Monetarni agregati
-
Upload
zana-muslimovic -
Category
Documents
-
view
582 -
download
3
description
Transcript of Monetarni agregati
FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU TRAVNIK
SEMINARSKI RAD IZ MONETARNE EKONOMIJE
TEMA: Komparativna analiza monetarnih agregata u praksi UCB i FED
Mentor: doc.dr.Halil Kalač
Student: Sabina Ivković
Travnik, April 2013.
Sadržaj:
1. UVOD......................................................................................................................................2
2. KOMPARATIVNA ANALIZA MONETARNIH AGREGATA U PRAKSI ECB i FED.....3
2.1. Monetarni agregati............................................................................................................4
2.2. Monetarni agregati – mjere ponude novca........................................................................6
2.3. Monetarni agregati nekih zemalja.....................................................................................7
2.4. Monetarni agregati u praksi ECB......................................................................................8
2.5. Novčani opticaj i novčana masa........................................................................................9
2.6. Heterogenost strukture monetarnih agregata....................................................................9
2.7. Mehanizam promjene monetarnih agregata....................................................................10
2.8. Organizaciona struktura CBBIH (putem monetarnih agregata).....................................11
2.9. Monetarni agregati u praksi FED....................................................................................12
2.9.1. Sistem federalnih rezervi.........................................................................................15
3. ZAKLJUČAK........................................................................................................................18
4. LITERATURA.......................................................................................................................19
2
1. UVOD
U prvom dijelu rada sam uvela u samu srž monetarnih agregata, odnosno objasnila definiciju
monetarnih agregata, gdje je osnovna mjera agregatne ponude novca transakcijski novac. Dalje
sam navela monetarne agregate neke zemlje, gdje se pominje Quasi-novac monetarni termin koji
označuje novčana sredstva koja ne obavljaju funkciju prometnog sredstva, ali se svakog trena
mogu pretvoriti u prometno sredstvo i Quasi-novac vs.
Depozitni novac quasi- novac je također raspoloživ na zahtjev i jednako kao sredstva koja čine
depozitni novac, može se lako upotrijebiti kao sredstvo plaćanja. Zatim, monetarni agregati u
praksi ECB, gdje sam objasnila gotov novac i prijelazni novac. Slijedeće što sam uradila jesu
mehanizmi promjene monteranih agregata i na kraju monetarne agregate u BiH.
3
2. KOMPARATIVNA ANALIZA MONETARNIH AGREGATA U PRAKSI ECB i FED
2.1. Monetarni agregati
Monetarni agregati su monetarni indikatori koji služe za određivanje kvaliteta i funkcija novca u
privredi, ali i za vođenje monetarne politike i politike likvidnosti privrede i drugih sektora.
Monetarni agregati predstavljaju količinu agregatne ponude novca u nekoj zemlji. Oni se
razlikuju zavisno o likvidnosti raznih vrsta novca kojeg sadrže. Osnovna mjera agregatne ponude
novca je transakcijski novac ili novac u užem smislu, tj. onaj koji služi za robnonovčane
transakcije ili kupoprodaje roba i usluga (M1- novčana masa, kovani, papirni i depozitni novac).
Udio gotovine u strukturi M1 veoma je važan podatak, ali različit u različitim zemljama i
razdobljima. Kreće se obično od 1/3 do 2/3 novčane mase. Smanjenje tog udjela povoljan je
pokazatelj, a povećanje loša vijest za monetarnu vlast jer se povećavaju troškovi tiskanja novca,
nepovjerenje u depozitni novac i monetarni sastav. M2 je šira mjera ukupne ponude novca jer
obuhvata novac u širem smislu tj. i onaj novac koji obavlja funkciju čuvanja dijela ukupne
imovine u novčanom obliku. Slijede još M3 i M4.
Ms = M1 + M2 + M3 + M4
M1: gotovina (papirni i kovani novac izvan banaka) + depoziti po viđenju (vrsta novčanih uloga
u banku koji se na zahtjev ulagača / štediše vraća istome) = transakcijski novac
M2: M1 + oročeni depoziti do godinu dana
M3: M2 + oročeni depoziti preko godinu dana
M4: M3 + manje likvidna sredstva
4
Definicije novčane mase mjenjaju se zbog pojave novih vrsta instrumenata plaćanja. Monetarna
potražnja Md. Agregatna potražnja za novcem je broj individualnih potražnji novca koje iskazuju
građani i preduzeća. Novac se traži i drži zbog mogućnosti da se njime kupuju i plaćaju druge
robe, a ne zbog njegove unutrašnje vrijednosti. Zadržavanje jednog dijela imovine u novčanom
obliku obično je ograničeno zbog oportunitetnog troška koji je jednak veličini kamata koje
možemo dobiti ako novac držimo u banci.
Monetarni agregati su, ustvari, monetarni indikatori koji služe za određivanje kvalitetai funkcija
novca u privredi, ali i za vođenje monetarne politike i politike likvidnosti privrede i drugih
sektora. Motivi držanja novca, a time injegove funkcije u privredi, mogu biti:
1. transakcioni, kada se novac koristi za obavljanje transakcija, odnosno plaćanja roba
iusluga
2. spekulativni, kada se novac drži u cilju spekulacije na finansijskom tržištu
3. motiv predostrožnosti u držanju novca, kada se novac drži kao određena rezerva
zaslučajeve vanrednih okolnosti.
Monetarna analiza i ekonomska politika najčešće koriste agregat novčane mase (M1).Pored
novčane mase, često se koristi i agregat monetarna masa ili primarni novac (M0).Ovaj se agregat
naziva još i novcem centralne banke. U njega ulaze sledeća sredstva:
PRIMARNI NOVAC
1. dinarski primarni novac (M0)
gotov novac u opticaju
žiro-računi banaka
blagajna
depozitni novac Federacije
obavezna rezerva banaka
rezervni fondovi
5
1. devizne obaveze prema bankama
2. blagajnički zapisi Narodne banke
2.2. Monetarni agregati – mjere ponude novca
Kako bi mogli učinkovito upravljati ponudom novca potrebno je različite oblike novca razvrstati
u određene skupine novčanih sredstava - monetarni agregati. Sadržaj pojedinog monetarnog
agregata različit je od zemlje do zemlje, a ovisi o brojnim čimbenicima: stupanj razvijenosti
financijskog tržišta, organizacija i efikasnost platngprometa, udio sive ekonomije, itd.
MONETARNI AGREGATI - skup financijskih instrumenata (oblika) istog stupnja likvidnosti.
Širina skale od najvišeg do najnižeg stupnja likvidnosti zavisi o:
a)Konkretnim institucionalnim prilikama
b)Razvijenosti fin. tržišta
c)Stepenu razvijenosti gospodarskog tržišta i dr.
Istovremeno su u funkciji monetarnih indikatora (pokazivača) - kakav se utjecaj monetarnih
kretanja može očekivati u pogledu ostvarivanja ciljeva ekonomske politike na području
proizvodnje, zaposlenosti, cijena, npr.: gotovina u rukama građana ili depoziti žiroračunu kod
banaka su najlikvitniji; depoziti na drugim računima kod banaka koji su oročeni ili je njima
ograničeno raspolaganje na određeni rok, moći će se upotrijebiti za plaćanje dobara i usluga
nakon isteka roka. Dotada su oni u funkciji štednje, odnosno novčane imovine.
6
Na pitanje, koji način mjeriti novac? (Postoje dva pristupa, a to su)
DVA PRISTUPA DEFINICIJI NOVCA:
1. Transakcijski pristup - Naglašava funkciju novca kao sredstva prometa (razmjene) i
plaćanja. Samo takva novčana sredstva su uključena u empirijsku mjeru novca. To bi bile
novčanice, kovanice, tekući i žiro-računi jer su najlikvidniji i mogu odmah sudjelovati u
prometu.
2. Pristup likvidnosti - Naglašava ulogu novca kao sredstva očuvanja vrijednosti, a
zanemaruje ulogu novca kao sredstva razmjene. Svaki oblik imovine služi kao sredstvo
očuvanja vrijednosti samo uz različit stupanj likvidnosti . Oblici imovine su:
financijska sredstva (mjenice, obveznice, dionice) i
nefinancijska sredstva (automobil, stan, zemljište).
TRI GRUPE MONETARNIH AGREGATA
Primarni novac (M0)
Novčana masa u užem smislu (M1)
Novac kao dio novčane imovine (M3, M4)
7
2.3. Monetarni agregati nekih zemalja
Quasi-novac monetarni termin koji označuje novčana sredstva koja ne obavljaju funkciju
prometnog sredstva, ali se svakog trena mogu pretvoriti u prometno sredstvo
Quasi-novac vs. Depozitni novac quasi- novac je također raspoloživ na zahtjev i jednako kao
sredstva koja čine depozitni novac, može se lako upotrijebiti kao sredstvo plaćanja.. Razlika je u
tome što quasi-novac nije u funkciji sredstva plaćanja, već ponajprije u funkciji štednje, pa kao
takav nije sastavni dio novčane mase,
npr.štedni depoziti su tipičan predstavnik quasi-novca. Oni se, za razliku od oročenih štednih
depozita, ne mogu smatrati ograničenim depozitima jer se po volji vlasnika mogu svakog
trenutka pretvoriti u sredstva plaćanja i prometa. S druge strane, ne mogu se izjednačavati ni s
depozitima koji ulaze u novčanu masu, jer su to sredstva namijenjena funkciji štednje, a ne
prometa.
2.4. Monetarni agregati u praksi ECB
Kretanja u monetarnoj politici ECB-a veoma su važna i za našu zemlju jer se svaka promjena
odražava i na naš monetarni sistem .
M1 - gotov novac; novčanice i kovani novac, te prekonoćni depoziti monetarnih
fin.institucija i središnje vlade.
M2 - prijelazni novac; M1+ depoziti na rok tri mjeseca os trenutka najave (npr.
kratkoročništečni depoziti) + depoziti na rok do dvije godine monetarnih financijskih
institucija i središnje države.
M3 - broad money; M2+ utrživi instrumenti monetarnih financijskih institucija kao što
surepougovori, obveznice izdane na rok do dvije godine, udjeli u fondovima tržišta
novca.
8
Napomena: monetarne fin. institucije obuhvataju ECB, središnje banke zemalja članica i
kreditne institucije SPORAZUM O REOTKUPU (REPO) - kreditni sporazum prema kojem
banka prodaje vrijednosne papire koje posjeduje (obično državni VP) uz istodobnu obavezu da
će ponvno otkupiti te iste vrijednosnice na „prvi poziv“ kupca - zajmodavca ili tačno određenog
dana po cijeni koja zajmodavcu nosi ugovorni prihod ne u obliku kamata, već je kamata
„ugrađena“ u otkupnu cijenu vrijednosnice.
2.5. Novčani opticaj i novčana masa
Novčani opticaj vs. novčana masa - novčani optiecaj je širi pojam koji može obuhvatiti sve
oblike novca, a novčana masa je najlikvidniji dio novčanog opticaja.
Depozitni novac - savremeni oblik novčanog surogata; to su slobodna i stalno raspoloživa
sredstva na transakcijskim računima kod banaka, tj. depoziti plativi po viđenju (na zahtjev),
najveći dio prometa danas se odvija upravo pomoću depozitnog novca. Uslov postojanja
depozitnog novca je bezgotovinski platni promet, ali se može dogoditi da bezgotovinski platni
promet postoji, a da depozitni novac ne postoji. Obratna situacija nije moguća.
2.6. Heterogenost strukture monetarnih agregata
Zbog razlika u kvaliteti sredstava, stepenu ograničenosti i likvidnosti kategorije novčanih
sredstava nisu sasvim homogene. Tako npr. novčana masa, premda najpreciznije definirana
veličina, koja obuhvata samo ona likvidna novčana sredstva koja služe kao sredstvo prometa i
plaćanja, ne predstavlja potpuno homogenu kategoriju. Razlike postoje s obzirom na brzinu
opticaja ili na obuhvat obavljanja novčanih funkcija.
9
Strukturna nehomogenost novčanih sredstava proizlazi iz same naravi poslovanja gospodarskih
subjekata gdje se uslovi stalno mijenjaju. U skladu s tim promjenama gospodarski objekti moraju
osigurati:
Neposredno potrebna novčana sredstva – raspoloživa kao novčani obrtni kapital,
Akumulaciju kapitala radi proširenja proizvodnje,
Manje ili veće rezerve likvidnosti – rezervne fondove kako bi se lakše prebrodile
oscilacije, različiti rizici, udari, iznenađenja.
2.7. Mehanizam promjene monetarnih agregata
Ukupna novčana sredstva obuhvataju:
NOVČANA SREDSTVA IZVAN OPTICAJA
- sredstva koja se nalaze na različitim računima kod banaka, a vode se kao quasi novac; ostala
likvidna i nelikvidna sredstva.
NOVAC U OPTICAJU
– novac u funkciji prometnog i platežnog sredstva, naziva se novčana masa
KONCEPT „PONDERIRANIH AGREGATA“
- Odvajaju se pojedine komponente monetarnog agregata i ponderira se s njihovim
transakcijskim komponentama (likvidnost - najveći ponder ima gotovina!). U savremenom
valutnom sistemu, novčana se masa mijenja na temelju:
Jače ili slabije kreditne aktivnosti banaka od koje zavisi količina odobrenih bankarskih
kredita,
Prelijevanja novca u depozite koji nisu novac (nemonetarna pasiva) ili obrnuto promjena
salda potraživanja ili dugovanja u odnosima s inozemstvom i transakcijama banaka u
stranoj valuti s domaćim komitentima,
10
kupovine ili prodaje zlata i drugih plemenitih metala i ostale aktivnosti banaka s
domaćim nebankarskim sektorima analitičke metode istraživanja promjene količine
novca u opticaju –M11), grupa metoda temeljenih na jednadžbama koje opisuju proces
kreiranja novca:
a) metoda temeljena na konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija,
b) metoda monetarnog multiplikatora,
c) metoda temeljena na računima novčanih tokova,
d) metoda temeljena na funkciji ponude novca ili funkcionalni pristup analizi kreiranja
novčane mase,
e) metoda temeljena na osnovi sredstava poslovnih banaka sposobnih za plasman.
2.8. Organizaciona struktura CBBIH (putem monetarnih agregata)
Kao što sam već navela na početku, centralna banka BiH obuhvata tri monetarna agregata, a oni
su:
Mo - primarni novac ili monetarna baza. Ona obuhvata gotovinu izvan monetarnih vlasti
i depozite koje komercijalne banke drže kod centralne banke. (Gotovina obuhvata gotov
novac izvan centralne banke i u 2010.god u centralnoj banci BiH on je kvartalno povećan
za 90,1 milion KM, odnosno 3,7%, a na godišnjem nivou za 229,8 miliona KM, odnosno
10,1%. Depoziti banaka kod monetarnih vlasti (CBBiH) iznose 3,4 milijarde KM i
kvartalno su povećani za 120,3 miliona KM (ili 3,7%), a godišnje povećanje iznosi 18,4
miliona KM (ili 0,5%). Depoziti nebankarskog sektora (osim centralne vlade) nisu se
značajnije promijenili tokom četvrtog kvartala. Pokrivenost monetarne baze deviznim
rezervama i dalje je visoka i iznosi 109,5%, što ukazuje na dosljedno provođenje
valutnog odbora.
M1 - obuhvata gotovinu izvan monetarnih vlasti i depozite po viđenju neobankarski
sektor drži kod komercijalnih banaka (U strukturi M1, gotovina izvan banaka se povećala
za 101,0 miliona KM (4,8%), a depoziti po viđenju u domaćoj valuti za 127,6 miliona).
11
M2 - obuhvata gotovinu izvan monetarnih vlasti i depozite po viđenju koje neobankarski
sektor drži kod komercijalnih banaka (M1) + depoziti po viđenju u stranoj valuti + strani
i oročeni depoziti. (Novčana masa M2 na kraju četvrtog kvartala 2010. iznosi 13,87
milijardi KM, uz kvartalno povećanje od 380,4 miliona KM, odnosno za 2,8%. Pri tome
se monetarni agregat M1 koji čini visoko likvidna sredstva povećao za 228,6 miliona KM
(3,7%), a kvazi-novac za 151,9) Centralna banka Bosne i Hercegovine jedino koristi
obavezne rezerve, kao instrumenta monetarne politike. Devizne rezerve u CBBIH su u
toku četvrtog kvartala povećane za 3,2%,odnosno za 199,9 miliona KM i na kraju 2010.
dostigle su nivo od 6,46 milijardi KM.Saldo kupovine i prodaje KM u četvrtom kvartalu
je bio pozitivan i iznosio je 190,9 miliona KM, što je imalo dominantan uticaj na kretanje
deviznih rezervi. U toku sva tri mjeseca zabilježen je pozitivan saldo, s tim da je najviši
bio u oktobru (159,9miliona KM), kao posljedica povlačenja četvrte tranše stand-by
aranžmana MMF-a u iznosu od 76,7 miliona KM.
2.9. Monetarni agregati u praksi FED
Sistem federalnih rezervi, ili jednostavno FED, predstavlja veoma značajnu finansijsku
instituciju čiji djelokrug rada značajno utiče na globalna kretanja na finansijskim tržištima.
Njegova primarana uloga je regulisanje ponude novca na tržištu, sprječavanje rasta stope
inflacije i drugim mjera monetarne politike koje značajno utiču na cjelokupnu privredu na tržištu,
a time i cijelog svijeta. Od svog osnivanja FED ima značajnu ulogu u kreiranju globalnih
finansijskih tokova. Na direktan ili indirektan način je bio uključan u sve krize na Wall Street-u u
XX vijeku.
FED, ako centralni monetari autoritet u SAD-u je odgovoran za implementaciju monetarne
politike i eventualno preuzimanje preventivnih i korektivnih akcija u slučajevima nastanka
kriznih situacija. Svijetska ekonomske kriza, koja je eskalirala septembra 2008.godine, bila je
indirektno prouzrokovana potezima FED-a i drugih nadležnih tijela koji su trebali da reaguju na
upozorenja o prenaduvanosti kreditnih tržišta.
12
FED, kao najmoćnije centralno monetarno tijelo, u vrijeme nastanka svijetske ekonomske krize,
pa i poslije, nije na odgovarajući način reagovao i spriječio njen nastanak i pored jasnih
upozorenja i indikatora koji su išli u prilog u intervenciji i regulacji određenih finansijskih
institucija. Nepostojanje efikasniosti, koordinacije između kotrolnih tijela i FED-a,
zanemarivanje činjenica i podataka(namjerno ili nenamjerno), su samo neki od faktora koji su
doveli do nastanka najveće ekonomske krize od 1929.godine.
Monetarni agregati FED-a sadrže :
M0(Monetarna baza):
gotovina (kovanice i papirni novac) izvan Centralne Banke.
rezereve depozitnih institucija (obavezne rezerve) – sredstva koje depozitne
institucije drže na računima kod Centralne Banke
(Novčana masa):
gotovina (van bankarskog sistema)
transakcioni računi
depoziti po viđenju
drugi depoziti po viđenju (NOW, ATS)
o NOW – kamatonosni, odnosno štedni računi, koji omogućavaju
slobodno raspolaganje sredstvima na njima ali uglavnom preko
čekova. Sa njih se mogu vršiti plaćanja.
o ATS – kombinacija štednog računa na koji se plaća kamata i
običnog tekućeg računa na koji se ne plaća. Na tekućem računu se
drže minimalna sredstva i sa njega se mogu vršiti plaćanja. Ostatak
se drži na štednom računu i to donosi kamatu. Kada saldo na
tekućem računu padne ispod nule sredstva se sa štednog prebacuju
na tekući račun i obrnuto.
13
putnički čekovi koje emituju nebankarske organizacije
M2(pristup likvidnosti):
M1
štedni depoziti i depozitni računi na tržištu novca(MMDA) – otvaraju ih banke koje
tako prikuplenjim sredstvima kupuju kratkoročne hartije od vrijednosti, a vlasniku
depozita daju ograničenu slobodu raspolaganja sredstvima na računu
mali oročeni depoziti – depozitni certifikati – hartije od vrijednosti sa određenim
rokom dospjeća, ordeđenom kamatnom stopom, malih denominacija, nisu
prenosivi(ne mogu se prodati prije roka dospjeća)
depoziti kod zajedničkih fondova na tržištu novca(MMMF) – otvoreni investicioni
fondovi koji javno prodaju svoje akcije(učešće u fondu) i iz tako prikupljenih
sredstava kupuju isključivo kratkoročne hartije od vrijednosti, a svojim vlasnicima
omogućavaju raspolaganje uloženim sredstvima uz određena ograničenja. Posebna
pogodnost kod ovih fondova je što ne podliježu obavezi držanja obavezne rezerve
svi elementi M2 osim M1 predstavljaju kvazi novac.
M3(šira definicija novca):
M2
veliki oročeni depoziti – depozitni certifikati čija je nominalna vrijednost veća od
100.000 KM, a njihovi kupci su uglavnom preduzeća
REPO sporazum(repurchase agreement) – finansijski instrument kojim se prodavac
REPO-a(banka) obavezuje da će prodati određenu hartiju od vrijednosti(i to
uglavnom prvoklasne i državne hartije od vrijednosti) kupcu REPO-a po određenoj
cijeni uz preuzimanje obaveze da će istu tu hartiju od vrijednosti otkupiti od kupca
po novoj cijeni koja je veća od prvobitne jer uključuje akumuliranu kamatu. U
suštini pordavac se nalazi u poziciji zajmoprimca, a kupac zajmodavca. Za obračun
monetarnih agregata relevantni su samo oni REPO-i u kojima kupac nije banka.
14
Ročnost ovog sporazuma se kreće od svega jednog dana pa do godinu dana, pri
čemu su najčešći do 7 dana
evrodolarski depoziti – depoziti koje rezidenti SAD drže u stranim bankama ili
inostranim filijalama SAD banaka, a koji su denominirani u dolarima i imaju
relativno kratak rok dospijeća
depoziti kod zajedničkih fondova sa tržišta novca koje posjeduju preduzeća
L(mera likvidnosti):
M3
druga likvidna sredstva(koja su instrumenti tržišta novca, manje su likvidna od
prethodnih, ali se mogu pretvoriti u novac pa se tretiraju kao supstituti novca):
štedne obveznice(državne hartije od vrijednosti koje emituje američka vlada
,a koje mogu da kupe samo fizička lica)
bankarski akcenti
evrodolarski depoziti sa dugim rokom dospijeća
komercijalni zapisi(emituju ih preduzeća)
kratkoročne državne hartije od vrijednosti.
15
2.9.1. Sistem federalnih rezervi
Karakteristika američkog bankarskog sistema je postojanje velikog broja manjih banaka koje se
bave uobičajenim bankarskim poslovima. Bankarski sistem svake zemlje funkcioniše pod
upravom centralne banke. U SAD-u centralna banka zove se Sistem federalnih rezervi. Njegova
skraćenica je FED. FED je javna institucija, politički relativno nezavisna. Odgovoran je za
državnu monetarnu politiku i ovlašten za regulisanje i kontrolu monetarnih i finansijskih
institucija i tržišta države. Sistem federalnih rezervi je kreiran zakonom iz 1913. godine i sudeći
po tome moglo bi se zaključiti da su SAD vrlo kasno dobile centralnu banku. Međutim, istorija je
malo drugačija. Prvi pokušaj kreiranja centralne banke SAD se vezuje za 1791. godinu kada je
Aleksandar Hamilton(Alexander Hamilton), prvi sekretar trezora SAD formirao the Bank of
United States. Ona je nastala po uzoru na Bank of England sa ciljem da servisira potrebe
državnog trezora. Međutim, političke intrige su uticale da je banka do svog rasformiranja 1811.
godine doživjela više skandala. Par godina kasnije, 1816. je učinjen drugi pokušaj kreiranja
centralne banke formiranjem the Second Bank of United States,ali je on kao i prethodni propao
1836. godine,uglavnom iz istih razloga.
Do dvadesetog vijeka, osnovno obilježje američke politike bio je strah od centralizovane moći.
Takav strah od centralizacije bio je jedan od razloga otpora osnivanju central banke u SAD-u.
Drugi razlog predstavljalo je dugogodišnje nepovjerenje američke javnosti prema takvom
povezivanju čiji je jedan od simbola bila i centralna banka1. Upravo to nepovjerenje prema
osnivanju centralne banke dovelo je do propasti prva dva eksperimenta u centralnom bankarstvu
čija je svrha bila nadzor bankarskog sistema.
1 Analiza poslovne ekonomije, Banja Luka novembar 2012., prof.dr Ilija J. Džombić
16
Uloga FED-a je da obezbijedi nesmetanu cirkulaciju unutar privrede i finansijskog sistema. FED
se sastoji iz pet osnovnih elemenata:
Dvanaest okružnih banaka- najvažnija je banka u Njujorku, a ostale banke su locirane u:
Filadelfiji, Ričmondu, Atlanti, Čikagu, SentLuisu, Mineapolisu, Kanzasu, Dalasu,
Bostonu, San Francisku i Klivlendu;
Članice banke-kojih ima oko 4.300, što je negdje oko 35% od ukupnog boja banaka u
SAD;
Odbora Guvernera- koji se sastoji od 7 članova,
Komiteta za operacije na otvorenom tržištu (Federal Open Market Committee-FOMC);
Savjetodavnog komiteta.
Sistem Federalnih rezervi ( FED ) je organizovan tako da su sve banke koje se nalaze u
federalnom bankarskom sistemu SAD njegovi djelimični vlasnici. Pri tome, banke nemaju pravo
da biraju- ako hoće da se bave bankarstvom na federalnom nivou (alternativno mogu biti i mala
banka u okviru države), moraju kupiti udio u sistemu, nemaju skoro nikakav uticaj na upravljanje
Federalnim rezervama i rezidualni profit FED-a odlazi državni budžet. Svaka centralna banka,
kao i svaka banka, ima određeni kapital (mnogo manji od ukupne aktive kojom se mjeri veličina
banke) i taj kapital ima vlasnika. Tako su vlasnici FED-a sve američke banke proporcionalno
svojoj veličini. Cjelokupan sistem FED-a je podjeljen na 12 podcentralnih banaka, tako da
banke tehnički taj udio imaju u svojoj regionalnoj FED banci.
Za svoje vlasništvo one dobijaju fiksnu dividendu (cca 4%). To više predstavlja kamatnu stopu,
obeštećenje za zarobljeni kapital, nego profitu. Sav pravi profit FED-a, emisiona dobit monopola
na novac, odlazi u državni budžet. Savjet guvernera koji se sastoju od 7 guvernera koji upravljaju
Federalnim rezervama imenuje predsjednik SAD, a njihov izbor potvrđuje ili odbacuje Senat. Za
monetarnu politiku SAD, osim savjeta guvernera, zaduženo je još jedno tijelo, a to je Komitet za
operacije na otvorenom tržištu (Open Market Committee). Ovaj komitet sastavljen je od istih 7
guvernera i još 5 od ukupno 12 direktora regionalnih banaka iz sistema FED-a. Direktore ovih
banaka biraju banke članice regionalnih Federalnih rezervi. Jedino tu postoje elementi privatnog
odlučivanja, ali je uticaj toga vrlo neznatan iz nekoliko razloga. Prvo, i kod imenovanja ovih
17
lokalnih direktora politika neformalno igra važnu ulogu. Drugo, čak i ako bi banke uspjele da
proguraju svoje kandidate protivno volji države, to još uvijek čini samo 5 članova Komiteta i 7
guvernera ih može preglasati, jer je Komitet jedino nadležan za određivanje kamatne stope, dok
se za sve ostalo pita Savjet guvernera. Osnovni zadatak FED-a je održavanje relacije stabilnost
valute, stabilnost cijena, kontrola ponude novca u uslovima pune zaposlenosti. Instrumenti FED-
a za implementaciju osnovnih makroekonomskih ciljeva su:
Operacije na otvorenom tržištu (kupovina i prodaja državnih obveznica);
Politika diskontne stope (utvrđivanje kamatne stope, po kojoj banke članice mogu
pozajmljivati rezerve od FED-a);
Politika obavezne rezerve likvidnosti (mijenjanje zakonske stope obavezne rezerve na
depozite u bankama i drugim finansijskim institucijama).
Dakle, FED utvrđuje nivo rezervi i konačnu ponudu novca u relaciji sa svojim partnerima. Osim
te funkcije , FED ima i druge zadatke, kao što su upravljanje deviznim tržištima, usklađivanje
međunarodnih finansija, regulacija rada banaka i osiguranje depozita.
18
3. ZAKLJUČAK
Kao što se već moglo vidjeti da su monetarni agregati skup financijskih instrumenata ( oblika )
istog stupnja likvidnosti, pričemu širina skale od najvišeg do najnižeg stepena likvidnosti ovisi o
konkretnim institucionalnim prilikama, razvijenosti financijskog tržišta, stepenu razvijenosti
gospodarstva i dr.
S obzirom na mogućnost konverzije jednog oblika novca u drugi ili pretvaranja iz jedne funkcije
u drugu, moguće je monetarne agregate klasificirati u više grupa. Pritom je važno da su oni
istodobno u funkciji monetarnih indikatora ili « pokazivača « monetarne politike pomoću kojih
se želi objasniti narav i kvantitativna strana monetarne politike.
Uloga Federalnih rezervi, kao najvišeg monetarnog autoriteta u SAD je višestruka. Naime, FED
je konstantno bio upozoren od strane brojnih ekonomskih analitičara, najistaknutijih svjetskih
ekonomista 44 poput Josheph Stiglitza ili Paul Krugmana sa preciznim podacima o stanju na
hipotekarnom tržištu i velikoj vjerovatnoću “pucanja balona” usljed pregrijanosti tržišta. Oni su
nakon izbijanja krize se pravdali da nisu htjeli u velikoj mjeri da se mješaju u tržište i njegove
mehanizme, međutim, istina je malo drugačija. U pitanju je bio veliki novac u opticaju, pa je u
interesu najvećih bankarskih i osigurajućih korporacija u interesu bilo da se ništa ne čini po tom
pitanju, iako se znalo da tržište neće moći dug vemenski period da podnese toliku količinu
novca, odnosno derivata, koji ustvari predstavljaju dug, bez pokrića.
Središnja banka može djelovati na nominalnu količinu novčanih sredstava, dok na realnu
količinu novca ne može djelovati.
19
4. LITERATURA
1. Dr.sc M.Babić,Makroekonomija,Zagreb
2. Makroekonomija, Novac i monetarni system – prof.dr.Kadrija H. Tuzla
3. Analiza poslovne ekonomije, Banja Luka novembar 2012., prof.dr Ilija J. Džombić
(elektrosnki format knjige)
4. http://web.efzg.hr/dok/FIN/mnakic/MONETARNA%20POLITIKA%20U%20EU.pdf
20