MISIĆNI SISTEM - cpctas-lcmb.pmf.kg.ac.rscpctas-lcmb.pmf.kg.ac.rs/lcmb/biologija coveka/Misicni...
Transcript of MISIĆNI SISTEM - cpctas-lcmb.pmf.kg.ac.rscpctas-lcmb.pmf.kg.ac.rs/lcmb/biologija coveka/Misicni...
Čovekovo telo broji preko 639 mišića - 40% od težine tela (ovo se odnosi na
prosečnog čoveka - kod ljudi koji vežbaju je znatno veći ).
Mišićni sistem zajedno sa skeletnim čini aparat za kretanje;
učestvuje u mnogim fiziološkim procesima:
ishrani;
disanju;
cirkulaciji krvi.
Mišići se za kosti spajaju snopovima vezivnih vlakana – tetivama.
Veza sa nervnim sistemom - svaki mišić inervisan posebnim nervom.
-jedan mišić - vrši samo jednu vrstu pokreta - udruženi u funkcionalne grupe koje
deluju antagonistički
-Osim - kožnih mišića, -ektoderma, svi ostali su mezodermalnog porekla.
Muskulatura kičmenjaka sastoji se iz glatkih i poprečno-prugastih mišićnih
vlakana.
Poprečno-prugasta vlakna izgrađuju mišiće telesnog zida, glave, udova, očnih
mišića i dijafragme.
Glatka vlakna grade mišiće unutrašnjih organa, creva, bubrežnih i polnih odvoda,
zida krvnih sudova i kožnu muskulaturu.
0 - Deltoideus, posterior part
1 - Trapezius, superior part
2 – Trapezius, middle part
3 - Trapezius, inferior part
4 - Teres major and minor
5 - Infraspinatus and Rhomboideus
6 - Latissimus dorsi
7 - Lumbar
11 - Triceps brachii, lateral head
12 - Triceps brachii, long head
13 - Triceps brachii, medial head
15 - Flexor muscles of the forearm
24 - Gluteus maximus
25 - Gluteus medius
28 - Biceps femoris
29 - Gastrocnemius
Pregrupisavanjem i uprošćavanjem, dolazimo do nekih 30-ak velikih grupa mišića
bitnih za sport i fitnes.
8 - Deltoideus, lateral part
9 - Biceps brachii
10 - Brachialis
14 - Extensor muscles of the forearm
16 - Deltoideus, anterior part
17 - Coracobrachialis
18 - Pectoralis major, clavicular part
19 - Pectoralis major, middle part
20 - Pectoralis major, lower part
21 - Serratus anterior
22 - Rectus abdominis
23 - Obliquus externus abdominis
26 - Adductors
27 - Quadriceps femoris
28 - Biceps femoris
29 - Gastrocnemius
ATP (ADP + ENERGIJA)- u misiću dovoljna za 1-2 sekunde
IZVORI ENERGIJE ZA MISIĆU KONTRAKCIJU
ADP (refosforilacija) = ATP
ADP (refosforilacija) FOSFOKREATIN u misiću dovoljna za 7-8 sekundi
ADP (refosforilacija) GLIKOGEN
Oksidativni metabolizam – ugljeni hidrati, masti, proteini
Najmaji misić – stapedius u srednjem uhu (oko 1 mm)
Najveći misić – kvadriceps
Brza vlakna – bela vlakna – brze kontrakcije, snazne kontrakcije (skakanje,
trčanje kratke staze)
•Veća snaga kontrakcije
•Izrazito razvijen sarkoplazmatični retikulum
•Velika količina glikolitickog enzima za rapidno oslobadjanje energije
•Slabije izrazeno snadbevanje krvlju – oksidovni metabolizam od sekudarnog
značaja
•Mali broj mitohondrija
Brza i spora misićna vlakna u okviru svakog misića
Spora vlakna – crvena vlakna – produzena , stalna misićna kontrakcija
(gravitacija, maraton)
• Manja vlakna
• Inervisana tanjim nervnim vlaknima
• Razvijen sistem krvnih sudova I kapilara
• Vlakna sa velikom količinom mioglobina – skladistenje O2
TONUS SKELETNOG MISIĆA
Nastaje od nervnih inpulsa koji
dolaze iz kičmene moždine
kontrolisani delom impulsima
koji se iz mozga provode u
odgovarajuće prednje
motoneurone.
- Zategnutost mišića u mirovanju
ZAMOR SKELETNOG MISIĆA
Raste direktno proporcionalno brzini pražnjenja glikogena u
mišićima
Nastaje od nasposobnosti da kontraktilni i mehanički delovi nastave
da obezbeđuju isti rad
Prenos nervnih signala kroz nervnomišićnu vezu može dovesti do
smanjene kontrakcije
Prekid krvotoka može dovesto do potpunog zamora mišića u roku
od 1-2 min.
MISIĆNA HIPERTROFIJA I ATROFIJA
Uvećanje ukupne mišićne mase – HIPERTROFIJA
Povećanjem aktinskih i miozinskih filamenata
Kontrakcija mišića maksimalnom kontrakcijom
U periodu od 6-10 nedelja
Smanjenje ukupne mišićne mase – ATROFIJA Kada mišić ostaje van upotrebe duže vremena
RIGOR MORTIS – MRTVAČKA UKOČENOST
Nekoliko sati posle smrti ulaze u stanje kontrakture
Mišići ostaju rigidani i bez akcionog potencijala
-- gubitkom celokupnog ATP
-- dok se ne unište proteini mišića
--autoliza enzimima iz lizozoma nakon 15-20h
ŽENE I MUŠKARCI SPORTISTI
- 2/3 KVANTITATIVNIH VREDNOSTI MUŠKARCA
- ESTROGEN-POVEĆAVA DEPO MAST
- ŽENA KOJA SE NE BAVI SPORTOM 27% MASTI
- MUŠKARAC KOJI SE NE BAVI SPORTOM 15% MASTI
- OPŠTA ODLIKA IZDRŽLJIVOST
Endokrini sistem važna uloga
-TESTOSTERON SNAŽNO ANABOLIČKO DEJSTVO
- DEPONOVANJE PROTEINA SVUDA U TELU A
POSEBNO U MIŠIĆIMA
- 40% VIŠE MIŠIĆE MASE MUŠKARAC U ODNOSU NA
ŽENU
- OPŠTA ODLIKA BRZINA I SNAGA
VRSTE SPORTOVA U KOJIMA SE
KORSTE POJEDINI ENERGETSKI
SISTEMI
OPORAVAK
METABOLIČKOG SISTEMA
POSLE MIŠIĆNOG RADA
KOSEONIČNI DUG
1. PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH OBOLJENJA
TELESNA SPREMNOST (BODY FITNESS)
PRODUŽAVA ŽIVOT
2. ATLETSKI SPREMNI LJUDI IMAJU VIŠE TELESNIH
REZERVI NA KOJE MOGU RAČUNATI UKOLIKO DOĐE
DO POJAVE BOLESTI