Motivacija i emocije

Uvod u psihologiju, 2007

Motivacija i emocije

Što je motivacija?Motivacija– Faktori koji usmjeravaju i potiču naše

ponašanje– Motivi – pretpostavljena stanja unutar

organizma koja aktiviraju ponašanje i tjeraju organizam prema cilju

– Usko povezani pojmovi: potrebe, nagoni i poticaji

Motivacija i emocije

Potrebe – fiziološke (potreba za kisikom, hranom, tekućinom, izbjegavanjem boli...) i psihološke (potreba za postignućem, za moći, samopoštovanjm, društvenim priznanjem i pripadanjem)Nagoni – stanje pobuđenosti organizma vezano uz neku potrebuPoticaj – predmet, osoba ili situacija za koje smatramo da mogu zadovoljiti neku našu potrebu

Teorije motivacije1. Teorija instinkta

Instinkti - urođeni obrasci ponašanja koji su biološki određeni, a ne naučeni ili naslijeđena dispozicija aktiviranja specifičnih obrazaca ponašanja, namijenjenih postizanju određenih ciljeva– Ponašanja specifična za vrstu– W. James i W. McDougall – instinktivno ponašanje ljudi povezano

s preživljavanjem i socijalnim ponašanjem; Freud – seksualni i agresivni instinkti

– Problemi povezani s tim pretpostavkama

2. Teorija smanjenja nagona: zadovoljavanje naših potreba

Primarni nagoni (nenaučeni ili fiziološki) poput gladi, žeđi i boli povećavaju pobuđenost i aktiviraju ponašanje Učimo one reakcije koje smanjuju nagone – sekundarni nagoni (stečeni, naučeni) – za stjecanjem novca, za društvenim priznanjem npr.Organska tendencija održavanja stabilnog stanja: homeostaza (optimalna razina funkcioniranja)– Interakcija između fizioloških i psiholoških procesa

3. Dodatne teorije

Teorija uzbuđenja– Ljudi su motivirani da postignu i održe

optimalnu razinu tjelesnog uzbuđenja – Premalo uzbuđenja dovodi do dosade; previše

uzbuđenja nas potiče na izbjegavanje kako bismo smanjili razinu uzbuđenja na optimalnu (individualne razlike u razini optimalnog uzbuđenja)

Kognitivni pristup: mišljenje u podlozi motivacije

Kognitivni pristupi motivaciji– usmjeravanje na ulogu mišljenja, očekivanja i

razumijevanja svijeta– Dosljednost u ponašanju (Bem, Festinger)

Intrinzična motivacija– motivacija za sudjelovanjem u aktivnostima radi

vlastitoga zadovoljstva, ugode a ne nagrade koju će za takvo ponašanje dobiti

Ekstrinzična motivacija– motivacija za sudjelovanjem u aktivnostima radi

nagrade koju će za to dobiti

Maslowljeva hijerarhija potreba –humanistička teorija

Fiziološke potrebe

Sigurnost

Ljubav i pripadanje

Poštovanje

Kognitivne i estetske potrebe

Samoaktualizacija

Maslowljeva hijerarhija potreba –humanistička teorija

Kao humanistički psiholog, Maslow tvrdi da je ponašanje motivirano svjesnom željom za osobnim rastom; ljudi su spremni podnositi bol, glad i druge nevolje kako bi postigli ono što smatraju osobnim ispunjenjemOvisnost o kulturi

Maslowljeva hijerarhija potreba –ovisnost o kulturi (Kina)

Ljubav i pripadanje

Sigurnost

Fiziološke potrebe

Samoaktualizacija kroz služenje

društvu

Ljudske potrebe i motivacija

Koji se biološki i socijalni čimbenici nalaze u podlozi osjećaja gladi/sitosti?

Kako su potrebe povezane s postignućem, pripadanjem i motivacijom za moći?

Teorije o stvaranju osjećaja gladi

1.Teorija fiksnih razina (“set-point”) –glukostatska i lipostatska – Glukostatska objašnjava započinjanje i

završavanje obroka, a lipostatska dugotrajnu regulaciju hranjenja

2.Teorija pozitivnih poticaja – anticipacija ugode koju hrana izaziva

Faktori koji utječu...

1. Izgled, miris, okus hrane2. Vrijeme proteklo od posljednjeg obroka3. Doba dana (uobičajeni obroci)4. Vrsta i količina hrane u probavnom traktu5. Razina glukoze u krvi6. Prisutnost drugih koji jedu7. ...

Što, kada i koliko ćemo jesti?

Što?Ljudi vole slatki, masni i slani okus hrane –hrana visoke energetske vrijednosti s vitaminima i mineralimaPosebna sklonost k slatkom okusu hrane –posredovana endogenim opioidimaKulturalna specifičnost – UČENJE!

Uloga učenja:– Efekt senzorno-senzorno: ako se novi okus

kombinira s preferiranim okusom– Eksteroceptivni uvjetovani podražaji: ključ

uparen s prezentacijom hrane potiče uzimanje hrane (lokacija, vidni i slušni ključevi)

– Senzorno-postingestivne posljedice: preferencije i averzije se formiraju na temelju okusa, mirisa, gustoće i vizualnih osobina –“Garcia efekt”

Koliko?

1. Hranjiva vrijednost namirnica2. Efekt predjela3. Efekt drugih koji jedu4. Specifičnost okusa pojedine hrane

Regulacija tjelesne težine

1. Varijabilnost tjelesne težine 2. Zadane vrijednosti i zdravlje – ljudi koji

jedu manje (od prosjeka ili preporučenih vrijednosti) su zdraviji!

3. Promjena učinkovitosti korištenja potrebne energije

Moguće je trajno promijeniti tjelesnu težinu mijenjajući faktore koji utječu na uzimanje hrane!

Poremećaji hranjenja

PretilostAnorexia nervosa i bulimija

Copyright © 1999 by The McGraw-Hill Companies, Inc.

Indeks tjelesne mase (ITM) i rizik nastanka bolesti

Opseg struka (muškarci >102 cm, žene > 88cm)Porast od 5 ili više kg od 18-20 godine

Ekstreman rizik> 40Pretilost III. Stupnja

Vrlo visok35.0 – 39.9Pretilost II. stupnjaVisok30.0 – 34.9Pretilost I. stupnjaPovećani25.0 – 29.9Prekomjerna

težina

Normalan 18.5 – 24.9Normalna težinaPovećani< 18.5PodhranjenostRizikITM (kg/m2)Klasifikacija

Socijalni motivi: postignuće

Potreba za postignućem– Stabilna, naučena karakteristika postizanja

zadovoljstva težeći ka i ostvarivanju izvrsnosti Mjera motivacije za postignućem– TAT – test tematske apercepcije

Socijalni motivi: postignuće

Motivacija za postignućem može biti potaknuta različitim faktorima

Ciljevi učinka (dobra ocjena; dobra zarada) ili ciljevi učenja (stjecanje znanja i vještina; osbno zadovoljstvo)

Socijalni motivi: afilijacija i želja za moći

Afilijacija – potreba za pripadanjem: Uspostavljanje i održavanje povezanosti s drugim ljudima Potreba za moći – težnja k uspostavljanju kontrole i utjecaja nad drugim ljudima; drugi nas vide kao moćnu osobu

Sažetak - motivacija

Motivacija uključuje pitanja ZAŠTO se ljudi ponašaju, razmišljaju, osjećaju na određeni načinSloženi skup različitih čimbenika utječe na ponašanjeNeurobiološka perspektiva (instinkti, nagoni, fiziologija)Bihevioralno-kognitivna perspektiva (vanjski čimbenici i okolinski kontekst; samo-efikasnost, očekivanja, planovi)Humanistička perspektiva (hijerahija motiva; motiv za samoaktualizacijom)

Razumijevanje emocija

Što su emocije, kako ih doživljavamo i koja im je funkcija?

EmocijeUgoda, uzbuđenje, euforija, ekstaza, tuga, depresija, strah, tjeskoba, ljutnja, neprijateljstvo, smirenost...doprinose bogatstvu našega osobnoga životaZašto se ponašamo na određeni način ovisi o našim subjektivnim osjećajima, događajima i ljudima – našim emocijamaVažnost emocija za naš svakodnevni život se ne može podcijeniti; one su inspiracija za umjetničko izražavanje – od poezije do filma...

Definicija emocijaEmocije su stanja uzbuđenosti organizma koja se izražavaju kroz:– Specifična ponašanja – Fiziološke promjene– Subjektivni doživljaj

Dijelovi mozga uključeni u emocije:– Limbički sustav i moždano deblo – autonomni, endokrini

i skeletomotorni odgovori – pripremaju na akciju i pokazuju emocionalno stanje na van

– Kora mozga – svjesni doživljaj emocija

Facijalna ekspresija emocija

Emocije se izražavaju i u formi motornih odgovora, posebno pokretima mišića lica

Zanimljivo, izražavanje bazičnih emocija (strah, ljutnja, iznenađenje, radost, tuga, gađenje) je jednako u različitim kulturama – temeljeno na tim nalazima, Darwin je pretpostavio da su ti aspekti emocionalnoga izražavanja urođeni

Strah Tuga Gađenje Radost

Funkcije emocija

Pripremaju nas na akciju– Veza između vanjskih događaja i ponašanja

Oblikuju naše buduće ponašanje– Djeluju kao potkrepljenje

Pomažu nam u regulaciji socijalnih interakcija – Pomažu onima koji nas promatraju da nas bolje

razumiju

Facijalna ekspresija emocija

Motorni neuroni koji kontroliraju mišiće lica primaju signale iz dva različita područja mozga:– Motornog korteksa– Područja uključenih u

emocije

Facijalna ekspresija emocija

Kada se trebamo nasmijati za fotografiju aktiviramo motorni korteks, ali to ne mora proizvesti prirodni osmijeh; simetričniji i prirodniji osmijeh se javlja kada “emocionalna” područja mozga aktiviraju facijalne motorne neurone

Fiziološke promjeneIako su emocije različite, one dijele neke zajedničke osobine u načinu na koji se izražavajuEkspresija ili izražavanje emocija uključuje fiziološke promjene koje uključuju otkucaje srca, krvni tok (crvenjenje ili blijedilo kože), piloerekciju, znojenje i gastrointestinalnu motilnost – te promjene kontrolira AŽSSenzorni receptori u tijelu izvješćuju o tim fiziološkim promjenama mozak

Odnos emocija i fizioloških promjena

James-Langova teorija emocija:– Svjesno se iskustvo (emocija) pojavljuje

NAKON što korteks primi signale o fiziološkim promjenama na periferiji

– “Tužni smo jer plačemo, preplašeni jer drhtimo...” (William James, 1884)

– Fiziološke se promjene javljaju prve i mozak ih interpretira kao zasebno emocionalno iskustvo

– Periferna teorija emocija

James-Langova teorija

Podražaj (medvjed)

Percepcija (opasnost)

Tjelesne Promjene

(lupanje srca)

Emocija(strah)

Odnos emocija i fizioloških promjena

Cannon-Bardova teorija emocija:– Subkortikalne strukture – hipotalamus i talamus –

imaju ključnu posredujuću ulogu u emocijama– One šalju motorne naredbe kojima se reguliraju

periferne promjene i proslijeđuju informacije u korteks gdje dolazi do kognitivne percepcije emocija

– Fiziološke promjene su samo usputne pojave emocionalnoga iskustva i nisu nužne

– Centralna teorija emocija

Cannon-Bardova teorija

Podražaj (medvjed)

Percepcija (opasnost)

Emocija(strah)

Tjelesne Promjene

(lupanje srca)

Odnos J-L i C-B teorije

Kognitivne teorije emocija

Emocije – interakcija perifernih i centralnih faktoraKorteks kreira kognitivni odgovor na informacije koje dolaze s periferije a koji je sukladan OČEKIVANJIMA osobe i SOCIJALNOM KONTEKSTU u kojem se osoba nalaziSchachter-Singerov eksperiment (1962)

Schachter-Singerov eksperimentTri značajna nalaza:– Skupina koja je primila placebo je pokazala slabije

emocionalne odgovore i izjavila o manjem intenzitetu emocionalnoga doživljaja u usporedbi sa skupinama koje su primile ADRENALIN

– Ispitanici koji su korektno informirani o djelovanju adrenalina su pokazali slabije emocionalne odgovore u usporedbi s onima kojima nije ništa rečeno ili kojima su date pogrešne informacije

– Ponašanje ispitanika je slijedilo ponašanje povjerenika –najviše su pod utjecaj povjerenikova ponašanja potpali ispitanici koji su bili pogrešno informirani o djelovanju adrenalina

Kognitivne teorije emocija

Magda Arnold – pojam PROCJENE – prosudba potencijalne štete ili koristi – emocije definira kao tendencije približavanja onome što se procjeni dobrim ili udalaljavanja od onoga što se procjeni lošimProces procjene se odvija na nesvjesnoj razini, ali se njezini efekti registriraju u svijesti kao emocionalni doživljaj ili osjećajPojam procjene je preuzeo Lazarus – objašnjava način reakcije ljudi na, kao i suočavanje sa, stresne događaje u životu - “Kognicija je nužan i dovoljan uvjet za emociju”LeDeux – emocije i kognicije su odvojene ali međudjelatne funkcije posredovane različitim, ali međusobno povezanim strukturama mozga

UGODANEUGODA

AKTIVACIJA- visoka

AKTIVACIJA- niska

PRIBLIŽAVANJE

UDALJAVANJE