MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA / CURRICULUM

1

2

SASTAV KOORDINACIONE GRUPEInstitucija Ministarstvo civilnih poslava, Odjel za obrazovanje Ministarstvo prosvjete i kulture RS Imenovani predstavnik Esma Hadagi Milovan Pecelj (Boko Stojkovi ) Trenutna pozicija Pomo nik ministra Ministar (Na elnik Odjeljenja za srednje obrazovanje) Na elnik Odjeljenja za opte, pravne i kadrovske poslove Prosvjetni inspektor Ministar Savjetnik urak Pomo nik efa Odjela Pomo nik ministra Stru ni saradnik Pomo nik ministra Pomo nik ministra Pomo nik ministra

Ministarstvo prosvjete i kulture RS Ministarstvo prosvjete i kulture RS Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH Odjel za obrazovanje, Br ko Distrikt Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Hercegova ko-neretvanski kanton Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Posavski kanton Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Zeni ko-dobojski kanton Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Bosansko-podrinjski kanton Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Srednje-bosanski kanton Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadno-hercegova ki kanton Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevski kanton Ministarstvo prosvjete i znanosti, Kanton 10 Pedagoki zavod, Sarajevo Pedagoki zavod, Mostar Zavod za kolstvo, Mostar Pedagoki zavod, Tuzla Pedagoki zavod, Zenica Pedagoki zavod, Biha Republi ki pedagoki zavod, Banja Luka

Zorica Gara a Radmila Peji Zijad Pai Alija Piri Vladimir

Ignancija Radi Jasminka Bujanovi Marko Nedi Hazim Halilovi Rasim Bajri

Emira Drakovac Zoran Matoevi Viktor Mari Sabaheta Zvizdi Miroslav uri

Stru ni saradnik Pomo nik ministra Pomo nik ministra Pomo nik ministra Direktor, Srednja ekonomska kola, Livno Direktor Savjetnik Savjetnik Savjetnik Direktor Direktor Direktor Inspektor Nadzornik

Mevlida Pekmez amil Tabakovi Ljubomir Brajkovi Silvestar Ituk Hariz Agi Munevera Selmanovi Ismet Be iragi Momir Laki Bosiljka Spremo

3

Podru na jedinica RPZ Doboj Podru na jedinica RPZ Prijedor Agencija za standarde i ocjenjivanje Sindikat srednjeg obrazovanja BiH Sindikat nastavnika, RS Osnovna kola ' engi Vila 1', Sarajevo Osnovna kola 'Nova Bila, Nova Bila Osnovna kola 'Vasa ubrilovi ', Gradika Gimnazija fra Grge Marti a, Mostar Srednja mjeovita kola 'Jovan Du i ', Tesli Srednja mjeovita kola, ivinice Lektorisali: Zineta Boguni za bosanski jezik Bosiljka Spremo za srpski jezik Ignancija Radi za hrvatski jezik

Novak Paravac Mirko Muti Jasminka Nalo Branka Kova evi Denana Tanovi Hamzi Ranka Mii Zineta Boguni Jelica uljevi Ostoja uri

Profesor Direktor Stru ni saradnik Stru ni saradnik Predsjednik Sindikata za srednje obrazovanje BiH Predsjednik Sindikata za obrazovanje, nauku i kulturu RS Direktor Direktor Direktor Profesor Direktor Direktor

Jerko Radi Aleksa Radii Redo Butkovi

4

SADRAJ

1. 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5

UVOD PRINCIPI OBRAZOVNOG SISTEMA U BIH I CILJEVI OBRAZOVANJA Op i principi obrazovanja Principi obrazovnog sistema Op i ciljevi obrazovanja Ciljevi obaveznog obrazovanja Ciljevi op eg srednjeg obrazovanja

7 13 13 13 14 15 16

2. 2.1 2.2

KONCEPT U ENJA I PRINCIPI IZRADE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA Koncept u enja Principi izrade nastavnog plana i programa

18 18 19

3. 3.1 3.2 3.2.1 3.2.2 3.2.3 3.3 3.3.1 3.3.2 3.4 3.5 3.5.1 3.5.2

SADRAJ I STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA Principi za izbor sadraja i organizaciju NPP-a Nastavni plan I program u Bosni I Hercegovini Zajedni ko jezgro NPP-a Dio NPP-a koji izra uju entiteti, kantoni / upanije Dio NPP koji izra uje kole Rezultati u enja u odnosu na sposobnosti u enika (osnovno i srednje obrazovanje): definiranje Zajedni kog jezgra NPP-a koje je zasnovano na rezultatima u enja Klju ne sposobnosti Ciljevi i ishodi Odnos me u obrazovnim oblastima/predmetima Jedan mogu i model nastavnog plana za obavezno i srednje obrazovanje Primjer nastavnog plana za osnovnu kolu Primjer nastavnog plana za gimnaziju

21 22 22 22 23 23 23 24 24 29 29 30 31

4. 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 4.8 4.9

SMJERNICE ZA IZRADU PREDMETNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA Uvod Struktura Obrazloenje Op i i posebni ciljevi u enja Glavne sposobnosti i vjetine Organizacija (planiranje) sadraja predmeta Uputstva za ocjenjivanje i ocjenjivanje i vrednovanje (evaluaciju) Orijentacija prema samostalnom radu u enika/u enica Predmetni nastavni plan i program / silabus za maternji jezik i matematiku

34 34 34 34 35 36 36 37 37 38

5

5.

5.1 5.2

ULOGE I AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/NASTAVNICA I U ENIKA/U ENICA U IMPLEMENTACIJI SUVREMENOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA (CURRICULUMA) Kako nastavnici/nastavnice mogu dati podrku implementaciji novog nastavnog plana i programa (Curriculuma) Uloge i aktivnosti u enika/u enica u kontekstu podu avanja i u enja koji se temelje na novom nastavnom planu i programu

41 42 42

6. 6.1 6.2 6.3 6.4 6.5 6.6

VEZE IZME U NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA, OCJENJIVANJA I SVJEDO ANSTAVA Ocjenjivanje i evaluacija postignu a u u enju: ta je ocjenjivanje i njegova uloga u cjelokupnom obrazovnom procesu Odnos izme u nastavnog plana i programa, ocjenjivanja i izdavanja svjedo anstava Sagledavanje ocjenjiva ke prakse u Bosni i Hercegovini ta bi se trebalo promijeniti? Nova filozofija ocjenjivanja: zato, kako, ta kada ocjenjivati Kako primijeniti novu filozofiju u praksi: vrste i procedure ocjenjivanja Pitanje svjedo anstava

44 45 46 47 47 48 51

6

UVOD

U cijelom svijetu razvoj nastavnog plana i programa (Curriculuma) je stalni proces koji uklju uje fazu promjene, fazu primjene i stabilnosti nastavnog plana i programa, te fazu revizije i daljnjeg poboljanja. Procesi donoenja i razvoja nastavnog plana i programa trebali bi biti utemeljeni na paljivoj analizi prethodnog nastavnog plana i programa, metoda predavanja i u enja, ocjenjivanja i evaluacije, te sredstava za u enje, kao to su udbenici i druga sredstva. Ova analiza bi trebala uzeti u obzir nove izazove i mogu nosti koji stoje pred u enikom u kontekstu lokalnih, nacionalnih, regionalnih, evropskih i me unarodnih veza i me uovisnosti. Suvremeni nastavni plan i program trebao bi biti rezultat takvih paljivih razmatranja i trebao bi se temeljiti na rezultatima u enja i postignu ima vanim za u enike/ce u Bosni i Hercegovini, i sadravati smjernice za u e e nastavnika/nastavnica, kole i okruenja, te obrazovnih vlasti i obrazovnih partnera iz svih sfera ivota u procesu u enja. Razvoj i primjena suvremenog nastavnog plana i programa bi trebali biti razultat irokih konsultacija unutar svih entiteta i kantona/upanija u Bosni i Hercegovini, te bi trebali spojiti vrijednosti doma e obrazovne tradicije s me unarodnim trendovima i dobrim praksama u razvoju suvremenog nastavnog plana i programa.

Sistem nastavnog plana i programa (Curriculuma) Okvirni nastavni plan i program njegova uloga unutar sistema nastavnog plana i programa Me unarodni razvoj nastavnog plana i programa neki od glavnih trendova Razlozi za promjenu i poboljanje nastavnih planova i programa u Bosni i Hercegovini Kontekst promjene ta o ekujemo od suvremenog nastavnog plana i programa Preduvjeti za uspjenu implementaciju suvremenog nastavnog plana i programa

7

Okvirni nastavni plan i program/curriculum*je jedan od najvanijih komponenti sistema prikazanog na shemi: Interakcija razli itih komponenti obrazovnog sistema

O K V I R N I N P P (CURRICULUM)

OBUKA ZA NASTAVNIKE

OCJENJIVANJE I CERTIFIKACIJA

I N S T I T U C I J E AGENCIJA ZA OBRAZOVANJE

PEDAGOKI ZAVOD/ZAVOD ZA KOLSTVO

*Curriculum (C) je nairoko koriten termin u cijelom svijetu koji ozna ava sistematski i postepen proces u enja koji je zasnovan na jasnim svrhama u enja (zato i radi ega u enici trebaju u iti), paljivom odabiru sadraja i organizaciji (to u enici u e, kada i po kom redoslijedu) metodama podu avanja i u enja (kako u enici trebaju u iti), te na ocjenjivanju i evaluaciji postignu a u enja (to su u enici nau ili / izveli / razvili, kakvo je, ustvari, efektivno u enje).

8

Sistem nastavnog plana i programa Nastavni plan i program (Curriculum) ine svi oni dokumenti kojima se propisuju predmeti za odre eni obrazovni nivo i propisuju/odre uju ciljevi, aktivnosti i rezultati u enja na tim nivoima, a koji su odobreni od nadlenih obrazovnih vlasti. Nastavni plan i program se predstavlja javnosti u formi pisanih dokumenata kao slubeni ili pisani NPP. Utemeljen na konkretnoj interakciji podu avanja i u enja, tj. interakciji u eniknastavnik, NPP se zatim ostvaruje u praksi i tako postaje primijenjeni, efektivni. Na ishode u enja utje u u enici/u enice i nastavnici/nastavnice sa svojim prethodnim znanjem, li nim iskustvom, vrijednostima, vjerovanjima i pogledima, odnosno s takozvanim skrivenim nastavnim planom i programom (hidden curriculum). Pisani NPP/C je set dokumenata koji se sastoji od: Okvirnog nastavnog plana i programa koji propisuje namjeravane i iroke rezultate u enja za u enike, sve predmete koji su na raspolaganju i pravila koja ure uju kako se ti predmeti mogu kombinirati u odobrene nastavne planove, uklju uju i zajedni ko jezgro, izborne i fakultativne predmete. Tako er okvirni NPP treba opisati i to kako ispunjava relevantne obrazovne, socijalne i ekonomske politike djelovanja. Predmetnih nastavnih planova i programa (silabusa1) koji blie opisuje nastavni predmet, odnosno podru je u enja s aspekta planiranja, organizacije i izvo enja sadraja, a uklju uje: - cilj, zadatke, o ekivane rezultate, strategije u enja/nastave, vremenski raspored, na in i instrumente ocjenjivanja i sredstva koja e biti kori ena teme / moduli, nastavne jedinice. Popisa preporu enih udbenika, literature i drugih sredstava u enja i nastavnih pomagala koji prua osnovu za sve oblike u enja. Okvirni nastavni plan i program (Curriculum) i njegova uloga unutar sistema nastavnog plana i programa Okvirni nastavni plan i program daje odgovore na pitanja: zato i radi ega u enici trebaju u iti ta e u enici nau iti / posti i / razviti (kakav je efekat u enja) kako u enici trebaju u iti ta u enici u e, kada i po kom redoslijedu i kako vrednovati u eni ka postignu a.

Okvirni nastavni plan i program navodi temeljne principe organizacije nastavnog plana i programa u Bosni i Hercegovini na temelju suvremenih pedagokih pristupa procesa podu avanja i u enja. On daje smjernice za razvoj i poboljanje: Zajedni kog jezgra nastavnog plana i programa, dijela nastavnog plana i programa o kojem odlu uju Republika Srpska, kantoni/upanije u Federaciji Bosne i Hercegovine i Distrikt Br ko i dijela nastavnog plana i programa o kojem odlu uje svaka kola u okviru svoje autonomije. Okvirni nastavni plan i program isti e potrebu za poboljanjem nastavnog plana i programa na temelju inovativnih pristupa.

1

Syllabus je nastavni i plan program predmeta

9

Predmetni nastavni planovi i progami (silabusi), udbenici i druga nastavna sredstva bi trebala biti izra ena na principima i smjernicama sadranim u Okvirnom nastavnom planu i programu. Zajedni ko jezgro nastavnog plana i programa (kao to je istaknuto u Okvirnom zakonu i Bijelom papiru) je skup predmeta, predmetnih sadraja i tema bitnih i obaveznih za sve u enike/u enice u BiH. Zajedni ko jezgro treba definirati zajedni ke ciljeve i ishode u enja za sve u enike/u enice u BiH. U skladu sa suvremenom praksom u razvijenim zemljama u razvoju NPP, model suvremenog Okvirnog nastavnog plana i programa u BiH se fokusira na postignu a u enja i razvoj u eni kih sposobnosti. Ovo predstavlja glavni pomak u suvremenom razvoju nastavnog plana i programa: pomak od kreiranja nastavnog plana i programa koji je orijentiran na predmet i nastavnika/nastavnicu (tradicionalnog), ka modelu razvoja nastavnog plana i programa koji se fokusira na procese u enja i postignu a u enja, odnosno koji je orijentiran na u enika/u enicu.

Me unarodni razvoj nastavnog plana i programa neki od glavnih trendova Tokom zadnjih decenija mogu se uo iti neki od vanih trendova u me unarodnom razvoju nastavnog plana i programa (Curriculuma), kao to su: pomak od predmetnog/akademskog fokusa i pristupa nastavniku/nastavnici, ka pristupu koji se fokusira na u enika/u enicu, napredak u enika/u enice, te njegovom/njenom razvoju kao osobe. pomak od podijeljenog/fragmentiranog, centraliziranog i strogo definiranog NPP ka fleksibilnijem NPP koji se temelji na irokim podru jima u enja i novim pristupima koji promoviraju integrirano i holisti no u enje i dozvoljavaju kreativna rjeenja u vezi s NPP na nivou zajednice i kole. pomak sa NPP usmjerenih na sadraje na NPP usmjerene na ishode odnosno na ono to bi u enici/u enice trebali znati i umjeti. pomak od u enja temeljenog na zapam ivanju i reproduciranju informacija ka razvoju u eni kih sposobnosti koje su rezultati procesa u enja - znanje, vrijednosti, vjetine, stavovi, procedure/abloni, akcije, navike i rutine koje se dokazuju u praksi (tj. kako u enici/u enice razmiljaju, djeluju, u e, prenose, te primjenjuju znanje i nezavisno trae rjeenja). Pomak od NPP koji je predvi ao isto za sve ka diferenciranom NPP koji uzima u obzir pojedina ne stilove u enja, kao i razli ite interese, talente i probleme koje u enici/u enice imaju, posebne lokalne uvjete itd.

Razlozi za promjenu i poboljanje nastavnih planova i programa u Bosni i Hercegovini U BiH, kao i u drugim zemljama, promjene obrazovnog sistema i redefiniranje njegove svrhe i strategije da bi se postigli odre eni ciljevi, u osnovi, uzrokovano je faktorima koji su od fundamentalne vanosti za dananji drutveni i ekonomski razvoj: ubrzana znanstvena i tehnoloka otkri a i inovacije rasprostiranje informati kih i komunikacijskih tehnologija proces globalizacije kulturoloke promjene promjene u na inu razmiljanja (kao to su promjene izazvane brigom o okoliu) promjene u na inu shvatanja samog u enja promjene u shvatanju ljudskog razvoja (uklju uju i i razvoj djeteta), koje su zasnovane na novim istraivanjima provedenim na mozgu kao i na novim psiho-sociolokim i pedagokim istraivanjima i teorijama.

Obrazovni sistem treba uvaavati obiljeja i posljedice tih procesa, kako u sferi rada i zapoljavanja, tako i u svakodnevnom privatnom i drutvenom ivotu pojedinca.

10

Poboljanje NPP u BiH je dio neprekidnog procesa revizije. U sklopu ovog procesa treba i dalje uzimati u obzir postoje a korisna obrazovna iskustva u BiH i drugim evropskim i razvijenim zemljama. Nastavni plan i program treba pomo i u enicima/u enicama da se bolje nose sa izazovima i mogu nostima dananjeg svijeta radi postizanja bre i uspjenije integracije u osobnom, profesionalnom i javnom ivotu. Odredbe nastavnog plana i programa trebaju odraavati specifi nu kulturnu, nacionalnu i obrazovnu tradiciju (koje moraju biti prisutne na svim stupnjevima kolskog sistema), uz istovremeno upoznavanje drugih kultura i civilizacija, te odgoja u duhu me usobne tolerancije i potivanja razli itosti.

Kontekst promjena Unutranji i vanjski razlozi koji uvjetuju proces promjene nastavnog plana i programa se isprepli u. Uz ve predo ene razloge za promjenu, koje je dinamika dananjeg svijeta donijela sa sobom, BiH, kao evropska zemlja u tranziciji, ima dodatne razloge za strukturne promjene obrazovnog sistema, uklju uju i i poboljanje nastavnog plana i programa. BiH sada prolazi kroz tranziciju iz prijanje planske u trinu privredu i kroz procese demokratizacije drutva sve ove promjene trebaju olakati proces pridruivanja BiH Evropskoj uniji. Obrazovanje u BiH u nadlenosti je 13 ministarstava obrazovanja. kole u BiH rade po vie razli itih neuskla enih nastavnih planova i programa u kojima je vrlo teko osigurati kvalitet, jednakost i omogu iti prohodnost u obrazovanju, kao i efikasno upravljanje obrazovnim sistemom. Prvi pomak ka promjenama je donoenje Zajedni kog jezgra NPP.

ta o ekujemo od suvremenog nastavnog plana i programa Suvremeni nastavni plan i program bi trebao zadovoljavati potrebe individualnog/osobnog razvoja u enika/u enice i potrebe drutva. Poboljani nastavni plan i program trebao bi omogu iti u enicima/u enicama da se razviju kao osobe koje su u stanju osmisliti vlastiti ivot, a istovremeno se uspjeno integrirati na trite rada i u javni ivot. Nove mogu nosti podu avanja i u enja koje nudi suvremeni nastavni plan i program pove at e postotak upisa i zavravanja srednjeg i visokog obrazovanja i doprinijeti da u enici/u enice u BiH budu adekvatno pripremljeni da se mogu na zadovoljavaju i na in suo iti sa ivotom u Evropi i svijetu, i radnom mobilno u i konkurencijom. Promjene koje se predlau trebaju se provoditi postupno, ovisno o nov anim, materijalnim i kadrovskim mogu nostima zemlje.

Preduvjeti za uspjenu implementaciju suvremenog nastavnog plana i programa Nastavnici/nastavnice su klju ne osobe u uspjenom provo enju promjena. Oni/one trebaju kod u enika/u enica probuditi elju za u enjem i prona i na in da adekvatno vrednuju u eni ki potencijal za u enje i razvijanje vlastite li nosti. Kreativno kombiniraju i tradicionalne i suvremene/nove metode, nastavnici pomau u enicima/u enicama da steknu korisna znanja i vjetine, da razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi i drugima, kao i sposobnosti cjeloivotnog u enja. Da bi nastavnik/nastavnica mogao/la odgovoriti ovim zahtjevima potrebno je poboljati sistem po etnog obrazovanja nastavnika/nastavnica i osigurati kontinuirano usavravanje i obrazovanje za usvajanje novih strategija podu avanja i u enja.11

Koritenje razli itih didakti ko-metodi kih sredstava u nastavnom procesu treba unaprijediti kvalitetu nastavnog procesa. Udbenik je nezaobilazno metodi ko-didakti ko sredstvo za stjecanje i produbljivanje znanja, vjetina i stavova. Zbog toga se pri izradi udbenika moraju zadovoljiti principi i smjernice koje nudi suvremeni nastavni plan i program, a koji se odnose na realizaciju procesa kvalitetnog podu avanja i u enja. Roditelji i ira zajednica (druge zainteresirane strane) tako er moraju biti aktivni u esnici u procesu implementacije suvremenog nastavnog plana i programa, te se trebaju uklju iti u procese konsultacija o izradi i implementaciji suvremenog nastavnog plana i programa i trebaju ja ati veze izme u kole, zajednice i obitelji. Promjene koje se predlau trebaju se provoditi postupno ovisno o finansijskim, materijalnim i kadrovskim mogu nostima.

12

1. PRINCIPI OBRAZOVNOG SISTEMA U BIH I CILJEVI OBRAZOVANJA

1.1 1.2 1.3 1.4 1.5

Op i principi obrazovanja Principi obrazovnog sistema Op i ciljevi obrazovanja Ciljevi obaveznog obrazovanja Ciljevi op eg srednjeg obrazovanja

1.1

Op i principi obrazovanja su Nau na zasnovanost Obaveznost i neselektivnost osnovnog obrazovanja Obrazovanje za potrebe participacije u demokratskom drutvu Decentralizacija, demokratizacija i depolitizacija (profesionalizacija) u obrazovanju Obrazovanje za potrebe informacionog, tehnolokog, globalnog drutva Obrazovanje kao doivotni proces Jednake obrazovne mogu nosti za sve. Na op im principima po iva sistem obrazovanja u cjelini.

1.2

Principi obrazovnog sistema

Osim op ih na ela koji se jednako odnose na obrazovanje u cjelini i na NPP, njihov razvitak temelji se na posebnim na elima kojih se trebaju pridravati svi u esnici obrazovnog procesa, prvenstveno nastavnici/nastavnice i u enici/u enice. Oni predstavljaju polazne osnove za kreiranje svih elemenata nastave i procesa u enja u koli. Obrazovanje treba biti usmjereno na procese i ishode u enja, vie nego na predstavljanje sadraja pojedinih akademskih disciplina; Obrazovanje treba biti zasnovano na standardima uz sistematsko pra enje i procjenjivanje njegovog kvaliteta; Obrazovanje treba biti zasnovano na integriranom nastavnom programu u kojem postoji horizontalna i vertikalna povezanost izme u razli itih nastavnih predmeta koji su povezani u ire nastavne oblasti; Za kvalitet obrazovanja trebaju biti odgovorni ne samo nastavnici/nastavnice i kola ve i svi zainteresirani akteri (u enici/u enice, roditelji i lokalna zajednica); Obrazovanje treba potovati individualne razlike me u u enicima/u enicama u pogledu na ina u enja i brzine napredovanja; Obrazovanje se treba zasnivati na participativnim, kooperativnim, aktivnim i iskustvenim metodama nastave i u enja; Obrazovanje treba uvaavati svakodnevno iskustvo u enika/u enica i znanja koje stje u van kole te ih povezivati sa sadrajima nastave; Obrazovanje treba razvijati kod u enika/u enica pozitivan odnos prema koli i obrazovanju i podsticati u enikov interes za u enjem i kontinuiranim educiranjem; Obrazovanje treba biti proces razvoja znanja, vjetina, stavova i vrijednosti kod u enika/u enica. Posebno je vana povezanost op ih principa i principa na kojima se zasniva obrazovni proces sa ciljevima i ishodima obrazovanja. Podu avanje pojedinaca da odgovorno i svrhovito upravljaju sobom i vlastitim ivotom zadatak je dostojan svakog truda. Obrazovanje kao organizirana drutvena aktivnost utemeljena na

13

znanosti i stru nosti svoju e zada u uspjeno ostvariti ako je postavljeno na Delorsovim stupovima obrazovanja, jedino znanstveno i civilizacijski opravdano jer:

I stup obrazovanje za znati (znanje, ali vezano za stavove i vjetine) U vremenu u kojem ivimo treba znati odabrati one vrijedne sadraje iz bogatog postoje eg ljudskog iskustva koje omogu uje kognitivni (spoznajni), emocionalni i konativni (pokuajni) razvoj pojedinca. U sklopu kognitivnog razvoja poblie se misli na razvoj verbalnih, matemati ko-logi kih, prostornih, muzi kih, inerpersonalnih (me uljudskih) i intrapersonalnih (unutarljudskih) sposobnosti uz pomo kojih osoba bira ciljeve i strategije ostvarivanja, obnavlja i nadogra uje vlastito znanje, vri izbor vrijednog znanja, nau i u iti i primjenjivati nau eno. Ovo je strateki najzna ajnije podru je iako ne zna i da je najzastupljenije. II stup obrazovanje za djelovati raditi (vjetine " injenja", ali vezano za znanje i stavove) Suvremena ili "dobra kola" i obrazovanje trebaju kod u enika/u enice razviti osje aj potrebe pozitivnog odnosa prema radu i aktivnog sudjelovanja u rjeavanju svih pitanja, problema i izazova u vlastitoj uoj i ivotnoj sredini primjenjuju i ste ena znanja i vjetine - biti poduzetan i boriti se za napredak daju i vlastiti doprinos. III stup obrazovanje za zajedni ki ivot "ivjeti zajedno" "u iti ivjeti zajedno" kako je na potencijal preveden u drutveni i javni/politi ki ivot. Globalizacija odnosa u svijetu podrazumijeva da nacionalne granice predstavljaju samo administrativna podru ja upravljanja i transfera kapitala, tehnologije i sve ve ih koli ina roba, radne snage i kreativnosti, donosi sasvim nove potrebe zajedni kog i odgovornog suivota. Najjednostavniji izraz te sloene situacije je interkulturalizam, multikulturalizam kao stvarnost tog mnotva kultura, vjera, jezika, tradicije, prehrane, odijevanja, ali i zajedni kih ozonskih rupa, smanjenja koli ina pitke vode, zaga enost tla, vode i zraka, terorizma i mogu e kretnje su eljavanja svjetskih sila, zajedni ki ivot u globalnom svijetu, tolerancija prema nepoznatom i tu em, snoljivost svega to su duni i drugi podnositi, mirno rjeavanje problema i drugih situacija svakidanjeg ivota. IV stup obrazovanje za biti (artikulacija vjetina, znanja i stavova) ili obrazovanje za ivot, a poznato i kao u iti za ivot razviti se kao osoba i biti spreman za ivot U podru ju obrazovanja za ivot favoriziraju se znanja o vlastitom razvoju tokom itavog ivota, planiranje vlastite karijere, uvanje zdravlja i okolia, brojna prakti na znanja koja su svakog dana potrebna, od prehrane, higijene, slobodnog vremena, sitnih popravaka, odgovornosti i profesionalnog obavljanja bilo koje djelatnosti i sli no. U njemu se prepli u humane, demokratske, gra anske i ljudske vrijednosti bez kojih tradicionalna i suvremena evropska kola nije mogu a.

1.3

Op i ciljevi obrazovanja

Obrazovanje donosi promjenu kvalitete ivota pojedinca i drutva kroz human i demokrati an proces cjeloivotnog u enja jer obrazovani pojedinci su sposobni da se odgovorno i aktivno uklju e i sudjeluju u privrednom, drutvenom i kulturnom razvitku drutva. Human i demokrati an proces obrazovanja tokom cijelog ivota omogu uje, istovremeno, zadovoljenje osobnih potreba i razvitak mogu nosti (potencijala) pojedinca uz puno potivanje drugih osoba, njihove osobnosti (individualnosti), potreba i zanimanja (interesa). Posebni (specifi ni) ciljevi obrazovanja Kroz ostvarivanja op eg cilja obrazovanja ujedno se ostvaruju i posebni (specifi ni) ciljevi pojedinca i drutva. Ti su ciljevi povezani, isprepli u se pa je i podjela uvjetna, ali obrazovanje doprinosi dobrobiti i razvitku to e:

14

1. omogu iti razvoj svih aspekata osobnosti u enika/u enica u skladu s njegovim razvojnim potrebama, mogu nostima i zanimanjima; 2. omogu iti u enicima/u enicama upoznavanje sebe i samostalno, promiljeno i odgovorno donoenje odluka koje se ti u njihovog razvoja i budu eg ivota; 3. osposobiti u enike/u enice za cjeloivotno obrazovanje u skladu s njihovim potrebama, mogu nostima i zanimanjima; 4. omogu iti poznavanje i razumijevanje prirodnog i drutvenog okruenja njihove me usobne povezanosti i osobnog mjesta u njima; 5. osposobiti u enike/u enice za uspjeno suo avanje s izazovima suvremenog svijeta i ivota, te izazovima koje ih o ekuju u budu nosti; 6. stjecati znanja za cio ivot i stvarati temelj za nove vjetine potrebne drutvu koje se stalno i brzo mijenja; 7. omogu iti u enicima/u enicama da se opredijele i osposobe za odre enu profesiju (u skladu s individualnim sposobnostima i zanimanjima, uzimaju i u obzir privredno okruenje), osigurati zaposlenje i ostvarivati vlastite prihode; 8. pruiti u enicima/u enicama znanje i vjetine za njihov ujedna en razvoj mentalnih i fizi kih sposobnosti; 9. omogu iti u enicima/u enicama da postanu korisne i nezavisne osobe, kako kod ku e tako i u drutvu kako bi bili konkurentni u oblasti globalne privrede; 10. pruiti uvjete za ovladavanjem maternjim i stranim jezicima, matematikom, prirodnim znanostima, medijskim obrazovanjem, ekolokim i zdravstvenim odgojem; 11. omogu iti djeci da nau e kako u iti, pamtiti, pohranjivati, pretraivati i koristiti pohranjeno znanje; 12. unaprijediti u enje putom otkri a; 13. podrati projektno u enje, odnosno projektnu nastavu; 14. razvijati i podravati koritenje oblika rada koji omogu avaju samostalan prilaz nastavi i u enju uz istovremeno stvaranje uvjeta za zajedni ki rad i u enje.

U razvitku drutva obrazovanje e: 1. omogu iti razvoj osje anja pripadnosti drutvenim skupinama i drutvu u cjelini, kao i osje anje pripadnosti vlastitom i evropskom prostoru, te cijelom svijetu; 2. osposobiti u enike/u enice da aktivno doprinose ekonomskom i demokratskom razvitku drutva, te o uvanju i njegovanju tradicije i kulture; 3. osposobiti u enike/u enice da zatite vlastite potrebe i zanimanja, izgrade i o uvaju samostalnost i integritet, bez naruavanja samostalnosti (autonomije) i integriteta drugih osoba; 4. razvijati me usobno uvaavanje, suradnju i solidarnost izme u pripadnika/pripadnica razli itih drutvenih, etni kih i kulturnih skupina; 5. podravati procese integracije zemlje u me unarodne tokove; 6. razvijati svijest o zna enju, zatiti i o uvanju prirode i prirodnih bogatstava (resursa); 7. djelovati na formiranju osnovnih odrednica moralnog ponaanja osoba, te produktivnosti i suradnje s drugima, te ivljenja u skladu s prirodom; 8. svaka kola kao prijatna sredina za u enje prua mogu nosti da bude zati ena od droge i nasilja; 9. svaka kola treba podravati partnerstvo s roditeljima u drutvenom, emocionalnom i akademskom razvitku djece.

Ostvarenje postavljenih ciljeva utvrdit emo najbolje kroz rezultate obrazovanja.

1.4

Ciljevi obaveznog obrazovanja

Iz op ih ciljeva obrazovanja izvode se posebni ciljevi (specifi ni) za sve nivoe obrazovanja. Posebni ciljevi obaveznog obrazovanja su: razvijanje funkcionalne informati ke, tehni ke); pismenosti (jezi ke, matemati ke, prirodno-nau ne,

15

razumijevanje pojava, procesa i odnosa u prirodi na osnovu znanja fizi kih, hemijskih i biolokih zakona, modela i teorija; pravilno formiranje matemati kih pojmova i stjecanje osnovnih matemati kih znanja; stjecanje sposobnosti za uo avanje, formuliranje, analiziranje i rjeavanje problema; razvijanje sposobnosti za izvo enje jednostavnih istraivanja; razvijanje logi kog i apstraktnog miljenja i kriti kog stava u miljenju; ovladavanje informaciono-komunikacionim tehnologijama; stjecanje znanja o prirodnim resursima, njihovoj ograni enosti i odrivom koritenju; razvijanje svijesti o zna aju kulture, potrebe da se podsti e njen razvoj, kao i potrebe da se sa uva kulturna batina; stjecanje znanja o potrebi zatite, obnove i unapre ivanju ivotne sredine; stjecanje osnovnih znanja o procesima i proizvodima razli itih tehnologija (proizvodi ovjekovog rada); razvijanje humanosti, iskrenosti, patriotizma i drugih eti kih vrijednosti pojedinca; uspostavljanje osobnih i kulturnih veza me u ljudima, nezavisno od njihovog spola, rase, religiozne pripadnosti ili osobnih uvjerenja, razvijanje radoznalosti i samostalnosti; osposobljavanje djece i mladih kako da u e, pamte, pohranjuju, pretrauju i koriste usvojeno znanje, kako da trae i pohranjuju informacije; razvijanje sposobnosti djece i mladih da rade samostalno; razvijanje sposobnosti djece i mladih da rade u timu, da dijele odgovornost za zajedni ko u enje; razvijanje sposobnosti djece i mladih da razumiju sebe i druge (razvijanje intrapersonalne i interpersonalne sposobnosti); razvijanje svijesti o vlastitim znanjima i sposobnostima i daljoj profesionalnoj orijentaciji;razvijanje svijesti o vanosti brige o zdravlju.

1.5 Posebni ciljevi op eg srednjeg obrazovanja su: unapre ivanje funkcionalne pismenosti (jezi ke, matemati ke, prirodno-nau ne, informati ke, tehni ke) ste ene u toku obaveznog obrazovanja; razvijanje osnova nau ne pismenosti; unapre ivanje jezi kih sposobnosti i znanja ste enih u obaveznom obrazovanju; dosezanje nivoa jezi kih i komunikativnih znanja i sposobnosti koji e omogu iti u eniku/u enici efikasno komuniciranje na svom i stranom jeziku u usmenom i pisanom obliku u razli itim siuacijama i u razli ite svrhe; stjecanje funkcionalnih i teorijskih znanja o jeziku, knjievnosti i komunikaciji, medijima i o njihovoj ulozi u drutvu; osposobljavanje u enika/u enica za razumijevanje i tuma enje poruka koje su formulirane na klasi nim jezicima i upoznavanje sa bitnim elementima klasi nih kultura i njihovog naslije a u suvremenim kulturama; poznavanje i razumijevanje teorijskih osnova drutvenih nauka radi razumijevanja drutvenih i kulturnih pojava i procesa; njegovanje nacionalnog i kulturnog identiteta i uklju ivanje u razli ite drutvene i kulturne grupe; razvijanje sposobnosti u enja, istraivanja i kriti kog miljenja; razumijevanje pojava, promjena, procesa i odnosa na osnovu zakona, modela i teorija prirodnih nauka; formiranje matemati ke kulture, svijesti o univerzalnosti i primjeni matematike i matemati kog na ina miljenja; razvijanje sposobnosti za uo avanje, formuliranje, analiziranje i rjeavanje problema; razvijanje samostalnosti i istrajnosti pri rjeavanju problema; razvijanje sposobnosti za izvo enje istraivanja; razvijanje logi kog i apstraktnog miljenja i kriti kog stava u miljenju; razumijevanje interakcije prirodnih nauka i tehnologije; stjecanje znanja o prirodnim resursima i zna aju o uvanja ekoloke ravnotee; razvijanje ideja, istraivanje procesa i razvijanje vjetina i tehnika umjetni kog izraavanja; upoznavanje razli itih aspekata tradicionalnog i suvremenog umjetni kog izraavanja;

16

upoznavanje vrijednosti vlastitog kulturnog naslije a i povezanosti s drugim kulturama i tradicijama; razvijanje svijesti o vanosti uvanja i unapre ivanja zdravlja, potivanju principa zdravog na ina ivota; podsticanje stvaralatva i kreativnosti; razvijanje svijesti o vlastitim znanjima i sposobnostima i daljoj profesionalnoj orijentaciji.

17

2. KONCEPT U ENJA I PRINCIPI IZRADE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

Izrada nastavnog plana i programa i strategije podu avanja i u enja su zasnovane na nekoliko vanih pretpostavki o u enju: kako u enici u e i kako da u e jo bolje. Koncepti u enja su sadrani u NPP-u, ali ipak je vano da se jo jasnije predstave i da se objasni zato neko smatra da odre eni nastavni plan i program i/ili strategija podu avanja i u enja mogu biti uspjeniji u pruanju podrke procesima u enja i u postizanju relevantnih ishoda u enja nego neki drugi. Principi izrade nastavnog plana i programa su usko vezani sa osnovnim konceptom u enja; ustvari, na in na koji je nastavni plan i program struktuiran i sam sadraj nastavnog plana i programa odraavaju koncept u enja koji preporu uje odre eni obrazovni sistem.

2.1 2.2

Koncept u enja Principi izrade nastavnog plana i programa

2.1 Koncept u enja Sadraj u enja se sastoji od znanja (u proceduralno znanje), vrijednosti, vjetina i memoriranje i reprodukciju unaprijed odre tradicionalnim ili zastarjelim modelom u enja drutvima. razli itim oblicima: deskriptivno, analiti ko i stavova. Zna i da u enje ne uklju uje samo enog znanja, kako se obi no pretpostavljalo koji je, u prolosti, bio preovla uju i u mnogim

Postoje i koncept u enja novog modela suvremenog okvirnog nastavnog plana i programa u BiH je zasnovan na nekoliko vanih pretpostavki o tome ta i kako ovjek u i, koje se temelje na prakti nim iskustvima, suvremenim teorijama u enja i rezultatima novih vidova istraivanja, kao to su kognitivna psihologija i istraivanja na mozgu: Ako se tradicionalni nastavni plan i program vie fokusirao na informacijama i injenicama koje je trebalo pamtiti, onda se suvremeni nastavni plan i program mora fokusirati i na procese u enja i na ishode u enja tako er. U enici/u enice moraju stjecati znanje u njegovim razli itim oblicima, a ne samo u vidu informacija i teoretskog znanja. Znanje podrazumijeva injenice, ali i koncepte, strukture/obrasce i umne operacije uz upotrebu injenica, koncepta, struktura i

18

obrazaca. Pristup u enika/u enica znanju treba biti kriti an i kreativan, a ne krut i konformisti ki. U enje se sastoji i od vrijednosti (ta ljudi smatraju vanim, ta cijene); vjetina (ta je to to u enici/u enice mogu da urade, a to je rezultat procesa u enja); i stavova (kako u enici/u enice doivljavaju svijet oko sebe, kako se odnose sami prema sebi, drugim ljudima, idejama i radnjama). U enici/u enice imaju razli ite stilove u enja upravo zato u enje (i nastavni plan i program) treba udovoljiti zahtjevima za diferencijaciju i individualizaciju. Dok neki u enici/u enice u e bolje primjenjuju i konceptualni pristup, drugi u e bolje kroz rad, eksperimentisanje i/ili prou avanje svojih svakodnevnih iskustava. Neki u enici/u enice bolje u e kroz individualni rad, dok drugi u e bolje kad u e u grupi, sara uju i sa svojim vrnjacima. Prema tome, da bi se zadovoljili specifi ni stilovi u enja u enika/u enica i da bi se smisleno istakle njihove ja e i slabije strane, treba koristiti niz strategija podu avanja i u enja, a sam nastavni plan i program treba dozvoliti diferencijaciju pristupa u enju i odgovaraju ih iskustava u u enju da bi pomogli u enicima/u enicama da ostvare odgovaraju i napredak u skladu sa njihovim stvarnim potencijalima. U enici/u enice u e bolje ukoliko ih, do neke razumne mjere, poti emo i stimuliramo da budu radoznali, da postavljaju pitanja, da daju komentare i predlau kreativna rjeenja za razli ite probleme. U enici/u enice vole jasan pristup u enju i vole da aktivno u estvuju u kreiranju vlastitih okolnosti u enja, kao i iskustava. U enici/u enice u e bolje ako razumiju veze i me uovisnosti u prirodnom, drutvenom i vjeta kom okruenju, pri tome koriste i niz strategija u enja koje se doti u i razuma i osje aja, kao i intelektualnih, fizi kih, emocionalnih i drutvenih vjetina. U enici/u enice, tako er, u e bolje ukoliko mogu napraviti korisnu vezu izme u novog sadraja u enja i svojih prijanjih iskustava i ukoliko razumiju zna aj tog sadraja i svojih napora da neto nau e. Nova znanja trebaju biti integrirana u sistem u enja, tj. treba uspostaviti adekvatne veze koje e povezati dosadanja postignu a i nove izazove. Da bi mogli razumjeti i na pravi na in koristiti svoje znanje, vrijednosti, vjetine i stavove, vano je razvijati u eni ke vjetine vieg intelektualnog reda (kao to su analiza, sinteza, evaluacija i rjeavanje problema na kreativan na in), zajedno sa razvojem emocionalnih, drutvenih, motori kih, esteti kih i drugih vjetina. U enje je produktivnije ako je popra eno toplim i stimulativnim okruenjem u kojem u enici imaju povjerenje u svoje nastavnike/nastavnice i kolske prijatelje/prijateljice i gdje se osje aju potovanim, vrijednim i sigurnim. Interakcija u u ionici (kao to je rad u manjim grupama, rad na projektu) je vaan faktor za stimuliranje samopouzdanja kod u enika/u enica i za osiguravanje pozitivnog poticaja u sklopu jasne podjele u eni kih zadataka i odgovornosti. Rezultati u enika/u enica su bolji ukoliko su oni pozitivno motivirani. Umjesto kanjavanja u enika/u enica zbog slabog rada, treba im pomo i da prevazi u poteko e na koje su nailazili pri savladavanju odre enih elemenata nastavnog plana i programa.

2.2 Principi izrade nastavnog plana i programa Principi izrade nastavnog plana i programa su nastali iz koncepta u enja koji se preporu uje u BiH (pogledati gore), i iz op e orijentacije obrazovne politike u BiH kad su u pitanju dobri modeli obrazovnih praksi koji uklju uje kolski i razredni menadment (upravu) i organizaciju. Najvaniji principi izrade nastavnog plana i programa u BiH su slijede i: informacijama i 1. Sveobuhvatan pristup u enju. Nastavni plan i program se bavi injenicama, procesima i ishodima u enja na sveobuhvatan na in. Fokus izrade i19

poboljanja nastavnog plana i programa ne treba biti samo na informacijama i injenicama koje treba pamtiti (kao to je akademski sadraj, kako je navedeno u predmetnim nastavnim planovima i programima i u udbenicima), nego na informacijama i injenicama, procesima u enja i ishodima u enja jednako. 2. Standardi kvaliteta relevantni za BiH. Odredbe nastavnog plana i programa su izra ene uzimaju i u obzir standarde kvalitete nastavnih sadraja, procesa i ishoda u enja koji se prate u svim kolama u BiH. 3. Zna ajna iskustva u u enju. Odabir i organizacija iskustava i mogu nosti u enja su predvidjeli horizontalnu i vertikalnu koordinaciju i orijentirani su na integrirano u enje koje se zasniva na integraciji nastavnog plana i programa (uklju uju i obrazovne oblasti, tematski pristup, me upredmetno tematsko proimanje, teme i pristupe, jasne veze izme u obrazovnih oblasti/predmeta). 4. Nastavni plan i program koji je usmjeren na u enika/u enicu i koji je izdiferenciran i individualiziran. Nastavni plan i program potuje individualne razlike me u u enicima/u enicama u pogledu stilova u enja, ritma u enja i njihovih ja ih i slabijih strana. 5. U e e i interakcija u enika/u enice. Ohrabruje pristup zasnovan na u e u, kao i koritenje aktivnih metoda i metoda podu avanja i u enja orijentiranih na iskustvo. On, tako er, stimulira motivaciju u enika/u enica za u enjem i nastoji osigurati pozitivan poticaj za njihovu motivaciju i interes za u enjem njeguje osje aj radosti u enja i osje aj djelotvornog truda koji doprinosi razvoju u enika/u enice kao osobe. 6. Princip orijentiranosti ka ivotu i cjeloivotnom u enju. Obrazovanje treba uvaavati, u svakom smislu, iskustva u enika/u enica i znanja koja su stekli van kole i povezivati ih sa sadrajem nastave. Podu avanje i u enje treba biti povezano sa stvarnim ivotnim iskustvima i izazovima, i treba poticati razvoj sposobnosti cjeloivotnog u enja. 7. U e e, decentralizacija i odgovornost. Roditelji, predstavnici/predstavnice zajednice i druge zainteresirane strane trebaju biti pozvani da u estvuju u procesu izrade i poboljanja nastavnog plana i programa. Obrazovne vlasti i kole snose odgovornost za odluke koje donose, a koje se ti u nastavnog plana i programa, kao i za kvalitet procesa u enja i ishoda u enja. Odredbe Zajedni kog jezgra nastavnog plana i programa postoje istovremeno sa entitetskom, kantonalnom i kolskom komponentom nastavnog plana i programa dakle postoje i zajedni ki zahtjevi za sve u enike u BiH. Postojanje Zajedni kog jezgra podrazumijeva i odre ivanje ishoda u enja zajedni kih za sve u enike/u enice u BiH.

20

3. SADRAJ I STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA(Zajedni ko jezgro nastavnog plana i programa i dio nastavnog plana i programa koji izra uje kola)

Izrada NPP-a i njegovo poboljanje u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji irom svijeta doivjeli su, u toku posljednje decenije, veliku promjenu: pomjeranje usmjerenja sa predmeta i nastavnika na potrebe u enika/u enica i rezultate u enja. Ako je tradicionalni NPP bio definiran u smislu obaveznih predmeta, tema, i dnevnih, sedmi nih i godinjih perioda nastave i u enja, danas se nastoji da NPP bude definiran na jedan fleksibilan na in. Umjesto da njegovu strukturu ine mnogo fragmentiranih akademskih predmeta, strukturu NPP ine iroke oblasti u enja koje su definirane na na in koji uzima u obzir potrebe onih koji u e i odgovaraju e rezultate u enja kojima svaka od oblasti u enja i sve one zajedno mogu doprinijeti. Principi kao to su integracija NPP-a, i jedan sveobuhvatan i fleksibilan pristup u enju bi mogli dovesti do smanjenja nepotrebnih ponavljanja i preklapanja, i do fleksibilnog i kreativnog raspore ivanja vremena (vremena dovoljnog za rad na projektu, grupni rad itd.) u nastavnim i vannastavnim aktivnostima. Ovo doprinosi razvoju jednog fleksibilnog, modernog i zanimljivog NPP-a koji je orijentiran na inovativna rjeenja za nastavu i u enje, zanimljiv je za u enike/u enice i dozvoljava raznoliku nastavu i u enje.

3.1 3.2 3.2.1 3.2.2 3.2.3. 3.3

Principi za izbor sadraja i organizaciju NPP-a Zajedni ka jezgra NPP-a i NPP na nivou kole Zajedni ko jezgro NPP-a Dio NPP koji izra uju entiteti, kanton/upanija Dio NPP koji izra uje kole Rezultati u enja u odnosu na sposobnosti u enika (osnovno i srednje obrazovanje): definiranje Zajedni kog jezgra NPP-a koje je zasnovano na rezultatima u enja 3.3.1 Klju ne sposobnosti 3.3.2 Ciljevi i ishodi 3.4 Odnos me u obrazovnim oblastima/predmetima 3.5 Jedan mogu i model nastavnog plana za obavezno i op e srednje obrazovanje

21

3.1 Principi za izbor sadraja i organizaciju NPP-a Razvoj NPP-a zasniva se na principima koji predstavljaju polaznu osnovu za kreiranje svih elemenata nastave i procesa u enja: Usmjerenost na procese i ishode u enja, a ne na sadraje. Nastavni plan i program koji ima fokus na ishodima obrazovanja predstavlja promjenu odgojno-obrazovne paradigme: umjesto obrazovanja usmjerenog na program i nastavnika/nastavnicu, obrazovanje organizirano na ishodima je usmjereno na u enika/u enicu i njegova postgnu a. Integracija - NPP zasnovan na integriranom nastavnom programu u kojem postoji horizontalna i vertikalna povezanost izme u razli itih predmeta, koji su povezani u ire obrazovne oblasti, utje e da se: - izbjegne nepotrebno ponavljanje i preklapanje nastavnh sadraja, - uspostavljaju sutinske, sadrajne i druge veze me u predmetima iz iste obrazovne oblasti, - omogu ava tematsko i problemsko koncipiranje nastavnih sadraja i - omogu ava upoznavanje i sagledavanje fenomena iz perspektive razli itih nau nih, odnosno umjetni kih disciplina. Sveobuhvatan i fleksibilan pristup u enju doveo bi do smanjenja - nepotrebnih ponavljanja i preklapanja kao i do fleksibilnijeg i kreativnog raspore ivanja vremena u nastavnim i vannastvnim aktivnostima. Strogi razredno- asovni sistem ne nudi dovoljno vremena za interaktivne strategije u enja (rad na projektu, grupni istraiva ki rad, itd.) te je potrebna fleksibilnija raspodjela vremena: period od 90 umjesto 45 minuta, vie dana ili sedmica za odre ene aktivnosti itd. Potivanje ovih principa doprinijet e razvoju jednog fleksibilnog, modernog i zanimljivog NPPa koji je orijentiran na u enika/u enicu i koji dozvoljava raznovrsne efikasne oblike nastave i u enja. Takav NPP doprinijet e boljem i kvalitetnijem obrazovanju.

3.2 Nastavni plan i program u Bosni i Hercegovini Nastavne planove i programe u Bosni i Hercegovini donose nadlene obrazovne vlasti. Svaki NPP sadri obavezno dogovoreno zajedni ko jezgro, a moe da sadri dio o kojem odlu uje entitet, kanton/upanija, te dio koji donosi kola. 3.2.1 Zajedni ko jezgro NPP-a Zajedni ko jezgro nastavnih planova i programa ini skup svih predmeta, predmetnih sadraja i tema bitnih i obaveznih za sve u enike/u enice u svim NPP u BiH i ono je sastavni dio Okvirnog zakona o osnovnom i op em srednjem obrazovanju. Prihvatili su ga svi ministri obrazovanja 8.augusta 2003. godine, a njegova primjena po ela je po etkom kolske 2003/2004. godine. Ono je zajedni ko jezgro u svim predmetima, ali ostavlja dovoljno prostora za priznavanje razli itih tradicija i historijskih, kulturnih i jezi kih obiljeja svih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. Obrazovanje u Bosni i Hercegovini u nadlenosti je Republike Srpske, kantona/upanija u FBiH i Distrikta Br ko, te se izvodi po vie razli itih nastavnih planova i programa. Zbog toga se pokazala potreba za uvo enjem Zajedni kog jezgra koje e: Osigurati da se kroz odgojno-obrazovni proces razvija pozitivan odnos i osje aj pripadnosti dravi BiH;

22

Jam iti i osigurati kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje zadovoljavaju eg standarda znanja, vjetina i sposobnosti; Osigurati dosljednost kvalitete standarda obrazovanja u svim kolama i na svim razinama naobrazbe; Osigurati zadovoljavaju u usaglaenost nastavnih planova i programa, kao i njihovu prilagodljivost, u skladu s posebnim potrebama kole i lokalne zajednice; Osigurati primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju razvojnim potrebama djece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima s naglaskom na promoviranje zdravog na ina ivota kao najve eg interesa u enika, roditelja, nastavnog osoblja i drutva; Osigurati slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju; Ja ati ekonomi nost i u inkovitost u finansiranju u radu kole. Imaju i u vidu da se suvremeni NPP fokusira prvenstveno na ishode u enja, Zajedni ko jezgro nastavnih planova i programa u BiH potrebno je definirati kroz zajedni ke ishode u enja za u enike/u enice u BiH. 3.2.2 Dio NPP koji izra uju entiteti, kantoni/upanije Obrazovne vlasti propisat e proceduru izrade i verifikacije dijela programa o kojem odlu uje entitet, kanton / upanija i kolskog dijela programa odnosno dijela programa kojeg donosi kola u okviru svoje autonomije. 3.2.3. Dio NPP koji izra uje kole kola moe doprinijeti razvoju NPP tako to ima pravo i obavezu da pravi kolski program koji sadri: sve sadraje, procese i aktivnosti usmjerene na realizaciju Okvirnog NPiP-a; predmete (odnosno teme) koje formira kola kako bi zadovoljila specifi ne obrazovne potrebe i interes lokalne zajednice; sve sadraje, procese i aktivnosti usmjerene na ostvarivanje ciljeva i ishoda za predmete (teme) sa liste koju formira kola; ukupan broj asova za svaki predmet (temu); ukupan broj asova za svaki razred, koji ne smije biti manji od minimalno propisanog u Okvirnom NPiP-u. kola ima pravo i obavezu da izra uje kolski dio NPP koji iznosi: u prvom ciklusu do 10% od ukupnog fonda sati po obrazovnoj oblasti; u drugom ciklusu do 20% od ukupnog fonda sati po obrazovnoj oblasti; u tre em ciklusu obaveznog obrazovanja do 30% od ukupnog fonda sati po obrazovnoj oblasti, i u op em srednjem obrazovanju, tako er do 30% od ukupnog fonda sati po obrazovnoj oblasti. kola ovaj slobodni prostor moe iskoristiti za realizaciju svih vidova nastave, a prema potrebama i procjeni kole. Prostor slobode se odnosi i na na in realizacije dijela programa predvi enog Okvirnim NPP.

3.3 Ishodi (rezultati) u enja u odnosu na sposobnosti u enika (obavezno i op e srednje obrazovanje): definiranje Zajedni kog jezgra NPP-a rezultatima u enja

23

3.3.1 Klju ne sposobnosti kojima u enici/u enice u BiH trebaju ovladati i razviti ih u koli jesu: U irem smislu sposobnosti se shvataju kao stjecanje i posjedovanje sposobnosti koje rezultiraju iz procesa u enja, one obuhvataju znanje, vrijednosti, vjetine, procedure/ablone za akciju, navike i rutine, koje se dokazuju u praksi kroz na in kako u enici/u enice misle, djeluju, u e, prenose i primjenjuju znanje i samostalno trae rjeenja. Dakle, sposobnosti su ire, a time i druga ije, od u eni kih postignu a/postignu a u u enju koja se samo testiraju u koli. Sposobnosti su operativni kapaciteti u enika/u enica da kreativno i efikasno koriste svoje znanje, vjetine, stavove itd., u konkretnim situacijama svog osobnog, profesionalnog i drutvenog ivota.

Sposobnosti komunikacije i izraavanja, Sposobnost logi kog, kriti kog i kreativnog razmiljanja, Sposobnost koritenja metoda nau nog rada i istraivanja svijeta koji nas okruuje u cilju njegovog odranja, zatite i poboljanja, Sposobnost potivanja op ih moralnih i duhovnih vrijednosti i uvaavanje razli itosti, Sposobnost koritenja tradicionalne i suvremene tehnologije na moralan, siguran i djelotvoran na in, Sposobnost za shvatanje drutvenih pitanja i zainteresiranost da kao aktivan gra anin u estvuje u javnom ivotu i ivotu zajednice, Sposobnost da procijeni svoje sposobnosti, planira osobni razvoj i rjeava probleme u napredovanju, Sposobnost samostalnog donoenja odluka i uspjenog suo avanja sa izazovima suvremenog svijeta.

3.3.2 Za pet obrazovnih oblasti (u planu za gimnaziju ozna enih kao nastavna podru ja) dati su ciljevi i ishodi, tj. znanja, vjetine, stavovi i vrijednosti koje trebaju ostvariti na kraju odre enog nivoa kolovanja, kako slijedi:

1. Obrazovna oblast: Jezik, knjievnost i komunikacija

Ciljevi nastave u obrazovnoj oblasti Jezik, knjievnost i komunikacija za obrazovanje jesu:

obavezno

Razvijanje jezi kih sposobnosti i osposobljavanje u enika/u enica da efikasno komunicira u osnovnim formama diskursa drutvene zajednice u kojoj se odre eni jezik govori; Razvijanje sposobnosti miljenja i kriti kog stava prema stvarnosti; Upoznavanje s vlastitom kulturom, knjievnom tradicijom, drugim suvremenim kulturama, kao i univerzalnim vrijednostima humanisti ke batine i viejezi nosti; Razvijanje funkcionalnih znanja o jeziku, jezi koj strukturi, funkcijama i normi; Oplemenjivanje i boga enje mate, upu ivanje u simboli ke forme i njegovanje osobnog izraza i komunikativnosti u enika/u enica.

Ishodi Po zavretku obaveznog (devetogodinjeg) obrazovanja u enik/u enica: Vlada receptivnim jezi kim vjetinama (sluanje, itanje) u razli itim komunikativnim situacijama; Vlada vjetinama jezi ke produkcije (govorenje, pisanje) u razli itim komunikativnim situacijama;

24

U estvuje u razli itim oblicima interakcije koriste i stil i formu obra anja primjerenu sugovorniku i komunikativnoj situaciji; Moe da preoblikuje jezi ku poruku/tekst, ne mijenjaju i joj zna enje, u skladu s razli itim komunikativnim potrebama; Posjeduje funkcionalna znanja o jeziku, jezi koj strukturi, funkcijama i normi; ita i razumije tekstove iz nacionalne i op e knjievne i kulturne batine, uo avaju i njihove estetske, moralne, emocionalne, jezi ke i kulturne vrijednosti; Razvija vlastiti itala ki ukus i samostalnost u recepciji knjievnog djela; Prati i koristi medije, interpretira i preispituje medijske tekstove razli itih vrsta.

Ciljevi nastave u obrazovnoj oblasti Jezik, knjievnost i komunikacija za op e srednje obrazovanje jesu: Unapre ivanje jezi kih sposobnosti i znanja ste enih u obaveznom obrazovanju i osposobljavanje u enika/u enica da efikasno komuniciraju koriste i razli ite forme diskursa drutvene zajednice u kojoj se odre eni jezik govori; Razvijanje sposobnosti apstraktnog i kreativnog miljenja i kriti kog promiljanja stvarnosti; Unapre ivanje znanja o vlastitoj kulturi i drugim suvremenim i klasi nim kulturama, knjievnoj tradiciji, kao i o univerzalnim vrijednostima humanisti ke batine i viejezi nosti; Razvijanje kreativnih sposobnosti i njegovanje osobnog izraza i komunikativnosti u enika/u enica; Razvijanje sposobnosti za dalje usavravanje u profesionalnom, drutvenom, javnom ivotu i drugim domenima.

Ishodi Po zavretku op eg srednjeg obrazovanja u enik/u enica: Vlada receptivnim jezi kim vjetinama (sluanje i itanje) u irokom spektru komunikativnih situacija; Vlada vjetinama jezi ke produkcije (govorenje, pisanje) u irokom spektru komunikativnih situacija; U estvuje u razli itim oblicima interakcije prilago avaju i jezi ki izraz sugovorniku i komunikativnoj situaciji; Samostalno osmiljava razli ite strategije za rjeavanje problema i konflikata u komunikaciji; Moe, bez izmjene zna enja, preoblikovati najraznovrsnije jezi ke sadraje/tekstove u skladu s razli itim komunikativnim potrebama; Posjeduje funkcionalna i analiti ka znanja o jeziku, jezi koj strukturi, funkcijama i normi; Selektivno i kriti ki prati, preispituje i vrednuje medijske tekstove razli itih vrsta.

2. Obrazovna oblast: Drutvene nauke Ciljevi: Razumijevanje pojava i procesa u drutvu i prirodi i njihova povezanost u prostoru i vremenu; Razumijevanje sli nosti i razli itosti pojedinaca i grupa i uvaavanje druga ijih od sebe; Poznavanje i razumijevanje kontinuiteta, promjenljivosti i razvojnosti drutvenih i kulturnih pojava; Poznavanje i razumijevanje teorijskih osnova drutvenih nauka radi razumijevanja drutvenih i kulturnih pojava;25

Njegovanje nacionalnog i kulturnog identiteta; Razvijanje logi kog, kreativnog i kriti kog miljenja; Razvijanje sposobnosti u enja, istraivanja i kriti kog miljenja; Primjena znanja, vjetina i stavova ste enih u oblasti drutvenih nauka u razli itim okolnostima

Ishodi Po zavretku osnovnog i op eg srednjeg obrazovanja u enik/u enica treba da: Usvoji osnovne pojmove drutvenih nauka (kultura, drutvo, narod, drava, stanovnitvo, privreda, razvojnost, ...); Moe navesti osnovne inioce drutvenih pojava i procesa (sredina, nauka, tehnologija, kultura, politika, li nosti) Zna doga aje i li nosti koje su obiljeili historijske periode u op oj i nacionalnoj historiji; Bude sposoban/sposobna da objasne zavisnost pojedinca, drutva i kulture; Shvata ulogu pojedinca u formiranju drutva Bude u stanju razlikovati mitsku od nau ne interpretacije drutvenih i kulturnih pojava i procesa, da razlikuje predrasude od nau nih znanja o drutvenim i kulturnim pojavama i procesima; Zna napraviti razliku izme u nau nih i paranau nih teorija, literature i informacija; Razumije pojam nacionalnog, etni kog i kulturnog identiteta; Poznaje drutvene ustanove kojima se zadovoljavaju li ne i zajedni ke potrebe, te koristi drutveno i kulturno prihvatljive na ine zadovoljenja li nih i zajedni kih potreba; Poznaje zna aj i ulogu me unarodnih organizacija (OUN, Unesko, Unicef, EU, humanitarne organizacije) Razumije ustrojstvo i funkciju suvremenih politi kih, pravnih, ekonomskih, drutvenih i ustanova kulture, Zna zauzeti stav prema lokalnim, regionalnim, nacionalnim i globalnim problemima; Zna prona i informacije, obraditi ih i koristiti se njima.

3. Obrazovna oblast: Matematika, prirodne nauke i tehnologija

Ciljevi: Razvijanje osnovnih pojmova matematike i prirodnih nauka i njihovo povezivanje; Pravilno formiranje matemati kih pojmova i stjecanje matemati kih znanja i vjetina; Razvijanje funkcionalne pismenosti (matematika, prirodne nauke, informatika); Razumijevanje fenomena u prirodi i razvijanje pojmova prirodnih nauka; Razvijanje sposobnosti za aktivno stjecanje znanja o prirodnim pojavama kroz istraivanje; Razumijevanje pojava, procesa i odnosa u prirodi na osnovu znanja fizi kih, hemijskih i biolokih zakona, modela i teorija; Razumijevanje interakcije prirodnih nauka i tehnologije; Razvijanje osnova nau ne pismenosti; Razvijanje logi kog i apstraktnog miljenja; Stjecanje saznanja o ovjekovom djelovanju na prirodu i potrebi racionalnog koritenja prirodnih resursa, zna aju o uvanja ekoloke ravnotee; Razvijanje sposobnosti za primjenu znanja iz matematike i prirodnih nauka; Razvijanje sposobnosti za uo avanje, formuliranje, analiziranje i rjeavanje problema; Upoznavanje informati kih i komunikacionih sredstava i njihova upotreba Ovladavanje informaciono-komunikacionim tehnologijama.

26

Ishodi Nakon zavretka obaveznog i op eg obrazovanja u enik/u enica e biti sposoban/sposobna da:

Osnovno obrazovanje rjeava jednostavne teorijske probleme iz svakodnevnog ivota uz upotreba simbola i matemati kih operacija; demonstrira osnovne vjetine u matemati koj pismenosti; uo ava greke i ispravlja ih na odgovaraju i na in; da slijedi uputstva i obavlja jednostavne zadatke za odre eno vrijeme; poznaje razli ite istraiva ke nau ne metode; analizira i napravi smisaone veze izme u prirodnog fenomena i individualnog i drutvenog ivota; ima razvijenu svijest o prirodnoj sredini i sredini koju je ovjek stvorio i o mogu nostima za li nu stalnu aktivnost u njihovom o uvanju i/ili njihovom poboljanju na odriv na in; razumije da je interakcija uzrok svih promjena i pojava u prirodi; koristi moderna sredstva komunikacija i jednostavnije tehnoloke postupke da do e do razli itih izvora informacija pod nadzorom nastavnika/ica i da obradi informaciju u skladu sa specifi nim zadatkom; demonstrira kako koristiti tehni ke vjetine u rjeavanju jednostavnih i osrednje tekih prakti nih problema; izbjegava razli ite vrste opasnosti kod rukovanja tradicionalnim i modernim tehnologijama; procijeni rizik i zna kako se zatititi; aktivno u estuje u procesu u enja, te dadne kvalitetan doprinos individulanom i/ili timskom/grupnom radu; da procijeni svoje sposobnosti, planira li ni razvoj i rjeava probleme u napredovanju.

Op e srednje obrazovanje koristi matemati ka sredstva u rjeavanju problema matemati ke i nau ne prirode; traga za nau nim znanjem i kreativno pristupa nau nim problemima; samostalno koristi nau ne metode i modalitete nau nih rasprava; se uklju i u pruanje kreativnih rjeenja za pitanja okolia na nivou zajednice; samostalno do e do razli itih izvora informacija i da kreativno obradi informacije u skladu sa specifi nim zadatkom; pokae vjetine u inicijativama i donoenju odluka; demonstrira znanja i vjetine vezane za upotrebu matemati kih instrumenata kod rjeavanja nau nih i prakti nih ili tehnolokih problema; prevodi jezik matematike/nauke u prirodni jezik i obrnuto; pokae intelektualnu toleranciju u nau nim debatama; demonstrira kako koristiti tehni ke vjetine u rjeavanju osrednje tekih i kompleksnih problema vezanih za upotrebu tradicionalne i moderne tehnologije; demonstrira pravilnu upotrebu kompleksnih suvremenih informacionih i komunikacijskih tehnologija u traenju i tretiranju informacija, kao i u rjeavanju problema teoretske ili prakti ne prirode; za kooperativan rad koji se zasniva na pravednoj podjeli zadataka u grupi i pravednoj evaluaciji li nog rada i rada drugih; da realno procijeni svoje sposobnosti i interesovanja i da procjenu koristi za planiranje daljeg obrazovanja i karijere.

27

4. Obrazovna oblast: Umjetnost Ciljevi: Upoznavanje i koritenje razli itih formi umjetni kog izraavanja i razmjenjivanje vlastitih osje anja i ideja u razli itim umjetni kim medijima; stjecanje i razvijanje osjetljivosti za razli ite umjetni ke vrijednosti (estetske i duhovne dimenzije ljudskog iskustva) i svijesti o njima kroz upoznavanje umjetni ke tradicije i kulture svog i drugih naroda. Ishodi Na kraju obaveznog i op eg srednjeg obrazovanja u enici/u enice e biti sposobni da: kroz razli ite umjetni ke forme i procese, samostalno i s drugima, istrauju, razvijaju i razmjenjuju ideje da bi izrazili sebe i svoje potencijale; razumiju ulogu umjetnosti kao integralnog dijela ivota u vlastitoj i drugim kulturama, u prolosti i sadanjosti; razumiju i vrednuju razli ite aspekte umjetni kog djelovanja i primjenjuju ste ena znanja u razli itim ivotnim situacijama.

5. Obrazovna oblast: Tjelesni i zdravstveni odgoj Ciljevi: o uvanje i unapre enje zdravlja; razvijanje motori kih sposobnosti, vjetina i navika u skladu sa uzrastom i individualnim karakteristikama; podsticanje fizi kog rasta i razvoja; osposobljavanje za samostalno vjebanje u slobodno vrijeme; promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija; razvijanje pozitivne slike o sebi; razvijanje kreativnosti kroz pokret; razvijanje frustracione tolerancije.

Ishodi Nakon zavretka obaveznog i srednjeg obrazovanja u enik/u enica e: usvojiti pravilno dranje tijela; posjedovati i primjenjivati znanja, navike i ivotne vjetine od zna aja za o uvanje i unapre enje zdravlja; formirati pozitivan stav prema tjelesnoj aktivnosti kao osnovi za bavljenje tjelesnim aktivnostima tokom cijelog ivota; unaprijediti motori ke sposobnosti; posjedovati raznovrsna motori ka umije a i navike; poznavati osnovnu terminologiju tjelesnih aktivnosti; posjedovati znanja u vezi s funkcioniranjem organizma i pojedinih organskih sistema tokom vjebanja i u oporavku u skladu sa ste enim znanjima iz drugih obrazovnih oblasti; posjedovati znanja u vezi s karakteristikama pojedinih tipova tjelesnih aktivnosti; biti sposoban samostalno pratiti reakcije organizma na tjelesni napor; poznavati i primjenjivati metode sigurnosti prilikom vjebanja; biti sposoban samostalno upranjavati tjelesnu aktivnost u slobodno vrijeme; prihvatiti i potovati razli itost drugih osoba; biti sposoban uspostaviti suradni ke odnose i u estvovati u timskom radu;

28

razviti samopotovanje i samopouzdanje kroz svladavanje sve sloenijih zadataka kretanja; razviti samopotovanje i samopouzdanje kroz zdravstveni odgoj; biti sposoban da kroz pokret izrazi svoje emocije, iskustva, osje aj za lijepo i kreativnost. nau iti potivati postavljena pravila i posjedovati kulturu navija a; uvaavati druge i sebe, mo i se nositi sa porazom i pobjedom na isti na in.

3.4 Odnos me u obrazovnim oblastima / predmetima Uvo enjem obrazovnih oblasti ne ugroava se autonomija pojedinih predmeta ve se pospjeuje njihovo smisleno povezivanje i proimanje. Pored navedenog povezivanja srodnih predmeta u obrazovne oblasti, mogu e je uspostavljanje i drugih veza me u obrazovnim oblastima i me u predmetima, koje omogu uju da se nastavni sadraji organiziraju i u ve e cjeline teme ili tematske cjeline, odnosno grupiraju u jednu smislenu cjelinu. Tematsko grupiranje predstavlja osnovu modela integriranog u enja u kome se jedna ideja ili problem prou ava kroz sadraje vie nastavnih predmeta i obrazovnih oblasti. Tematski pristup zahtijeva suradnju nastavnika/nastavnica u procesu planiranja i realiziranja integriranih sadraja. Teme mogu biti razli ite i otvaraju mogu nosti za raznovrsne aktivnosti u koli. One mogu biti realizirane kao poseban projekat ili kao izborna aktivnost. Naprimjer, integrativne teme su, izme u ostalih, i obrazovanje za mir, vjetine komunikacije i izraavanja, ljudska prava i gra ansko obrazovanje, zatita okoline i sl.

3.5 Jedan mogu i model nastavnog plana za obavezno i op e srednje obrazovanje Navedeni planovi koje dajemo kao primjer sadrani su u Bijelom papiru, Zajedni koj strategiji za modernizaciju osnovnog i op eg srednjeg obrazovanja u BiH. Zajedni ku strategiju izradile su obrazovne vlasti u BiH uz pomo EC-TAER programa u oktobru 2003.

29

30I 5 II 6 III 6 2 3 2 1 2 (3) 2 2 2 1 3 2 1 2 2 2 4 2 4 2 4 2 1 2 2 2 (3) (3) 4 5 5 5 4 1 4 2 4 2 1 1 1 1 1 2 1 2 1 2 1 1 4 2 2 RAZRED I BROJ SATI SEDMI NO IV V VI VII 6 6 5 4 2 2 2 2 2 2 VIII 4 2 2 IX 4 2 2 Ukupno 46 14 8 9 4 7 8 1 37 7 3 3 16 20 23 2 2 2 24 2 2 2 24 1 1 2 24 16 1 1 1 1 20 23 24 24 1 24 1 1 1 2 25 1 1 1 28 1 1ia 1ia 2 26 1 1 1 29 1 1ia 1ia 2 27 1 1 1 30 1 4 5 5 4 4 4 12 12 6 12 209 3 3 3 218

3.5.1 Primjer nastavnog plana za osnovnu kolu

Obrazovna oblast

Nastavni predmet

Jezik, knjievnost i komunikacija

Drutvene nauke

Matematika, prirodne nauke i tehnologija

Umjetnost5

Maternji jezik2 Engleski jezik Drugi strani jezik Moja okolina3 Drutvo Historija Vjeronauka4 Demokratija i ljud.prava Matematika Geografija Moja okolina Nauka i tehnologija Tehnika i infor.tehnologija Nauka Fizika Hemija Biologija Ritmika, sport i muzika Likovna kultura Muz.kultura

Tjel. i zdr.odgoj I II. Izborno podru je

UKUPNO SATI SEDMI NO Predmet I Predmet II Predmet III Ukupno I + II

SAT ODJ. ZAJEDNICE

2

3

Maternji jezik (bosanski, hrvatski, srpski jezik) U prvom razredu osnovne kole nastavni plan i program mogu e je razviti kroz tri integrirana podru ja : govor,izraavanjei stvaranje,moja okolina,ritmika,sport, muzika

4 Vjeronauka jeizborni predmet, i biraju roditelji i u enici udrugom razredu osnovne kole, nakon pozitivnog izbora predmet postaje obavezan u preostalom toku osnovnog obrazovanja ( d II IX r.). 5 U osmomi devetom razredu obrazovna oblast umjetnost realizira se kroz izborne aktivnosti (grafika, keramika, slikanje,hor,orkestar,rukotvorine i sli no...)

3.5.2 Primjer nastavnog plana za gimnazijuJezi ko Sportsko IZBORNO PODRU JE III i IV* raz. Drutvrno Prirodno Matemati ko Administratiinformati ko vno IV III IV III IV III IV III IV III IV

Red. br.

NASTAVNI PREDMET III

Zajedni ko za sva izborna podru ja I II

4 3 2 2 3 3 3 2 2 3 2 2 3 2 3 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 5 3 5 3 3 2 2 3 2 1 2 1 2 1 2 1 4 4 2 2 4 4 4 1 3 2 3 2 3 2 3 2 3 2 3 2 3 2 3 2

4

5

5

3

3

3

3

3

3

3

3

3 3 2 2

3 3 2 1

3 2

2 2 2 2 3 2

2 2

3 3 3 2

2 2 3

2 2 3 2 3 2 2 2 3 3 3

4 2 2 2 2

4 2 2 2 1

2 2 2

2

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 **** 7 **** 9

A JEZI KO PODRU JE 1. Maternji jezik i knjievnost 2. Prvi strani jezik 3. Drugi strani jezik 4. Tre i strani jezik 5. Latinski jezik B DRUTVENO PODRU JE 6. Historija** 7. Geografija** 8. Sociologija 9. Psihologija 10. Filozofija s logikom 11. Demokratija i ljudska prava 12. Kancelarijsko poslovanje 13. Statistika 14. Ekonomija 15. Pravo C PRIRODNO PODRU JE 16. Matematika 17. Fizika 18 Hemija*** 19. Biologija*** 20. Informatika 21. Nacrtna geometrija D KULTURNO PODRU JE 22. Muzi ka kultura 23. Likovna kultura 24. Sport

2

2

31

3228 2 30 2 30 4 30 2 30 4 30 2 30 4 30 2 30 4 30 2 30 4 30 2 30 4 30 28 26 28 26 30 26 28 26 28 26 28 26

UKUPNO A + B + C + D

29

E LI NI IZBOR U ENIKA Li ni izbor SVEGA: A + B + C + D + E

2 31

* kole e u skladu sa svojim kadrovskim i drugim potencijalima blagovremeno obavijestiti kandidate o izbornim podru jima koja u enik moe birati. ** i *** U cilju rastere enja u enika u I i II razredu ovi predmeti bi se mogli izu avati po polugoditima - sa 4 sata sedmi no u jednom polugoditu (naprimjer: u prvom razredu geografija u prvom, a historija u drugom polugoditu, a u drugom razredu obrnuto, imaju i u vidu ravnomjernu optere enost nastavnika po polugoditima). **** U okviru ovih sati kroz mezocikluse koji obuhvataju oko 30 asova realiziraju se sadraji iz oblasti: atletike, gimnastike, ritmike i drugih sportskih disciplina u sportskom izbornom podru ju, a sadraji iz oblasti: razvojne, pedagoke, socijalne psihologije i drugih psiholokih disciplina; te didaktike, suvremene nastavne tehnologije specijalne pedagogije i drugih pedagokih disciplina, u pedagokom izbornom podru ju. kola izra uje kolski program odjeljenske zajednice (1 sat sedmi no ) u skladu sa programskim okvirima koje donose obrazovne vlasti.

Dati model nastavnog plana za gimnaziju pozicioniran je univerzalno za sredine sa malim brojem u enika/u enica, ali isto tako je racionalno postavljen za ve e gradove gdje se pojavljuje ve i broj gimnazija koje se mogu specijalizirati za odre ena izborna podru ja. Model je dat sa est izbornih podru ja, no u skladu sa odgovaraju im potrebama i materijalnim mogu nostima, broj izbornih podru ja je mogu e iriti i prilago avati zahtjevima u enika, a u skladu s potrebom stvaranja preduvjeta za kvalitetan nastavak kolovanja na specifi nim visokokolskim ustanovama (pedagoko, tehni ko i dr.). Osobni izbor u enika/u enica pozicioniran ta kom E je definiran kao neobavezan i zamiljen je da u enicima/u enicama III i IV razreda, koji su u dilemi oko vrste nastavka obrazovanja na visokokolskim ustanovama, omogu i da pored opredjeljenja za osnovno izborno podru je dobiju odre eno obrazovanje iz jo jednog izbornog podru ja. U cilju racionalizacije organizacije i trokova nastave, broj predmeta za osobni izbor bi trebao biti ograni en na grupu predmeta izbornog podru ja iz preostalih izbornih podru ja. Isto tako bi minimalan broj u enika/u enica za koje se organizira nastava po osnovu osobnog izbora trebao biti utvr en Pedagokim standardima i normativima (naprimjer, kola bi bila duna organizirati nastavu po osnovu osobnog izbora u enika, ako se za odre eni predmet prijavi najmanje 20 u enika/u enica, no u svakom slu aju ovaj minimalni broj u enika/u enika bi se morao utvrditi odre enim aktom.

33

4. SMJERNICE ZA IZRADU PREDMETNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA4.1 Uvod Predmetni nastavni plan i program (silabus) je dokument koji blie opisuje nastavni predmet/nastavnu oblast iz ugla planiranja, organizacije i izvo enja sadraja, a moe uklju iti: cilj, zadatke, o ekivane rezultate (ishode), strategije u enja/nastave, vremenski raspored, na in i instrumente ocjenjivanja i sredstva koja e biti koritena. Predmetne nastavne planove i programe za obavezne, izborne i fakultativne predmete treba razvijati imaju i na umu da pripadaju irim cjelinama, obrazovnim oblastima: jezik, knjievnost, komunikacija, drutvene nauke, matematika, prirodne nauke i tehnologija, umjetnost, tjelesni i zdravstveni odgoj. Predmetni NPP treba da bude napravljen na takav na in da nastavnicima/nastavnicama, u enicima/u enicama, roditeljima i svim zainteresiranim prui dovoljno jasnih informacija o ciljevima u enja, o o ekivanim rezultatima, o tome koje klju ne sposobnosti i vjetine predmet/obrazovna oblast razvija kod u enika/u enica, sadrajima i metodama u enja i nastave, na inu ocjenjivanja, vezi s drugim obrazovnim oblastima/predmetima i drugim vanim elementima. Predmetni NPP treba da slijedi istu ili sli nu shemu konstrukcije za sve predmete/obrazovne oblasti.

4.2 Struktura Predmetni NPiP treba da ima slijede u strukturu: 1. mjesto obrazovne oblasti ili predmeta u okvirnom NPP i njihova uloga u razvoju u enika/u enica; 2. op e napomene o didaktici odgovaraju e obrazovne oblasti ili predmeta tradicionalne i suvremene tendencije u nastavi i u enju u odgovaraju im obrazovnim oblastima ili predmetima; 3. napomene o vezama s drugim obrazovnim oblastima ili predmetima; 4. op e i posebne ciljeve u enja; 5. klju ne sposobnosti i vjetine predvi ene u odgovaraju oj obrazovnoj oblasti ili predmetu (ishodi u enja); 6. op e napomene/uputstva za izbor i organizaciju sadraja; 7. metodoloka uputstva, uklju uju i orijentaciju na aktivne metode i na samostalan rad u enika/u enika; 8. standarde ocjenjivanja i evaluacije (vrednovanja);

4.3 Obrazloenje 1. UVOD: mjesto obrazovne oblasti/predmeta u okvirnom NPiP i njihova uloga u razvoju u enika/u enice, doprinos oblasti/predmeta ukupnom razvoju li nosti u enika/u enice.

34

Npr. Tehnika i informati ka tehnologija6 dio je nastavnog plana i programa zato to doprinosi razvoju informati ke pismenosti i funkcionalnih znanja koja omogu avaju u enicima/u enicama i mladim da se uklju uju u procese nalaenja, razmjene i upotrebe informacija. Kako se pod osnovnom pismenosti ne podrazumijeva samo jezi ka i matemati ka nego i medijska i informati ka pismenost, to ovaj predmet doprinosi realizaciji op ih ciljeva obrazovanja. 2. DIDAKTI KA PITANjA: kratki prikaz o prisustvu obrazovne oblasti ili predmeta u programima. Predmetni NPiP treba, tako er, da se poziva na suvremene tendencije u nastavi i u enju odgovaraju e obrazovne oblasti ili predmeta: - ta je glavna svrha i koji su ciljevi razli itih obrazovnih nivoa, - kako se vri izbor sadraja, - koji su preporu eni metodoloki postupci, - koje procedure i koje instrumente treba primijeniti prilikom ocjenjivanja i evaluacije. Ovaj dio treba pojasniti didakti ku filozofiju na kojoj se grade modeli nastave i u enja: - koje su osnovne ideje pristupa nastavi i kako ostvariti bolji uspjeh; - kako je mogu e primijeniti interaktivnu pedagogiju i pristup orijentiran ka u eniku/u enici u datoj obrazovnoj oblasti ili predmetu. Npr.: Rjeavanje jednog problema u ivotnoj sredini trai interdisciplinarni pristup (biologija, hemija, tehnologija), a u vezi s tim i razvijene sposobnosti za rad u timu, razvijene komunikativne vjetine, odgovornost za zajedni ki rad, sposobnost prezentacije. Razvijanju navedenih sposobnosti i vjetina pogoduje interaktivna nastava i grupni oblici rada. 3. ODNOS S DRUGIM OBRAZOVNIM OBLASTIMA/predmetima i interdisciplinarni aspekti u okviru date obrazovne oblasti ili predmeta. Budu i da znanje, vjetine, stavovi i stil ponaanja nisu rezultat nastave/u enja u jednoj obrazovnoj oblasti ili predmetu, potrebno je da predmetni NPP naglasi veze izme u date obrazovne oblasti/predmeta i drugih obrazovnih oblasti/predmeta: koji su zajedni ki ciljevi u enja, zajedni ki koncepti i strukture; koji su zajedni ki metodoloki pristupi; i ta je zajedni ko kod ocjenjivanja i evaluacije. Ovaj dio treba ukazati na na ine integracije sadraja date obrazovne oblasti ili predmeta sa sadrajima koji utje u na obrazovanje za gra ansku demokratiju, ivotne vjetine, vjetine komunikacije, kreativnost i dr. Naprimjer: Nastavne oblasti Jezik, knjievnost i komunikacija, Matematika, prirodne nauke i tehnologija i Umjetnost podsti u i razvijaju radoznalost, sistemati nost, kreativnost, dovitljivost i pruaju mogu nost za istraivanje, izraavanje i komunikaciju. Jezi ke vjetine mogu se razvijati i poboljavati i na satima umjetnosti ili prirodnih i drutvenih nauka; logi ko razmiljanje ne njeguje se samo kroz matematiku i logiku, kriti ko miljenje treba naglaavati u svim kolskim aktivnostima. 4.4. Op i i posebni ciljevi u enja Predmetni NPP treba naglasiti najvanije ciljeve u enja na razli itim nivoima obrazovanja. Op e ciljeve, kao i posebne ciljeve nastave i u enja za odre enu obrazovnu oblast ili predmet, treba formulirati bave i se, pritom, zna ajnim dostignu ima u razli itim razredima/ciklusima.

6

Predmet u obrazovnoj oblasti osnovnu kolu u Bijelom papiru.

t m ti

, prirodne nauke i tehnologija u modelu Okvirnog plana za devetogodinju

35

Npr.: Jedan od ciljeva obrazovne oblasti Jezik, knjievnost i komunikacija za razli ite cikluse/nivoe moe biti formuliran na slijede i na in: Prvi ciklus ob.obrazovanja: Drugi ciklus: Tre i ciklus: - boga enje mate i razvijanje kreativnosti; - boga enje mate i razvijanje kreativnosti i li nog izraza; - oplemenjivanje i boga enje mate, upu ivanje u simboli ke forme i njegovanje li nog izraza i komunikativnosti

u enika/u enica; Op e srednje: - razvijanje kreativnih sposobnosti i njegovanje li nog izraza i komunikativnosti u enika/u enica, sposobnosti uobli avanja vlastitih iskustava na razli ite na ine, te sposobnosti

prezentacije.

Ciljeve ne treba formulirati samo u odnosu na kognitivne sposobnosti, ve ih treba usmjeriti i na afektivne, socijalne i radno-akcione sposobnosti (vrijednosti, stavove i ponaanja). Predmetni NPiP treba da d primjer o tome kako je mogu e izvu i vie konkretnih ciljeva u enja iz op ijih ciljeva, polaze i od op eg nivoa i kre u i se prema sve konkretnijem nivou. Operacionalno formuliranje ciljeva u enja je od zna aja za ocjenjivanje, evaluaciju i mjerenja. 4.5 Glavne sposobnosti i vjetine koje se promoviraju kroz datu obrazovnu oblast/predmet odnose se na specifi an doprinos obrazovne oblasti/predmeta op em razvoju ljudskog bi a. Naprimjer, koje se glavne sposobnosti i vjetine podsti u kroz nastavu jezika, u odnosu na komunikativne vjetine (sluanje, razumijevanje, u estvovanje u dijalogu, sastavljanje usmenih i pisanih poruka, umjetni ke vjetine, itd.). 4.6. Organizacija (planiranje) sadraja predmeta U ovom dijelu predmetni NPP treba da da dovoljno informacija (nastavnicima i autorima/autoricama udbenika) o najvanijim temama i elementima znanja u datoj obrazovnoj oblasti ili predmetu. Nadlene obrazovne vlasti propisuju dio nastavnih sadraja (koji se ve sadri u Zajedni kom jezgru) u nacionalnoj grupi predmeta koji je obavezuju i za u enike/u enice i nastavnike/nastavnice. Odabir ovih sadraja trebao bi i i prema dva kriterija: a) stru nom i b) nacionalnom. Predmetni program treba izbjegavati optere enje u enika/u enica i izbjegavati uklju ivanje previe pojmova i/ili podataka koje treba zapamtiti. Predmetni NPP treba obuhvatiti principe selekcije sadraja, kao to su: na kojoj filozofiji u enja je zasnovan izbor sadraja;

36

koja su najvanija pitanja kojima se treba baviti da bi se podrao razvoj odre enih sposobnosti i vjetina; koji su najvaniji pojmovi i kako im se pristupa u razli itim razredima i formalnim nivoima obrazovanja; koji su najrelevantniji injeni ni podaci, odnosi i strukture koje mogu podrati smisleni doivljaj u enja; koji sadraji zavise od drugih sadraja i kojim se sadrajima moe pristupiti bez pozivanja na prethodni sadraj; koji sadraji zahtijevaju stalno utvr ivanje i time zahtijevaju esto ponavljanje; koji je najbolji momenat za uvo enje odre ene teme ili pitanja i zato; kako se moe pomo i u enicima da razvijaju intelektualne vjetine vieg nivoa da bi mogli da pristupe informacijama i kreativno ih koriste; kako im se moe pomo i da bolje povezuju teoriju s praksom; u emu je zna aj odre ene selekcije sadraja za prave ivotne situacije i za u eni ke potrebe da se suo e sa smislenim doivljajem u enja.

Metodoloke smjernice U ovom dijelu predmetni NPP se treba baviti pitanjima o tome kako nastava i u enje mogu da budu uspjeniji u okviru date nastavne oblasti ili predmeta. Metodoloka pitanja trebaju se fokusirati na ono to je zajedni ko dobroj nastavi i u enju datog predmeta. Naprimjer, metodologija orijentirana prema u eniku/u enici treba se njegovati na satima svih predmeta, ali postoje razli iti na ini za sastavljanje specifi ne strategije u enja u skladu sa specifi nim ciljevima u enja razli itih predmeta. Predmetni NPP treba naglasiti najpogodnije metode nastave i u enja te metodoloka uputstva kako bi inspirirao nastavnike/nastavnice za rad u u ionici. 4.7. Uputstva za ocjenjivanje i vrednovanje (evaluaciju) U ovom dijelu predmetni NPP treba formulirati ishode (o ekivane rezultate u enja) i standarde (kvalitet ishoda) koji e biti osnova za ocjenjivanje i evaluaciju. Standardi e pokazivati: koje sadraje i vjetine u enici/u enice trebaju svladati poslije datog procesa u enja; kvalitet sadraja i vjetina; koji je nivo napora kome u enici/u enice mogu biti izloeni kako bi bili stimulirani za smisleno u enje (mogu nosti za u enje). Napori u enika/u enica moraju biti u skladu s njihovim uzrastom i drugim li nim karakteristikama (naprimjer, stilovi u enja, specifi ni ritam u enja, teko e u u enju). Standardi za ocjenjivanje i evaluaciju moraju se razvijati zajedno sa stru njacima za NPiP i ocjenjivanje i evaluaciju. Ovi standardi e se na i u osnovi razvoja testiranja. Predmetni NPiP treba ponuditi prijedloge za ocjenjivanje i evaluaciju slobodnih aktivnosti u enika/u enica zasnovanih na samostalnom individualnom ili grupnom radu. 4.8 Orijentacija prema samostalnom radu u enika/u enica U ovom dijelu, predmetni NPiP treba osigurati informacije nastavnicima/nastavnicama, u enicima/u enicama i roditeljima o tome kako se samostalni rad u enika/u enica moe organizirati da bi im pomogao da se osamostaljuju u u enju. Ovdje treba dati sugestije o razli itim interesantnim aktivnostima koje se mogu odvijati individualno ili u grupi. Naprimjer, koje teme se mogu ponuditi za rad na projektu u enicima/u enicama u oblasti prirodnih nauka ili nastave historije, ili o tome kako pomo i u enicima/u enicama u pripremi njihovih portfolija, naprimjer za obrazovanje za gra ansko drutvo.

37

4.9. Predmetni nastavni plan i program/ silabus za maternji jezik i matematiku Predmetni nastavni plan i program za maternji jezik I matematiku za tre i, esti I deveti razred osnovne kole i etvrti razred gimnazije razvijen je prema ranije navedenim smjernicama, a iloen je prema slijede oj strukturi: - uvod - obrazloenje - obrazovni ciljevi predmeta - ishodi u enja / to u enici mogu u vezi sa: znanjem vjetinama sposobnostima vjetine u enja/ ishodi, predloeni sadraj, predloene aktivnosti u podu avanju/u enju, predloene aktivnsti ocjenjivanja (ta ocjenjivati), kolski nastavni plan I program resursi Navedeni predmetni programi fokusirani su na ishode u enja razvijeni su u okviru poboljanja NPP u BiH i dodatak su Okvirnom NPP-u. Ovdje se kao promjer navode samo mali dio predmetnih planova za maternji jezik i matematiku.

38

Primjer za maternji jezik Tre i razred

Podru je:

ITANJE

Predloeni sadraj

Vjetina/ishodi u enja itati u svrhu dobijanja informacija -

-

Predloene aktivnosti ocjenjivanja (ta ocjenjivati?) - Individualno i grupno, usmeno i pismeno ocjenjivanje Usmeno prepri avanje/saimanje pri e Davanje informacija o likovima, doga ajima i osje anjima Identifikovanje glavne ideje u tekstu Ocjenjivanje stvarala kog pisanja/govora pri e: dovravanje pri e -

Kratki umjetni ki tekstovi razli itih sadraja: bajka, pri a, pjesma

U enici e, pravilno izgovaraju i glasove i rije i, itati, pronalaziti i koristiti informacije -

-

Informativni tekstovi: oglas, obavijest; estitka, pozivnica, razglednica

Predloene aktivnosti u podu avanju/u enju itanje s razumijevanjem Otkrivanje zna enja nepoznatih rije i iz teksta, koriste i kontekst, klju ne rije i, ilustraciju, rje nik na kraju teksta ili knjige; Identifikovanje dijelova teksta (naslov pri e, podnaslov, ime autora, odjeljci, pasusi); Davanje naslova tekstu, slici, podnaslova dijelovima teksta; Kori enje sadraja knjige da bi pronali traeni tekst. - Razgovor o pro itanom temi, likovima, doga ajima i osje anjima - Izraavanje li nog utiska, miljenja, stava o pro itanom - Identifikovanje osnovne ideje u tekstu itanje po ulogama - Igranje uloga - Razgovor o poiljaocu i primaocu, o namjeni, o osnovnim informacijama/podacima - Pronalaenje klju nih podataka u tekstu -

Pisanje oglasa i obavjetenja po uzoru Samostalno pisanje jednostavnih pozdrava (razglednica), estitki ili pozivnica

39

40

Primjer za matematiku Tre i razred

Podru je: BROJEVI

Sposobnost 1 Predloene aktivnosti u podu avanju/u enju -

ita, pie, razlikuje i upore uje brojeve Predloene aktivnosti ocjenjivanja - Pisani tekstovi

Vjetine/ ishodi

Predloeni sadraj

Razumije pojam skupa, na ine zapisivanja, ure enost skupa N i osobine prirodnih brojeva -

PRIRODNI BROJEVI DO 100

- Matemati ki znaci/simboli (jednakost i nejednakost) -

Doma a zada a

-

Razumije relacije me u brojevima i operacijama, kao i pojmove: za toliko ve i za toliko manji toliko puta ve i toliko puta manji Desetice prve stotine, upore ivanje desetica i predstavljanje na brojevnoj pravoj/osi Pisanje dvocifrenih brojeva u obliku a10+b -

-

Usmeni odgovor

-

Predstavlja brojeve na brojevnoj pravoj i moe odrediti broj koji nedostaje shvataju i jednostavnu vezu me u njima Pisanje i itanje brojeva do 100; upore ivanje dvocifrenih brojeva, upoznavanje stotina prve 1000 Redni brojevi Rimski brojevi

-

-

Mikro- zadaci

Razumije pojam prethodnika i sljedbenika

-

-

Nastavnik inicijalnim testom utvrdi u eni ka znanja nastavnih sadraja kao neophodna predznanja za uspjeno pra enje novih sadraja U enici obnove ranije usvojene pojmove, predstave i termine o brojevima prve stotine, kroz razgovor ili pismeno U enici uz pomo nastavnika ili oni koji to mogu na odabranim primjerima koriste odnose ili npr., u prazne kvadrati e upisuju brojeve koje pridruuju ta kama na pravoj ili nastave upisivati brojeve kako je zapo eto otkrivaju i vezu me u njima U enici uz kontrolu nastavnika na raznim primjerima iz udbenika uvjebavaju pisanje i itanje brojeva do 100(npr., zadani broj zapisuju pomo u desetica i jedinica ili piu rije ima zadane brojeve i sl.) Nastavnik razgovorom dovodi u enike do spoznaje da postoje i brojevi ve i od 100, odnosno da je to beskona an niz Nastavnik primjerima iz ivota uvodi pojam rednog broja, kao i rimskog broja U enici npr., popunjavaju tabelu u kojoj su rije ima zapisani redni brojevi ili spajaju odgovaraju e parove skupova rednih brojeva zapisanih rije ima i istih, zapisanih simbolima

5. ULOGE I AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/NASTAVNICA I U ENIKA/U ENICA U IMPLEMENTACIJI SUVREMENOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA (CURRICULUMA)

Pisani ili slubeni nastavni plan i program (Curriculum) postaje realiziran i implementiran nastavni plan i program u samoj u ionici, gdje je modeliran interakcijom u enik/u enicanastavnik/nastavnica i karakterom strategija podu avanja i u enja koje prakticiraju nastavnici/ce. Tradicionalne metode podu avanja i u enja se uglavnom fokusiraju na verbalnu motivaciju i apstraktne poglede, te vie isti u aktivnosti nastavnika/nastavnice u u ionici nego puteve za aktivno uklju enje u enika/u enica u proces u enja. Suvremene metode imaju za cilj balansiranje verbalne sa drugim motivacijama, kao rezultat holisti nog koritenja ljudskih osje aja i intelektualnog, afektivnog i psihomotornog potencijala svakog u enika/u enice. Tako er cilj im je da promoviraju u enje u drutvu, uz pomo interaktivne organizacije u eni kih aktivnosti kao to je rad u parovima i grupni/timski rad. Kako bi se uspjeno primijenio novi nastavni plan i program, postoji potreba mudrog balansiranja koritenja tradicionalnih i suvremenih metoda podu avanja i u enja. I tradicionalne i suvremene metode imaju velike mogu nosti za stimuliranje u enja, ali se ipak moraju uzeti u obzir njihove prednosti i mane u vezi sa odre enom okolinom za u enje, situacijom za u enje, grupom, te u vezi sa posebnim ciljevima u enja.

5.1

Kako nastavnici/nastavnice mogu dati podrku implementaciji novog nastavnog plana i programa (Curriculuma)

5.2

Uloge i aktivnosti u enika/u enica u kontekstu podu avanja i u enja koji se temelje na novom nastavnom planu i programu

41

5.1 Kako nastavnici/nastavnice mogu dati podrku implementaciji novog nastavnog plana i programa (Curriculuma) Suvremena nastava je organizirani proces koji olakava u enje i u enikov/u enicin individualni razvoj. U suprotnosti sa tradicionalnom ulogom nastavnika/nastavnice kao glavnog izvora znanja i informacija (odnosno, nastavnici/nastavnice predaju na satu, te trae od u enika/u enice da zapisuju, pamte i reproduciraju o ekivano znanje), suvremeno podu avanje i u enje zahtijeva od nastavnika/ce da preuzmu nove uloge kao to slijedi: Nastavnici/nastavnice kao facilitatori i moderatori u enja: Nastavnici/ce trebaju biti u mogu nosti da koriste i prilagode razli ite strategije u enja specifi noj dobnoj grupi kojoj predaju i karakteristikama odre enog sadraja u enja, te ciljevima u enja i o ekivanim rezultatima. Trebaju biti u mogu nosti da primijene interaktivne strategije (na osnovu samostalnog rada u enika/u enice organiziranog individualno i/ili po grupama), te da ih razumno poveu s tradicionalnim metodama kao to je predavanje. Nastavnici/ce moraju pripremiti i podijeliti zadatke, uputiti na izvore informacija, orijentirati u enike/u enice, dati im uputstva, te pratiti njihove aktivnosti i rezultate. Tako er moraju ohrabriti u enike/u enice da budu aktivni i radoznali, da formiraju vlastito miljenje da ga znaju obrazloiti, te saop iti drugima na civiliziran na in. Nastavnici/nastavnice kao osobe koje razvijaju nastavni plan i progam: Od nastavnika/nastavnice se trai da kreativno implementira novi nastavni plan i program, te da da doprinos razvoju kolskog dijela izrade nastavnog plana i programa. Uz to se od njih trai da aktivno u estvuju u javnim konsultacijama o novom nastavnom planu i programu, te da daju povratne informacije za daljnje poboljanje nastavnog plana i programa. Nastavnici/ce kao organizatori i kreatori aktivnosti u u ionici. Organiziranje rada u u ionici uklju uje planiranje, pripremanje, distribuciju zadataka, pripremanje i koritenje sredstava, odlu ivanje, pra enje i kontrolu imaju i na umu ciljeve i ishode u enja koje promovira novi nastavni plan i program. Ova uloga nastavnika/nastavnice u u ionici uklju uje uspjeno moderiranje me usobnih ljudskih odnosa, mirno rjeavanje konflikata, te odlu ivanje o najboljem koritenju u eni kih sposobnosti i iskustava te nastavnih materijala. Ocjenjivanje i evaluacija rada u enika/u enica, te vlastitog rada kao nastavnika/nastavnice, tako er predstavlja vanu dimenziju nastavnikove uloge. Nastavnici/nastavnice kao mentori i savjetnici. Nastavnici/nastavnice trebaju savjetovati u enike/u enice i roditelje u traenju najboljih rjeenja za razli ite vrste problema s kojima se mogu susresti u enici/ce ili njihovi roditelji. Nastavnici/ce trebaju biti u mogu nosti da uo e jake i slabe strane svojih u enika/ca, i da grade u enikove razvojne mogu nosti nastavnici/ce moraju pomo i u enicima/u enicama u donoenju odluka o budu em obrazovanju i planovima za karijeru u enika/u enica.

5.2 Uloge i aktivnosti u enika/u enica u kontekstu podu avanja i u enja koji se temelje na suvremenom nastavnom planu i programu U promoviranju nastavnih metoda s u enikom/u enicom u centru, u enike/ce bi trebalo ohrabriti: da rade samostalno, n