MOGUĆI PRAVCI REFORMI DIREKTNIH POREZA U FBIH
-
Upload
vance-newman -
Category
Documents
-
view
32 -
download
2
description
Transcript of MOGUĆI PRAVCI REFORMI DIREKTNIH POREZA U FBIH
MOGUĆI PRAVCI REFORMI DIREKTNIH POREZA U FBIH
Prezentant: HAJRUDIN HADŽIMEHANOVIĆ
• Reforma poreznog sistema predstavlja proces preuređenja, restruktuiranja i poboljšanja porezne politike koja treba da bude u funkciji socijalno – ekonomskog rasta i razvoja kao i fiskalnog cilja.
• Shodno promjenama efekti reforme mogu djelovati u oba smjera, kao i stimulans i destimulans ekonomskog rasta i razvoja.
• Ubrzane promjene u ekonomskim tokovima zahtjevaju reagovanje reformama u mnogim oblastima pa i u poreznom sistemu, što zahtjeva kontinuirano analiziranje i predviđanja budućih dešavanja radi preduzimanja adekvatnih mjera u okviru poreznog sistema.
2
REFORME DIREKTNIH POREZA U FEDERACIJI BIH
REFORME DIREKTNIH POREZA U FEDERACIJI BIH
• Prva reforma direktnih poreza u Federaciji BiH desila se još 1996.godine, odnosno 1997.godine usvajanjem Zakona o porezu na dobit privrednih društava i Zakona o porezu na platu.
• Cilj reforme je ostvaren, jer je u periodu 2000. – 2007.g, došlo do ubrzanog rasta i razvoja gotovo u svim privrednim oblastima ali i povećana siva ekonomija obzirom na visoke porezne stope i fleksibilnost porezne osnovice.
• Druga reforma direktnih poreza u Federaciji BiH izvršena je 2008.godine, odnosno 2009.godine kojom se vrši preraspodjela poreznog opterećenja između poreznih obveznika usvajanjem novog Zakona o porezu na dobit u 2008.godini i usvajanjem potpuno izmjenjenog propisa oporezivanja prihoda građana, Zakona o porezu na dohodak u 2009.godini.
3
REFORME DIREKTNIH POREZA U NAREDNOM PERIODU
Definisanjem zahtjeva za reformom direktnih poreza postavljaju se pitanja:
Na koji način, a da bude fer i korektan, izvršiti preraspodjelu bogatstva odnosno dohotka kroz uticaj poreznog opterećenja ?
Da li posegnuti mjerama porezne politike ili za mjerama javnih rashoda ili jednim i drugim ?
Da li postoji čarobna formula koja određuje optimum fiskalnog opterećenja, da li je to učešće poreza u D.B.P-u ?
Odgovor na oba pitanja bi bio:
preraspodjela poreznog opterećenja treba da se izvrši na jednak i efikasan način između poreznih obveznika, da se pri tome izbjegne porezna evazija i umanji siva ekonomija i da se ne povećavaju troškovi i porezna neefikasnost.
4
REFORME DIREKTNIH POREZA U NAREDNOM PERIODU
Osnovni koncept reforme direktnih poreza usmjeren je na: proširenje porezne baze; povećenje investicija i zaposlenosti; umanjiti poreznu evaziju; stabilizacija i dalje onemogućavanje evazije javnih
prihoda.
5
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se: novi oporezivi dohoci fizičkih lica; uvođenje više stopa poreza na dohodak; oporezivanje dohotka od kapitala (dividende, udjeli,
špekulativne aktivnosti na tržištu kapitala); novi način oporezivanja ugovora o djelu; olakšice kod novog zapošljavanja; kaznene odredbe
6
Novim Zakonom o porezu na dobit predlaže se:
proširenje porezne baze uvođenjem poslovnih jednica i R.S. I B.D.-a koji posluju na teritoriji Federacije kao i poreznih obveznika kao i postojećih jedinica nerezidentnog pravnog lica (otklonjeni su nedostaci u registraciji istih usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji privrednih subjekata)
porezna baza se proširuje i na organizacije tipa ustanova, fondacija, zaklada, udruženja i dr., koji su do sada uživala povlašteni tretman, a koji ne obavljaju neprofitnu djelatnost.
7
Uvođenje više pravila koji onemogućavaju manipilaciju poreznom osnovicom i to: nepriznavanje rashoda koji nisu povezani sa ostvarivanjem dobiti;
suženo je priznavanje budućih rashoda u porezne svrhe odnosno rezervisanja radi neizvjesnosti budućih dešavanja te je zadržana trenutna osnova, odnosno u momentu njegovog nastanka ( rezerve za buduće rashode u vezi sa obavljanjem prirodnih resursa, rezerve za buduće rashode u vezi sa garancijama);
rezerve kod finansijskih institucija , banka i osiguravajućih društava imaju svoje specifičnosti – i banke i osiguravajuća društva prate regulatorske propise koji su usklađeni sa međunardonom praksom;
obzirom da se porezni propisi oslanjaju na regulatorove (Agencija za bankarstvo, Agencija za nadzor osiguranja) kojima je cilj osigurati stabilnost u ovom sektoru kao i izvore sredstava za razvoj privrede, očekivati je i određena usklađivanja u sistemu oporezivanja dobiti ovih finansijskih institucija.
8
• Uvođenje pravila istanjene kapitalizacije koje se odnosi na situacije kada pravno lice ima visok nivo obaveza u odnosu na kapital;
• manipulacija poreznom osnovicom vrši se prekomjernim i nepotrebnim zaduživanjem ( rashodi po osnovu kamata predstavljaju u cjelosti porezno priznat rashod, a kamata koja nastaje za prekomjerno zaduženje umanjuje poreznu osnovicu;
• predlaže se odnos duga i kapitala u omjeru 4:1;• predlaganje novih metoda koje se primjenjuju prilikom
obračuna transfernih cijena• Uporedivost transakcija je složen i zahtjevan proces pa je
očekivati da će nove metode omogućiti brža i lakša uporedivost.
9
• Najvažniji porezni poticaji su oni koji su sadržani unutar poreza na dobit kao osnovnog poreznog oblika koji se realizuju putem porezne stope (10%) – neutralni uticaj, poreznog mirovanja (selektivnog karaktera), olakšice po osnovu ulaganja (ubrzana amortizacija, umanjenje osnovice po osnovu ulaganja, odbitak od poreza po osnovu ulaganja)
10
o Porezni poticaji u odnosu na trenutni Zakon su potpuno izmjenjeni Novim Nacrtom Zakona, predloženi su poticaji kod zapošljavanja, poticaji kroz ubrzanu amortizaciju, poticaji u obrazovanju kao i kod priznavanja gubitka u budućem periodu;
o Pitanje poreznog poticaja je još uvijek otvoreno, bez obzira na Nacrt Zakona jer je dostavljen niz primjedbi i prijedloga datih od strane Udruženja poslodavaca FBiH, privrednih komora.
11
• Obzirom na primjedbe koje su dostavljene F.M.F., a odnose se prije svega na zadržavanje poticaja po osnovu izvoza predlaže se:
“oslobađanje plaćanja poreza na dobit za tu godinu srazmjerno visini ostvarenog od izvoza roba u odnosu na ukupan prihod”
• Ovaj poticaj po osnovu izvoza isključuje realizovan izvoz ostvaren na principu “uvoz radi izvoza”, odnosno tranzit robe, čime se daje prednost domaćoj proizvodnji.
DILEMA – smo izvoz roba ili i “izvoz usluga”?12
• Podnošenje jedinstvene godišnje prijave poreza na dobit prema sjedištu pravnog lica koje ima poslovne jedinice u oba entiteta i B.D-u
• Dio poreza na dobit dobile bi sve tri porezne jurisdikcije prema učešću u bruto prihodima koje ostvari porezni obveznik u poslovnim jedinicama oba entiteta i B.D.-u.
• Reforma poreznog sistema nije samo problem Federacije BiH već i zemalja u okruženju i šire.
13
Na kraju nameće se osnovno pitanje:
Jesu li fiskalne mjere u pravcu poticanja ulaganja, zapošljavanja, razvoja pojedinih sektora privrede i sl. potrebne ili zadržavanje sistema dugoročno garantuje postizanje boljih ekonomskih efekata ?
Naime, različitim mjerama fiskalne politike država s jdne strane želi osigurati optimalan model poticanja ulaganja, a s druge strane ne želi narušiti neutralnost i konzistentnost poreznog sistema.
14
• Kako i na koji način utiču direktni porezi na privredu možemo sagledati na primjeru industrije osiguranja ?
15
Pogled na industriju osiguranja
Imajući u vidu naziv ove teme cijeneći raspoloživo vrijeme, moj osvrt ću izložiti kroz slijedeća pitanja:
• Kakva je društvena uloga industrije osiguranja• Kakav porezni podsticaj je dat za razvoj industrije osiguranja • Koje promjene poreznog tretmana su u toku i koje predstoje• Da li se može biti zadovoljno aktuelnim trenutkom i šta dalje
16
(2) Porezni tretman industrije osiguranja
(2-1)Porezni tretman industrije osiguranja zahtijeva sagledavanje društvene uloge industrije osiguranja koja se generalno gledano može definisati kroz očekivanja da se zaključivanjem ugovora o osiguranju ostvare dva osnovna cilja:
da se kroz isplate naknada šteta i osiguranih suma u što većem stepenu obezbijedi funkcionalnost pravnih subjekata i socijalna sigurnost građana i da svojim slobodnim finansijskim sredsvima industrija osiguranja jača domaće izvore i potencijal za finansiranje razvoja realnog sektora.
17
(2-2)Uvidom u statističke podatke za 2012. godinu, jer još nema podataka za prošlu godinu, može se zapaziti:
da u BiH posluju 24 društva za osiguranje, od toga 13 u FBiH; da industrija osiguranja zapošljava 3.721 osobu, od toga 2.527 osoba u FBiH; da se godišnje zaključuje preko 2.100.000 ugovora, od toga blizu 1.400.000 ugovora u FBiH te da se prikupi ukupno preko 505 miliona KM premije, od toga preko 365 miliona u FBiH.
Svi ovi podaci ukazuju da industrija osiguranja zauzima veoma značajno mjesto i da joj treba posvetiti mnogo više pažnje nego je to do sada činjeno. Smatram da je i ovaj Simpozij izvrsna prilika da se o tome porazgovara.
(2) Porezni tretman industrije osiguranja
18
(3) Kakav porezni podsticaj je dat za razvoj industrije osiguranja
(3-3) Cijeneći društvenu ulogu industrije osiguranja i očekivanja rezultata njenog djelovanja, fiskalnim sistemom se pružaju vrlo snažni poticaji kako u pogledu poreznog tretmana PREMIJE OSIGURANJA i poreznog tretmana ISPLATA NAKNADA ŠTETA IZ OSIGURANJA I ISPLATE OSIGURANIH SUMA.
Ptanje je da li industrija osiguranja na te poticaje dovoljno ukazuje, jer ti poticaji su dati ugovarateljima osiguranja, osiguranicima i ostalim korisnicima usluga osiguranja, a ne društvima za osiguranje.
Ugovaračima osiguranja porezni podsticaji dati se kroz povlašten porezni tretman premija osiguranja u:
Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, Zakonu o porezu na dobit i Zakonu o porezu na dohodak.
19
(3-2)
Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (PDV), premije osiguranja su izuzete od zaračunavanja PDV-a. To znači, da su usluge osiguranja za 17% „jeftinije“ u odnosu ostale potrebe pravnih i fizičkih lica. Međutim, treba postaviti pitanje da li je ova „povlastica“ dovoljno afirmisana?
(3-3)
Zakonom o porezu na dobit svi troškovi na ime premija osiguranja, se u cijelosti priznaju kao porezno dopustivi rashodi, što dodatno „pojeftinjuje“ premije osiguranja za 10%, koliko iznosi stopa poreza na dobit.
***
Ova dva poticaja kroz poreznu politiku Vlast daje UGOVARAČIMA OSIGURANJA.
Društva za osiguranje od toga nemaju direktnu korist, osim što im je time povečan izgled za zaključivanje ugovora o osiguranju.
(3) Kakav porezni podsticaj je dat za razvoj industrije osiguranja
20
(3) Kakav porezni podsticaj je dat za razvoj industrije osiguranja
21
(3-4) Zašto je Država toliko „velikodušna“?
Zato što želi da se masovnijim i kvalitetnijim osiguranjem imovine i lica teret naknađivanja šteta sa javnog sektora prenese na privatni sektor kroz javno-privatno partnerstvo.
Da li je ova namjera Države dovoljno shvaćena?
Mislim da nije. Još uvijek svijest o potrebi osiguranja resursa nije na zadovoljavajućem nivou, jer se još uvijek osiguranje smatra „luzuzom“.
Međutim, s druge strane gledano: ni društva za osiguranje nisu dovoljno aktivna (agresivna) na tržištu osiguranja, a ni Vlast nije dovoljno dosljedna u insistiranju i podršci da se njena očekivanja u industriji osiguranja ostvare.
(4) Koje promjene poreznog tretmana su u toku i koje predstoje
(4-1) Industrija osiguranja se preko svog Udruženja društava za osiguranje u Federaciji FBiH vrlo aktivno uključila u izmjene i dopune zakonske regulative, a naročito kod:
• Zakona o porezu na dohodak,• Zakona o porezu na dobit i• drugih zakona kojim se uređuju parafiskalne obaveze putem doprinosa, a s ciljem da se njihovim smanjivanjem pobljša ambijent poslovanja realnog sektora i utiće na povećanje zapošljavanja.
(4-2) U pripremi novih zakonskih rješenja vođena je duže vremena vrlo transparentna rasprava na proširenim sastancima Radne grupe Vlade FBiH, gdje su pored ostalih redovito bili prisutni i vrlo aktivno sudjelovali predstavnici Udruženja društava za osiguranje.
Radna grupa je maksimalno uvažavala primjedbe i prijedloge sa tih sastanaka, ali neki veoma interesantni i opravdani prijedlozi nisu mogli biti prihvaćeni zbog veoma strogih intervencija prilikom konsultacija i usaglašavanja sa inostranim faktorima. Zato danas još uvijek imamo nekoliko „otvorenih pitanja“ na čijem rješavanju trebamo još raditi.
22
(4) Koje promjene poreznog tretmana su u toku i koje predstoje
(4-3) Što se osiguranja tiče, “OTVORENA PITANJA“ imamo:
kod Zakona o porezu na dobit
- treba da još jednom preispitamo porezni tretman tehničkih rezervi.
Na tom pitanju uporno insistira Udruženje društava za osiguranje i u tome ima punu podršku Agencije za nadzor osiguranja.
Tom zahtjevu je dala podršku i Radna grupa, pa je odlučeno da se u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o porezu na dobit organizuje okrugli sto na kome će predstavnici Radne grupe, Agencije za nadzor osiguranja i Udruženja provesti stručnu raspravu i prezentirati argumentaciju zašto tehničke rezerve osiguranja trebaju biti porezno dopustiv rashod. 23
(4) Koje promjene poreznog tretmana su u toku i koje predstoje
Što se osiguranja tiče, “OTVORENA PITANJA“ imamo:
Kod Zakona o porezu na dohodak
– na traženje Udruženja trebaće razmotriti porezni tretman „pripisane dobiti“ uz životno osiguranje u slučajevima kada je osiguranik u toku trajanja osiguranja koristio poresku olakšicu za uplaćenu premiju osiguranja i razmotriti porezni tretman premije resursa za obavljanje samostalne djelatnosti fizičkog lica (obrt) koji treba izjednačiti sa poreznim tretmanom premije pravnih lica.
Navedena pitanja biće predmetom pažnje Radne grupe, a konačan ishod njihovog rješavanja u ovom trenutku je nepouzdano progonozirati.
24
(5-1)
Iako SEBE NE SMATRAM KOMPETENTNIM, slobodan sam ustvrditi da ni sama društva za osiguranje nisu zadovoljna aktuelnim trenutkom u industriji osiguranja.(5-2)
Štete od elementarnih nepogoda poplave, bujice i klizanja tla u maju ove godine i ponovljene štete u kasnijem periodu pokazuju da NIKO OD NAS NE MOŽE BITI ZADOVOLJAN: ni Vlast, ni industrija osiguranja, ni pravna i fizička lica koja su mogla, a nisu zakljućila osiguranje svoje imovine.(5-3)
Očigledno je da treba ORGANIZOVANO, KONTINUIRANO I NADZIRANO djelovanje svih subjekata, kojih se to tiće, na planu
podizanja svijesti o potrebama osiguranja imovine i lica i afirmaciji industrije osiguranja.
(5) Da li se može biti zadovoljno aktuelnim trenutkom u industriji osiguranja i šta dalje ?
25
(6-1)
Sve promjene u oblasti poreznih propisa treba da idu u pravcu poboboljšanja poslovnog ambijenta ne samo industrije osiguranja nego ukupne privrede (realnog sektora).
U cilju stvaranja takve klime neophodna je saradnja i predstavnika organa Vlasti i predstavnika svih udruženja iz oblasti privrede i komorskih sistema od koji se treba očekivati:
da ponudi jasne programe djelovanja i oblike podrške koja bi se mogla ostvariti kroz određene stimulacije i olakšice u pogledu bržeg razvoja i povećanog zapošljavanja i da zahtijevaju dosljedniju primjenu postojeće zakonske regulative kao i da ponudi njene izmjene i dopune ili donošenje novih zakonskih rješenja.
(6) Umjesto zaključka
26
(6-2)
Uvjeren sam da će zajedničke aktivnosti predstavnika organa Vlasti i naprijed pomenutih subjekata (onih koji se to tiče) rezultirati kvalitetnijim zakonskim rješenjima, a ttime i povoljnijim poslovnim ambijentom.
Taj proces nije brz ni lagan, zato treba strpljivo, kontinuirano i nastaviti djelovati na naprijed predloženi način, što je u poslednje 2-3 godine i ćinjeno.
(6)Umjesto zaključka
27
HVALA NA PAŽNJI