Mokraćni organi
-
Upload
vinko-bubic -
Category
Education
-
view
1.028 -
download
1
description
Transcript of Mokraćni organi
Vinko Bubić,dr.med.
• Funkcija bubrega je čišćenje organizma od otpadnih tvari unesenih hranom ili proizvedenih metabolizmom
• Druga važna funkcija je nadzor nad volumenom i sastavom tjelesnih tekućina.
• Bubrezi filtriraju plazmu i iz filtrata uklanjaju tvari različito brzo ovisno o potrebama organizma
• Bubrezi su položeni sa svake strane
kralježnice, na mišićima stražnje trbušne
stijenke
• Desni bubreg nešto niži od lijevog
• Zajedno sa mokraćovodima, bubrezi se
nalaze retroperitonealno – prostor izmeĎu
parijetalnog lista potrbušnice i mišića
stražnje trbušne stijenke.
• Prosječni bubreg odrasle osobe dug je
12cm, širok 7 cm, a debljine 5 cm.
• Hilum renale – burežni hilus – kroz koji u
bubreg ulazi bubrežna arterija, a izlaze
bubrežna vena i mokraćovod
• Bubrezi su omotani crvenkasto – smeĎom
vezivnom ovojnicom – capsula fibrosa –
bubrežna čahura.
• Poprečni presjek bubrega:
– Kora
– Srž
– Bubrežna zdjelica
• Bubrežna je srž podijeljena u 8 – 15 pyramides renales – bubrežnih piramida, čiji su brhovi usmjereni prema hilusu, a baze prema kori.
• Vrh piramide – papilla renalis
• Mokraća se izlijeva u pelvis renalis,
bubrežnu zdjelicu, šupljinu koja je
smještena u dubini bubrega
• Zapravo je oblika lijevka u čije se grlo
nastavlja mokraćovog.
• Bubrežna zjdelica obuhvaća piramide
svojim zatonima, calices renales, bubrežni
kaliksi
• Temeljna funkcionalna jedinica ne nefron
– Sitne, mikroskopske tvorbe , odgovorne za stvaranje mokraće: sastoje se od bubrežnog tjelešca i kanalića
• Bubrežno (Malpighijevo) tjelešce nalazi se u bubrežnoj kori, čini ga arterijsko klupko, glomerul, koje je okruženo “vrčem” graĎenim od epitelnih stanica –“Bowmannova čahura”
• Na Bowmannovu čahuru nastavlja se
sustav izvodnih kanalića (tubula) koji
počinju proksimalnim zavijenim kanalićem
Henleova petlja
Silazni i uzlazni krak ravne HP
• Henleova petlja nastavlja se na distalni
zavijeni kanalić
• Distalni zavijeni kanalići više nefrona se
ulijevaju u sabirni kanalić koji se ulijeva u
bubrežnu zdjelicu
• IZLUČIVANJE – ureja (metabolizam aminokiselina), kreatinin (mišićni kreatin), mokraćna kiselina (iz nukleinskih kiselina), razgradnje hemoglobina (bilirubin), metaboliti različitih hormona
• Svi lijekovi koje unesemo u organizam moraju se izlučiti vani, a fiziološka homeostaza podrazumjeva :
anabolizam = katabolizam
• NADZOR VODA + ELEKTROLITI –bubrezi imaju veliku sposobnost da promijene izlučivanje natrija kao odgovor na promjene u unosu natrija – dokaz: unos natrija se može povećati i do 10 puta više od normalnoga (1500mmol/dan) ili smanjiti na 10 mmol/dan, a da se volumen izvanstanična koncentracija Na+ promijene razmjerno malo.
• REGULACIJA ARTERIJSKOG TLAKA –
sustav bubrezi-tjelesne tekućine zadužen
je za kontrolu tlaka
• Previše izvanstanične tekućine – povišen
volumen krvi i arterijski tlak -> povišenje
tlaka izravno djeluje na bubrege i uzrokuje
izlučivanje viška izvanstanične tekućine
Snižen arterijski tlak
Renin (bubreg) – hormon koji se ponaša kao enzim!
Reninski supstrat (angiotenzinogen)
Angiotenzin I
Angiotenzin IIZadržavanje soli
Vazokonstrikcija
Enzim za pretvorbu (konvertaza)
• Regulacija acido-bazne ravnoteže –bubrezi izlučuju kiseline i nadziru zalihe pufera u tjelesnim tekućinama. Bubrezi tako zapravo jedinim putem iz organizma luče sumpornu i fosfornu kiselinu
• Puferi = sustavi koji onemogućuju ili ublažuju prenagle i prejake promjene neke fiziološke veličine, npr stupnja kiselosti (pH) – to su otopine slabe kiseline i njezine konjugirane baze ili obrnuto.
• Nadzor nad proizvodnjom 1,25 –
dihidroksi – vitamina D3 – bubrezi zapravo
proizvedu D3 (kalcitriol) – djelatni oblik
vitamina D – on omogućuje kalcifikaciju
kalcija u kostima odnosno apsorpciju kalcija
iz probavnog sustava
• Sinteza glukoze – iz aminokiselina bubrezi
mogu sintetizirati glukozu (kompeticija sa
jetrom)
• Proizvodnja eritrocita – bubrezi luče eritropoetin – podražaj je oskudica kisika, pa se tim homeostatskim mehanizmom želi i osigurati iskoristivost i ono manje kisika što ima
• * u oboljelih od teške bubrežne bolesti razvija se teška anemija – posljedica smanjene proizvodnje eritropoetina
• Bubrežno tjelešce (klupko kapilara) ima
posebne otvore – “fenestre”
Filtracijska membrana bubrega
• Kroz fenestre se u Bowmannovu čahuru cijedi tekućina koja je filtrat krvi – to je proces glomerularne filtracije , a tekućinu koja tim procesom nastaje nazivamo glomelularni filtrat ili primarna mokraća.
• Prolaskom kroz bubrežne kanaliće – sastav se filtrata mijenja – završna mokraća– Proksimalni kanalići – resorpcija
– Distalni kanalići – sekrecija!
• Brzina glomerularne filtracije je mjera za volumen filtrata koji svake minute stvaraju bubrezi:
– Žene 115mL
– Muškarci 125mL
Dnevno 160 – 180L, a mokrimo 1-2L?
filtrat se vraća u krvni optok
• Tubularna reapsorpcija - voda i otopljene tvari iz tubula prelaze u tkivnu tekućina koja okružuje nefron, a potom ulaze peritubularne kapilare koje ih onda nose prema sustavnom krvnom optoku
• Tutularna sekrecija – odvija se u Henleovoj petlji i distalnom zavijenom kanaliću – na taj način se izlučuju vodikovi ioni (H+) čime bubrezi sudjeluju u održavanju pH tjelesnih tekućina
• Glavni steroidni hormon kore nadbubrežne žlijede, bez koga ljudski organizam brzo završava u cirkulacijskom šoku
• Djeluje na distalne kanaliće (tubule) bubrega i reapsorbira natrij, a secernira kalij
• Luči se: kad se smanji natrij, odnosno kad se poveća kalij u plazmi!
• A: Accuracy, Apnea, Aldosteronism
• B: Bruits, Bad Kidney
• C: Catecholamines, Coarctation of the
Aorta, Cushing's Syndrome
• D: Drugs, Diet
• E: Erythropoietin, Endocrine Disorders
Vrijedi za sekundarnu hipertenziju, primarnu (idiopatsku) , u ovom slučaju i češću – ne znamo uzrok!
• U uzlaznom kraju HP reapsorbiraju se Na+
i Cl-. Taj dio nije propustan za vodu, pa
tekućina u njemu postaje razrijeĎena
(hipotonična)
• Distalni zavijeni kanalići i sabirni kanalići
propusni su za vodi, pa voda izlazi
osmozom, a preostali natrij (Na+) su u
tubulu koncentrira
• Antidiuretički hormon povećava
propusnost distalnoga i sabirnoga kanalića
za vodu, pa se pod njegovim utjecajem
povećava količina reapsorbirane vode i
mokraća postaje ugušćenija (regulirano
negativnom povratnom spregom)
• Engl. Clearance – čišćenje, odterećenje
• Onaj volumen krvne plazme iz kojega se
neka tvar potpuno ukloni izluičvanjem u
mokraću i to u roku jedne minute
• Brojčani iznos klirensa ovisi o tvari koja nas
zanima
• Inulin se filtrira u glomerulu, a u tubulima se
ne reapsorbira niti secernira - idealan
• Količina inulina koja se izluči u mokraću svake minute jednaka je količini koja se svake minute filtrira u glomerulu
• Klirens inulina brojčano je jednak brzini glomerularne filtracije
• U praksi se koristi kreatinin!!!
• Klirens kreatinina:
– 120 – 180 L/dan (Ž)
– 140 – 200 L/dan (M)
• Cjevasti organi, duljine 25 cm
• Retroperitonealno smješteni
• Spajaju bubrežnu zdjelicu i mokraćni mjehur
• Pristupaju mokraćnom mjehuru straga
• Stijenka mokraćnoga punog mjehura pritišće završni dio mokraćovoda čime ga zatvara i onemogućuje povratak prema bubregu
• Vrećasti mišićni organ
• Iza stigne simfize
• U muškaraca ispred ravnoga crijeva, u žena ispred rodnice
• S donje strane mjehura u M – prostata
• Prema dolje se mjehur nastavlja u mokraćnu cijev
• Kapacitet mokraćnog mjehura:
– 1L
• Glatki mišić mokraćnoga mjehura – m. Detrusor vesicae
• U području vrata mjehura mjehur prelazi u mokraćno cijev – m. Sfincter vesicae
• Površinski sloj stijenke mokraćnog mjehura se zove tunica serosa, postoji samo na gornjoj strani – to je parijetalni list potrbušnice!
• Početni dio mokraćne cijevi okružuju dva
kružna mišića m. Sfincter vesicae –
unutrašnji sfinkter mokraćne cijevi – pod
kontrolom AŽS!
• M.sphincter urethrae – vanjski sfinkter
mokraćne cijevi – pod voljnim nadzorom
somatskoga živčanog sustava
• Urethra feminina – duljine oko 4 cm, otvara se na vanjskom ušću mokraćne cijevi – ostium urethrae externum – u području predvorja rodnice, ispod dražice, a ispred ulaza u rodnicu
• Urethra masculina – duljine 20cm. U uretru se u prostati ulijevaju izvodni kanali prostate te ejakulatorni vodovi.
• M uretra služi i za izbacivanje sjemena
• Disurija – neugodno, boln mokrenje, znak
je upale mokraćnoga sustava ili kakve
zapreke (kamenac)
• Anurija – potpuni prekid mokrenja
• Urinarna inkontinencija – nedovoljno
istjecanje mokraće
• 95% voda
• Elektroliti NaCl, sulfati, fosfati
• Ureja (mokraćevina), urična kiselina
(mokraćna kiselina) i kreatinin
• Povećana proizvodnja – poliurija (više od
2,5L)
• Smanjena proizvodnja oligurija (manje od
500mL/dan
• 85 ljudi raspolaže sa 1,7 trilijna dolara, a
upravo toliko zajedno ima siromašnija
polovina stanovništva planete Zemlje (oko
3,6 milijardi ljudi) – podaci su dobrotvorne
organizacije Oksfam.
• Boja i specifična težina mokraće (odraz koncentracije bubrega, od 1.002 – 1.040, referentna je čista voda sa težinom 1-000)
• Boja mokraće varira od svijetle do tamnožute, a potječe od žučne boje urobilinogena.
• Glukoza se filtira u glumerulu, ali potpuno reapsorbira u kanalićima
• Albumin – veći od fenestre, pa se ne može filtrirati; bolest : albuminurija kod dijabetesa!
• Ketonska tijela – proizvodi nepotpune razgradnje masti – šećerna bolest, teško gladovanje
• Bilirubin – žučna boja kod npr . Začepljenja žučnih kanala se luči mokraćom – mokraća tamnosmeĎa
• Hemoglobin – kod pojačanog raspada
eritrocita, mokraća je obojena crveno –
hemoglobinurija
• 1 – 3 eritrocita (više od toga hematurija)
• 4 – 8 leukocita (više – infekcija mokraćnog
sustava)
• Kristali – tipa urati, fosfati, oksalati –
vjerojatnost pojave kamenca
• Više od 100.000 bakterija u mL mokraće –
upala mokraćnog sustava
• Dijaliza (gr. διάλυσις dialysis –
labavljenje), postupak koji se obavlja kod
bolesnika kojima je funkcija
bubrega privremeno ili trajno zakazala, i
pri tome se uklanjaju otpadne tvari
(kreatinin, urea) i prekomjerna tekućina,
koje inače uklanjaju bubrezi.
• Princip hemodijalize je isti kao i kod drugih metoda s dijalizom, a to uključuje d i f u z i j u otopljene tvari kroz polupropusnu membranu.
• Odstranjivanje tekućine se postiže korištenjem hidrostatskog tlaka u djelu sa dijalizatom
• Dijalizat obično sadrži natrij, kalij, kalcij, magnezij, kloride, acetate, bikarbonate, dekstrozu i PCO2 u pročišćenoj vodi. Često se dodaje i heparin (antikoagulans) kako bi se izbjeglo zgrušavanje krvi na mjestu krvožilnog pristupa.[
• U hemodijalizi postoje tri metode koje se
koriste za pristup krvi:
– Intravenozni kateter
– Arteriovenska (AV) fistula
– Arteriovenska sintetska premosnica