim sudom pokrenut postupakb) da ne postoji isključiva nadležnost suda RHc) da postoji uzajmanost

649.Koje su posljedice a koje pretp. litispendencije u hrv.pravu?1.moguć. priznanja i ovrhe str. odluka2.uvažavanje prigovora litispendenc. ovisi o trenutku u kojem su pokrenuti sudski postupci u 2 drž.. Da bi se u 1 drž. uvažila litispend., potrebno je da je str. post. pokrenut prije domaćeg

650.Objasnite procesne posljedice domaće litispendencije za postojanje priznanja učinka strane pravomoćne sudske odluke u postupku koji je započeo poslije utuženja pred domaćim sudom ; -čl 90 st 2 ZRS, sud će zastati s priznanjem strane sudske odluke ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i među istim strankama, do pravomoćnog okončanja te parnice

651.Kako treba odlučiti hrvatski sud o prigovoru litispendencije kada je utvrđeno da između RH i strane države ne postoji uzajamnost (ili je prvo pred domaćim sudom pokrenut postupak ili postoji isključiva nadležnost suda RH ;- čl 80 , odbit će prigovor i nastaviti s postupkom

652.Navedite primjer iz hrv. mpp-a kada domaća litispendencija ima prednost u odnosu na stranu pravomoćnost-čl 90 st 2 ZRS , sud će zastati s priznanjem strane sudske odluke ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i među istim strankama, do pravomoćnog okončanja te parnice

www.pravokutnik.net133

133

Page 134: Mpp Skripta

VIII RES IUDICATA

653. Šta je res iudicata?Pravomoćnom sudskom odlukom konačno se rješava neki pravni odnos. Stranke ne mogu više tražiti sudsku zaštitu u stvari o kojoj je pravomoćno (konačno) odlučeno (ne bis in idem). To je presuđena stvar ili res iudicata.Stoga interna prava država ne dopuštaju pokretanje sudskog postupka kad postoji pravomoćna sudska odluka, a radi se o identičnim stvarima.Prema hrvatskom pravu, »sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kome je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.Ako je ipak odlučeno o zahtjevu o kojem je ranije presuđeno, postoji apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka.

654.Opišite post. hrv. suda kada tuženik istakne prigovor strane res iudicate i priloži u sudski spis tu stranu odluku?Stranka može iskoristiti prigovor rei iudicatae i predočiti sudu stranu odluku. Bez te intervencije mali su izgledi da sud sazna za postojanje takve odluke.Zatim bi se moglo postupiti na dva načina:a)da se postupak prekine i stranka uputi da u delibacijskom postupku ishodi priznanje učinaka strane odluke. Prekid bi trajao do okončanja delibacijskog postupka. b)drugo rješenje, koje treba usvojiti, da sud incidenter cijeni učinke strane odluke. Ako se učinci strane odluke priznaju, sud će odbaciti tužbu, jer se tada strana odluka izjednačuje s domaćom odlukom. U protivnom, postupak se nastavlja.U pogledu mjerodavnog prava za ustanovu rei iudicata, rješenja su analogna kao i za litispendenciju. U nedostatku međunarodnih pravila, mjerodavna su interna prava država.

655.Kakav će procesni učinak imati res iudicata u postupku priznanja strane arbitražbne odluke čl 90 st 1 : neće se priznati

656.Res iudicata i litispendencija kao smetnje za prizn. str.sudske odluke?Litispendencija = Postojanje parnice u jednoj pravnoj stvari .U slučaju litispend. pred str. sudom, sud RH samo prekida post. i to na zahtjev stranke uz slijedeće pretpostvake koje moraju postojati a) da je prvo pred stranim sudom pokrenut postupakb) da ne postoji isključiva nadležnost suda RHc) da postoji uzajmanostRes iudicata ili presuđena stvar = Pravomoćnom sudskom odlukom konačno se rješava neki pravni odnos. Stranke ne mogu više tražiti sudsku zaštitu u stvari o kojoj je pravomoćno (konačno) odlučeno (ne bis in idem). To je presuđena stvar ili res iudicata.Stranka može iskoristiti prigovor rei iudicatae i predočiti sudu stranu odluku.

X PRIZNANJE I OVRHA STRANIH ODLUKA - PRETPOSTAVKE ZA PRIZNANJE UČINAKA STRANIH ODLUKA

657.Pojam priznanja?Učinci sudskih odluka najčešće su ograničeni na područje države čiji je sud donio odluku. Može se, ukazati potreba da se učinci protegnu i na područje 2 države, kako se u njoj ne bi moralo ponovno pokretati odgovarajući postupak. U tom slučaju govori se o priznanju i ovrsi stranih sudskih odluka.

www.pravokutnik.net134

134

Page 135: Mpp Skripta

Deklarativne i konstitutivne odluke bi se priznavale, a kondemnatorne odluke bi bilo moguće i prinudno ovršiti. Kad se radi o kondemnatornim odlukama, potrebno je razlikovati priznanje njihove ovršnosti od same ovrhe.Da bi se strana odluka mogla ovršiti, potrebno je najprije priznati njenu ovršnost. Stoga bi bilo preciznije, umjesto o «priznanju i ovrsi» stranih odluka, govoriti o priznanju njihovih pravnih učinaka.Priznanje i ovrha stranih sudskih odluka pretpostavlja aktivnost barem 2-iju država. To su :

a) država čiji je sud donio odluku → naziva se državom odluke (državom podrijetla, prvom državom),

b) država u kojoj se traži priznanje njenih učinaka → a druga država državom priznanja (zamoljenom državom, domaćom državom, drugom državom).

Priznanje i ovrhu stranih sudskih (i drugih) odluka uređuju: 1. međunarodne konvencije → međunarodne su konvencije raznovrsne. Mogu se

razlikovati: multilateralne i bilateralne konvencije - i bilateralnih konvencija ima raznih.

Najčešće su to specijalne konvencije i konvencije o pravnoj pomoći. konvencije s globalnim tendencijama i regionalne konvencije, opće i specijalne konvencije i slično.

2. interni propisi država.

658.Koje je pr.mjerod. za ocjenu radi li se o str.odluci?= Lex fori drž.priznanjaKoje su strane sudske (i druge) odluke podobne za priznanje i ovrhu? Da bi se priznali učinci jedne odluke kao strane, potrebno je: 1) da je odluka strana; 2) da je odluka donijeta u građanskopravnoj stvari; 3) da je odluku donio ovlašteni sud, drugo ovlašteno tijelo ili ovlaštena osoba; te 4) da se radi o odluci određene vrste.Kad će se raditi o stranim odlukama? Za razgraničenje stranih odluka od domaćih može se primijeniti:

1. teritorijalni → strane su odluke one koje su donijete izvan područja države priznanja. Nedostatak je tog kriterija što se kao strane odluke tretiraju i one koje su donijela tijela države priznanja sa sjedištem u inozemstvu (npr. konzuli). Po drugoj strani, prema tom kriteriju, strane odluke nisu one koje su donijela tijela druge države koji imaju sjedište u državi priznanja.

2. personalni kriterij → personalni kriterij ima u vidu pripadnost suda (tijela) koji je donio odluku. Strana odluka je ona koju nije donio sud (tijelo) države priznanja, nego sud (tijelo) neke druge države. Ovaj kriterij bolje pogađa suštinu stvari i treba ga prihvatiti.

Koji će se kriterij primijeniti, ako nema međunarodnih pravila, ovisi o pravu države priznanja.Priznaju se i ovršavaju strane odluke koje su donijete u gradanskopravnim stvarima.

659. U kojem post.,ovisno o vrsti presude?Za priznanje i ovrhu načelno su podobne sljedeće odluke: 660.Koje pr. je mjerod. za ocjenu da li je str. odlukom odlučeno u građanskopr.stvari?1) sudske presude u građanskom postupku → njima je meritorno odlučeno o osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva. Zahtjevima za priznanje i ovrhu mogu udovoljiti:

1. konačne presude, 2. dopunske presude, 3. djelomične presude, 4. međupresude, 5. presude zbog izostanka, 6. presude na temelju priznanja i

www.pravokutnik.net135

135

Page 136: Mpp Skripta

7. platni nalozi.661. Podobnost odluka kaznenih sudova za priznanje i ovrhu?2) odluke kaznenih sudova o građanskopravnim zahtjevima → podobne su za priznanje i ovrhu kad je u njima odlučeno o građanskopravnim zahtjevima u kaznenom (adhezijskom) postupku. To su također građanskopravne presude.3) odluke sudova u izvanparničnom postupku → mogu se priznati, ako propisi to ne isključuju. Potrebno je da se radi o građanskopravnim stvarima o kojima se u državi odluke može odlučivati u izvanparničnom postupku.4) odluke sudova o troškovima postupka → dolaze u obzir za priznanje i ovrhu i kad se o tome odlučuje posebnom odlukom5) privremene mjere → ne postoje jedinstvena gledišta mogu li se priznavati učinci stranih privremenih mjera. Protiv toga se navodi njihova privremena narav. Praktični razlozi i socijalni momenti govore u prilog priznanju. Strane privremene mjere mogu se odnositi na:

stvari koje se nalaze u državi priznanja (zapljena pokretne ili nepokretne imovine) ili činidbe koje u toj državi treba izvršiti (osiguranje alimentacije, predaja djece, zabrana

poslovanja i sl.). Potrebno je da su privremene mjere ovršne i u državi u kojoj su donijete.

662.Navedite puni naziv i god. za sve važeće izvore hrv.mgpp-a koji uređuju materiju priznanja str.odluka?1) ZRS 1982.2) ZA 2001.3) STEČ. Z. 1996.4) OVRŠNI Z.5) NYK 1958.6) EKOMTA 1961.

663.Navedite sve formalne izvore (osim dvostranih međ.ug.) koji u hrv.pr. uređuju prizn. str. pravorijeka?1) Ženev. konvenc. o izvršenju str.odluka 19272) NYK o prizn. i izvršenju inoz.arb. odluka 19583) ZA 2001.

664.Može li sudska nagodba u hrv.pr. biti ovršna isprava?U postupcima o građanskopravnim stvarima pred sudovima i drugim državnim tijelima, stranke mogu sklapati nagodbe kojima sporazumno uređuju svoje odnose. Nagodbe zamjenjuju odluke tih tijela i načelno su ovršne isprave.Stoga se strane nagodbe mogu priznavati i ovršavati kao i odgovarajuće strane odluke. Potrebno je da nagodbu prethodno priznaje država pred čijim je tijelom sklopljena.Hrvatsko pravo izjednačava nagodbe sklopljene pred stranim sudom sa stranim sudskim odlukama.

665. Tko dokazuje negativne pretp. za priznanje stranih odluka?Pretpostavke se mogu formulirati: 1.negativno → potrebno je da okolnosti na koje se odnose pretpostavke ne postoje. Negativne pretpostavke olakšavaju priznanje učinaka stranih odluka pa ih, po mogućnosti, treba primjenjivati. Pretpostavke za priznanje učinaka stranih odluka određuju međunarodne konvencije i interna prava država.teret dokazivanja, u pravilu, treba biti na stranci protiv koje se traži priznavanje učinka strane odluke666. Što su to pozit. pretp. za priznanje strane odluke? Tko ih dokazuje?2.pozitivno → potrebno je da okolnosti na koje se odnose pretpostavke da postoje. teret dokazivanja, u pravilu, treba biti na na predlagatelju

www.pravokutnik.net136

136

Page 137: Mpp Skripta

Jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje učinaka stranih odluka, može sud priznanja utvrđivati po:

1. službenoj dužnosti → utvrđivanje pretpostavaka po službenoj dužnosti treba ograničiti na najvažnije slučajeve za koje je zainteresirana država priznanja, jer je to neprimjereno opterećenje za sud.

2. a to mogu predlagati i dokazivati stranke → Bolje je rješenje da ispunjenje pretpostavaka, u pravilu, dokazuju stranke, ali ne postoji suglasnost koja od stranaka.

POSTUPAK ZA PRIZNANJE UČINAKA STRANIH ODLUKA

667.Delibacioni postupak? / Kada će hrv.sud priznati str.odluku? Navedite post. ili post. u kojima se to pit. rješava? Postupak za davanje egzevature tj posebni postupak s ciljem priznanja učinaka strane odluke u kojem se ispituje ostvarenje traženih pretpostavaka (donošenjem odluke o priznanju , on je u pravilu završen, osim ako se radi o kondemnatornoj odluci koju treba zatim i izvršiti)

PRIZNANJE UČINAKA STRANIH ODLUKA U POSEBNOM POSTUPKU

668. Navedite sisteme priznanja stranih odluka u posebnom postupku?Postoji više načina priznanja učinaka stranih odluka.Klasifikacija različitih sustava ovisi o tome kojoj će se okolnosti dati dominantna važnost. Često se razlikuju: 1) sustav neograničene kontrole → prema sustavu neograničene kontrole, u državi priznanja ne ispituje se samo jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje učinaka strane odluke, nego i sama odluka u formalnom i materijalnom smislu. Ispituje se činjenično stanje koje je ranije utvrdilo tijelo odluke i njegova pravna ocjena. Radi se o ponavljanju postupka u kojem je donijeta strana odluka. Učinci strane odluke će se priznati ili neće. Sama odluka se ne može mijenjati i realizirat će se onako kako glasi.2) sustav revizije iz osnova → sustav revizije iz osnova sličan je prethodnomu. I ovdje se ispituje jesu li ostvarene pretpostavke za priznanje učinaka strane odluke te njena činjenična i pravna strana.Strana odluka se može i izmijeniti u dispozitivnom dijelu, ako sud priznanja smatra da je utemeljena na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno na pogrešnoj primjeni zakona.Meritorno ispitivanje stranih odluka i njihova revizija naišla su na ozbiljnu kritiku, pa i u samoj Francuskoj. Upozorava se da se time provjerava rad stranih sudova i prema njima pokazuje nepovjerenje. Ovakvo ispitivanje stranih odluka protivno je potrebama međunarodne suradnje i olakšanja priznanja učinaka stranih odluka. Stoga je ono napušteno gotovo u svim zemljama, pa i u Francuskoj. Danas brojne međunarodne konvencije i interni propisi država izričito zabranjuju meritorno ispitivanje stranih odluka.I prema hrvatskom pravu, sud priznanja ograničit će se da ispita jesu li ostvarene pretpostavke za priznanje i ovrhu stranih odluka.3) sustav ograničene kontrole → sustav ograničene kontrole postoji kad se strane odluke samo formalno ispituju u državi priznanja. Ispituje se samo jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje učinaka stranih odluka. Strana odluka se ne ispituje meritorno i ne može se mijenjati. Sustav ograničene kontrole je jedan od najprikladnijih, jer je ispitivanje strane odluke svedeno na minimum. Taj sustav postoji u pretežitom broju država izvan angloameričkog pravnog kruga, a usvajaju ga i brojne međunarodne konvencije. Kako je već spomenuto, usvaja ga i hrvatsko pravo.4) sustav prima facie evidence → prema sustavu prima facie evidence, da bi vjerovnik realizirao svoje pravo iz strane odluke, mora podnijeti novu tužbu u državi u kojoj želi ostvariti pravo . U pokrenutom postupku, koji je sumaran, strana odluka nije bez značenja. Između stranaka postoji obveza i ona je predmet spora pred sudom zemlje u kojoj treba realizirati pravo. U tom je sporu strana odluka dokaz . Ona je osnova za donošenje nove odluke. Kakva će biti ta odluka, ovisi o tome jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje stranih odluka koje se traže u državi priznanja. Strana odluka se, u pravilu, ne može meritorno ispitivati. Sustav prima facie evidence postoji prema common lawu u Engleskoj.

www.pravokutnik.net137

137

Page 138: Mpp Skripta

5)sustav registracije str.odluka = postoji pored ili umjesto sustava prima facie evidence; prema njemu vjerovnik može u propisanom roku tražiti od nadlež.tijela da registrira str.presudu, potrebno je da se radi o novč.potraživanju. Presuda se neće registrirati, ako nisu ispunjene tražene pretp. Registrirana str.odluka ima isti učinak kao i domaća odluka.6) sustav međunarodnih konvencija → sustav međunarodnih konvencija sastoji se u tome što se učinci stranih odluka priznaju samo ako je to predviđeno međunarodnom konvencijom. Pretpostavke i postupak mogu biti propisani međunarodnim konvencijama ili internim propisima države priznanja. Ako priznanje učinaka stranih odluka nije predviđeno međunarodnom konvencijom, potrebno je u državi priznanja ponovno tužiti u danoj stvari. Tom se sustavu prigovara da ne odgovara današnjim potrebama međunarodnog prometa.

669.Navedite i objasnite dva sustava u pogledu opsega kontrole strane sudske odluke koji se primjenjuje? = sistem neogr.kontrole i sistem ogranič.kontroleU suštini postoje dva sustava priznanja učinaka stranih odluka, koji mogu postojati u više varijanata. Razlika između njih je u načinu na koji će se ostvariti učinci iz strane odluke:

a) izravno → ako se ostvaruju izravno, to znači da se ostvaruju na temelju priznate strane odluke. Ovršna je isprava strana odluka.

b) neizravno → ako se ostvaruju neizravno, u državi priznanja donosi se, na temelju strane odluke, nova odluka čiji se učinci realiziraju. To je najočitije kod kondemnatornih stranih odluka. Ovršna je isprava domaća odluka. Iz izravnog ili neizravnog ostvarivanja učinaka stranih odluka proizlazi i rješenje problema — je li njihovo priznanje deklarativno ili konstitutivno.

a) Ako učinci strane odluke dolaze do izražaja izravno, njihovo priznanje ima deklarativni značaj s djelovanjem ex tunc.

Ako učinci strane odluke dolaze do izražaja tek njihovim priznanjem putem domaće odluke, ta odluka ima konstitutivni značaj s djelovanjem ex nunc. Priznanje učinaka stranih odluka načelno treba biti deklarativno s djelovanjem ex tunc. Satno se tako uvažava strana odluka u potpunosti.

NEIZRAVNO PRIZNANJE UČINAKA STRANIH ODLUKA

670. Interpolacija ili dvostruka egzekvatura?Priznanje učinaka strane odluke znači da se u 1 državi priznaju učinci odluke koja je donijeta u 2 državi. To se odvija na relaciji država odluke - država priznanja.Nije, međutim, isključeno da izravno priznanje strane odluke nije moguće, jer nisu ostvarene tražene pretpostavke u državi priznanja. Najčešće je to nepostojanje uzajamnosti s državom odluke. Te su se zapreke pokušale otkloniti neizravnim putem. Strana odluka, priznat će se najprije u 3 državi koja se ubraja u one čije se odluke priznaju. Priznanjem strane odluke u 3 državi, ova se izjednačava s domaćim odlukama te države. Nakon toga, takva se odluka može priznati i u državi u kojoj to inače ne bi bilo moguće. U ovakvim slučajevima govori se o interpolaciji ili dvostrukoj egzekvaturi.

XI OVRHA I OSIGURANJE

671. Navedite odluke, odnosno ovršne isprave, koje su načelno podobne za priznanje i ovrhu pred nadležnim hrv.sudom?Da bi se prinudna ovrha mogla provesti, potrebno je da postoji ovršna isprava (ovršni naslov, titulus executionis).Ovršne isprave jesu: 1.domaće kondemnatorne sudske, arbitražne i druge odluke poput javnobilježničkih isprava (u nekim zemljama). 2.međutim, ovršne isprave mogu biti i strane sudske, arbitražne i druge odluke kojima je priznat učinak ovršnosti.

www.pravokutnik.net138

138

Page 139: Mpp Skripta

Prema hrvatskom pravu sredstva ovrhe su: 1.ovršne radnje, ili 2.sustav takvih radnji kojima se po zakonu tražbina prisilno ostvaruje.

STEČAJNI ZAKON

672. Koje je pravo mjerodavno za učinke priznate strane odluke o otvaranju steč.post.? Koji se izvori u post. primjenjuju i kako?čl.308 BOUČEK!Na priznanje stranih odluka o otvaranju stečajnoga postupka na odgovarajući se način primjenjuju opća pravila hrvatskoga prava o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama stečajnog Zakona nije drukčije predviđeno.

673.Koje su pretp. za priznanje strane odluke o otvaranju stečaj. post.?čl.311 BOUČEK!Strana će se odluka o otvaranju stečajnoga postupka priznati:1. ako je donesena od strane suda, odnosno tijela koji je prema hrvatskom pravu međunarodno nadležan,2. ako je ovršna prema pravu države u kojoj je donesena,3. ako njeno priznanje ne bi bilo u protivnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.674.Kada će hrv.sud odbiti priznanje strane odluke o otvaranju steč.post.?Prijedlog za priznanje strane odluke sud će odbiti ako, u povodu prigovora dužnika ili kojega drugoga sudionika u postupku, utvrdi da dužniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom države u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeđena njegova temeljna prava na obranu.Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka priznat će se i ako nije pravomoćna.

675.Koji izvori se u post. priznanja str.odluke o otvaranju steč.post. primjenjuju?= Steč.z.

676.Koncilijacija? BOUČEK!Z. o mirenju iz 2003. : mirenje (posredovanje, medijacija, koncilijacija) = je svaki post. bez obzira na nj. naziv u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti svoj spor uz pomoć 1 ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješ.

1. HK O UKIDANJU POTREBE LEGALIZACIJE STRANIH JAVNIH ISPRAVA IZ 1961.

677. Što se sve smatra stranim jav.ispravama?čl.1 Ova se Konvencija primjenjuje na javne isprave izdane na području jedne države ugovornice i koje se trebaju predočiti na području druge države ugovornice.Stranim javnim ispravama, u smislu ove konvencije, smatraju se:a) isprave koje je izdao sud ili službena osoba vezana uz državne sudove ili javnog tužioca, voditelj sudske pisarnice ili sudski izvršitelj b) upravne isprave;c) javnobilježničke isprave;d) službena uvjerenja stavljena na privatne isprave, kao što su navodi o registraciji, ovjera točnosti datuma, ovjera potpisa.Međutim, ova konvencija se ne primjenjuje:a) na isprave koje su izdali diplomatski ili konzularni predstavnici;b) na isprave upravnih tijela koje se neposredno odnose na trgovinsko ili carinsko poslovanje.

678.Što je legalizacija?čl.2Svaka država ugovornica oslobađa od legalizacije one isprave na koje se primjenjuje ova konvencija i koje se trebaju predočiti na njenom području.

www.pravokutnik.net139

139

Page 140: Mpp Skripta

U smislu ove konvencije legalizacija se smatra formalnošću kojom diplomatski ili konzularni predstavnik one zemlje na čijem području isprava treba biti predočena, potvrđuje: 1.vjerodostojnost potpisa, 2.svojstvo u kojem je potpisnik te isprave djelovao i po potrebi, 3.vjerodostojnost pečata ili žiga što ga sadrži.

679. Jedina formalnost?čl.3Jedina formalnost koja se može zahtijevati za potvrdu vjerodostojnosti potpisa, svojstva u kojem je potpisnik isprave postupio i, po potrebi, vjerodostojnosti pečata ili žiga koju ta isprava sadrži, jest sastavljanje potvrde što je daju nadležna tijela države u kojoj je isprava izdana. Međutim, ni formalnost se ne može zahtijevati ako je ona:

1. zakonima, 2. propisima ili 3. običajima koji su na snazi u državi gdje se isprava predočuje ili 4. sporazumom između dvije ili više država ugovornica, ukinuta, pojednostavljena ili je takva

isprava oslobođena legalizacije.

2. HK O MJERODAVNOM PRAVU ZA OBLIK OPORUČNIH RASPOLAGANJA IZ 1961.

680. Koje je pr.mjerod. za formal.pretp.valjanosti? Čl.1.st.1Opoučno je raspolaganje valjano što se tiče oblika ako je u skladu s unutar.pr.:1.mjesta gdje je oporučitelj tako raspolagao2.oporučiteljeva državlj. bilo u času raspolaganja bilo u času smrti3.mjesta oporučiteljeva prebivališta bilo u času raspolaganja bilo u trenutku smrti ili4.mjesta oporučiteljeva redov.boravišta bilo u času raspolag. bilo u času smrti ili5.za nekretnine, mjesta gdje one leže

681. Kako se rješava pitanje nejedinstvenog pr.poretka na koji upućuje poveznica državljanstvo? Kako glasi odredba o nejedinstvenim pr. porecima po HK iz 1961.?čl.1.st.2Ako je pravni poredak koji treba primijeniti na osnovi državljanstva nejedinstven, tada se, u okviru ove konvencije, mjerodavno pravo određuje po propisima koji se primjenjuju unutar tog pravnog ustroja, a ako nema takvih propisa, po najbližoj vezi koju je oporučitelj imao s jednim od prava unutar takvoga ustroja.

682.U kojoj se od HK i kako rješava problem kvalif. prebivališta, obrazloži? Što se u Konvenciji nudi kao pravilo, a što kao iznimka?Objasnite problem kvalifikacije prebivališta u Haaškoj konvenciji iz 1961. Navedite naziv te konvencije?čl.1.st.3, čl.9 = U HK iz 1961. BOUČEK!Pitanje o tome je li oporučitelj imao prebivalište u određenom mjestu, uređuje pravo tog mjesta.Svaka država ugovornica može, odstupajući od navedenog članka izjaviti rezervu da određuje mjesto oporučiteljeva prebivališta po pravu države suda.

683. Odnos HK i drž. ugovornica ? čl.3Ova konvenc. ne utječe na sadašnje ili buduće propise drž.ugovornica po kojima se priznaju oporuč.raspolaganja u obliku koje određuje pr. na koje se ne odnose prethodni članci.

684.Što određuje konvencija o primjeni svojih odredaba na tzv. zajedničke oporuke?čl.4Ova se konvencija primjenjuje na oblik oporučnih raspolaganja koja su dvije ili više osoba učinili u istoj ispravi.

685.Kako se određuje uzajamnost?čl.6

www.pravokutnik.net140

140

Page 141: Mpp Skripta

Primjena pravila o mjerodavnom pravu utvrđenih ovom konvencijom ne zavisi od uzajamnosti. Konvencija se primjenjuje iako interesirane osobe nisu državljani država ugovornica ili mjerodavno pravo na osnovi prethodnih članaka nije pravo države ugovornice.

686.Javni poredak?čl.7Primjena prava koje je mjerodavno po ovoj konvenciji, može se odbiti samo ako je očito nespojivo s javnim poretkom.

687.Intertemporalno kolizijsko pravilo?čl.8Ova se konvencija primjenjuje na sve slučajeve u kojima je oporučitelj umro poslije njezinog stupanja na snagu.

688.Rezerve?čl.9,10,11,12,13 određuje mjesto oporučiteljeva prebivališta po pravu države suda. ne priznaje oporučna raspolaganja u usmenom obliku, osim u slučaju izvanrednih okolnosti,

svog državljanina koji nema neko drugo državljanstva. ne priznaje, na osnovi odredaba svog prava, određene oblike oporučnih raspolaganja

učinjenih u inozemstvu, ako su ispunjene sljedeće pretpostavke:a) ako je oblik oporučnog raspolaganja valjan samo po jednom pravu koje se primjenjuje isključivo zbog mjesta u kojem je oporučitelj raspolagao,b) ako je oporučitelj bio državljanin države koja je izjavila rezervu,c) ako je oporučitelj imao prebivalište ili redovno boravište u toj državi,d) ako je oporučitelj umro u nekoj drugoj državi, a ne u onoj gdje je oporučno raspolagao.Ova rezerva djeluje samo na imovinu koja se nalazi u državi koja ju je izjavila.

isključiti primjenu ove konv. na oporučne odredbe koje se po njezinom pravu ne odnose na nasljeđivanje.

primjene ove konvencije samo na oporučna raspolaganja učinjena nakon njezinog stupanja na snagu.

689.Objasnite što znači izraz unutarnje pravo koji se ponekad koristi u Haškim konvencijama?Koja je pr. posljedica upotrebe tog izvora?Taj izraz prema ustaljenoj terminologiji koja se upotrebljava u HK znači primjenu supstancijalnih (materijalnih) , a ne kolizijskih pravila, i na taj način se isključuje primjena ustanove renvoi (npr. HK o mjerod. pr. za oblik oporuč.raspolag. 1961. – oporuč. raspolag. je valjano što se tiče oblika ako je u skladu s unutarnjim pravom.

3. HK O MJERODAVNOM PRAVU ZA PROMETNE NEZGODE NA CESTAMA IZ 1971.690. Polje primjene konvencije? čl.1 Ova konvencija određuje mjerodavno pravo za građansku izvanugovornu odgovornost za prometne nezgode na cestama, bez obzira na vrstu postupka po kojem se utvrđuje ta odgovornost.691. Što se smatra vozilom, što se smatra cestom? čl.1 st.2 BOUČEK!Pod prometnom nezgodom na cestama u smislu ove konvencije smatra se prometna nezgoda u kojoj je uključeno jedno ili više motornih ili nemotornih vozila, a koja se dogodila u prometu na javnoj cesti na području otvorenome za svakoga ili na nejavnom području, ali otvorenome za određeni broj osoba koje imaju prava da se njime koriste.

692. Navedite pitanja na koja se ne primjenjuje HK iz 1971.?čl.2Ova se konvencija ne primjenjuje:(1) na odgovornost proizvođača, prodavača, kao i popravljača vozila.(2) na odgovornost vlasnika ceste ili svake druge osobe obvezane da osigura održavanje ceste ili sigurnost korisnika.(3) na odgovornost trećih osoba, isključujući odgovornost vlasnika vozila ili naredbodavca,

www.pravokutnik.net141

141

Page 142: Mpp Skripta

(4) na regresne zahtjeve između odgovornih osoba,(5) na regresne zahtjeve i subrogacije koje se odnose na osiguravatelje,(6) na zahtjeve i regresne zahtjeve što ih podnose ustanove socijalnog osiguranja, druge slične ustanove i javni automobilski garancijski fondovi, ili se ti zahtjevi podnose protiv njih, kao i na svako oslobađanje od odgovornosti predviđeno pravom koje je mjerodavno za te ustanove.

693. Prometna nezgoda, mjerodavno pravo? čl.3 BOUČEK!Mjerod. pr. je unutraš.pr. drž. na čijem se području dogodila prometna nezgoda.

694. Navedite 1 slučaj kad je prema HK o pr. mjerod. za promet.nezgode mjerod.pr. drž. registracije vozila? čl.4Ako je samo 1 vozilo sudjelovalo u promet.nezgodi i ako je registrirano u nekoj 2 drž., a ne u onoj gdje se dogodila promet.nezgoda, unutarnje pr.drž. registrac. primjenjuje se prema vozaču, posjedniku, vlasniku ili svakoj 2 osobi koja polaže neko pr. na vozilo, bez obzira na njihovo redovno boravište.

695. Kako konvenc. određuje mjerodavno pravo za odgovornost za štetu koja nastane na drugim stvarima osim vozila?čl.5Pravo koje je mjerodavno. na odgovornost prema putniku koji je oštećen, uređuje odgovornost za štetu na stvarima u vozilu koje pripadaju putniku ili su mu bile povjerene.Pravo koje se primjenjuje na odgovornost prema vlasniku vozila uređuje odgovornost za štetu na stvarima koje se prevoze u vozilu, osim stvari utvrđenih prethodnim stavkom.Pravo koje se primjenjuje na odgovornost za štetu na stvarima koje se nalaze izvan jednog ili više vozila, je unutrašnje pravo države na čijem se području dogodila prometna nezgoda. Međutim odgovornost za štetu nanesenu osobnim stvarima oštećenoga koje se nalaze izvan jednog ili više vozila, uređuje unutraš. pravo države registracije, ako se to pravo primjenjuje na odgovornost prema oštećenome .

696. Opseg primjene mjerodavnog prava?čl.8Koja pitanja (navedite najmanje 5) osobito uređuje mjerod.pr. određeno prema odredbama HK iz 1971.? BOUČEK!Mjerodavno pravo određuje osobito:(1) pretpostavke i opseg odgovornosti,(2) razloge za oslobođenje od odgovornosti kao i svako ograničenje i podjelu odgovornosti,(3) postojanje i narav štete koja se može naknaditi,(4) vrstu i opseg naknade,(5) pitanja ustupa ili nasljeđivanja prava na naknadu,(6) osobe koje imaju pravo na naknadu štete koju su osobno pretrpjele,(7) odgovornost nalogodavca za postupke njegova agenta ili poslodavca za njegova posloprimca,(8) zastaru i gubitak prava protekom vremena, uključujući početak, prekid i zastoj rokova.

697. Objasnite kako konvencija određuje po kojem će se pravu ocijeniti ima li oštećeni pravo izravne tužbe prema osiguravatelju?čl.9 / Izravna tužba na primjeru iz važećeg međ.ug.?Oštećene osobe imaju pravo izravne tužbe protiv osiguravatelja odgovorne osobe, ako im takvo pravo priznaje pravo koje se primjenjuje.Ako pravo države registracije, koje se primjenjuje ne predviđa to pravo, ono se ipak može ostvariti ako ga utvrđuje unutarnje pravo države u kojoj se je dogodila prometna nezgoda.Ako nijedno od tih prava ne utvrđuje takvo pravo na tužbu, ono se može ostvariti ako ga predviđa pravo koje je mjerodavno za ugovor o osiguranju.

698. Kako se u HK iz 1971. rješava pitanje jav. poretka?čl.10 Primjena prava koje je mjerodavno na osnovi ove konvencije može se odbiti samo ako je ono očito protivno javnom poretku.

www.pravokutnik.net142

142

Page 143: Mpp Skripta

699. Obrazložite pr.položaj teritor.jedinice u drž. koja nema jedinstveni pr.poredak po odredbama Haaške konvencije o mjerodav. pravu iz 1971. Navedite točan naziv te konvencije?čl.13Drž. koja nema jedinstveni prav. ustroj nije obvezatna primjenjivati ovu konvenc. na nezgode koje se dogode na njezinu području u kojima su sudjelovala samo vozila koja su registrirana u teritorijalnim jedinicama te države.

700. Objasni federalnu klauzulu? Obrazložite tzv. federalnu klauzulu u Haaškoj konvenciji iz 1971. Navedite naziv te konvenc.?čl.14Država koja nema jedinstveni pravni ustroj može u času potpisivanja, ratifikacije ili pristupanja izjaviti da se ova konvencija proširuje na sve njezine pravne ustroje ili samo na jedan ili više njih i može svakoga časa izmijeniti tu izjavu dajući novu.Te se izjave priopćuju Ministarstvu vanjskih poslova Nizozemske i izričito naznačuju pravne sustave na koje se ova konvencija primjenjuje.

701. Kako rješava pitanje odnosa prema drugim konvencijama?čl.15Ova konvencija nema prednost pred drugim konvencijama kojih su članice postale ili će postati države ugovornice i koje sadrže odredbe o građanskoj izvanugovornoj odgovornosti zbog prometne nezgode.

4. HK O MJERODAVNOM PRAVU ZA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA ZA SVOJE PROIZVODE IZ 1973.

702. Navedite naziv Haaške konvencije iz 1973. i objasnite razliku u značenju između „osobe koja je pretrpjela štetu“ i „osobe koja je izravno pretrpjela štetu“. Navedite kad se koji od tih pojmova upotrebljava.?čl.1Ovom konvencijom određuje se mjerodavno pravo za odgovornost proizvođača i drugih osoba za štetu koju nanese neki proizvod, uključujući i štetu nastalu kao posljedica netočnog opisa proizvoda ili zbog toga što nije dana odgovarajuća naznaka njegovih osobina, posebnih karakteristika ili načina upotrebe.703. Navedite osobe na čiju se odgovornost ne primjenjuje HK iz 1973.?čl.1 st.2Ako je osoba čija je odgovornost u pitanju prenijela vlasništvo ili pravo na upotrebu proizvoda na osobu koja je pretrpjela štetu, konvencija se ne primjenjuje na njihove međusobne odnose.Ova se konvencija primjenjuje bez obzira na vrstu postupka.

704. Navedite sve osobe na čiju odgovornost se primjenjuje Haaška konvencija iz 1973.?Tko su odgovorne osobe u smislu konvencije?čl.3 BOUČEK!Ova se konvencija primjenjuje na odgovornost ovih osoba:1) proizvođača konačnog proizvoda ili sastavnih dijelova;2) proizvođača prirodnih proizvoda;3) isporučilaca proizvoda;4) ostalih osoba, uključujući onih koje se bave popravcima i drže skladišta za robu i koje se u trgovačkoj mreži bave pripremom i distribucijom proizvoda.5)Ova se konvencija također primjenjuje na odgovornost agenata ili osoblja koje radi pod kontrolom gore navedenih osoba.

705. HK o pravu mjerodavnom za odgovornost proizvođača za svoje proizvode – pretpostavke za mjerod.prava države na čijem se području šteta dogodila?Opseg primjene mjerodavnog prava?Objasnite alternativni statut ? čl.4 BOUČEK!Mjerodavno pravo je unutarnje pravo države na čijem se teritoriju šteta dogodila, ako je ta država također:a) država redovnog boravišta neposredno oštećene osobe, ilib) država glavnog poslovnog sjedišta osobe čija je odgovornost u pitanju, ili

www.pravokutnik.net143

143

Page 144: Mpp Skripta

c) država na čijem je području neposredno oštećena osoba pribavila proizvod.

706. Objasnite odnos legis loci delicti commissi i prava redovnog boravišta prema konvenciji iz 1973.?čl.5Mjerodavno pravo je unutarnje pravo države redovnog boravišta neposredno oštećene osobe, ako je ta država također:a) država glavnog poslovnog sjedišta osobe čije je odgovornost u pitanju, ilib) država na čijem je području neposredno oštećena osoba pribavila proizvod.

707. Objasnite načelo ravnoteže interesa stranaka (proizvođač – oštećena osoba) u konvenciji?čl.7Objasnite tzv.subjekt.pretp. iz Hk iz 1973?Ne primjenjuju se ni pravo države na čijem se području šteta dogodila niti pravo države redovnog boravišta neposredno oštećene osobe, kako je predviđeno, ako osoba čija je odgovornost u pitanju dokaže da se razborito nije moglo predvidjeti da bi se proizvod ili njezini vlastiti proizvodi istog tipa mogli nabaviti u toj državi u trgovačkoj mreži.

708. Kako pitanje uzajamnosti uređuje HK iz 1973.?čl.11Primjena konv. ne zavisi od uzajamnosti. Konvencija se primjenjuje čak ako mjerodavno pravo nije pravo države ugovornice.

709. Federalna klauzula po HK iz 1973.?čl.14Svaka država ugovornica koja se sastoji od dviju ili više teritorijalnih jedinica koje imaju vlastite propise o odgovornosti proizvođača za svoje proizvode može u trenutku potpisivanja, ratifikacije, prihvaćanja, odobravanja ili pristupanja izjavili da se važenje ove konvencije primjenjuje na sve njezine teritorijalne jedinice ili na samo jednu ili neke od njih, te može u svakom trenutku izmijeniti tu izjavu davanjem nove.Izjave se priopćuju Ministarstvu vanjskih poslova Nizozemske i u njima se izričito navode teritorijalne jedinice na koje se primjenjuje konvencija.

5. HK O GRAĐANSKOPRAVNIM ASPEKTIMA MEĐUNARODNE OTMICE DJECE IZ 1980.

710. Kako HK o otmici djece određuje pojam djeteta, mjerodavno pravo te koja prava ima osoba čija prava su odvođenjem ili zadržavanjem povrijeđena? Naziv i godina! čl.4Konvencija se primjenjuje na dijete koje je imalo redovno boravište u državi ugovornici neposredno prije bilo kakve povrede prava na skrb ili prava na susrete i druženje. Konvencija se prestaje primjenjivati kada dijete napuni 16 godina.

711. Dva osnovna pr. koja ima roditelj čije je pr. na skrb povrijeđeno?čl.5U smislu ove konvencije :a) "pravo na skrb" uključuje prava koja se odnosi na brigu o ličnosti djeteta, osobito pravo na određivanje mjesta boravka djeteta;b) "pravo na susrete i viđenje'' uključuje pravo da se dijete na određeno vrijeme odvede izvan mjesta njegova redovnog boravišta.

712. Koja HK (navedite puni naziv i god.) i kako određuje pojam djeteta?HK o građanskopr. aspektima međ. otmice djece iz 1980.Dijete = fizič.o. do navršenih 16.god. života

NEWYORŠKA KONVENCIJA O PRIZNANJU I IZVRŠENJU INOZEMNIH ARBITRAŽNIH ODLUKA IZ 1958.

www.pravokutnik.net144

144

Page 145: Mpp Skripta

713. Navedite puni naziv i godinu donošenja Konvencije koja, između ostalog, uređuje pitanje priznanja sudskih odluka?NY konvenc. o priznanju i izvršenju inoz. arbitraž.odluka iz 1958.

714. Koje je pr. po NYK mjerod. za valjanost ug. o arb.?= lex causae

715. Definicija arbitražne odluke?Koja se arbitražna odluka smatra „stranom arbitražnom odlukom“? čl.1 st. 1 i 2Ova se konv. primjenjuje na prizn. i izvrš. arb.odluka u sporovima između fizičkih ili pravnih osoba:Pod "arbitražnim odlukama"' razumijevaju se:

odluke donesene na području neke 2 države, a ne one u kojoj se traži priznanje i izvršenje odluka.

odluke koje se ne smatraju domaćim odlukama u državi u kojoj se traži njihovo priznanje ili izvršenje.

ne samo odluke koje donesu arbitri imenovani za određene slučajeve nego i one koje donesu stalna arbitražna tijela kojima su se stranke podvrgnule.

716. Koje rezerve sadrži (primjenjuju li se u RH)?Kako Newyorška konvencija iz 1958. uređuje pitanje rezervi? čl.1 st.3

1. U trenutku potpisivanja ili ratifikacije ove konvencije, pristupa ili notifikacije o njezinom proširenju., svaka će država moći, na osnovi uzajamnosti, izjaviti da će Konvenciju primjenjivati na priznanje i izvršenje jedino onih odluka koje su donesene na području neke druge države ugovornice.

2. Isto tako moći će izjaviti da će Konvenciju primjenjivati samo na sporove što potječu iz pravnih odnosa, ugovornih ili neugovornih, koji se prema njezinom nacionalnom zakonodavstvu smatraju trgovačkim.

717. Kako uređuje pitanje oblika ugovora, a kako uzajamnosti kao pretpostavke za priznanje (sadrži li uopće tu odredbu)?Navedite odredbu o obliku ug. o arbitraži?čl.21.Svaka država ugovornica priznaje pismeni ugovor kojim se stranke obvezuju da stave u nadležnost arbitraži sve sporove ili neke od sporova koji nastanu ili bi mogli nastati između njih po određenom pravnom odnosu, ugovornom ili neugovornom, koji se odnosi na pitanje koje je prikladno za rješavanje arbitražom. 718. NYK – Što se smatra pisani sporazum o arb.?2. Pod pismenim sporazumom razumijevaju se arbitražna klauzula unesena u ugovor ili kompromis, koje su potpisale stranke ili su sadržani u razmijenjenim pismima ili brzojavima.3. Sud države ugovornice kojem je podnesen na rješavanje spor o nekom pitanju o kojem su stranke sklopile ugovor u smislu ovog članka uputit će stranke na arbitražu, na zahtjev jedne od njih osim ako ustanovi da je taj ugovor prestao biti valjan, da je bez učinka ili neprikladan za primjenu.

719. Lex fori drž. priznanja?čl.3 / Može li zainteresirana stranka zatražiti primjenu nacion.pravila o prizn. i ovrsi str.pravorijeka? = NeSvaka strana ugovornica priznat će važnost arbitražne odluke i odobriti izvršenje te odluke prema pravilima postupka koja vrijede na području na kojem se poziva na odluku, uz uvjete utvrđene u sljedećim člancima. Za priznanje i izvršenje arbitražnih odluka na koje se primjenjuje ova konvencija ne mogu se nametnuti osjetno strožiji uvjeti niti znatno veći sudski troškovi od onih koji se zahtijevaju za priznanje ili izvršenje domaćih arbitražnih odluka.

720. Pozitivne pretpostavke za priznanje i izvršenje stranog pravorijeka? čl.4 BOUČEK!www.pravokutnik.net145

145

Page 146: Mpp Skripta

Za priznanje i izvršenje, stranka koja traži priznanje i izvršenje treba uz zahtjev podnijeti:1. propisno ovjeren izvornik odluke ili prijepis tog izvornika koji udovoljava svim uvjetima

potrebnim za njegovu autentičnost;2. izvornik ugovora o arb. ili prijepise koji udovoljavaju svim potrebnim uvjetima za njegovu

autentičnost;Ako navedena odluka ili ugovor nisu sastavljeni na službenom jeziku zemlje u kojoj se poziva na odluku, stranka koja traži priznanje i izvršenje odluke bit će dužna podnijeti prijevod tih dokumenata na tom jeziku. Prijevod treba ovjeriti službeni prevoditelj ili zakleti prevoditelj ili neki diplomatski ili konzularni agent.

721. Tko dokazuje negativne pretp. za prizn. str.odluka te kakvu će odluku donijeti sud ako bude dokazana?Dokazuje ih osoba protiv koje je donesena odluka čije se priznanje i izvršenje traži, a ako bude dokazana sud će odbiti prizn.str.odluke

722. U kojoj se zemlji može zahtijevati poništenje arbitražne odluke?Kada će se prema odredbama Konvenc. odbiti priznanje?čl.5Priznanje i izvršenje odluka mogu biti odbijeni, na zahtjev stranke protiv koje se odluka ističe, jedino ako ta stranka podnese dokaz nadležnoj vlasti u kojoj su traženi priznanje i izvršenje:723. Pravo mjerodavno za sposobnost stranaka?Koje je pravo po NY konvenciji mjerodavno za arbitražni ugovor? čl.5 st.1 Negativne pretp. za prizn.str.pravorijeka?(= 5 na zahtj.str. +2 ex offo) BOUČEK!

1. da su stranke iz ugovora na temelju prava koje se na njih primjenjuje, nesposobne ili da spomenuti ugovor nije valjan po pravu kojem su ga stranke podvrgnule ili, ako nema oznake u tom pogledu, na temelju prava zemlje u kojoj je donesena odluka; ili

2. da stranka protiv koje se ističe odluka nije bila uredno obaviještena o određivanju arbitra ili o arbitraž. postupku ili da joj iz nekog drugog razloga nije bilo moguće upotrebljavati svoja sredstva; ili

724. Pravo mjerodavno za obvezatnost arbitražne odluke prema strankama?Je li moguće djelomično priznanje stranog pravorijeka prema NY konvenciji? / Pod kojim pretp. je po odredbama NYK moguće djelomično priznati str.pravor.?čl.5st.3

3. da se odluka odnosi na spor koji nije predviđen u kompromisu ili nije obuhvaćen arbitražnom klauzulom, ili da sadrži odredbe koje premašuju granice kompromisa ili arbitražne klauzule; ipak, ako odredbe odluke koje se odnose na pitanja podvrgnuta arbitraži mogu biti odvojene od odredaba koje se odnose na pitanja koja nisu podvrgnuta arbitraži, prve će moći biti priznate i izvršene; ili

725. Koje je pravo mjerodavno za arb.post.? / Pr.mjerod. za osnivanje arb.suda? čl.5 st.44. da osnivanje arbitražnog suda ili arbitražni postupak nije bio u skladu s ugovorom stranaka

ili, ako ne postoji ugovor, da nije bio u skladu s pravom zemlje u kojoj je obavljena arbitraža; ili

726.U kojoj se zemlji po NY konvenciji može zahtijevati poništenje arbitražne odluke? čl.5 st.5

5. da odluka još nije postala obvezna za stranke ili da ju je poništila ili obustavila nadležna vlast u zemlji u kojoj ili na temelju čijeg prava je donesena odluka.

727. Na koje razloge pazi sud drž.priznanja po služb.duž.? BOUČEK!2. Priznanje i izvršenje arbitražne odluke mogu također biti odbijeni ako nadležna vlast u zemlji u kojoj je traženo priznanje ili izvršenje odluke utvrdi:(a) da prema pravu te zemlje, predmet spora nije prikladan za reguliranje arbitražom; ili(b) da bi priznanje ili izvršenje odluke bilo protivno javnom poretku te zemlje.

728. Na koji način u tom slučaju može reagirati sud pred kojim je u toku post. izvršenja?Pod pretpostavkom da je zatraženo priznanje i izvršenje hrvatske arbitražne odluke u inozemstvu koje su posljedice, u smislu NY konvencije , pokretanja postupka protiv arbitražne odluke u RH.U inozemstvu je po NY konvenciji zatraženo priznanje i izvršenje arbitražne odluke

www.pravokutnik.net146

146

Page 147: Mpp Skripta

donesene u RH. Koje su posljedice na postupak priznanja i izvršenja, u smislu NY konvencije, pokretanja postupka protiv arbitražne odluke u RH?čl.6Ako se od nadležne vlasti zahtijeva poništaj ili obustava odluke, vlast pred kojom se poziva na odluku :a)može, ako to smatra umjesnim, odgoditi rješavanje o izvršenju odluke, a isto tako b)može, na zahtjev stranke koja traži izvršenje odluke, narediti drugoj strani da podnese odgovarajuće osiguranje.

729. Odnos s drugim multilateralnim i bilateralnim konvencijama u pogledu priznanja i izvršenja arb.odluka?čl.7Odredbe ove konvencije ne diraju u važnost multilateralnih ili bilateralnih sporazuma koje su sklopile države ugovornice u pogledu priznanja i izvršenja arbitražnih odluka i ne lišavaju nijednu zainteresiranu stranku prava koje bi mogla imati da se koristi nekom arbitražnom odlukom na način i u mjeri koji su dopušteni zakonodavstvom ili ugovorima zemlje u kojoj se poziva na odluku.730. Odnos prema Ženevskom protokolu iz 1923. i ŽK iz 1927.(primjenjuje li se ista i danas)? BOUČEK!Ženevski protokol iz 1923. godine koji se odnosi na arbitražne klauzule i Ženevska konvencija iz 1927. godine o izvršenju stranih arbitražnih odluka prestat će s učinkom između država ugovornica od dana kada i u onoj mjeri u kojoj one postanu obavezne po ovoj konvenciji.

731. Federalna klauzula po Newyorškoj konvenciji?čl.8,čl.9Ova konvenc. je od 31.12. 1958. otvorena za potpis: 1.svakoj drž. članici UN 2.i svakoj 2 drž. koja je 3.ili će naknadno postati članica 1 ili više specijaliziranih ustanova UN ili 4.članica Statuta Međ.suda pravde, ili 5.koju bude pozvala Opća skupš. UN-a. Sve ove drž. mogu pristupiti ovoj Konvenc.Pristupanje će se obaviti deponiranjem isprava o pristupanju kod Gl.tajnika UN-a.

732. Navedite rezerve predviđene konvencijom?čl.10st.1 Svaka će drž. moći, u trenutku potpisivanja, ratif. ili pristupa, izjaviti da će se ova Konvenc. proširiti na sva područja koja ona predstavlja na međ. planu, ili na 1 ili više njih. Ova će izjava imati učinak u trenutku stupanja na snagu Konvenc. za tu drž.Svako kasnije proširivanje ove vrste izvršit će se notif. upućenom Gl.tajniku UN i imat će učinak od 90-tog dana od dana kad gl. tajnik UN primi notif. ili na dan stupanja na snagu Konvenc. za tu drž., ako je ovaj datum kasniji.Što se tiče područja na koje se ova Konvenc. ne primjenjuje na dan potpisivanja, ratif. ili pristupa , svaka zainteresirana drž. ispitat će moguć. za poduzimanje potrebnih mjera radi proširenja primjene Konvenc. na ta područja, pod rezervom suglasnosti Vlada tih područja, gdje to zahtijevaju ustavni propisi.

733. Navedite rezerve koje vezuju RH?Drž. ugovornica će se moći pozivati na odredbe ove konvenc. protiv 2-ih drž. ugovornica samo u onoj mjeri u kojoj se i sama obvezala primjenjivati ovu konvenciju.

734. NYK – arbitrabilnost u post. priznanja?Kako NYK iz 1958. uređuje mjerod.pr. za arbitrabilnost?NYK ne sadrži kp o mjerod.pr. za arbitrabilnost spora ratione materiae, tj. o tome je li spor prikladan za rješav. arbitražom.Smatra se da u fazi ocjene ug. o arb. treba mjerod. pr. za arbitrabilnost spora ocjenjivati na osnovi kp utvrđenog u konven. za stadij prizn. i ovrhe str.arbitraž.odluke, tj. za tu arbitrabilnost mjerodavna je lex fori koju sud primjenjuje ex offo.

www.pravokutnik.net147

147

Page 148: Mpp Skripta

735. Je li lakše priznanje pravorijeka po ZRS ili NYK?Lakše je prema odredbama NYK jer se po ZRS-u dodatno postavljaju negativ.pretp. nepostojanja isključive nadlež. suda RH + postojanje uzajamnosti + nerazumljivosti i neproturječnosti izreke.

736. Kako pitanje sposobnosti stranaka uređuju:a) NYK b) ZA

NYK ZAPriznanje i izvršenje odluka mogu biti odbijeni, na zahtjev stranke protiv koje se odluka ističe, jedino ako ta stranka podnese dokaz nadležnoj vlasti u kojoj su traženi priznanje i izvršenje:

da su stranke iz ugovora na temelju prava koje se na njih primjenjuje, nesposobne ili da spomenuti ugovor nije valjan po pravu kojem su ga stranke podvrgnule ili, ako nema oznake u tom pogledu, na temelju prava zemlje u kojoj je donesena odluka; ili

da odluka još nije postala obvezna za stranke ili da ju je poništila ili obustavila nadležna vlast u zemlji u kojoj ili na temelju čijeg prava je donesena odluka.

Sposobnost fizič., pr. i 2-ih osoba da zaključe ug. o arb. i da budu stranke u sporu pred arb.sudom ocjenjuje se prema pr. koje je za njih mjerod.Državljani RH i pr.osobe hrv.pr. uključujući i RH te jed.lokal. samoupr. i jed. područ. (regionalne) samoup., mogu zaključiti ug. o arb. i biti stranke u sporu pred arb.sudom

ŽENEVSKA KONVENCIJA O IZVRŠENJU STRANIH ARBITRAŽNIH ODLUKA 1927.

Odnos Ženevske konvenc. i NYK sastoji se u tome što ŽK prestaje djelovati prema drž. ugovornicama od dana kada one postanu obvezne (u onoj mjeri u kojoj postanu obvezne) prema NYK. NYK je prema pr.snazi iznad ŽK.

Što se tiče samog uređivanja pojedinih pitanja, 1)kod ŽK je teret dokazivanja pretp. za prizn. na podnosiocu zahtjeva, dok se kod NYK prebacuje na protivnika priznanja. 2)Daljnja se razlika očituje u brojnosti pretp. kojih ŽK predviđa veći broj.Prema ŽK pretp. za prizn. i izvrš. str.arb. odluka su:Pozitivne:

1. pravovaljanost ug. o arb. (kompromis ili arb.klauzula)2. arbitrabilnost ( po z. zemlje priznanja)3. nadlež.suda temeljem ug. i pravila o arb.post.4. konačnost odluke (u zemlji odluke)5. jav.poredak zemlje u kojoj se traži izvršenje

Negativne:1.odluka o poništenju u zemlji gdje je donijeta arb.odluka2.povreda nač.saslušanja stranaka3.prekoračenje ovlaštenja suda pri donošenju pravorijeka4.ako nesposobna stranka nije bila pravilno zastupana u sporu3) treća je razlika u tome da je prema NYK moguće djelomično priznanje dok po ŽK nije

EUROPSKA KONVENCIJA O MEĐUNARODNOJ TRGOVAČKOJ ARBITRAŽI IZ 1961.

737. Polje primjene?Čl.1

www.pravokutnik.net148

148

Page 149: Mpp Skripta

Ova Konvencija se primjenjuje: na sporazume o arbitraži sklopljene radi rješavanja sporova koji nastaju iz međunarodne

trgovine između fizičkih ili pravnih osoba koje imaju, u vrijeme sklapanja sporazuma, svoje uobičajeno boravište ili svoje sjedište u različitim državama ugovornicama;

na arbitražni postupak i odluke utemeljene na sporazumima Izraz "sporazum o arbitraži" znači bilo arbitražnu klauzulu u nekom ugovoru, bilo sporazum o arbitraži, ugovor ili arbitražni sporazum koji su potpisale stranke ili je sadržim u razmijenjenim pismima, telegramima ili teleprinterskim priopćenjima, te u odnosima između država čija prava ne zahtijevaju da sporazum o arbitraži bude u pisanom obliku - svaki sporazum sklopljen u oblicima koji dozvoljavaju ta prava;Izraz "arbitraža" znači rješavanje sporova ne samo od strane arbitara imenovanih za određene slučajeve (ad hoc arbitraža) nego i od strane stalnih arbilražnih ustanova;Izraz "sjedište" znači mjesto u kojem se nalazi organ upravljanja pravne osobe koja je sklopila sporazum o arbitraži.

738. Sposobnost pravnih osoba javnog prava da se podvrgnu arbitraži?čl.2Pravne osobe koje se po pravu koje se na njih primjenjuje smatraju "pravnim osobama javnog prava", imaju ovlaštenje sklapati pravovaljane sporazume o arbitraži.Prilikom potpisivanja, ratifikacije ili pristupanja ovoj Konvenciji svaka država može izjaviti da ograničava to ovlaštenje uvjetima navedenim u njenoj izjavi.

739. Kompetenz- kompetenz problem? Koji višestrani međ.ug. prvi put uređuje to pr.pitanje? Navedite potpun naziv i godinu donošenja tog izvora?čl.5 BOUČEK!1. Stranka koja namjerava istaknuti prigovor nenadležnosti arbitraže koji se temelji bilo na činjenici da sporazum o arbitraži ne postoji ili da je ništav ili da je prestao važiti, treba to učiniti u tijeku arbitražnog postupka, ne kasnije od podnošenja odgovora na tužbu koji se odnosi na bit spora; prigovore koji se temelje na činjenici da je arbitar prekoračio svoje ovlasti treba istaknuti u tijeku arbitražnog postupka čim se pitanje za koje se tvrdi da arbitar nije nadležan iznese u arbitražnom postupku. Ako do zakašnjenja u isticanju prigovora dođe iz razloga za koji arbitar nađe da je opravdan, arbitar će objaviti da je prigovor dopustiv.2. Prigovori nenadležnosti koji ne budu podneseni u roku ne mogu se isticati ni u nastavku arbitražnog postupka, ako je riječ o prigovorima koje su na temelju prava koje arbitar primjenjuje ovlaštene istaknuti jedino stranke, niti tijekom kasnijeg sudskog postupka o biti spora ili o izvršenju arbitražne odluke, ako se radi o prigovorima koje su na temelju prava određenog kolizijskim pravilima suda koji odlučuje o biti spora ili o izvršenju arbitražne odluke ovlaštene istaknuti jedino stranke. Odluka arbitra o odbacivanju zakašnjelog prigovora podložna je, međutim, sudskoj kontroli.3. Pod rezervom bilo koje kasnije sudske kontrole predviđene po pravu suda, arbitar čija je nadležnost osporena može nastaviti arbitražni postupak; on je ovlašten odlučiti o svojoj nadležnosti i o postojanju ili valjanosti sporazuma o arbitraži ili ugovora čiji je sporazum sastavni dio.

740.Navedite rješ. Europske konvenc. iz 1961. o određiv. mjerodavnog prava za bit spora?čl.7Navedite rješ.konvenc. o mjerod.pr.?Stranke su slob. sporazumno odrediti pr. koje će primijeniti na bit spora. Ako nema naznake o tome koje se pr. treba primijeniti, arbitri će primijeniti pr. na koje upućuje kp koje arbitri smatraju prikladnim.U oba slučaja arbitri će voditi računa o odredbama ug. i o trg. običajima.Arbitri će suditi kao prijateljski posrednici, ako tako odluče stranke i ako to dopušta pr. koje se primjenjuje na arb.

741.Kako pitanje oblika ugovora u arbitraži regulira NYK konvencija ,a kao Europska iz 1961?NYK – pisani oblik, Europska – prešutno

www.pravokutnik.net149

149