MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA ___________________________________________________________________

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NABAVI I POSJEDOVANJU ORUŽJA GRAĐANA

Zagreb, srpanj 2018.

2

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NABAVI

I POSJEDOVANJU ORUŽJA GRAĐANA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se kategorije oružja, postupci nabave, registracije i sakupljanja

oružja građana, produženja roka valjanosti isprava o oružju, način postupanja s oružjem i

streljivom, punjenje streljiva za vlastite potrebe, postupak u slučaju smrti vlasnika oružja,

postupci oduzimanja oružja, streljiva i isprava o oružju i postupanje prilikom unošenja i

iznošenja oružja iz Republike Hrvatske.

Članak 2.

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva Vijeća 91/477/EEZ

od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 256, 13.9.1991.), kako je

posljednji put izmijenjena Direktivom 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17.

svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja

(Tekst značajan za EGP.) (SL L 137, 24.5.2017.).

Članak 3.

(1) Posjedovati oružje prema odredbama ovoga Zakona mogu hrvatski državljani i

državljani treće zemlje odnosno državljani države članice Europskoga gospodarskog prostora

(u daljnjem tekstu: EGP) ili Švicarske Konfederacije koji u Republici Hrvatskoj borave na

temelju odobrenja za privremeni ili stalni boravak i ispunjavaju uvjete iz članka 11. stavaka 2.

i 3. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Republika Hrvatska će o osobama koje u Republici Hrvatskoj posjeduju oružje

izvijestiti državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju ako je osoba iz stavka 1. ovoga

članka njihov državljanin.

Članak 4.

(1) Oružje u smislu ovoga Zakona je vatreno oružje kategorije A, B i C te ostalo oružje

kategorije C i D.

(2) Vatreno oružje je svako prijenosno cijevno oružje koje ispaljuje, služi za

ispaljivanje ili se može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem

zapaljivog potisnog sredstva.

(3) Vatrenim oružjem u smislu ovoga Zakona smatraju se i bitni dijelovi vatrenog

oružja.

3

Članak 5.

U smislu ovoga Zakona ne smatraju se oružjem predmeti koji su izrađeni za

uzbunjivanje, signaliziranje, spašavanje života, humano usmrćivanje životinja, lov harpunom,

ili u industrijske ili tehničke svrhe, pod uvjetom da se mogu upotrebljavati samo u navedene

svrhe, te praćke i dekorativno oružje (imitacije oružja).

Članak 6.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1) automatsko vatreno oružje je svako vatreno oružje koje se nakon opaljenja automatski

napuni i koje može ispaliti više od jednog komada streljiva jednokratnim pritiskanjem okidača

2) bitni dijelovi vatrenog oružja su odvojivi dijelovi koji su prilikom ispaljivanja streljiva

opterećeni tlakom (oni dijelovi na kojima se nalaze tormentacijske oznake kao i serijski broj),

ovisno o konstrukciji oružja to su cijev vatrenog oružja s ležištem streljiva, kućište,

mehanizam za bravljenje (npr. navlaka kod pištolja, zatvarač kod pušaka, bubanj kod

revolvera), i koji se kao odvojeni predmeti svrstavaju u kategoriju vatrenog oružja na koje su

postavljeni ili na koje se namjeravaju postaviti

3) C.I.P. je skraćenica za Stalnu međunarodnu komisiju za ispitivanje ručnog vatrenog oružja

– Commission Internationale Permanente Pour d’Epreuve Des Armes à Feu Portatives

4) dozvoljenim neškodljivim tvarima smatraju se kemijski spojevi CN (kloracetofenon), CS

(ortoklorbenzenmalon-dinitril) te OC (oleoresin capsicum) u dozvoljenim koncentracijama

5) dekorativno oružje (imitacije oružja) su predmeti koji su izrađeni u dekorativne svrhe i nije

ih moguće uporabiti ili preinačiti u vatreno oružje

6) dio vatrenog oružja znači dio ili zamjenski dio vatrenog oružja posebno osmišljen za

vatreno oružje i za njegovo djelovanje, te svaka naprava osmišljena ili prilagođena za

smanjivanje buke (prigušenje pucnja) izazvane pucanjem iz vatrenog oružja

7) dozvoljeno streljivo je komercijalno i ispitno (tormentacijsko) streljivo za puške, pištolje,

revolvere, ostalo oružje, prenosive naprave, profesionalne ili industrijske alate. Dozvoljeno

streljivo i lista propisanih specifičnih kalibara streljiva za vatreno oružje u smislu ovog Zakona

sadržani su u tablicama i dodacima C.I.P.-a

8) dugo vatreno oružje su puške sa glatkom, užljebljenom ili kombinacijom užlijebljenih i

glatkih cijevi, čija je cijev duža od 30 cm ili čija ukupna dužina prelazi 60 cm

9) električni paralizatori su ručne naprave koje pomoću visokog električnog napona

privremeno onesposobljavaju osobu

10) hladno oružje su bokseri, bodeži, kame, mačevi, koplja, sablje, bajunete, te noževi čije se

sječivo nalazi pod pritiskom sabijene opruge, a iz drške iskaču pritiskom na dugme, bez

obzira na dužinu oštrice ili skrivene oštrice, druga potajna oružja sa skrivenim oštricama

(oružni štapovi, oružni kišobrani i sl.), te metalne zvjezdice za bacanje. Hladnim oružjem

smatraju se i razne vrste palica te drugi predmeti pogodni za nanošenje ozljeda

4

11) kolekcionar je fizička osoba kojoj je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B

ili odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C prema ovom Zakonu, te pravna osoba kojoj je

izdano odobrenje za sakupljanje starog oružja prema posebnom propisu i koja sakuplja

vatreno oružje ili bitne dijelove vatrenog oružja u povijesne, kulturne, znanstvene, tehničke i

obrazovne svrhe ili u svrhu očuvanja nasljeđa

12) kratko vatreno oružje su pištolji, revolveri, oružje za lansiranje pirotehnike čija cijev nije

duža od 30 cm ili čija ukupna dužina ne prelazi 60 cm

13) lovačko oružje je vatreno oružje kojim je dopušteno loviti divljač po propisima o lovstvu

14) muzej je stalna institucija u službi društva i njegova razvoja, otvorena javnosti, u kojoj se

nabavljaju, čuvaju, istražuju i izlažu vatreno oružje, bitni dijelovi vatrenog oružja ili streljivo

u povijesne, kulturne, znanstvene, tehničke i obrazovne svrhe te svrhe očuvanja nasljeđa ili

rekreativne svrhe, a koja ima odobrenje za sakupljanje oružja prema posebnom propisu

15) mužari i kubure su ručne ili samostojeće naprave namijenjene izazivanju glasnog pucanja,

koje su konstruirane tako da ne mogu primiti cjeloviti naboj, pune se s ušća cijevi određenom

količinom crnog baruta i pale štapinom, kremenom i kapislom, a zatvaraju sredstvom male

specifične težine

16) neaktivne komponente streljiva su čahure i patrone bez inicijalne kapisle ili sa inicijalnom

kapislom koja je aktivirana te zrna, sačma, kuglice ili drugi projektili koji su odvojeni od cjeline

streljiva, deaktivirano streljivo kao cjelina i školsko streljivo

17) onesposobljeno vatreno oružje je vatreno oružje koje je trajno onesposobljeno za uporabu

u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2015/2403, osiguravajući da su svi bitni dijelovi

dotičnog vatrenog oružja postali trajno neuporabljivi i da ih nije moguće ukloniti, zamijeniti

ili modificirati kako bi se vatreno oružje na bilo koji način ponovno osposobilo

18) oružje s tetivom su lukovi, samostreli i druge naprave koje snagom napete tetive potiskuju

strijelu ili drugi projektil

19) oružje za samoobranu je kratko i dugo vatreno oružje različitih kalibara

20) oružje za uzbunjivanje i signalizaciju su naprave s ležištem streljiva namijenjene samo za

ispaljivanje streljiva bez projektila, drugih aktivnih tvari ili pirotehničkog streljiva za

signalizaciju te koje se ne mogu prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila

djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva

21) paradno i akustično oružje je vatreno oružje koje je posebno prepravljeno za isključivu

uporabu ispaljivanja streljiva bez projektila, za uporabu primjerice u kazališnim predstavama,

fotografiranju, filmskom i televizijskom snimanju, rekonstrukciji povijesnih događaja,

povorkama, sportskim događanjima i obuci

22) plinsko oružje su pištolji, revolveri, puške i druge naprave koje pod pritiskom energije

barutnog punjenja ili stlačenog plina usmjereno raspršuju neškodljive nadražljive tvari za

onesposobljavanje pojedinca koje imaju kratkotrajan učinak na ljudske sposobnosti ili

izazivaju efekt pucnja

5

23) poluautomatsko vatreno oružje je ono koje je nakon ispaljivanja pojedinog komada

streljiva ponovno pripravno za ispaljivanje i kod kojeg je jednokratnim pritiskom okidača

moguće ispaljivati samo po jedan komad streljiva

24) prenošenje oružja je premještanje oružja, za koje je izdan oružni list, s jednog mjesta na

drugo

25) registracija oružja je prijava oružja nadležnom tijelu radi izdavanja isprave o oružju ili

produljenje roka valjanosti isprave o oružju

26) reprodukcije oružja su kopije dugog i kratkog vatrenog oružja, koje se pune s ušća cijevi

crnim barutom i pale fitiljem, kremenom ili kapislom

27) skriveno ili prikriveno oružje je oružje koje je skriveno u drugim predmetima kao i

skrivena oružja koja su izrađena u obliku nekog uporabnog predmeta određene namjene te

tako svojim vanjskim izgledom ne sliči na oružje već na neki određeni uporabni predmet

28) staro oružje je oružje proizvedeno prije 1899. godine

29) streljivo s eksplozivnim projektilima je vojno streljivo čiji projektil sadrži eksplozivnu tvar

30) streljivo s pancirnim učinkom je streljivo za vojnu uporabu pri čemu je projektil

presvučen košuljicom i ima čvrstu probojnu jezgru načinjenu od ili miješanjem raznih legura

izuzetno čvrstih metala

31) streljivo sa zapaljivim projektilima je streljivo za vojnu uporabu kod kojeg projektil sadrži

kemijsku smjesu koja se zapali prilikom dodira sa zrakom ili prilikom udara

32) streljivo znači cjelinu koja je sastavljena od čahure sa inicijalnom kapislom, potisnog

punjenja, zrna ili projektila koji se koriste u vatrenom oružju

33) trgovac oružjem je svaka fizička ili pravna osoba čija se trgovina ili poslovanje sastoje u

cijelosti ili djelomično od proizvodnje, trgovine, razmjene, najma, popravka, modifikacije ili

prepravljanja vatrenog oružja ili bitnih dijelova vatrenog oružja ili proizvodnje, trgovine,

razmjene, modifikacije ili prepravljanja streljiva

34) vatreno oružje s jednostrjelnim opaljenjem je ono koje nema spremnik i koje se prije

svakog hica puni ručnim ubacivanjem jednog komada streljiva u ležište streljiva u cijevi

35) vatreno oružje s repetirajućim mehanizmom je oružje kod kojega je nakon ispaljivanja

svakog komada streljiva potrebno ručno preko mehanizma iz spremnika ubaciti streljivo u

cijev

36) vatreno oružje znači svako prijenosno cijevno oružje koje ispaljuje, služi za ispaljivanje ili

se može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog

sredstva. Smatra se da je neki predmet sposoban za prepravljanje kako bi ispaljivao sačmu,

zrno ili projektil djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva ako ima izgled vatrenog oružja i

moguće ga je prepraviti zbog njegove konstrukcije ili materijala od kojeg je izrađen

6

37) vojno oružje i policijsko oružje i streljivo za to oružje je oružje i streljivo koje se nabavlja

prema posebnim propisima i koristi isključivo za vojne i policijske potrebe, te čiji promet

fizičkim osobama nije dozvoljen

38) zračno oružje su sve vrste pušaka, pištolja, revolvera i drugih naprava koje snagom

stlačenog zraka ili drugog plina izbacuju kroz cijev zrno, kuglicu ili drugi projektil.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako

na muški i ženski rod.

II. RAZVRSTAVANJE ORUŽJA U KATEGORIJE

Članak 7.

(1) Oružje kategorije A – zabranjeno vatreno oružje:

1. eksplozivni vojni projektili i bacači

2. automatsko vatreno oružje

3. skriveno ili prikriveno oružje

4. streljivo s pancirnim, eksplozivnim ili zapaljivim projektilima te projektili za takvo

streljivo

5. streljivo za pištolje i revolvere koje ima ekspanzijski učinak te projektili za takvo

streljivo, osim streljiva za lov ili sportsko oružje za osobe kojima je dozvoljeno koristiti ga

6. automatsko vatreno oružje koje je prepravljeno u poluautomatsko vatreno oružje

7. bilo koje od slijedećeg poluautomatskog vatrenog oružja sa središnjom udarnom

iglom:

a) kratko vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od 21 naboja bez ponovnog

punjenja, ako je spremnik kapaciteta većeg od 20 naboja dio tog vatrenog oružja ili ako je u

njega umetnut odvojivi spremnik kapaciteta većeg od 20 naboja

b) dugo vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od 11 naboja bez ponovnog

punjenja, ako je spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja dio vatrenog oružja ili ako je u njega

umetnut odvojivi spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja

8. poluautomatsko dugo vatreno oružje (npr. vatreno oružje izvorno namijenjeno

ispaljivanju s ramena) koje se može smanjiti na dužinu manju od 60 cm, a da ne izgubi svoju

funkciju, i to sklopivim ili teleskopskim nastavkom ili nastavkom koji se može ukloniti bez

upotrebe alata

9. vojno i policijsko oružje

10. eksplozivno oružje i njegovi dijelovi

11. oružje koje je izrađeno ili prerađeno bez odobrenja

12. sve vrste oružja s integriranim prigušivačima, prigušivači namijenjeni oružju i

dijelovi za prigušivače

13. svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo

bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u

paradno ili akustično oružje.

(2) Oružje kategorije B - vatreno oružje za koje je potrebno odobrenje:

1. repetirajuće kratko vatreno oružje

2. jednostrijelno kratkocijevno vatreno oružje sa središnjom udarnom iglom

3. jednostrijelno kratkocijevno vatreno oružje s rubnim paljenjem, ukupne dužine do 28

cm

7

4. poluatomatsko dugocijevno vatreno oružje kod kojeg spremnik i ležište naboja zajedno

primaju više od tri naboja, u slučaju vatrenog oružja s rubnim paljenjem, odnosno više od tri ali

manje od 12 naboja, u slučaju vatrenog oružja sa središnjom udarnom iglom

5. poluautomatsko kratkocijevno vatreno oružje, osim onog navedenog u stavku 1. točki

7. podtočki a) ovoga članka

6. poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje navedeno u stavku 1. točki 7. podtočki b)

ovoga članka kod kojeg spremnik i ležište naboja ne mogu zajedno primiti više od tri naboja, pri

čemu se spremnik može odvojiti odnosno nije sigurno da se uobičajenim alatom ne može

prepraviti u oružje kod kojeg spremnik i ležište naboja zajedno primaju više od tri naboja

7. repetirajuće i poluatomatsko dugocijevno vatreno oružje s glatkom cijevi ukupne

dužine do 60 cm

8. poluautomatsko vatreno oružje za civilnu uporabu koje je slično oružju s automatskim

mehanizmom, osim onog navedenog u stavku 1. točki 6., 7. ili 8. ovoga članka

9. repetirajuće dugocijevno vatreno oružje

10. dugocijevno oružje s jednom ili više jednostrijelnih užlijebljenih cijevi

11. poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje, osim onog navedenog u kategoriji A

12. jednostrijelno kratkocijevno oružje s rubnim paljenjem ukupne dužine najmanje 28

cm

13. dugo vatreno oružje s jednostrukim okidanjem i glatkim cijevima stavljeno na tržište

14. rujna 2018. godine ili nakon tog datuma

14. jednostrijelno dugocijevno oružje s kombinacijom glatkih i užlijebljenih cijevi

15. poluatomatsko plinsko oružje koje se može lako prepraviti

16. svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo

bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u

paradno ili akustično oružje.

(3) Oružje kategorije C - vatreno oružje i oružje koje je potrebno prijaviti:

1. svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez

projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u

paradno ili akustično oružje

2. vatreno oružje razvrstano u kategoriju A ili B ili u ovu kategoriju koje je

onesposobljeno u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/2403 оd 15. prosinca

2015. o utvrđivanju zajedničkih smjernica o normama i tehnikama onesposobljavanja kako bi

se osiguralo da je onesposobljeno vatreno oružje postalo neopozivo neuporabljivo (Tekst

značajan za EGP) (SL L 333, 19.12.2015.)

3. plinsko oružje osim poluautomatskog plinskog oružja koje je lako prepraviti

4. reprodukcije vatrenog oružja kod kojeg se ne upotrebljava jedinstveni naboj

5. mužari i kubure

6. zračno oružje

7. oružje s tetivom čija je sila natega veća od 450 N

8. staro oružje.

(4) Oružje kategorije D – oružje za koje nije potrebna prijava:

1. oružje s tetivom čija je sila natega 450 N ili manja

2. električni paralizatori

3. raspršivači dozvoljenih neškodljivih tvari

4. hladno oružje

5. oružje koje pomoću stlačenog zraka izbacuje plastične kuglice ili kuglice punjene

bojom (oružje izrađeno za airsoft i paintball).

8

Članak 8.

Oružje iz članka 7. ovoga Zakona, u smislu prava i obveza vlasnika oružja, razvrstava

se u:

1. zabranjeno oružje - oružje i streljivo kategorije A, hladno oružje kojem je osnovna

namjena napad ili nanošenje ozljeda i predmeti pogodni za nanošenje ozljeda, kada se nose na

javnom mjestu, a način ili okolnosti njihovog nošenja ukazuju da se nose kako bi bili

uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda te oružje kategorije C i D kada se koristi za

uznemiravanje, napad i nanošenje ozljeda

2. vatreno oružje za čiju je nabavu potrebno prethodno odobrenje – oružje kategorije B

3. vatreno oružje i ostalo oružje koje je nakon nabave potrebno prijaviti nadležnom

tijelu – oružje kategorije C

4. dozvoljeno oružje za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadležnom tijelu –

oružje kategorije D, uz iznimku oružja koje pomoću stlačenog zraka izbacuje plastične

kuglice ili kuglice punjene bojom (oružje izrađeno za airsoft i paintball), koje je potrebno

prijaviti u slučaju prelaska državne granice.

III. ISPRAVE O ORUŽJU

Članak 9.

(1) Isprave o oružju prema ovom Zakonu su:

1. odobrenje za nabavu oružja

2. europska oružna propusnica

3. oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja

4. odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i

odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C

5. druge isprave o oružju izdane na temelju međunarodnih ugovora.

(2) Ministar nadležan za unutarnje poslove pravilnikom propisuje sadržaj, izgled i cijenu

isprava o oružju i obrazaca o oružju.

1. Odobrenje za nabavu oružja fizičkoj osobi

Članak 10.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja kategorije B podnosi se na

propisanom obrascu policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji ministarstva nadležnog za

unutarnje poslove prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, odnosno mjestu boravišta

državljanina treće zemlje odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske

Konfederacije na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: nadležno

tijelo).

(2) Vatreno oružje kategorije B može se nabavljati radi bavljenja lovom, sportskim

streljaštvom ili radi osobne sigurnosti.

9

Članak 11.

(1) Nadležno tijelo izdat će podnositelju zahtjeva odobrenje za nabavu vatrenog oružja

kategorije B radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti ako

ispunjava opće i posebne uvjete.

(2) Opći uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi su:

1. da je položila lovački ispit, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja lovom ili da se

aktivno bavi sportskim streljaštvom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja sportskim

streljaštvom, o čemu mora priložiti odgovarajuće uvjerenje, potvrdu ili drugi odgovarajući

dokaz ili da ima opravdani razlog za nabavu oružja, ako oružje nabavlja radi osobne

sigurnosti

2. da je navršila 21 godinu života, osim policijskih službenika ministarstva nadležnog za

unutarnje poslove, pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, pravosudne policije, drugih

državnih tijela i zaštitara koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje i koji

moraju imati navršenih 18 godina života te članova sportske streljačke organizacije koji se

aktivno natječu u streljaštvu i osoba s položenim lovačkim ispitom koje moraju imati navršenih

18 godina života

3. da nije pravomoćno osuđena i da protiv nje nije pokrenut postupak za kazneno djelo

protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo protiv strane države ili međunarodne organizacije,

kazneno djelo protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, kazneno djelo protiv života i tijela,

kazneno djelo protiv opće sigurnosti, kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja

djeteta, kazneno djelo protiv osobne slobode, kazneno djelo protiv spolne slobode, kazneno

djelo protiv okoliša koje se odnosi na protuzakoniti lov i ubijanje ili mućenje životinja,

kazneno djelo protiv zdravlja ljudi koje se odnosi na neovlaštenu proizvodnju i promet

drogama i omogućavanje trošenja droga, te kazneno djelo koje u sebi sadrži elemente nasilja,

a sadržano je u kaznenim djelima protiv imovine, kaznenim djelima protiv braka, obitelji i

djece, kaznenim djelima protiv pravosuđa, kaznenim djelima protiv javnog reda, kaznenim

djelima protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda, kaznenim djelima protiv privatnosti,

kaznenim djelima protiv službene dužnosti, kaznenim djelima protiv Oružanih snaga

Republike Hrvatske i u kaznenim djelima iz propisa o sprječavanju nereda na sportskim

natjecanjima

4. da nije u Republici Hrvatskoj pravomoćno kažnjena i da protiv nje nije pokrenut

postupak za prekršaje s elementima nasilja, posebice za prekršaje protiv javnog reda i mira,

javnog okupljanja, nereda na sportskim natjecanjima, prekršaje zbog nasilja u obitelji, zbog

zlouporabe droga, oružja ili eksplozivnih tvari, prekršaje u području lovstva, odnosno za

istovjetno djelo u državi čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište ili boravište, te da joj

nije izrečena zaštitna mjera radi navedenih prekršaja

5. da ima uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja.

(3) Posebni uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi su:

1. da je na zdravstvenom pregledu utvrđeno da je zdravstveno sposobna za držanje i

nošenje oružja

2. da raspolaže tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu oružja i da poznaje

propise koji se odnose na posjedovanje oružja.

(4) Građanin ne smije nabavljati, držati, niti nositi vatreno oružje kategorije B bez

odobrenja za nabavu oružja izdanog od nadležnog tijela.

10

(5) Ministar nadležan za poslove zdravstva, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog

za hrvatske branitelje, pravilnikom propisuje način obavljanja zdravstvenih pregleda za

utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja iz stavka 3. točke 1. ovoga

članka i visinu naknade u vezi s utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti.

Članak 12.

(1) Opravdani razlog za nabavu oružja radi osobne sigurnosti ima osoba koja dokaže

da je njena osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za

njezino osiguranje treba oružje, te ukoliko zbog naravi posla ili okolnosti u kojima ga obavlja

postoji potreba za nabavom oružja, a aktivnostima i mjerama institucija sigurnosti ili drugim

mjerama ne bi se mogla osigurati dostatna zaštita.

(2) Mišljenje o tome postoji li kod osobe koja je podnijela zahtjev za nabavu oružja

radi osobne sigurnosti opravdani razlog za nabavu oružja daje povjerenstvo koje osniva čelnik

nadležnog tijela, na temelju činjenica i okolnosti koje je u svom zahtjevu za nabavu oružja

radi osobne sigurnosti naveo podnositelj zahtjeva i činjenica i okolnosti utvrđenih tijekom

provođenja postupka povodom zahtjeva za nabavu oružja.

Članak 13.

(1) Osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja dužna je

pisanom izjavom potvrditi da ima osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja.

(2) U slučaju sumnje policijski službenik nadležnog tijela će provjeriti postojanje uvjeta

iz stavka 1. ovoga članka neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom prostoru gdje se

oružje drži, a vlasnik oružja dužan mu je omogućiti ulazak u prostor u kojem se oružje drži.

(3) O utvrđenom činjeničnom stanju iz stavka 2. ovoga članka policijski službenik

sačinjava zapisnik.

Članak 14.

(1) Postojanje uvjeta zdravstvene sposobnosti iz članka 11. stavka 3. točke 1. ovoga

Zakona podnositelj zahtjeva dokazuje uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti.

(2) Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja uz prethodno

pribavljeno mišljenje izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izabranog doktora

medicine specijalista psihijatrije izdaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja

obavljaju djelatnost medicine rada i privatne ordinacije medicine rada koje ispunjavaju

propisane uvjete i koje za to ovlasti ministarstvo nadležno za poslove zdravstva.

(3) Ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost

medicine rada i privatne ordinacije medicine rada u kojima se utvrđuje zdravstvena

sposobnost za držanje i nošenje oružja obvezne su:

1. obavljati zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama zakona kojim se uređuje

zdravstvena zaštita

2. ispunjavati uvjete u pogledu prostora i tehničke opremljenosti:

11

– sanitarno-tehničke i higijenske uvjete sukladno posebnom propisu o minimalnim

uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene

djelatnosti

– uvjete u pogledu prostora, opreme i radnika za specijalističku ordinaciju djelatnosti

medicine rada sukladno posebnom propisu o minimalnim uvjetima u pogledu prostora,

radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti i

– imati prostor za čuvanje medicinske dokumentacije ili metalni ormar s ključem za

osobne kartone zdravstvenog pregleda kojim se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i

nošenje oružja

3. zapošljavati u redovnom radnom odnosu doktora medicine specijalistu medicine

rada/medicine rada i sporta

4. zapošljavati ili imati sklopljen ugovor o obavljanju poslova s doktorom medicine

specijalistom psihijatrom, doktorom medicine specijalistom oftalmologije i optometrije i

psihologom.

(4) Doktori medicine, specijalisti iz stavka 3. točaka 3. i 4. ovoga članka moraju imati

važeće odobrenje za samostalni rad (licencu), a psiholog iz stavka 3. točke 4. ovoga članka

mora imati važeću dopusnicu za obavljanje psihološke djelatnosti.

(5) Ministarstvo nadležno za poslove zdravstva ovlašćuje zdravstvene ustanove,

trgovačka društva i privatne ordinacije medicine rada za obavljanje zdravstvenih pregleda

kojima se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja.

(6) Dokaze o ispunjavanju uvjeta iz ovoga članka treba priložiti ministarstvu

nadležnom za poslove zdravstva uz pisani zahtjev za izdavanje ovlaštenja iz stavka 5. ovoga

članka.

(7) Ako postoji sumnja da su ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačka društva ili

privatne ordinacije medicine rada prestali ispunjavati bilo koji od uvjeta iz ovoga članka, na

temelju kojih je izdano ovlaštenje, zdravstvena inspekcija ministarstva nadležnog za poslove

zdravstva utvrditi će činjenično stanje.

(8) Na temelju nalaza zdravstvene inspekcije iz stavka 7. ovoga članka, ministarstvo

nadležno za poslove zdravstva može ukinuti izdano ovlaštenje iz stavka 5. ovoga članka.

(9) Protiv odluka ministarstva nadležnog za poslove zdravstva iz stavaka 5. i 8. ovoga

članka može se uložiti pravni lijek u skladu s odredbama propisa o zdravstvenoj zaštiti.

Članak 15.

(1) Vlasnik oružja kojemu je izdano uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i

nošenje oružja dužan je s navršenih 70 godina života ponovno pristupiti zdravstvenom pregledu

radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja i nadležnom tijelu u roku od

15 dana od dana kada je navršio 70 godina života dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti,

a nakon toga je zdravstvenom pregledu dužan pristupati svakih pet godina.

(2) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja ili

odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B i C ili prilikom prijave oružja kategorije C

građanin mora nadležnom tijelu dati podatke o izabranom liječniku primarne zdravstvene

zaštite, a nadležno tijelo izvijestit će izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite o

12

osobama kojima je izdan oružni list, odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i C ili

potvrda o prijavljenom oružju kategorije C.

(3) Građanin iz stavka 2. ovoga članka dužan je o promjeni izabranog liječnika

primarne zdravstvene zaštite izvijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od izvršene

promjene.

(4) Izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, kao i svaki drugi liječnik koji ima

saznanja o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na

zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja, dužan je odmah po saznanju za takvu promjenu

izvijestiti nadležno tijelo.

(5) Drugostupanjsko zdravstveno povjerenstvo kojeg osniva te čiji sastav i način rada

pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove zdravstva, preispitat će, na zahtjev

građanina ili nadležnog tijela koje nije zadovoljno izdanim uvjerenjem o zdravstvenoj

sposobnosti za držanje i nošenje oružja, ocjenu zdravstvene sposobnosti osobe kojoj je izdano

uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.

(6) Ministar nadležan za poslove zdravstva, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog

za unutarnje poslove, pravilnikom propisuje način izvješćivanja nadležnog tijela o promjeni

zdravstvenog stanja vlasnika oružja koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje

oružja.

Članak 16.

(1) Nadležno tijelo uputit će zaključkom na izvanredni zdravstveni pregled vlasnika

oružja za kojeg dobije obavijest o promjeni zdravstvenog stanja iz članka 15. stavka 4. ovoga

Zakona ili za kojeg opravdano sumnja da više nije zdravstveno sposoban za posjedovanje

oružja.

(2) Zdravstveni pregled iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u zdravstvenim

ustanovama, trgovačkim društvima koje obavljaju djelatnost medicine rada i kod specijalista

medicine rada u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda,

uz prilaganje zaključka o upućivanju na izvanredni zdravstveni pregled.

(3) Vlasnik oružja iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od 15 dana od dana primitka

zaključka o upućivanju na izvanredni zdravstveni pregled dostaviti nadležnom tijelu uvjerenje o

zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja.

(4) Troškove zdravstvenog pregleda vlasnika oružja iz stavka 1. ovoga članka koji je

proglašen zdravstveno sposoban za posjedovanje oružja snosi nadležno tijelo koje ga je uputilo

na zdravstveni pregled.

(5) Vlasnik oružja iz stavka 1. ovoga članka za kojeg se na izvanrednom zdravstvenom

pregledu utvrdi da nije zdravstveno sposoban za posjedovanje oružja, sam snosi troškove

izvanrednog zdravstvenog pregleda.

13

Članak 17.

Postojanje posebnog uvjeta raspolaganja tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu

uporabu oružja i poznavanja propisa koji se odnose na posjedovanje oružja iz članka 11. stavka

3. točke 2. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva dokazuje:

- za oružje kategorije B koje nabavlja radi bavljenja lovom – uvjerenjem o položenom

lovačkom ispitu ili lovačkom iskaznicom, izdanima sukladno posebnom propisu o lovstvu

- za oružje kategorije B koje nabavlja radi bavljenja sportskim streljaštvom – potvrdom

krovne organizacije koja vodi evidenciju svojih članova izdanom članu sportske streljačke

organizacije ili kluba koji se aktivno bavi ili natječe u streljaštvu

- za oružje kategorije B koje nabavlja radi osobne sigurnosti – potvrdom o

osposobljenosti za posjedovanje i pravilnu uporabu oružja koju izdaje nadležna ustrojstvena

jedinica ministarstva nadležnog za unutarnje poslove ili ustanova i druga pravna osoba ili obrt

koji imaju odobrenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti

osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja.

Članak 18.

(1) Policijski službenici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, pripadnici

Oružanih snaga Republike Hrvatske i djelatne vojne osobe na službi izvan Oružanih snaga,

pravosudne policije i pripadnici drugih državnih tijela koji su prema posebnim propisima

ovlašteni držati i nositi oružje, postojanje posebnih uvjeta iz članka 11. stavka 3. ovoga

Zakona dokazuju odgovarajućom potvrdom, ispravom ili iskaznicom koju je izdalo nadležno

državno tijelo u kojem su zaposleni.

(2) Zaštitari koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje

postojanje posebnih uvjeta iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona dokazuju dopuštenjem za

obavljanje poslova privatne zaštite.

Članak 19.

(1) Nadležno tijelo zatražit će od podnositelja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu

oružja koji ispunjava opće uvjete iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona da u roku od 60 dana

dostavi dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Građaninu koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona

nadležno tijelo izdat će odobrenje za nabavu lovačkog oružja radi držanja i nošenja, te

odobrenje za nabavu sportskog oružja i oružja za osobnu sigurnost radi držanja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka građaninu koji ispunjava opće i

posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona nadležno tijelo može izdati odobrenje za nabavu

oružja za osobnu sigurnost radi držanja i nošenja, o čemu nadležno tijelo odlučuje po

slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir činjenice i okolnosti koje je u svom zahtjevu za nabavu

oružja radi osobne sigurnosti naveo podnositelj zahtjeva i činjenice i okolnosti utvrđene

tijekom provođenja postupka povodom zahtjeva za nabavu oružja.

(4) Odobrenje za nabavu oružja nadležno tijelo izdaje građaninu s rokom važenja od

šest mjeseci od dana izdavanja.

14

(5) Odobrenje za nabavu oružja koje nije iskorišteno u roku iz stavka 4. ovoga članka

mora se vratiti nadležnom tijelu u roku od osam dana od isteka roka važenja.

(6) Pri svakom slijedećem zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, koji

podnese osoba koja ima važeći oružni list za oružje koje je ranije nabavila na temelju izdanog

odobrenja za nabavu oružja, nadležno tijelo provjerit će ispunjava li osoba uvjete iz članka 11.

stavka 2. točke 3. i 4. ovoga Zakona te opravdanost razloga za nabavu oružja.

Članak 20.

(1) Nadležno tijelo odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja

građaninu ako ne ispunjava uvjete za nabavu oružja propisane ovim Zakonom.

(2) Protiv rješenja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavu oružja žalba nije

dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

2. Oružni list

Članak 21.

(1) Za oružje kategorije B koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja

građanin mora podnijeti zahtjev za registraciju oružja i izdavanje oružnog lista nadležnom tijelu

u roku od osam dana od dana nabave.

(2) Za oružje koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja građaninu se

izdaje oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja.

Članak 22.

(1) Oružni list izdaje se s rokom važenja do datuma kada građanin navršava 70 godina

života.

(2) Nadležno tijelo će na zahtjev vlasnika oružja produžiti rok važenja oružnog lista iz

stavka 1. ovoga članka za pet godina ako podnositelj zahtjeva priloži uvjerenje o zdravstvenoj

sposobnosti za posjedovanje oružja i ako i nadalje ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2.

točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, te ako je oružje tehnički ispravno i nije dotrajalo ili

neuporabljivo.

(3) Nakon izdavanja oružnog lista iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo svakih pet

godina po službenoj dužnosti uvidom u podatke iz službenih evidencija nadležnih pravosudnih

tijela provjerava ispunjava li vlasnik oružja i nadalje uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 3. i 4.

ovoga Zakona.

(4) Prilikom provođenja postupka iz stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo može pozvati

vlasnika oružja da donese na uvid oružje kako bi se provjerilo je li oružje propisno označeno i

obilježeno, je li tehnički ispravno odnosno je li dotrajalo ili neuporabljivo, te da dostavi dokaze

da i nadalje ispunjava uvjet iz članka 11. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.

15

Članak 23.

(1) Nadležno tijelo odbit će rješenjem izdati oružni list za oružje za koje se ne može

dokazati podrijetlo, koje prije stavljanja u promet nije obilježeno žigom i označeno jasnom,

trajnom i jedinstvenom oznakom koja uključuje naziv proizvođača (njegov svojstveni znak ili

robnu marku) zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje, ako već nije

dio serijskog broja, te ako je izvedivo model, ili koje nije tehnički ispravno, odnosno koje je

dotrajalo ili neuporabljivo, u slučaju kada se u postupku registracije utvrdi postojanje razloga

za odbijanje zahtjeva za nabavu oružja te u slučaju podnošenja zahtjeva za registraciju oružja

po proteku roka iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo oduzima i ukida odobrenje za

nabavu oružja te oduzima oružje bez prava na naknadu, osim u slučaju kad je oružje oduzeto

zbog postojanja razloga za odbijanje zahtjeva za nabavu oružja, u kojem slučaju vlasniku

pripada naknada sukladno odredbama članka 51. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka građanin može zadržati oružje pod uvjetom da

ga onesposobi za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje ministarstva

nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja.

(4) ) Protiv rješenja o zahtjevu za izdavanje oružnog lista i rješenja iz stavka 2. ovoga

članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 24.

(1) Oružnim listom se za držanje ili držanje i nošenje oružja ovlašćuje samo osobu na

koju ova isprava glasi.

(2) O svakoj promjeni podataka koji se upisuju u oružni list osoba iz stavka 1. ovoga

članka dužna je obavijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od dana promjene, radi upisa

promjene podataka u službene evidencije i u isprave o oružju.

3. Europska oružna propusnica

Članak 25.

(1) Europska oružna propusnica je isprava u koju se upisuje oružje za koje je nositelju

propusnice izdan oružni list radi posjedovanja oružja u svrhu lova ili sporta ili potvrda o

prijavljenom oružju kategorije C ili potvrda sportske streljačke organizacije ili sportske

streličarske organizacije koja mu je oružje dala na korištenje i s kojom nositelj propusnice

može uz predočenje poziva ili drugog dokaza kojim dokazuje svoj razlog putovanja povezan s

lovom, sportskim streljaštvom ili sportskim streličarstvom ili rekonstrukcijom povijesnih

događaja, putovati s vatrenim oružjem koje je u njoj upisano kroz države članice EGP-a ili

Švicarsku Konfederaciju bez njihovog prethodnog odobrenja, osim u slučaju kada pojedine

države članice EGP-a ili Švicarska Konfederacija, kroz koje putuje zabranjuju nabavu i

posjedovanje takvog vatrenog oružja ili putovanje kroz svoje državno područje s takvim

vatrenim oružjem uvjetuju ishođenjem odobrenja.

(2) U slučajevima kada pojedina država članica EGP-a ili Švicarska Konfederacija

dostavi obavijest da zabranjuje nabavu i posjedovanje vatrenog oružja razvrstanog u

16

kategoriju B ili C ili unos tog oružja na svoje državno područje uvjetuje izdavanjem

odobrenja, u europsku oružnu propusnicu koja se osobi izdaje za takvo vatreno oružje upisuje

se napomena o zabrani putovanja s vatrenim oružjem u tu državu ili napomena o obvezi

ishođenja odobrenja za putovanje s vatrenim oružjem u tu državu.

(3) Europska oružna propusnica nije prenosiva i prilikom putovanja s oružjem vlasnik

oružja mora uvijek uz sebe imati europsku oružnu propusnicu i važeći oružni list za oružje

koje je u nju upisano, potvrdu sportske streljačke organizacije ili streličarske organizacije koja

mu je oružje dala na korištenje ili potvrdu o prijavljenom oružju kategorije C.

(4) Europsku oružnu propusnicu izdaje nadležno tijelo na zahtjev građanina kojem je

izdan oružni list radi posjedovanja oružja u svrhu lova ili sporta ili potvrda o prijavljenom

oružju kategorije C, a svaka promjena povezana s posjedovanjem ili značajkama vatrenog

oružja, kao i njegov gubitak ili krađa, moraju biti evidentirani u propusnici.

(5) Članu sportske streljačke organizacije ili sportske streličarske organizacije može se

izdati europska oružna propusnica ako priloži potvrdu sportske streljačke organizacije ili

sportske streličarske organizacije kojom ona potvrđuje da mu je oružje dala na korištenje.

(6) Europska oružna propusnica izdaje se s rokom važenja oružnog lista, ali ne duljim

od pet godina, a na zahtjev građanina koji ima važeći oružni list za posjedovanje oružja u

svrhu lova ili sporta ili prijavljeno oružje kategorije C rok važenja može se produžiti za

narednih pet godina.

(7) Protiv rješenja o zahtjevu za izdavanje europske oružne propusnice žalba nije

dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

4. Odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i

odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C

Članak 26.

(1) Nadležno tijelo izdat će odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B kolekcionaru

koji ispunjava opće uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona i posebne

uvjete iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Nadležno tijelo izdat će odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C kolekcionaru

koji ispunjava opće uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Kolekcionari iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju svako oružje koje nabave u

svrhu sakupljanja prijaviti nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave, a nadležno

tijelo će im o tome izdati potvrdu.

(4) Oružje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koje je nabavljeno u svrhu sakupljanja oružja

ne smije se nositi, upotrebljavati niti se za njega smije nabavljati i puniti streljivo, a smije se

prenositi samo u svrhu popravka, prepravka i izlaganja na izložbama ili sličnim

manifestacijama.

17

(5) Oružje sakupljeno na temelju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka može se prodati ili

predati samo osobama kojima je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B ili

odobrenje za nabavu oružja kategorije B.

(6) Oružje sakupljeno na temelju odobrenja iz stavka 2. ovoga članka može se prodati ili

predati osobama kojima je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C, a osobe kojima

je prodano ili predano sakupljeno oružje kategorije C, a nemaju odobrenje za sakupljanje oružja

kategorije C, dužne su to oružje prijaviti nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana stjecanja

oružja.

(7) Nadležno tijelo će o izdanim odobrenjima za sakupljanje oružja kategorije C

izvijestiti ministarstvo nadležno za kulturu.

(8) Za izvoz ili iznošenje iz Republike Hrvatske oružja koje je zaštićeno kao kulturno

dobro potrebno je pribaviti dozvolu za izvoz ili iznošenje kulturnoga dobra sukladno zakonu

kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(9) Nadležno tijelo ukinut će odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenje za

sakupljanje oružja kategorije C građaninu koji prestane ispunjavati neki od uvjeta potrebnih za

izdavanje odobrenja.

(10) Odredbe članka 24. ovoga Zakona primjenjuju se i na odobrenje za sakupljanje

oružja kategorije B i C.

(11) Protiv rješenja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za sakupljanje oružja kategorije

B, rješenja za sakupljanje oružja kategorije C i rješenja iz stavka 9. ovoga članka žalba nije

dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(12) Kolekcionar ne smije sakupljati oružje kategorije B bez odobrenja za sakupljanje

oružja kategorije B niti oružje kategorije C bez odobrenja za sakupljanje oružja kategorije C

izdanog od nadležnog tijela.

IV. ORUŽJE KATEGORIJE C S OBVEZOM PRIJAVLJIVANJA

Članak 27.

(1) Građani stariji od 21 godine, policijski službenici ministarstva nadležnog za

unutarnje poslove, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, pravosudne policije, drugih

državnih tijela i zaštitari koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje,

članovi sportske streljačke organizacije ili sportske streličarske organizacije koji se aktivno

natječu u streljaštvu i streličarstvu i osobe s položenim lovačkim ispitom s navršenih 18 godina,

smiju bez odobrenja nadležnog tijela nabavljati oružje kategorije C.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje nabave oružje kategorije C dužne su ga

prijaviti nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave.

(3) Za prijavljeno oružje nadležno tijelo izdat će potvrdu.

18

V. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM

Članak 28.

(1) S oružjem i streljivom mora se postupati s osobitom pažnjom.

(2) Osobita pažnja u postupanju s oružjem i streljivom pokazuje se u njegovom

pravilnom čuvanju, pravilnoj i stručnoj uporabi, nošenju, prenošenju i držanju u ispravnom

stanju.

Članak 29.

(1) Oružje kategorije B se ne smije nositi bez oružnog lista.

(2) Građani su dužni pridržavati se pravila javno istaknutih zabrana o unošenju oružja

u određene prostore ili prostorije.

(3) Građanin ne smije nositi oružje kada je pod utjecajem droga, lijekova ili drugih

omamljujućih sredstava ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući

iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno kada je u takvom stanju da nije u

mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja odnosno vladati svojom voljom.

(4) Građanin koji nosi oružje dužan se na zahtjev službene osobe podvrgnuti

pregledima i ispitivanjima pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja radi utvrđivanja je li pod

utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava i ima li u krvi alkohola iznad 0,50

g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(5) Oružje kategorije B, C i D se na javnom mjestu ne smije učiniti vidljivim drugim

građanima, odnosno nositi na način koji građane uznemiruje.

Članak 30.

(1) Oružje kategorije B smije se prodati ili predati samo onome tko ima važeće

odobrenje za nabavu oružja ili važeći oružni list.

(2) Streljivo za oružje kategorije B smije se prodati ili predati samo onome tko ima

važeći oružni list ili važeće odobrenje za nabavu oružja.

(3) Streljivo za oružje kategorije B može posjedovati samo osoba koja ima važeći

oružni list ili važeće odobrenje za nabavu oružja ili europsku oružnu propusnicu ili drugu

ispravu o oružju izdanu na temelju međunarodnih ugovora.

(4) Osobe koje ovlaštenom trgovcu oružjem prodaju oružje ili predaju oružje radi

prodaje, a za koje je izdana isprava o oružju, dužne su o prodaji ili predaji oružja koje se

nabavlja na temelju odobrenja, a koje se prema ovom Zakonu može nabaviti na temelju

odobrenja za nabavu oružja, izvijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od dana prodaje ili

predaje.

(5) Osobe koje posjeduju oružje za koje je izdana isprava o oružju dužne su u slučaju

prodaje oružja odjaviti oružje kod nadležnog tijela u roku od osam dana od dana prodaje.

19

Članak 31.

(1) Osobe koje posjeduju oružje za koje je izdana isprava o oružju, mogu takvo oružje

onesposobiti za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje ministarstva

nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja.

(2) Troškove onesposobljavanja oružja snosi vlasnik oružja.

(3) Vlasnik oružja dužan je odjaviti onesposobljeno oružje kod nadležnog tijela u roku od

osam dana od dana onesposobljavanja uz predočenje potvrde izdane sukladno posebnom

propisu, radi poništenja isprava o oružju.

(4) Vatreno oružje koje je onesposobljeno za uporabu ne smije se osposobljavati.

Članak 32.

(1) Građanin koji posjeduje važeći oružni list za oružje registrirano u svrhu lova ili

sporta može puniti streljivo za vlastite potrebe.

(2) Građanin iz stavka 1. ovoga članka smije držati najviše 2000 grama baruta.

(3) Streljivo napunjeno za vlastite potrebe kao i barut čuvaju se na način da ne budu

dostupni osobi koja nije ovlaštena za njihovo posjedovanje, zaključani i odvojeni u ormaru od

čvrstog materijala, sefu ili sličnom spremištu koje se ne može otvoriti alatom uobičajene

uporabe.

(4) Građanin iz stavka 1. ovoga članka može, na temelju važećeg oružnog lista za

oružje registrirano u svrhu lova ili sporta, nabavljati komponente streljiva.

(5) Prilikom punjenja streljiva za vlastite potrebe građanin je dužan voditi brigu o

sigurnosti drugih osoba i imovine kako ih ne bi ugrozio.

1. Čuvanje oružja i streljiva

Članak 33.

Oružje i streljivo moraju se čuvati u stambenom ili drugom prostoru koji se nalaze u

mjestu prebivališta ili boravišta vlasnika ili korisnika oružja i streljiva zaključani u ormaru od

čvrstog materijala, sefu ili sličnom spremištu koje neovlaštene osobe ne mogu otvoriti alatom

uobičajene uporabe.

Članak 34.

(1) Vlasnik oružja i streljiva koji napušta mjesto prebivališta ili boravišta na vrijeme duže

od godinu dana, a oružje i streljivo koje prema ovom Zakonu posjeduje na temelju oružnog lista

ne nosi sa sobom, dužan ga je predati na čuvanje osobi koja ima oružni list za takvu vrstu oružja

ili ovlaštenom trgovcu oružjem.

20

(2) Vlasnik oružja i streljiva dužan je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka o predaji oružja

i streljiva na čuvanje osobi koja ima oružni list za takvu vrstu oružja obavijestiti nadležno tijelo u

roku od osam dana od dana predaje.

2. Korištenje oružja

Članak 35.

(1) Vlasnik oružja dužan je oružje održavati u ispravnom stanju i njime pravilno i

pozorno rukovati.

(2) Oružje je zabranjeno upotrebljavati na javnim mjestima ili na mjestima gdje se

može ugroziti sigurnost građana.

(3) Lovačko oružje smije se koristiti u skladu s propisima o lovstvu kao i na civilnim

strelištima ili drugim mjestima određenim za vježbe gađanja.

(4) Sportsko oružje ne smije se upotrebljavati izvan civilnih strelišta ili drugih mjesta

koja su određena za vježbe gađanja.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, zračno oružje i luk smiju se upotrebljavati i na

mjestima koja su po svom položaju ili po poduzetim mjerama osiguranja takva da se ne može

ugroziti sigurnost građana.

(6) Oružje je zabranjeno dati na uporabu djeci, osim prema odredbama ovoga Zakona.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, oružjem kategorije B i zračnim oružjem i oružjem

s tetivom kategorije C i D iz članka 7. ovoga Zakona smiju se koristiti i djeca starija od devet

godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja

pod nadzorom trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona i uvjete

propisane posebnim propisom o sportu, te se oružjem kategorije B iz članka 7. ovoga Zakona

smiju koristiti djeca starija od sedamnaest godina i šest mjeseci prilikom osposobljavanja za

lovca pod nadzorom osoba ovlaštenih za izvođenje programa osposobljavanja lovaca sukladno

posebnom propisu o lovstvu, uz pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

(8) Oružje kategorije B i C mora se izvan lovišta, odnosno strelišta prenositi u

odgovarajućim navlakama ili kovčezima i nenapunjeno, a oružje koje se nosi radi osobne

sigurnosti mora se nositi na način da nije vidljivo.

3. Posuđivanje oružja

Članak 36.

(1) Posuđivati se smije samo oružje za lov i sport.

(2) Sportska streljačka organizacija i sportska streličarska organizacija koja posuđuje

oružje svojim članovima mora mu za nošenje takvog oružja i pripadajućeg streljiva izdati

potvrdu.

21

(3) Član sportske streljačke organizacije i sportske streličarske organizacije iz stavka

2. ovoga članka ne smije oružje i streljivo sportske streljačke organizacije ili sportske

streličarske organizacije nositi bez potvrde te organizacije.

Članak 37.

(1) Oružje se smije posuđivati samo osobama koje imaju oružni list za takvu vrstu oružja

ili odobrenje za nabavu takve vrste oružja ili strancu kojem je izdana lovačka iskaznica za

stranca, bez obzira na marku, model i kalibar oružja.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka smiju posuđeno oružje nositi, prenositi i za njega

nabavljati streljivo uz svoj oružni list i presliku oružnog lista izdanog za posuđeno oružje osobi

koja je oružje posudila.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sportske streljačke organizacije i sportske

streličarske organizacije mogu posuđivati oružje svojim članovima, ali su prije posuđivanja oružja

dužne obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju ministarstva nadležnog za

unutarnje poslove na čijem području imaju sjedište koja će provjeriti ispunjava li član sportske

streljačke organizacije ili član sportske streličarske organizacije uvjete iz članka 11. stavka 2.

ovoga Zakona.

(4) Ako član sportske streljačke organizacije ili član sportske streličarske organizacije

ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona, sportska streljačka organizacija ili

sportska streličarska organizacija će mu o posuđivanju oružja izdati potvrdu, a ako ne

ispunjava uvjete sportska streljačka organizacija mu ne smije posuđivati oružje.

4. Gubitak, krađa i pronalaženje oružja, streljiva i isprava o oružju

Članak 38.

(1) Osobe koje posjeduju oružje na temelju oružnog lista ili odobrenja za sakupljanje

oružja kategorije B i C dužne su odmah prijaviti gubitak ili krađu toga oružja i streljiva ili

isprava o oružju.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se bez odgode policijskoj upravi ili

policijskoj postaji prema mjestu događaja ili saznanja o gubitku ili krađi oružja i streljiva ili

isprava o oružju.

Članak 39.

Tko nađe oružje ili streljivo ili sazna za skriveno oružje ili streljivo dužan je o tome

odmah obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju.

VI. POSTUPAK U SLUČAJU SMRTI VLASNIKA ORUŽJA

Članak 40.

(1) U slučaju smrti vlasnika oružja punoljetni član njegove obitelji, zakonski

zastupnik, skrbnik, osoba koja je s njim živjela u zajedničkom kućanstvu ili osoba kod koje se

22

oružje u trenutku smrti nalazilo, dužna je odmah po saznanju o postojanju oružja, obavijestiti

nadležno tijelo radi predaje oružja i streljiva.

(2) Nadležno tijelo će o preuzetom i predanom oružju i streljivu iz stavka 1. ovoga članka

izdati potvrdu.

(3) Nasljednik oružja dužan je u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o

nasljeđivanju:

1. oružje prodati ili darovati ili

2. podnijeti zahtjev za registraciju oružja ili

3. dati onesposobiti oružje te ga zadržati ili

4. odreći se oružja u korist Republike Hrvatske bez naknade.

(4) Zakonski zastupnik maloljetnog nasljednika oružja može s oružjem postupiti na način

propisan stavkom 3. točkama 1., 3. ili 4. ovoga članka, uz prethodno provođenje postupka

propisanog posebnim zakonom kojim su regulirani odnosi djece i njihovih zastupnika, koje se

odnose na zastupanje u vezi s vrednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima djeteta.

(5) Zakonski zastupnik koji želi zadržati u posjedu oružje maloljetnog nasljednika može

ga registrirati na svoje ime ako ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona, a

nasljednik oružja moći će to oružje preregistrirati na svoje ime, kada ispuni opće i posebne uvjete

iz članka 11. ovoga Zakona ili će kada navrši 18 godina s naslijeđenim oružjem moći postupiti

na način propisan stavkom 3. točkama 1., 3. ili 4. ovoga članka.

Članak 41.

Nasljednik oružja koji oružje proda, daruje ili onesposobi dužan ga je odjaviti kod

nadležnog tijela u roku od osam dana od dana prodaje, darovanja ili onesposobljavanja.

Članak 42.

Nasljedniku oružja koji podnese zahtjev za registraciju naslijeđenog oružja nadležno

tijelo izdat će oružni list ako ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona.

Članak 43.

Oružje koje nasljednik želi zadržati kao uspomenu dužan je trajno onesposobiti za

uporabu sukladno odredbi članka 31. ovoga Zakona.

Članak 44.

Oružje kojeg se nasljednik odrekao u korist Republike Hrvatske bez naknade, odjavit

će se po službenoj dužnosti.

Članak 45.

Ako nasljednik oružja u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju

ne postupi sukladno članku 40. stavku 3. točkama 1. do 4. ovoga Zakona ili ako mu je odbijen

zahtjev za registraciju oružja, nadležno tijelo oduzet će oružje i streljivo i s njim postupiti na

način propisan člancima 51. i 52. ovoga Zakona.

23

VII. ODUZIMANJE ORUŽJA, STRELJIVA I ISPRAVA O ORUŽJU

Članak 46.

(1) Nadležno tijelo rješenjem će oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i

streljivo od osobe koja prestane ispunjavati neki od uvjeta iz članka 11. stavka 2. točaka 1., 3., 4.

i 5. ovoga Zakona ili uvjet iz članka 11. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona.

(2) Nadležno tijelo rješenjem će oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i

streljivo od osobe u čijem posjedu nađe spremnik koji se može pričvrstiti na poluautomatsko

ili repetirajuće vatreno oružje sa središnjom udarnom iglom i koji može primiti više od 20

naboja ili u slučaju dugog vatrenog oružja, može primiti više od 10 naboja.

Članak 47.

Nadležno tijelo rješenjem će oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i

streljivo vlasniku oružja koji je na izvanrednom zdravstvenom pregledu ocijenjen nesposobnim

za posjedovanje oružja ili koji ne dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje

oružja u roku iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 48.

(1) Rješenje o oduzimanju oružja i streljiva te rješenje o oduzimanju i ukidanju isprava

o oružju donosi nadležno tijelo.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može

pokrenuti upravni spor.

Članak 49.

(1) Oružje, streljivo i isprave o oružju nadležno tijelo privremeno će oduzeti odmah, i

prije pokretanja upravnog, prekršajnog i kaznenog postupka, ako se radi o okolnostima koje

ukazuju da bi oružje moglo biti zlouporabljeno, a osobito češće i prekomjerno uživanje

alkohola, konzumacija opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava, poremećeni obiteljski

odnosi te poduzimanju hitnih mjera radi zaštite od nasilja u obitelji ili zbog zaštite javnog

poretka, koje se ne mogu odlagati, a činjenice na kojima treba biti utemeljeno rješenje

utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnim.

(2) Nadležno tijelo izdat će potvrdu o privremeno oduzetom oružju, streljivu, odobrenju

za nabavu oružja, oružnom listu i odobrenju za sakupljanje oružja kategorije B i C.

Članak 50.

(1) Oduzeto oružje i streljivo iz članka 49. stavka 1. ovoga Zakona čuvaju se kod

nadležnog tijela kod kojeg se vodi postupak oduzimanja oružja do okončanja tog postupka.

(2) Nadležno tijelo iz stavka 1. ovoga članka mora čuvati oduzeto oružje i streljivo

pažnjom dobrog gospodarstvenika.

24

Članak 51.

(1) Oružje i streljivo oduzeto u upravnom postupku zbog prestanka ispunjavanja

uvjeta iz članka 11. stavka 2. točaka 1. i 5. i članka 11. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona može

njihov vlasnik prodati ili pokloniti građaninu koji ispunjava uvjete za nabavu ili registraciju

oružja propisane ovim Zakonom ili pravnoj osobi ili obrtniku koji ispunjava uvjete za nabavu

ili registraciju oružja propisane posebnim propisom ili ustupiti ovlaštenom trgovcu oružjem

radi prodaje, u roku od godinu dana od pravomoćnosti rješenja o oduzimanju oružja i

streljiva.

(2) Oružje i streljivo oduzeto u upravnom postupku zbog prestanka ispunjavanja

uvjeta iz članka 11. stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga Zakona može njihov vlasnik prodati ili

pokloniti građaninu koji ispunjava uvjete za nabavu ili registraciju oružja propisane ovim

Zakonom ili pravnoj osobi ili obrtniku koji ispunjava uvjete za nabavu ili registraciju oružja

propisane posebnim propisom ili ustupiti ovlaštenom trgovcu oružjem radi prodaje, u roku od

godinu dana od pravomoćnosti odluke donesene u prekršajnom ili kaznenom postupku kojom

je osuđen za počinjeni prekršaj ili kazneno djelo.

(3) Vlasniku oružja koji u pravomoćno okončanom prekršajnom ili kaznenom

postupku bude oslobođen krivnje oružje oduzeto u upravnom postupku će se vratiti.

(4) Oružje i streljivo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koje njihov vlasnik želi ustupiti

ovlaštenom trgovcu oružjem radi prodaje, nadležno tijelo predat će ovlaštenom trgovcu

oružjem.

(5) Za prodano oružje i streljivo vlasniku oružja i streljiva pripada naknada u iznosu

koji je dogovorio s ovlaštenim trgovcem oružja.

(6) Ako ovlašteni trgovac oružjem ne proda oružje i streljivo u roku iz stavaka 1. i 2.

ovoga članka vratit će ih nadležnom tijelu u roku od osam dana.

Članak 52.

(1) Oružje i streljivo oduzeto u upravnom postupku koje ne bude prodano u roku od

godinu dana od pravomoćnosti rješenja o oduzimanju ili u roku od godinu dana od

pravomoćnosti odluke donesene u prekršajnom ili kaznenom postupku kojom je vlasnik

oružja osuđen za počinjeni prekršaj ili kazneno djelo, vlasnik oružja može onesposobiti i

zadržati ga kao uspomenu ili predati u korist Republike Hrvatske.

(2) Vlasnik oružja koji oružje želi onesposobiti i zadržati kao uspomenu dužan je u

roku od 15 dana od dana proteka rokova za prodaju oružja iz stavka 1. ovoga članka o tome

podnijeti zahtjev nadležnom tijelu, a ako zahtjev ne podnese u tom roku smatrat će se da je

oružje predao u korist Republike Hrvatske.

(3) Oružje i streljivo oduzeto u pravomoćno okončanom kaznenom ili prekršajnom

postupku nadležno tijelo dostavit će ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove na daljnje

raspolaganje.

(4) Za oružje i streljivo iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka vlasniku ne pripada naknada.

25

(5) O načinu raspolaganja s oružjem i streljivom iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka

odlučuje povjerenstvo.

(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka osniva ministar nadležan za unutarnje

poslove.

(7) Način rada povjerenstva iz stavka 6. ovoga članka i način postupanja s oružjem

oduzetim u pravomoćno okončanom kaznenom, prekršajnom ili upravnom postupku i o

predanom oružju pravilnikom propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove.

VIII. UNOS I IZNOS ORUŽJA U DRŽAVE ČLANICE EUROPSKE UNIJE

1. Unošenje oružja

Članak 53.

(1) Nositelji europskih oružnih propusnica mogu u svrhu lova, održavanja sportskih

natjecanja ili rekonstrukcije povijesnih događaja u Republiku Hrvatsku unositi oružje koje im

je upisano u europsku oružnu propusnicu ako se radi o oružju koje se prema ovome Zakonu

može nabavljati i posjedovati i ako predoče poziv ili drugi dokaz kojim dokazuju svoj razlog

dolaska s oružjem povezan s lovom, sportskim streljaštvom, sportskim streličarstvom ili

rekonstrukcijom povijesnih događaja.

(2) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove izvješćuje Europsku komisiju, države

članice EGP-a i Švicarsku Konfederaciju o nadležnom tijelima koja su odgovorna za slanje i

primanje informacija o vatrenom oružju te im dostavlja popis vatrenog oružja čiji je prijenos

na teritorij Republike Hrvatske dozvoljen bez njene prethodne suglasnosti.

2. Nošenje i prenošenje oružja

Članak 54.

(1) Nositelj europske oružne propusnice smije oružje koje je upisano u europsku

oružnu propusnicu nositi i prenositi preko teritorija Republike Hrvatske ako ima prethodno

izdano odobrenje za nošenje i prenošenje oružja izdano od nadležnih tijela Republike

Hrvatske i svake države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije preko čijeg teritorija

namjerava nositi i prenositi oružje i ako su ta prethodna odobrenja upisana u europsku oružnu

propusnicu koju nositelj propusnice mora predočiti svaki put kada to od njega zatraže

nadležna tijela država članica.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prethodno odobrenje za nošenje i prenošenje

oružja preko teritorija Republike Hrvatske i svake države članice EGP-a ili Švicarske

Konfederacije preko čijeg teritorija osoba namjerava nositi i prenositi oružje nije potrebno

ako je oružje koje se nosi i prenosi upisano u europsku oružnu propusnicu i ako osoba predoči

poziv ili drugi dokaz kojim dokazuje svoj razlog putovanja s oružjem u odredišnu državu

članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju povezan s lovom, sportskim streljaštvom,

sportskim streličarstvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja, te ako u europskoj oružnoj

propusnici nije upisana napomena o zabrani putovanja s vatrenim oružjem u pojedinu državu

članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju, preko čijeg teritorija osoba namjerava putovati ili

26

napomena o obvezi ishođenja odobrenja za putovanje s vatrenim oružjem u pojedinu državu

članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju preko čijeg teritorija osoba namjerava putovati.

3. Iznošenje oružja

Članak 55.

Osobe koje su u Republici Hrvatskoj ishodile europsku oružnu propusnicu mogu u

svrhu lova, održavanja sportskih natjecanja ili rekonstrukcije povijesnih događaja u države

članice EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju iznositi oružje koje im je upisano u europsku

oružnu propusnicu uz predočenje poziva ili drugog dokaza kojim dokazuju svoj razlog

putovanja povezan s lovom, sportskim streljaštvom, sportskim streličarstvom ili

rekonstrukcijom povijesnih događaja, osim u slučaju kada pojedine države članice EGP-a ili

Švicarska Konfederacija, kroz koje putuju, zabranjuju nabavu i posjedovanje takvog vatrenog

oružja ili putovanje kroz svoje državno područje s takvim vatrenim oružjem uvjetuju

ishođenjem odobrenja.

Članak 56.

(1) Hrvatski državljanin može nabaviti u državama članicama EGP-a ili Švicarskoj

Konfederaciji vatreno oružje čija je nabava dozvoljena prema odredbama ovoga Zakona samo

ako ima odobrenje nadležnog tijela za nabavu vatrenog oružja i prethodnu suglasnost za unos

oružja u Republiku Hrvatsku.

(2) Hrvatski državljanin koji je nabavio oružje u državi članici EGP-a ili Švicarskoj

Konfederaciji dužan je u roku od osam dana od unosa oružja u Republiku Hrvatsku kod

nadležnog tijela podnijeti zahtjev za registraciju oružja.

(3) Državljanin države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije može u Republici

Hrvatskoj nabaviti vatreno oružje ako predoči odobrenje nadležnog tijela države članice EGP-a

ili Švicarske Konfederacije u kojoj ima prebivalište kojim mu dozvoljava nabavu vatrenog

oružja.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo elektroničkim putem obavještava

nadležno tijelo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije u kojoj osoba ima prebivalište

o nabavi oružja u Republici Hrvatskoj.

(5) Na oduzimanje oružja i isprava o oružju državljaninu države članice EGP-a ili

Švicarske Konfederacije, koji u Republici Hrvatskoj ima odobren privremeni ili stalni boravak,

primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.

(6) Državljanin države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije dužan je na zahtjev

nadležnih tijela Republike Hrvatske predočiti isprave kojima dokazuje svoje pravo na unošenje,

nošenje i iznošenje oružja iz Republike Hrvatske.

27

IX. UNOS ORUŽJA I STRELJIVA U REPUBLIKU HRVATSKU

I IZNOS ORUŽJA I STRELJIVA U TREĆE ZEMLJE

Članak 57.

Preko državne granice građani mogu prenositi samo one vrste oružja i pripadajućeg

streljiva koje se prema odredbama ovoga Zakona mogu nabavljati i posjedovati.

Članak 58.

(1) Državljani trećih zemalja koji dolaze u Republiku Hrvatsku radi lova ili sportskih

natjecanja mogu u Republiku Hrvatsku unositi oružje i pripadajuće streljivo koje im je

upisano u putnu ispravu države u kojoj je oružje registrirano, ako se radi o oružju koje se

prema ovome Zakonu može nabavljati i posjedovati.

(2) Upis oružja i pripadajućeg streljiva u putnu ispravu iz stavka 1. ovoga članka

obavlja diplomatska misija, odnosno konzularni ured Republike Hrvatske, ako državljanin

treće zemlje po propisima države u kojoj prebiva posjeduje odobrenje za posjedovanje tog

oružja.

(3) Ako oružje i pripadajuće streljivo nisu upisani u putnu ispravu države u kojoj je

oružje registrirano, granična policija izdat će odobrenje za unos oružja ako državljanin treće

zemlje posjeduje odobrenje za nošenje tog oružja prema propisima države u kojoj ima

prebivalište te će u putnu ispravu unijeti podatke o unosu oružja i streljiva.

(4) Na izlasku iz zemlje granična policija oduzet će odobrenje za unos iz stavka 3.

ovoga članka.

(5) Državljaninu treće zemlje koji je u tranzitu, neće biti dopušten ulazak u Republiku

Hrvatsku radi putovanja u drugu državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju s vatrenim

oružjem i pripadajućim streljivom, ukoliko ne posjeduje dopuštenje za putovanje svake

države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije kroz koju putuje, uključujući i odredišnu

državu članicu.

(6) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove izvješćuje Europsku komisiju o načinu

na koji se provodi nadzor iz stavka 5. ovoga članka, te o nacionalnim odredbama koje se

odnose na nabavu i posjedovanje oružja koje su strože od odredbi Direktive Vijeća

91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 256,

13.9.1991.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2017/853 Europskog parlamenta i

Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i

posjedovanja oružja (Tekst značajan za EGP.) (SL L 137, 24.5.2017.).

Članak 59.

Hrvatski državljani mogu u svrhu lova ili sudjelovanja na sportskim natjecanjima u

treće zemlje iznositi oružje i pripadajuće streljivo na temelju oružnog lista ili potvrde o

prijavljenom oružju kategorije C.

28

Članak 60.

(1) Hrvatski državljani koji iznose oružje i pripadajuće streljivo u treće zemlje i

državljani trećih zemalja koji unose oružje i pripadajuće streljivo u Republiku Hrvatsku,

mogu u svrhu lova preko državne granice prenositi do tri komada lovačkog oružja, 500

komada streljiva za lovačko oružje s glatkim cijevima te 100 komada streljiva za lovačko

oružje s užlijebljenim cijevima, bez mogućnosti prodaje oružja i streljiva.

(2) Oružje i pripadajuće streljivo može se prenositi preko državne granice samo na

međunarodnim graničnim prijelazima, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije

određeno.

(3) Hrvatski državljani i državljani trećih zemalja, prilikom prelaska državne granice

dužni su oružje i pripadajuće streljivo prijaviti graničnoj policiji.

(4) Granična policija privremeno će oduzeti oružje i streljivo hrvatskom državljaninu

ili državljaninu treće zemlje koji prilikom prelaska državne granice oružje i streljivo ne prijavi

na graničnom prijelazu i pohraniti ga do okončanja prekršajnog postupka.

Članak 61.

(1) Hrvatski državljanin s boravkom u inozemstvu koji nema odobrenje nadležnog

tijela za nabavu oružja, može radi lova ili sudjelovanja na sportskim natjecanjima unijeti u

Republiku Hrvatsku lovačko ili sportsko oružje i pripadajuće streljivo ako su mu to oružje i

streljivo upisani u putnu ispravu države u kojoj je oružje registrirano.

(2) Upis u putnu ispravu oružja i streljiva iz stavka 1. ovoga članka obavlja

diplomatska misija odnosno konzularni ured Republike Hrvatske ako hrvatski državljanin po

propisima države u kojoj boravi ima izdano odobrenje za posjedovanje tog oružja.

(3) Ako oružje i pripadajuće streljivo iz stavka 1. ovoga članka nije upisano u putnoj

ispravi, granična policija izdat će odobrenje za unos ako hrvatski državljanin po propisima

države u kojoj boravi ima izdano odobrenje za posjedovanje tog oružja te će u putnu ispravu

države u kojoj je oružje registrirano unijeti podatke o unosu oružja i streljiva.

(4) Na izlasku iz zemlje granična policija oduzet će odobrenje za unos iz stavka 3.

ovoga članka.

Članak 62.

Članovi stranih streljačkih organizacija, udruga i kulturno-umjetničkih društava

registriranih u stranim zemljama, koji prilikom sudjelovanja na sportskim natjecanjima i

priredbama u Republici Hrvatskoj koriste sportsko i drugo oružje i streljivo za to oružje mogu

preko državne granice prenositi to oružje i pripadajuće streljivo sukladno odredbama članka

58. ovoga Zakona.

29

Članak 63.

(1) Oružje kategorije B i pripadajuće streljivo nabavljeno u trećoj zemlji može se u

Republiku Hrvatsku unijeti samo na temelju odobrenja za nabavu oružja izdanog od strane

nadležnog tijela.

(2) Granična policija na odobrenju iz stavka 1. ovoga članka potvrđuje unos oružja i

streljiva i o tome izvješćuje nadležno tijelo.

(3) Oružje i streljivo koje se prema odredbama ovoga Zakona može nabaviti bez

odobrenja, može se unijeti u Republiku Hrvatsku pod uvjetom da granična policija na

odgovarajućoj ispravi o nabavci oružja i streljiva (račun i sl.) potvrdi unos oružja i streljiva i o

tome izvijesti nadležno tijelo.

Članak 64.

Hrvatski državljanin koji je nabavio oružje i streljivo u trećoj zemlji na temelju

odobrenja za nabavu oružja izdanog od nadležnog tijela dužan je u roku od osam dana od

unosa oružja u Republiku Hrvatsku kod nadležnog tijela podnijeti zahtjev za registraciju

oružja.

Članak 65.

Državljanin treće zemlje koji boravi u Republici Hrvatskoj na temelju odobrenja za

privremeni ili stalni boravak može unositi u Republiku Hrvatsku i iznositi u treće zemlje

oružje i pripadajuće streljivo pod istim uvjetima kao i hrvatski državljanin s prebivalištem u

Republici Hrvatskoj.

Članak 66.

(1) U Republici Hrvatskoj može se nabaviti oružje i streljivo koje će se iznijeti iz

Republike Hrvatske u treće zemlje ako osoba ima odobrenje nadležnog tijela treće zemlje.

(2) Ovlašteni trgovac oružjem i građanin koji prodaje oružje državljaninu treće zemlje

dužan je oružje odnosno streljivo dostaviti do državne granice i predati ga državljaninu treće

zemlje u nazočnosti policijskog službenika granične policije.

X. EVIDENCIJE

Članak 67.

(1) Nadležno tijelo u svrhu kontrole nabave, registracije i kretanja oružja vodi na

središnjem informacijskom sustavu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove evidencije o

izdanim odobrenjima za nabavu oružja, izdanim oružnim listovima, izdanim europskim

oružnim propusnicama, izdanim odobrenjima za sakupljanje oružja kategorije B i

odobrenjima za sakupljanje oružja kategorije C, o prijavljenom oružju kategorije C i

prijavljenom oružju koje je nabavljeno na temelju odobrenja za sakupljanje oružja kategorije

B i C, o oduzetom, nađenom i predanom oružju i streljivu, o izdanim odobrenjima za unos

lovačkog ili sportskog oružja i streljiva u Republiku Hrvatsku te prijava unosa oružja

kategorije C u Republiku Hrvatsku, o potvrđivanju unosa oružja i streljiva na temelju

30

odobrenja nadležnog tijela te unosa oružja i streljiva koje se može nabaviti bez odobrenja, o

privremeno oduzetom oružju i streljivu na graničnom prijelazu te ispravama o oružju i

streljivu izdanim na temelju međunarodnih ugovora.

(2) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka sadrže podatke o vatrenom oružju potrebne za

praćenje i identificiranje vatrenog oružja, koji uključuju:

a) vrstu, marku, model, kalibar i serijski broj svakog vatrenog oružja te oznaku na

kućištu ili uvodniku metaka kao jedinstvenu oznaku koja služi kao jedinstveni identifikator

svakog vatrenog oružja

b) serijski broj ili jedinstvenu oznaku na bitnim dijelovima, ako je drukčija od oznake

na kućištu ili uvodniku metaka svakog vatrenog oružja

c) imena i adrese dobavljača i osoba koje nabavljaju ili posjeduju vatreno oružje,

zajedno s odgovarajućim datumom ili datumima i

d) sva prepravljanja ili modifikacije vatrenog oružja zbog čega se mijenja njegova

kategorija ili podkategorija, uključujući njegovo ovjereno onesposobljavanje ili uništenje,

zajedno s odgovarajućim datumom ili datumima.

(3) Podaci u evidencijama iz stavka 1. ovoga članka čuvaju se 30 godina nakon

uništenja vatrenog oružja ili bitnih dijelova na koje se podaci odnose.

(4) Podacima u evidencijama iz stavka 1. ovoga članka mogu pristupati:

a) tijela nadležna za izdavanje odobrenja za nabavu oružja i registraciju oružja te

carinska tijela u razdoblju do 10 godina nakon uništenja vatrenog oružja ili bitnih dijelova na

koje se podaci odnose

b) tijela nadležna za sprječavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili

izvršavanje kaznenih sankcija, u razdoblju do 30 godina nakon uništenja vatrenog oružja ili

bitnih dijelova na koje se podaci odnose.

(5) Osobni podaci u evidencijama iz stavka 1. ovoga članka brišu se po isteku

razdoblja iz stavka 3. ovoga članka, osim podataka koji su iz tih evidencija preneseni u

evidencije tijela nadležnih za sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili

izvršenje kaznenih sankcija, koji se mogu koristiti sukladno odredbama propisa kojima se

uređuje zaštita osobnih podataka.

(6) Ministar nadležan za unutarnje poslove pravilnikom propisuje sadržaj, izgled i

način vođenja evidencija iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 68.

(1) Kolekcionar kojem je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B ili

odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C dužan je voditi evidenciju o sakupljenom oružju.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka čuva se trajno, a u slučaju smrti kolekcionara

punoljetni član njegove obitelji, zakonski zastupnik, skrbnik ili osoba koja je s njim živjela u

zajedničkom kućanstvu dužna je evidenciju predati nadležnom tijelu.

(3) Ministar nadležan za unutarnje poslove pravilnikom propisuje sadržaj, izgled i

način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka te rokove čuvanja podataka u toj evidenciji.

31

XI. NADZOR

Članak 69.

Upravni nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za

unutarnje poslove.

XI. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 70.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana

kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:

1. nabavlja, drži ili nosi vatreno oružje kategorije B bez odobrenja za nabavu oružja

izdanog od nadležnog tijela (članak 11. stavak 5.)

2. kao kolekcionar sakuplja oružje kategorije B bez odobrenja za sakupljanje oružja

kategorije B ili oružje kategorije C bez odobrenja za sakupljanje oružja kategorije C izdanog

od nadležnog tijela (članak 26. stavak 12.)

3. oružje kategorije B i C koje je nabavljeno u svrhu sakupljanja oružja nosi,

upotrebljava ili za njega nabavlja ili puni streljivo (članak 26. stavak 4.)

4. oružje sakupljeno na temelju odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B proda ili

preda osobi koja nema odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B ili odobrenje za nabavu

oružja kategorije B (članak 26. stavak 5.)

5. se ne pridržava pravila javno istaknutih zabrana o unošenju oružja u određene

prostore ili prostorije (članak 29. stavak 2.)

6. proda ili preda oružje kategorije B onome tko nema važeće odobrenje za nabavu

oružja ili važeći oružni list (članak 30. stavak 1.)

7. posjeduje streljivo za oružje kategorije B, a nema važeći oružni list ili važeće

odobrenje za nabavu oružja ili europsku oružnu propusnicu ili drugu ispravu o oružju izdanu

na temelju međunarodnih ugovora (članak 30. stavak 3.)

8. vatreno oružje koje je onesposobljeno za uporabu osposobi (članak 31. stavak 4.)

9. streljivo napunjeno za vlastite potrebe kao i barut ne čuva na način da ne budu

dostupni osobi koja nije ovlaštena za njihovo posjedovanje, zaključane i odvojene u

metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje se ne može otvoriti alatom uobičajene

uporabe (članak 32. stavak 3.)

10. prilikom punjenja streljiva za vlastite potrebe ne vodi brigu o sigurnosti drugih

osoba i imovine te ih time ugrozi (članak 32. stavak 5.)

11. oružje i streljivo ne čuva u stambenom ili drugom prostoru koji se nalazi u mjestu

njenog prebivališta ili boravišta zaključane u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje

neovlaštene osobe ne mogu otvoriti alatom uobičajene uporabe (članak 33.)

12. oružje upotrebljava na javnim mjestima ili na mjestima gdje se može ugroziti

sigurnost građana (članak 35. stavak 2.)

13. da oružje na uporabu djeci suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 35. stavak 6.)

14. oružje kategorije B i zračno oružje i oružje s tetivom kategorije C i D da na

korištenje djeci mlađoj od devet godina ili djeci starijoj od devet godina izvan sportskih

strelišta ili drugih mjesta određenih i uređenih za vježbe gađanja (članak 35. stavak 7.)

15. oružje kategorije B i zračno oružje i oružje s tetivom kategorije C i D da na

korištenje djeci starijoj od devet godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima

određenim i uređenim za vježbe gađanja bez nadzora trenera koji ispunjava opće i posebne

uvjete iz članka 11. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu ili oružje

32

kategorije B da na korištenje djeci starijoj od sedamnaest godina i šest mjeseci prilikom

osposobljavanja za lovca bez nadzora osoba ovlaštenih za izvođenje programa osposobljavanja

lovaca sukladno posebnom propisu o lovstvu ili bez potpisane suglasnosti roditelja ili skrbnika

da dijete može koristiti oružje prilikom osposobljavanja za lovca (članak 35. stavak 7.)

16. prilikom prelaska državne granice ne prijavi oružje i pripadajuće streljivo

graničnoj policiji (članak 60. stavak 3.)

17. ako oružje i streljivo koje prodaje državljaninu trećih država ne dostavi do državne

granice i preda ga državljaninu trećih država u nazočnosti granične policije (članak 66. stavak

2.).

(2) Oružje, streljivo i barut iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti.

Članak 71.

(1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 30 dana

kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:

1. prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja da lažnu izjavu

da ima osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja (članak 13.)

2. za oružje kategorije B koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja u

roku od osam dana od dana nabave ne podnese nadležnom tijelu zahtjev za registraciju oružja i

izdavanje oružnog lista (članak 21. stavak 1.)

3. ne postupa s oružjem i streljivom s osobitom pažnjom (članak 28.)

4. nosi oružje kada je pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava

ili kada u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri

izdahnutog zraka, odnosno kada je u takvom stanju da nije u mogućnosti shvatiti značenje

svojeg postupanja odnosno vladati svojom voljom (članak 29. stavak 3.)

5. se na zahtjev službene osobe odbije podvrgnuti pregledima i ispitivanjima pomoću

odgovarajućih sredstava i uređaja radi utvrđivanja je li pod utjecajem droga, lijekova ili

drugih omamljujućih sredstava i ima li u krvi alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući

iznos miligrama u litri izdahnutog zraka (članak 29. stavak 4.)

6. oružje kategorije B, C i D nosi na javnim mjestima na način kojim se uznemiruju

građani i da je vidljivo drugim građanima (članak 29. stavak 5.)

7. streljivo za oružje kategorije B proda ili preda onome tko nema važeći oružni list ili

važeće odobrenje za nabavu oružja (članak 30. stavak 2.)

8. puni streljivo za vlastite potrebe, a ne posjeduje važeći oružni list za oružje

registrirano u svrhu lova ili sporta (članak 32. stavak 1.)

9. ne preda svoje oružje i streljivo na čuvanje osobi koja ima oružni list za takvu vrstu

oružja ili ovlaštenom trgovcu oružjem kada napušta mjesto prebivališta ili boravišta na vrijeme

duže od godinu dana, a oružje i streljivo koje prema ovom Zakonu posjeduje na temelju oružnog

lista ne nosi sa sobom (članak 34. stavak 1.)

10. lovačko oružje koristi protivno propisima o lovstvu ili izvan civilnih strelišta ili

drugih mjesta određenih za vježbe gađanja (članak 35. stavak 3.)

11. sportsko oružje upotrebljava izvan civilnih strelišta ili drugih mjesta koja su određena

za vježbe gađanja (članak 35. stavak 4.)

12. zračno oružje i luk upotrebljava na mjestima gdje se može ugroziti sigurnost građana

(članak 35. stavak 5.)

13. posuđuje oružje koje nije registrirano za lov ili sport (članak 36. stavak 1.)

14. kao član sportske streljačke organizacije ili sportske streličarske organizacije

posuđeno oružje i streljivo sportske streljačke organizacije ili sportske streličarske

organizacije nosi bez potvrde te organizacije (članak 36. stavak 3.)

33

15. posudi oružje osobi koja nema oružni list za takvu vrstu oružja ili odobrenje za

nabavu takve vrste oružja ili strancu kojem nije izdana lovačka iskaznica za stranca, bez

obzira na marku, model ili kalibar oružja (članak 37. stavak 1.)

16. kao nasljednik oružja ne odjavi kod nadležnog tijela naslijeđeno oružje u roku od

osam dana od dana prodaje, darovanja ili onesposobljavanja oružja (članak 41.)

17. kao hrvatski državljanin koji iznosi oružje i pripadajuće streljivo u treće države i

kao državljanin treće države koji unosi oružje i pripadajuće streljivo u Republiku Hrvatsku, u

svrhu lova preko državne granice prenosi više od tri komada lovačkog oružja odnosno više od

500 komada streljiva za lovačko oružje s glatkim cijevima te više od 100 komada streljiva za

lovačko oružje s užlijebljenim cijevima (članak 60. stavak 1.)

18. ne vodi evidenciju o sakupljenom oružju kategorije B i C (članak 68. stavak 1.).

(2) Oružje, streljivo i komponente streljiva iz stavka 1. točaka 1. do 13., te točaka 15.

do 18. ovoga članka će se oduzeti.

Članak 72.

(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička

osoba koja:

1. posjeduje hladno oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda ili

koja nosi na javnom mjestu predmete pogodne za nanošenje ozljeda, a način ili okolnosti

njihovog nošenja ukazuju da se nose kako bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda

(članak 8. stavak 1. točka 1.)

2. u roku od osam dana od izvršene promjene ne izvijesti nadležno tijelo o promjeni

izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite (članak 15. stavak 3.)

3. kao izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, kao i svaki drugi liječnik koji

ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na

zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja, odmah o tome ne izvijesti nadležno tijelo

(članak 15. stavak 4.)

4. u propisanom roku ne vrati neiskorišteno odobrenje za nabavu oružja (članak 19.

stavak 5.)

5. ako nakon isteka roka važenja oružnog lista ne priloži uvjerenje o zdravstvenoj

sposobnosti (članak 22. stavak 2.)

6. u propisanom roku ne prijavi promjenu podataka koji se upisuju u oružni list

(članak 24. stavak 2.)

7. u propisanom roku ne prijavi oružje kategorije C (članak 27. stavak 2.)

8. nosi oružje kategorije B bez oružnog lista (članak 29. stavak 1.)

9. u roku od osam dana od dana prodaje oružja ili predaje oružja ovlaštenom trgovcu

oružjem radi prodaje, a za koje je izdana isprava o oružju, ne izvijesti nadležno tijelo o prodaji

oružja ili predaji na prodaju ovlaštenom trgovcu oružja koje se nabavlja na temelju odobrenja,

a koje se prema ovom Zakonu može nabaviti na temelju odobrenja za nabavu oružja (članak

30. stavak 4.)

10. u propisanom roku ne odjavi oružje (članak 30. stavak 5.)

11. u propisanom roku ne odjavi onesposobljeno oružje radi poništenja isprava o

oružju (članak 31. stavak 3.)

12. u svrhu punjenja streljiva za vlastite potrebe drži više od 2000 grama baruta

(članak 32. stavak 2.)

13. u propisanom roku ne obavijesti o predaji oružja i streljiva na čuvanje (članak 34.

stavak 2.)

34

14. oružje kategorije B i C ne prenosi izvan lovišta, odnosno strelišta u odgovarajućim

navlakama ili kovčezima i nenapunjeno, ili ako oružje koje se nosi radi osobne sigurnosti nosi

na način da je vidljivo (članak 35. stavak 8.)

15. odmah ne prijavi gubitak ili krađu oružja ili streljiva ili isprava o oružju (članak 38.

stavci 1. i 2.)

16. nađe oružje ili streljivo ili sazna za skriveno oružje ili streljivo, a o tome odmah ne

obavijesti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju (članak 39.)

17. kao punoljetni član obitelji, zakonski zastupnik, skrbnik, osoba koja je s umrlim

vlasnikom oružja živjela u zajedničkom kućanstvu ili osoba kod koje se oružje u trenutku

smrti vlasnika oružja nalazilo, odmah po saznanju o postojanju oružja ne obavijesti nadležno

tijelo radi predaje oružja i streljiva (članak 40. stavak 1.)

18. kao nasljednik oružja u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o

nasljeđivanju oružje ne proda ili daruje ili ne podnese zahtjev za registraciju oružja ili ne da

onesposobiti oružje kako bi ga zadržala ili se ne odrekne oružja u korist Republike Hrvatske bez

naknade (članak 40. stavak 3.).

(2) Oružje i streljivo iz stavka 1. točaka 1., 5., 7., 8., 11., 12., 14., 15., 16.,17. i 18.

ovoga članka će se oduzeti.

Članak 73.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna

osoba:

1. ako oružje kategorije B i zračno oružje i oružje s tetivom kategorije C i D da na

korištenje djeci mlađoj od devet godina ili djeci starijoj od devet godina izvan sportskih

strelišta ili drugih mjesta određenih i uređenih za vježbe gađanja (članak 35. stavak 7.)

2. oružje kategorije B i zračno oružje i oružje s tetivom kategorije C i D da na korištenje

djeci starijoj od devet godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i

uređenim za vježbe gađanja bez nadzora trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka

11. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu ili oružje kategorije B da na

korištenje djeci starijoj od sedamnaest godina i šest mjeseci prilikom osposobljavanja za lovca

bez nadzora osoba ovlaštenih za izvođenje programa osposobljavanja lovaca sukladno posebnom

propisu o lovstvu ili bez potpisane suglasnosti roditelja ili skrbnika da dijete može koristiti oružje

prilikom osposobljavanja za lovca (članak 35. stavak 7.)

3. ako posudi oružje osobi koja nema oružni list ili odobrenje za nabavu oružja ili

strancu kojem nije izdana lovačka iskaznica za stranca (članak 37. stavak 1.)

4. ako prije posuđivanja oružja svojim članovima ne obavijesti policijsku upravu

odnosno policijsku postaju ministarstva nadležnog za unutarnje poslove na čijem području ima

sjedište (članak 37. stavak 3.)

5. ako posuđuje oružje svojim članovima koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 11.

stavka 2. ovoga Zakona (članak 37. stavak 4.)

6. ovlašteni trgovac oružjem koji u roku od osam dana ne vrati nadležnom tijelu oružje

koje nije prodao u roku od godinu dana (članak 51. stavak 6.)

7. ako oružje i streljivo koje prodaje državljaninu trećih država ne dostavi do državne

granice i preda ga državljaninu trećih država u nazočnosti granične policije (članak 66. stavak

2.).

(2) Oružje i streljivo iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti.

35

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00

do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 74.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička

osoba obrtnik:

1. ako oružje kategorije B i zračno oružje i oružje s tetivom kategorije C i D da na

korištenje djeci mlađoj od devet godina ili djeci starijoj od devet godina izvan sportskih

strelišta ili drugih mjesta određenih i uređenih za vježbe gađanja (članak 35. stavak 7.)

2. oružje kategorije B i zračno oružje i oružje s tetivom kategorije C i D da na

korištenje djeci starijoj od devet godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima

određenim i uređenim za vježbe gađanja bez nadzora trenera koji ispunjava opće i posebne

uvjete iz članka 11. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu ili oružje

kategorije B da na korištenje djeci starijoj od sedamnaest godina i šest mjeseci prilikom

osposobljavanja za lovca bez nadzora osoba ovlaštenih za izvođenje programa osposobljavanja

lovaca sukladno posebnom propisu o lovstvu ili bez potpisane suglasnosti roditelja ili skrbnika

da dijete može koristiti oružje prilikom osposobljavanja za lovca (članak 35. stavak 7.)

3. ako posudi oružje osobi koja nema oružni list ili odobrenje za nabavu oružja ili

strancu kojem nije izdana lovačka iskaznica za stranca (članak 37. stavak 1.)

4. ako prije posuđivanja oružja svojim članovima ne obavijesti policijsku upravu

odnosno policijsku postaju ministarstva nadležnog za unutarnje poslove na čijem području ima

sjedište (članak 37. stavak 3.)

5. ako posuđuje oružje svojim članovima koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 11.

stavka 2. ovoga Zakona (članak 37. stavak 4.)

6. ovlašteni trgovac oružjem koji u roku od osam dana ne vrati nadležnom tijelu oružje

koje nije prodao u roku od godinu dana (članak 51. stavak 6.)

7. ako oružje i streljivo koje prodaje državljaninu trećih država ne dostavi do državne

granice i preda ga državljaninu trećih država u nazočnosti granične policije (članak 66. stavak

2.).

(2) Oružje i streljivo iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti.

Članak 75.

(1) Po pravomoćno okončanom prekršajnom postupku provedenom po odredbama

članaka 70., 71., 72., 73. i 74. ovoga Zakona oduzeto oružje i streljivo predaje se ministarstvu

nadležnom za unutarnje poslove.

(2) Oružje kategorije A i streljivo za koje se, prilikom oduzimanja od građana ili

tijekom čuvanja, utvrdi da predstavlja izravnu opasnost za život i zdravlje ljudi i koje nije

moguće čuvati na odgovarajući način, može se uništiti i prije okončanja postupka.

(3) Na temelju obrazloženog zahtjeva tijela koje je privremeno oduzelo oružje ili

kojem je oružje i streljivo povjereno na čuvanje, tijelo kod kojeg se vodi postupak donosi

posebno rješenje o oduzimanju i uništavanju oružja i streljiva.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako se radi o oružju i streljivu čije uništavanje

ne trpi odgodu, uništavanje se može provesti na temelju usmenog rješenja, a o provedenom

hitnom uništavanju i razlozima izvijestit će se tijelo kod kojeg se vodi postupak.

36

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 76.

(1) Građaninu koji nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za

registraciju oružja i izdavanje oružnog lista za oružje koje je proizvedeno u Europskoj uniji ili je

uvezeno u Europsku uniju prije 14. rujna 2018. godine nadležno tijelo izdat će oružni list ako se

za oružje može dokazati podrijetlo, ako je tehnički ispravno, odnosno ako nije dotrajalo ili

neuporabljivo, ako na oružju nisu izvršene nepropisne preinake, ako s njega nisu nepropisno

uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja i ako na njega nisu

naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje

ručnog vatrenog oružja, te ako građanin ispunjava uvjete iz članka 11. stavaka 2. i 3. ovoga

Zakona.

(2) Nadležno tijelo odbit će rješenjem izdati oružni list građaninu iz stavaka 1. ovoga

članka za oružje za koje se ne može dokazati podrijetlo, ili za oružje koje nije tehnički

ispravno, odnosno koje je dotrajalo ili neuporabljivo, ili za oružje na kojem su izvršene

nepropisne preinake, ili s kojeg su nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni

identifikator tog oružja ili na koje su naknadno stavljene oznake protivno propisima koji

reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja, kao i u slučaju kada građanin

ne ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. i stavka 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo oduzet će rješenjem oružje bez

prava na naknadu, osim u slučaju kad je oružje oduzeto zbog toga što vlasnik oružja ne

ispunjava uvjete iz članka 11. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, u kojem slučaju vlasniku pripada

naknada sukladno odredbama članka 51. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, građanin može zadržati oružje pod uvjetom da

ga onesposobi za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje ministarstva

nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja.

(5) Protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može

pokrenuti upravni spor.

Članak 77.

(1) Građanin kojem je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdan oružni list za držanje

ili oružni list za držanje i nošenje oružja s rokom važenja uvjerenja o zdravstvenoj

sposobnosti dužan je nakon isteka roka važenja oružnog lista podnijeti zahtjev za produženje

roka važenja oružnog lista do datuma kada navršava 70 godina života.

(2) Nadležno tijelo će na zahtjev građanina iz stavka 1. ovoga članka produžiti rok

važenja oružnog lista ako građanin ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 1., 3., 4. i 5.

ovoga Zakona, ako je oružje tehnički ispravno, odnosno nije dotrajalo ili neuporabljivo, ako na

oružju nisu izvršene nepropisne preinake, ako s oružja nisu nepropisno uklonjene oznake koje

služe kao jedinstveni identifikator tog oružja i ako na oružje nisu naknadno stavljene oznake

protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja.

(3) Nadležno tijelo odbit će rješenjem produžiti rok važenja oružnog lista građaninu iz

stavka 1. ovoga članka za oružje koje nije tehnički ispravno, odnosno koje je dotrajalo ili

neuporabljivo, ili za oružje na kojem su izvršene nepropisne preinake, ili s kojeg su

37

nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja ili na koje su

naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje

ručnog vatrenog oružja kao i u slučaju kada građanin ne ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2.

točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo oduzet će rješenjem oružje bez

prava na naknadu, osim u slučaju kad je oružje oduzeto zbog toga što vlasnik oružja ne

ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, u kojem slučaju

vlasniku pripada naknada sukladno odredbama članka 51. stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, građanin može zadržati oružje pod uvjetom da

ga onesposobi za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje ministarstva

nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja.

(6) Protiv rješenja iz stavaka 3. i 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može

pokrenuti upravni spor.

Članak 78.

Građanin kojem je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdano odobrenje za

sakupljanje starog oružja može nastaviti sakupljati staro oružje na temelju tog odobrenja, a ako

namjerava sakupljati oružje kategorije B i ostalo oružje kategorije C dužan je ishoditi odobrenje

za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C prema

odredbama ovoga Zakona.

Članak 79.

(1) Građanin koji nedozvoljeno posjeduje oružje kategorije A, B i C dužan je

posjedovanje takvog oružja prijaviti najbližoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji radi predaje

ili onesposobljavanja.

(2) Nadležno tijelo preuzet će oružje i streljivo iz stavka 1. ovoga članka na mjestu na

kojem se ono nalazi, a o preuzetom oružju i streljivu će građaninu izdati potvrdu.

(3) Ako građanin želi onesposobiti oružje iz stavka 1. ovoga članka, dužan je podnijeti

nadležnom tijelu zahtjev za onesposobljavanje oružja u roku od osam dana od dana predaje

oružja.

(4) Troškove onesposobljavanja oružja snosi podnositelj zahtjeva.

(5) Ako građanin postupi sukladno stavku 1. ovoga članka, a prije poduzimanja izvida

prekršaja sukladno zakonu kojim se uređuju prekršaji i započinjanja izvida kaznenih djela te

hitnih dokaznih radnji sukladno zakonu kojim se uređuje kazneni postupak, odnosno zakonu

kojim se uređuju policijski poslovi i ovlasti, neće se pokretati prekršajni niti kazneni postupak.

(6) Građani koji posjeduju zračno oružje koje je prema odredbama Zakona o oružju

(„Narodne novine“, br. 63/07, 146/08 i 59/12) bilo razvrstano u D kategoriju dužni su u roku

godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prijaviti posjedovanje tog oružja

nadležnom tijelu.

38

Članak 80.

Upravni i prekršajni postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se

po odredbama Zakona o oružju (Narodne novine, br. 63/07, 146/08 i 59/12).

Članak 81.

Nadležni ministri donijet će pravilnike iz članka 9. stavka 2., članka 11. stavka 5., članka

15. stavaka 5. i 6., članka 52. stavka 7., članka 67. stavka 6. i članka 68. stavka 3. ovoga Zakona

u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 82.

Do stupanja na snagu propisa potrebnih za izvršenje ovoga Zakona ostaju na snazi

sljedeći propisi:

1. Pravilnik o obrascima isprava te obrascima i načinu vođenja evidencija o oružju i streljivu

(Narodne novine, br. 33/08, 155/08, 52/13 i 80/16)

2. Pravilnik o načinu raspolaganja s oružjem i streljivom oduzetim u upravnom, prekršajnom i

kaznenom postupku i oružju predanom ministarstvu unutarnjih poslova te o načinu rada

povjerenstva koje odlučuje o takvom oružju (Narodne novine, br. 149/14 i 35/18)

3. Pravilnik o zdravstvenim pregledima za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i

nošenje oružja, osim odredbe članka 13. stavka 3. (Narodne novine, broj 22/13)

4. Pravilnik o načinu i postupku izvještavanja nadležnog tijela o promjeni zdravstvenog stanja

vlasnika oružja (Narodne novine, broj 22/13)

5. Rješenje o utvrđivanju cijena obrazaca isprava o oružju (Narodne novine, broj 81/13).

Članak 83.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o oružju (Narodne novine, br.

63/07, 146/08 i 59/12), Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika u postupku za

izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi (Narodne novine, broj 33/08), Pravilnik o

vrstama i dozvoljenim kalibrima oružja za samoobranu (Narodne novine, broj 33/08) i

Pravilnik o vrstama i dozvoljenim kalibrima športskog oružja (Narodne novine, broj 35/08).

Članak 84.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

39

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI

S obzirom da je Vijeće Europskih zajednica Direktivom Vijeća 91/477/EEZ od 18.

lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 256, 13.09.1991.) kako je

izmijenjena Direktivom 2008/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o

izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 179,

8.7.2008.) propisalo pravila kojima se omogućuje kontrola nabave, registracije i kretanja

oružja unutar država članica Europske unije, u Republici Hrvatskoj je, prije pristupanja

Europskoj uniji, usvojen Zakon o oružju (Narodne novine, br. 63/07, 146/08 i 59/12), koji je

usklađen s odredbama navedene Direktive i njenom izmjenom.

Nakon terorističkih napada u pojedinim državama članicama Europske unije ukazala

se potreba za dodatnim unapređenjem određenih aspekata Direktive Vijeća 91/477/EEZ, kako

bi se započelo s rješavanjem problema zlouporabe vatrenog oružja u kriminalne svrhe. U tom

kontekstu Europska komisija je u svojoj Komunikaciji od 28. travnja 2015. godine o

Europskom programu sigurnosti pozvala na reviziju te Direktive i zajednički pristup

onesposobljavanju vatrenog oružja kako bi se spriječilo kriminalce da ga ponovno osposobe i

koriste. Slijedom navedenog Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su Direktivu

(EU) 2017/853 od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave

i posjedovanja oružja, koja je objavljena u Službenom listu Europske unije 24. svibnja 2017.

godine, a stupila je na snagu 13. lipnja 2017. godine. Države članice dužne su implementirati

odredbe Direktive u nacionalno zakonodavstvo do 14. rujna 2018. godine.

Prijedlogom Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana u hrvatsko

zakonodavstvo se implementiraju odredbe Direktive (EU) 2017/853.

Materija iz važećeg Zakona o oružju koja se odnosila na proizvodnju i promet oružja,

posredovanje u prometu oružjem, popravljanje i prepravljanje oružja, prijevoz oružja,

ispitivanje i obilježavanje žigom vatrenog oružja i civilna strelišta, regulirana je Zakonom o

eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja (Narodne novine, broj 70/17), čijim

stupanjem na snagu su prestale važiti odredbe Zakona o oružju koje su regulirale tu materiju.

Stoga se Prijedlogom Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana uređuju postupci

nabave i registracije oružja i produženja roka valjanosti isprava o oružju te način postupanja s

oružjem i streljivom koje građani nabavljaju za civilne potrebe.

II. PITANJA KOJA SE ZAKONOM RJEŠAVAJU

Prijedlogom Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana oružje se razvrstava u

kategorije, propisuju se isprave o oružju, način postupanja s oružjem i streljivom, postupak u

slučaju smrti vlasnika oružja, postupak oduzimanja oružja, streljiva i isprava o oružju, unos i

iznos oružja u države članice Europske unije i treće zemlje, način vođenja evidencija o oružju

i nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona.

Prijedlogom zakona kategorizacija vatrenog oružja usklađena je s kategorizacijom iz

Direktive (EU) 2017/853 odnosno vatreno oružje je razvrstano u kategoriju A u kojoj je

vatreno oružje koje je zabranjeno za civilnu uporabu, u kategoriju B u kojoj je vatreno oružje

za koje je potrebno odobrenje za nabavu i kategoriju C u kojoj je vatreno oružje i drugo oružje

40

koje je nakon nabave potrebno prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji ministarstva

nadležnog za unutarnje poslove, s time da su Prijedlogom zakona primijenjeni stroži uvjeti u

pogledu kategorizacije vatrenog oružja, odnosno pojedine vrste vatrenog oružja koje su

Direktivom razvrstane u C kategoriju prijedlogom ovoga Zakona razvrstane su u B kategoriju.

Prijedlogom zakona također je propisana i D kategorija oružja u koje spadaju oružje i naprave

koje nakon nabave nije potrebno prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji, nego je neke

od njih samo potrebno prijaviti graničnoj policiji u slučaju prijenosa preko državne granice.

Prema Prijedlogu zakona dobna granica za nabavu oružja je 21 godina, uz iznimke

policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova, pripadnika Oružanih snaga Republike

Hrvatske, pravosudne policije, drugih državnih tijela i zaštitara koji su prema posebnim

propisima ovlašteni držati i nositi oružje, članova sportske streljačke udruge koji se aktivno

natječu u streljaštvu i osoba s položenim lovačkim ispitom koji mogu nabavljati oružje s

navršenih 18 godina života.

Oružje se može nabavljati radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne

sigurnosti (samoobrane). Prijedlogom zakona pojednostavljuje se i ubrzava procedura koja se

provodi povodom zahtjeva građanina za izdavanje odobrenja za nabavu vatrenog oružja.

Naime, povodom zahtjeva će se provjeriti u propisanim evidencijama je li osoba osuđena ili

se protiv nje vodi kazneni ili prekršajni postupak za određena kaznena djela ili prekršaje, koji

bi bili zapreka za posjedovanje oružja, te će se uvidom u odgovarajuća uvjerenja, potvrde ili

druge odgovarajuće dokaze provjeriti je li položila lovački ispit i bavi li se aktivno lovom, ako

vatreno oružje nabavlja radi bavljenja lovom, te provjeriti bavi li se aktivno sportskim

streljaštvom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja sportskim streljaštvom.

Osoba koja će oružje htjeti nabaviti radi osobne sigurnosti morati će dokazati

opravdanost razloga za nabavu oružja za navedenu svrhu. Prijedlogom zakona definirano je

da opravdani razlog za nabavu oružja radi osobne sigurnosti ima osoba koja dokaže da je

njena osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino

osiguranje treba oružje, a aktivnostima i mjerama institucija sigurnosti ili drugim mjerama se

ne bi mogla osigurati dostatna zaštita. Mišljenje o tome postoji li kod osobe koja je podnijela

zahtjev za nabavu oružja radi osobne sigurnosti opravdani razlog za nabavu oružja daje

povjerenstvo koje imenuje čelnik policijske uprave ili postaje koja rješava o podnesenom

zahtjevu, na temelju činjenica i okolnosti koje je u svom zahtjevu za nabavu oružja radi

osobne sigurnosti naveo podnositelj zahtjeva i činjenica i okolnosti utvrđenih tijekom

provođenja postupka povodom zahtjeva za nabavu oružja.

U postupku povodom zahtjeva za nabavu oružja više se neće provoditi operativne

provjere na terenu od strane policijskih službenika koji su u razgovorima sa susjedima i ostalim

osobama koje poznaju podnositelja zahtjeva pokušavali utvrditi postoje li neke druge okolnosti

koje ukazuju na mogućnost zlouporabe oružja. Te provjere su znatno produžavale trajanje

postupka i operativnom dijelu službe oduzimale vrijeme za obavljanje ostalih policijskih

poslova, a često se nije dolazilo do nekih konkretnih korisnih informacija.

Također policijski službenici neće u stambenim prostorima osobe koja nabavlja oružje

provjeravati ima li osoba osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja nego će osoba o

tome dati izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću prilikom podnošenja zahtjeva za

nabavu oružja, a ako se naknadno utvrdi suprotno protiv nje će se provesti odgovarajući postupci

i oduzeti oružje. U slučaju kada policijska uprava ili postaja dođe do podataka koji dovode do

sumnje da osoba nema osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja, policijski

41

službenik provjerit će postojanje tih uvjeta neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom

prostoru gdje se oružje drži, a vlasnik oružja će mu morati omogućiti ulazak u prostor u kojem se

oružje drži.

Prilikom nabave oružja građanin će morati priložiti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti

za posjedovanje oružja, ali nakon toga neće morati ići na zdravstvene preglede svakih pet godina

kao prema odredbama važećeg Zakona o oružju, nego će zdravstveni pregled morati obaviti kada

navrši 70 godina, a nakon toga će na pregled morati ići svakih pet godina. Stoga će i oružni list u

kojem je registrirano nabavljeno oružje važiti do datuma kada građanin navršava 70 godina

života, a nakon toga će ga morati produžiti svakih pet godina ako na zdravstvenom pregledu

bude ocijenjen zdravstveno sposobnim za posjedovanje oružja i ako će i nadalje ispunjavati

ostale propisane uvjete koji su potrebni za posjedovanje oružja.

Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja građanin će

morati dati podatke o svojem izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, a policijska

uprava ili postaja će izvijestiti izabranog liječnika o osobama kojima je izdan oružni list.

Temeljem te obavijesti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite će morati izvijestiti

policijsku upravu ili postaju o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a

koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja.

Nakon izdavanja oružnog lista policijska uprava ili postaja će svakih pet godina po

službenoj dužnosti uvidom u podatke iz službenih evidencija nadležnih tijela državne uprave

provjeriti ispunjava li vlasnik oružja i nadalje uvjet da nije kazneno i prekršajno osuđivan.

Naime, Direktiva (EU) 2017/853 propisuje da se odobrenja za posjedovanje vatrenog oružja

periodično preispituju u vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina.

Prijedlogom zakona pojednostavljen je i postupak nabave dodatnih oružja za osobe koje

već imaju važeći oružni list za oružje koje su ranije nabavile. Za njih će se samo provjeriti podaci

u kaznenoj i prekršajnoj evidenciji te izdati odobrenje za nabavu dodatnog oružja ako se ne vode

u navedenim evidencijama.

Oružje oduzeto u upravnom postupku zbog toga što je protiv vlasnika oružja pokrenut

kazneni ili prekršajni postupak vlasnik će morati prodati ili pokloniti tek nakon

pravomoćnosti odluke donesene u kaznenom ili prekršajnom postupku kojom je vlasnik

oružja osuđen za kazneno djelo ili prekršaj. Na taj način će se izbjeći dosadašnje situacije da

se vlasnika liši oružja kao njegove imovine, a da ga nadležni sud kasnije oslobodi krivnje za

kazneno djelo ili prekršaj za koji se protiv njega vodio postupak. Vlasniku oružja koji će u

pravomoćno okončanom prekršajnom ili kaznenom postupku biti oslobođen krivnje oduzeto

oružje će se vratiti.

Direktiva (EU) 2017/853 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. godine

o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja propisuje da

svako oružje koje će se stavljati u promet od 14. rujna 2018. godine mora biti obilježeno

žigom i označeno jedinstvenom oznakom koja uključuje naziv proizvođača ili robnu marku,

zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje, ako već nije dio serijskog

broja, te ako je izvedivo, model. Stoga je Prijedlogom zakona propisano da će policijska

uprava ili postaja odbiti izdati oružni list za oružje za koje se ne može dokazati podrijetlo,

koje prije stavljanja u promet nije obilježeno i označeno kako to propisuje Direktiva, te ako

oružje nije tehnički ispravno ili je dotrajalo ili neuporabljivo.

42

Međutim, u prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga zakona propisano je da će se

za oružje koje je registrirano prije stupanja na snagu tog zakona produžiti registracija odnosno

produžiti rok važenja oružnog lista ako je oružje u ispravnom stanju, ako nije dotrajalo i

neuporabljivo, ako na oružju nisu napravljene neovlaštene preinake, ako s njega nisu

nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja i ako na njega

nisu naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i

obilježavanje ručnog vatrenog oružja.

Također je u prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga zakona propisano da će

građaninu koji nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za registraciju oružja

koje je proizvedeno u Europskoj uniji ili je uvezeno u Europsku uniju prije 14. rujna 2018.

godine izdati oružni list ako se za oružje može dokazati podrijetlo, ako je tehnički ispravno,

odnosno ako nije dotrajalo ili neuporabljivo, ako na oružju nisu izvršene nepropisne preinake,

ako s njega nisu nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog

oružja i ako na njega nisu naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju

označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja.

Prema važećem Zakonu o oružju građanin koji ispunjava propisane uvjete može

ishoditi odobrenje za sakupljanje starog oružja. Kako je dosta teško jednoznačno utvrditi što

se sve smatra starim oružjem pa su u nekim slučajevima građani na temelju odobrenja za

sakupljanje starog oružja nabavljali i oružje koje ne spada u tu kategoriju, Prijedlogom zakona

predviđeno je izdavanje odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B i C što će

kolekcionarima oružja omogućiti da u svrhu sakupljanja nabavljaju i nove primjerke oružja

koji su im kao kolekcionarima zanimljivi, a to dozvoljava i Direktiva (EU) 2017/853. Oružje

koje će kolekcionari nabaviti neće smjeti nositi, upotrebljavati niti će za njega smjeti

nabavljati i puniti streljivo, a smjeti će ga prenositi samo u svrhu popravka, prepravka i

izlaganja na izložbama ili sličnim manifestacijama.

Prijedlogom zakona preciznije su propisani uvjeti pod kojima sportske streljačke

organizacije mogu posuđivati oružje svojim članovima.

Imajući u vidu navedeno, predlagatelj smatra da će se predloženim Zakonom otkloniti

uočeni nedostaci u provedbi upravnih postupaka koji se provode povodom zahtjeva za nabavu

i registraciju oružja te jasnije i sveobuhvatnije urediti materija nabave i korištenja oružja za

civilne potrebe.

III. OBJAŠNJENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA

Uz članak 1. Ovim se člankom propisuje koje područje reguliraju odredbe Zakona o nabavi i

posjedovanju oružja građana.

Uz članak 2. U ovom članku navedeni su obvezujući propisi Europske unije čije odredbe se

ovim Zakonom preuzimaju u hrvatsko zakonodavstvo.

Uz članak 3. U ovom članku propisano je tko može posjedovati oružje prema odredbama

ovog Zakona. Ukoliko oružje posjeduje državljanin države članice EGP-a ili Švicarske

Konfederacije koji u Republici Hrvatskoj ima odobren privremeni ili stalni boravak, državu

čiji je državljanin mora se o tome obavijestiti sukladno odredbama Direktive o nadzoru

nabave i posjedovanja oružja.

43

Uz članak 4. U ovom članku je navedeno što se sve smatra oružjem u smislu ovoga Zakona te

je dana definicija vatrenog oružja.

Uz članak 5. U ovom članku je taksativno nabrojeno što se ne smatra oružjem, dakle koje

naprave se mogu slobodno nabavljati. Da su naprave u slobodnoj nabavi, u smislu ovoga članka,

znači da za njihovu nabavu nije potrebno odobrenje niti se nabava takvih naprava mora prijaviti

nadležnom tijelu.

Uz članak 6. U ovom članku određeno je značenje pojedinih pojmova u smislu ovoga

Zakona. Također je propisano da se izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno

značenje, odnose jednako na muški i ženski rod.

Uz članak 7. Ovim člankom propisana je podjela oružja prema kategorijama sukladno

odredbama Direktive (EU) 2017/853 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017.

godine o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja.

Također je propisana i D kategorija oružja, koju navedena Direktiva ne propisuje, a u koju

spadaju oružje i naprave koje nakon nabave nije potrebno prijaviti nadležnoj policijskoj

upravi ili postaji, izuzev oružja koje pomoću stlačenog zraka izbacuje plastične kuglice ili kuglice

punjene bojom (oružje izrađeno za airsoft i paintball) koje je potrebno prijaviti graničnoj

policiji u slučaju prijenosa preko državne granice.

Uz članak 8. U ovom članku su taksativno nabrojene kategorije oružja koje su zabranjene za

civilnu uporabu, kategorije oružja za koje je potrebno prethodno odobrenje za nabavu,

kategorije oružja koje je potrebno nakon nabave prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili

postaji i kategorije oružja za koje prije nabave nije potrebno odobrenje niti je nakon nabave

potrebna prijava nadležnom tijelu.

Uz članak 9. U ovom članku taksativno su pobrojane isprave o oružju koje će se koristiti

prema ovom Zakonu, te je ministru nadležnom za unutarnje poslove dana ovlast da pravilnikom

propiše sadržaj, izgled i cijenu isprava o oružju i obrazaca o oružju.

Uz članak 10. Propisana je nadležnost za izdavanje odobrenja za nabavu oružja te u koju se

svrhu može nabaviti vatreno oružje.

Uz članak 11. Propisani su opći i posebni uvjeti koje građani moraju ispuniti žele li dobiti

odobrenje za nabavu oružja radi bavljenja lovom ili sportskim streljaštvom ili radi osobne

sigurnosti. Tako je u pet točaka propisano koji su opći uvjeti, a u dvije točke koji su posebni

uvjeti koje građani moraju ispunjavati.

Uz članak 12. Ovim člankom propisuje se što se smatra opravdanim razlogom za nabavu

oružja u svrhu osobne sigurnosti, te tko daje mišljenje o tome postoji li kod osobe koja je

podnijela zahtjev za nabavu oružja radi osobne sigurnosti opravdani razlog za nabavu oružja.

Uz članak 13. Policijski službenici prema prijedlogu ovoga Zakona neće u stambenim

prostorima osobe koja nabavlja oružje provjeravati ima li osoba osigurane uvjete za siguran

smještaj i čuvanje oružja. Stoga je ovim člankom propisano da će osoba koja podnosi zahtjev za

izdavanje odobrenja za nabavu oružja pisanom izjavom potvrditi da ima osigurane uvjete za

siguran smještaj i čuvanje oružja, a ako se naknadno utvrdi suprotno protiv nje će se provesti

odgovarajući postupci i oduzeti oružje temeljem prekršajnih odredbi ovoga Zakona. U slučaju

kada nadležno tijelo dođe do podataka koji dovode do sumnje da osoba nema osigurane uvjete

44

za siguran smještaj i čuvanje oružja, policijski službenik moći će provjeriti postojanje tih uvjeta

neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom prostoru gdje se oružje drži, a vlasnik oružja će

mu morati omogućiti ulazak u prostor u kojem se oružje drži.

Uz članak 14. Ovim člankom propisuje se čime se dokazuje zdravstvena sposobnost za

držanje i nošenje oružja, te kako se izdaje i tko izdaje uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za

držanje i nošenje oružja, tko obavlja zdravstvene preglede i koje uvjete moraju ispunjavati

ustanove koje obavljaju zdravstvene preglede.

Uz članak 15. Ovim člankom je propisano da građanin kojem je prilikom nabave oružja izdano

uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja neće morati ići na zdravstvene

preglede svakih pet godina kao prema odredbama važećeg Zakona o oružju, nego će zdravstveni

pregled morati obaviti kada navrši 70 godina, a nakon toga će na pregled morati ići svakih pet

godina. Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja građanin će

morati dati podatke o svojem izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, a policijska

uprava ili postaja će izvijestiti izabranog liječnika o osobama kojima je izdan oružni list.

Temeljem te obavijesti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite će morati izvijestiti

policijsku upravu ili postaju o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a

koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja. Također će građanin morati

izvijestiti policijsku upravu ili postaju o promjeni izabranog liječnika primarne zdravstvene

zaštite.

Uz članak 16. Ovim člankom propisan je postupak izvanrednog nadzornog zdravstvenog

pregleda na koji se vlasnik oružja upućuje kada postoji opravdana sumnja da zbog zdravstvenih

razlog više nije sposoban za posjedovanje oružja. O upućivanju na izvanredni zdravstveni

pregled donosi se zaključak. Ako vlasnik oružja na izvanrednom zdravstvenom pregledu bude

proglašen zdravstveno sposobnim za posjedovanje oružja, troškove zdravstvenog pregleda snosi

policijska uprava odnosno policijska postaja koja ga je uputila na zdravstveni pregled, a ako se

utvrdi da nije zdravstveno sposoban za posjedovanje oružja, sam snosi troškove izvanrednog

zdravstvenog pregleda.

Uz članak 17. Ovim člankom propisano je čime pojedine kategorije građana dokazuju da

raspolažu tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu oružja i poznaju propise koji se

odnose na posjedovanje oružja.

Uz članak 18. Ovim člankom propisano je čime policijski službenici ministarstva nadležnog za

unutarnje poslove, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske i djelatne vojne osobe na

službi izvan Oružanih snaga, pravosudne policije i pripadnici drugih državnih tijela koji su

prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje i zaštitari dokazuju ispunjavanje

posebnih uvjeta za nabavu oružja.

Uz članak 19. Ovim člankom određene su dvije etape postupka utvrđivanja zakonskih uvjeta za

izdavanje odobrenja za nabavu oružja. U prvoj se utvrđuju opći uvjeti, a u drugoj se, kada su

ispunjeni opći, utvrđuje postojanje posebnih uvjeta. Policijska uprava odnosno policijska postaja

traži od podnositelja zahtjeva za kojeg je utvrđeno da ispunjava opće uvjete da u roku od 60 dana

dostavi dokaz o ispunjavanju posebnih uvjeta. Stavkom 2. ovoga članka propisano je da

nadležno tijelo može izdati odobrenje za nabavu lovačkog oružja radi držanja i nošenja, te

odobrenje za nabavu sportskog oružja i oružja za osobnu sigurnost radi držanja. Prema stavku

3. samo iznimno građaninu koji ispunjava opće i posebne uvjete nadležno tijelo može izdati

odobrenje za nabavu oružja za osobnu sigurnost radi držanja i nošenja, a o čemu nadležno

45

tijelo odlučuje po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir činjenice i okolnosti koje je u svom

zahtjevu za nabavu oružja radi osobne sigurnosti naveo podnositelj zahtjeva i činjenice i

okolnosti utvrđene tijekom provođenja postupka povodom zahtjeva za nabavu oružja.

Izdano odobrenje za nabavu građanin mora iskoristiti u roku od šest mjeseci od dana izdavanja, a

u protivnom ga mora vratiti nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana isteka roka važenja.

Stavkom 6. ovoga članka propisano je da pri svakom slijedećem zahtjevu za izdavanje odobrenja

za nabavu oružja, koji podnese osoba koja ima važeći oružni list za oružje koje je ranije nabavila

na temelju izdanog odobrenja za nabavu oružja, provjerit će se prekršajne i kaznene evidencije te

opravdanost razloga za nabavu oružja.

Uz članak 20. Ovim člankom propisuje se u kojem slučaju će nadležno tijelo odbiti zahtjev za

izdavanje odobrenja za nabavu oružja te da protiv tog rješenja nezadovoljna stranka može

pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom upravnom sudu.

Uz članak 21. Ovim se člankom propisuje druga faza u nabavi i registraciji oružja odnosno

registracija nabavljenog oružja. Nakon izdavanja odobrenja za nabavu oružja i na temelju

odobrenja realizirane nabave oružja, kao prve faze u nabavi i registraciji oružja, slijedi druga

faza, odnosno postupak u kojem se provodi registracija oružja. U tom je smislu podnositelj

zahtjeva dužan, u roku od osam dana od dana nabave oružja, podnijeti policijskoj upravi

odnosno policijskoj postaji mjesno nadležnoj prema njegovom prebivalištu zahtjev za

registraciju oružja. Nakon registracije oružja nadležna policijska uprava odnosno postaja

građaninu izdaje oružni list.

Uz članak 22. Stavkom 1. propisano je da se oružni list izdaje se s rokom važenja do datuma

kada građanin navršava 70 godina života. Prema stavku 2. nakon navršenih 70 godina vlasnik

oružja podnosi zahtjev za produženje oružnog lista i prilaže uvjerenje o zdravstvenoj

sposobnosti za posjedovanje oružja, a policijska uprava ili postaja produžava rok važenja

oružnog lista za pet godina ako podnositelj zahtjeva i nadalje ispunjava opće uvjete za

posjedovanje oružja i ako je oružje tehnički ispravno i nije dotrajalo i neuporabljivo. Prema

stavku 3. nakon izdavanja oružnog lista policijska uprava svakih pet godina po službenoj

dužnosti uvidom u podatke iz službenih evidencija nadležnih tijela državne uprave provjerava

ispunjava li vlasnik oružja i nadalje uvjet da nije kazneno i prekršajno osuđivan. Naime,

Direktiva (EU) 2017/853 propisuje da se odobrenja za posjedovanje vatrenog oružja

periodično preispituju u vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina.

Stavkom 4. propisana je mogućnost da policijska uprava ili postaja prilikom provjere ispunjava li

vlasnik oružja i nadalje uvjet da nije kazneno i prekršajno osuđivan, koju provodi po službenoj

dužnosti, pozove vlasnika oružja da donese na uvid oružje kako bi se provjerilo je li oružje

propisno označeno i obilježeno te je li tehnički ispravno odnosno je li dotrajalo ili

neuporabljivo, ako u evidencijama eventualno nedostaju neki podaci o oružju, te da dostavi

dokaze da i nadalje ispunjava uvjet iz članka 11. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, odnosno da

ima osnovu za daljnje posjedovanje oružja u svrhu za koju ga je nabavio i registrirao.

Uz članak 23. Ovim člankom propisano je u kojim će slučajevima nadležno tijelo odbiti izdati

oružni list, a to su: ako postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu

oružja, ako nema dokaza o podrijetlu oružja i ako oružje prije stavljanja u promet nije obilježeno

žigom i označeno jasnom, trajnom i jedinstvenom oznakom koja uključuje naziv proizvođača

(njegov svojstveni znak, brend) ili robnu marku, zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i

godinu proizvodnje, ako već nije dio serijskog broja, te ako je izvedivo model, ili koje nije

tehnički ispravno, odnosno koje je dotrajalo ili neuporabljivo

46

U slučaju odbijanja izdavanja oružnog lista zbog navedenih razloga oduzima se odobrenje za

nabavu oružja i oružje bez prava na naknadu, osim u slučaju kad je oružje oduzeto zbog

postojanja razloga za odbijanje zahtjeva za nabavu, u kojem slučaju vlasniku pripada naknada

sukladno odredbama članka 50. ovoga prijedloga Zakona. Iznimno, građanin će moći zadržati

oružje koje se ne može registrirati pod uvjetom da ga onesposobi za uporabu kod pravne osobe

ili obrtnika koji ima odobrenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje

djelatnosti popravka i prepravka oružja.

Uz članak 24. Ovim člankom propisuje se obveza vlasnika oružja koji promjeni osobne podatke

da u roku od 8 dana od dana nastale promjene o tome obavijesti nadležno tijelo radi upisa

podataka o oružju i vlasniku oružja u službene evidencije, jer se u protivnom isprava o oružju

smatra nevažećom.

Uz članak 25. Ovim člankom je propisano pod kojim uvjetima se građaninu može izdati

europsku oružnu propusnicu i u koje svrhe se ta isprava može koristiti.

Uz članak 26. Prema važećem Zakonu o oružju građanin koji ispunjava propisane uvjete

može ishoditi odobrenje za sakupljanje starog oružja. Kako je dosta teško jednoznačno

utvrditi što se sve smatra starim oružjem pa su u nekim slučajevima građani na temelju

odobrenja za sakupljanje starog oružja nabavljali i oružje koje ne spada u tu kategoriju, ovim

člankom propisano je izdavanje odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B i C što će

kolekcionarima oružja omogućiti da u svrhu sakupljanja nabavljaju i nove primjerke oružja

koji su im kao kolekcionarima zanimljivi, a to dozvoljava i Direktiva (EU) 2017/853.

Kolekcionari će svaki komad oružja kojeg nabave morati prijaviti policijskoj upravi ili postaji,

kako bi se to oružje evidentiralo u propisanim evidencijama, a policijska uprava ili postaja će

im o tome izdati potvrdu.

Oružje koje će kolekcionari nabaviti neće smjeti nositi, upotrebljavati niti će za njega smjeti

nabavljati i puniti streljivo, a smjeti će ga prenositi samo u svrhu popravka, prepravka i

izlaganja na izložbama ili sličnim manifestacijama. Kolekcionar oružja kategorije B moći će

svoje oružje prodati ili predati samo kolekcionaru oružja kategorije B ili osobi koja ima

odobrenje za nabavu oružja kategorije B. Kolekcionar oružja kategorije C moći će svoje oružje

prodati ili predati kolekcionaru oružja kategorije C ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije

kolekcionar, a u tom slučaju osoba kojoj je prodano ili predano sakupljeno oružje kategorije C

morati će to oružje prijaviti policijskoj upravi ili postaji prema mjestu svojeg prebivališta u roku

od osam dana od dana stjecanja oružja.

Uz članak 27. Ovim se člankom propisuje koje se oružje i naprave mogu nabaviti s obvezom

prijavljivanja policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji mjesno nadležnoj prema

prebivalištu osobe koja je nabavila takvo oružje. Za njegovu nabavu nije potrebno odobrenje

ali se nabava takvog oružja mora prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji koja će osobi

izdati potvrdu o prijavi oružja. Jedino ograničenje u vezi nabave ovog oružja je maloljetnost.

Uz članak 28. Ovim člankom propisano je na koji način vlasnik odnosno korisnik oružja mora

postupati s oružjem i streljivom.

Uz članak 29. Ovim člankom se propisuje obveza osobi koja nosi oružje da kod sebe ima oružni

list. Također je propisana obveza građaninu koji ima registrirano oružje da poštuje javno

istaknute zabrane unošenja oružja u određene prostore ili prostorije odnosno da ne unosi oružje

tamo gdje je općepoznato da se s oružjem ne ulazi, kao npr. u banke, pošte, dječje vrtiće, škole,

trgovine i sl.. Pravo na nošenje oružja ne znači da ga se može nositi u svakom trenutku i pod

svim uvjetima te je stoga i određeno da osoba koja je u takvom psihofizičkom stanju koje ju

47

priječi u normalnom rasuđivanju, oružje ne smije nositi. Također osoba koja nosi oružje ne smije

to oružje nositi na javnom mjestu na način koji bi uznemiravao ostale građane.

Uz članak 30. Sa stajališta sigurnosti, a u vezi s problematikom oružja, najznačajniji je problem

nelegalno oružje. Stoga je prekršajnim odredbama ovoga prijedloga Zakona kao jedan od

najtežih prekršaja propisana upravo nabava oružja bez odobrenja što čini osnovu i za

sankcioniranje prodaje ili predaje oružja onome tko ga ne smije posjedovati, odnosno onome koji

nema odobrenje za nabavu oružja. Obveza građanina da o prodaji oružja ili streljiva obavijesti

nadležno tijelo (policijsku upravu ili policijsku postaju koja je izdala odobrenje za nabavu oružja

i odobrenje za nabavu streljiva, odnosno kod koje se oružje vodi u evidenciji), pruža mogućnost

nadzora nad oružjem i streljivom. Propisuje se i obaveza vlasnika oružja da prodano oružje

odjave u roku od osam dana od dana prodaje.

Uz članak 31. Ovom odredbom daje se mogućnost da fizičke osobe koje posjeduju registrirano

oružje i isprave o oružju, takvo oružje trajno onesposobe za uporabu kod fizičke ili pravne osobe

koja ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje djelatnosti popravka i

prepravka oružja prema posebnim propisima. U slučaju trajnog onesposobljavanja vlasnik oružja

dužan je odjaviti trajno onesposobljeno oružje kod nadležnog tijela u roku od 8 dana od dana

onesposobljavanja uz predočenje potvrde izdane od nadležne ustrojstvene jedinice ministarstva

nadležnog za unutarnje poslove koja vrši provjeru je li oružje trajno onesposobljeno, a

onesposobljeno oružje ne smije se naknadno osposobljavati za uporabu.

Uz članak 32. Odredbama ovoga članka propisano je pod kojim uvjetima građanin koji

posjeduje važeći oružni list može puniti streljivo za vlastite potrebe.

Uz članak 33. Ovim člankom propisano je da se oružje mora čuvati u stambenom ili drugom

prostoru koji se nalaze u mjestu prebivališta ili boravišta vlasnika ili korisnika oružja i streljiva

zaključani u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje neovlaštene osobe ne mogu

otvoriti alatom uobičajene uporabe.

Uz članak 34. Ovim člankom propisuje se da vlasnik oružja i streljiva, koji napušta mjesto

prebivališta na vrijeme duže od godinu dana, dužan predati oružje i streljivo na čuvanje. Oružje i

streljivo mogu se predati na čuvanju osobi koja ima oružni list za takvu vrstu oružja ili

ovlaštenom trgovcu oružjem. To može biti i trgovačko društvo ili obrtnik ovlašten za obavljanje

djelatnosti prometa oružja, popravljanje i prepravljanje oružja te za vođenje civilnog strelišta.

Bez obzira kome od navedenih fizičkih ili pravnih osoba vlasnik predaje oružje i streljivo, dužan

je o tome izvijestiti policijsku upravu ili policijsku postaju prema mjestu registracije oružja.

Uz članak 35. Premda se pretpostavlja da svaki vlasnik stvari, bez obzira radi li se o oružju ili

nekom drugom predmetu, brine o njegovoj tehničkoj ispravnosti te da ju, u slučaju kvara,

popravlja na odgovarajući način, praksa je pokazala da je znatan broj oružja koje je dotrajalo i

gotovo neuporabljivo. Ovim se člankom obvezuje nesavjesne vlasnike i posjednike oružja da

oružje koje posjeduju dovedu u ispravno stanje i da njime pozorno rukuju kako ne bi

predstavljalo opasnost za okolinu i za njih same. I ovdje se ponovo naglašava obveza nošenja

oružja samo u za to predviđenim prostorima te zabrana njegovog korištenja na javnim mjestima

ili mjestima gdje se može ugroziti sigurnost građana. Tako se lovačko oružje može koristiti samo

na lovištima, a lovištem se smatra određena površina zemljišta koje predstavlja zaokruženu

prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i

njezinih dijelova, te na civilnim strelištima ili drugim mjestima određenim za vježbe gađanja.

48

Sportsko oružje može se koristiti samo na civilnim strelištima ili na mjestima određenim za

vježbe gađanja. Izuzetak je zračno oružje i luk, koje se može koristiti na mjestima koja su po

svom položaju ili po poduzetim mjerama osiguranja takva da se ne može ugroziti sigurnost ljudi.

Prema važećem Zakonu o oružju zračnim oružjem te lukom smiju se koristiti i djeca starija od

11 godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe

gađanja pod nadzorom trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz tog Zakona i uvjete

propisane posebnim propisom o sportu.

Na prijedlog Hrvatskog streljačkog saveza ovom odredbom prijedloga Zakona iznimno je

dopušteno da se oružjem kategorije B te zračnim oružjem i oružjem s tetivom smiju koristiti i

djeca starija od devet godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i

uređenim za vježbe gađanja pod nadzorom trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz tog

Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu. Hrvatski streljački savez smatra da

obzirom na činjenicu da djeca rukuju oružjem strogo pod kontrolom stručne osobe/trenera, da je

uzrast od 9 godina dovoljno motorički i psihološki spreman shvatiti značenje i odgovornost za tu

vrstu opreme, te da viša dobna granica dovodi do zaostajanja u sportskom smislu u odnosu na

konkurenciju u svijetu koja ranije počinje sa sportskom podukom strijelaca. Također smatraju da

zabrana korištenja djeci vatrenog oružja onemogućava djecu kadetske i juniorske kategorije

bavljenjem disciplinama koje koriste malokalibarsko oružje i disciplinama letećih meta, a koje se

nalaze na redovnom programu Svjetske sportske streljačke federacije i Europske streljačke

konfederacije.

Također je uzimajući u obzir prijedlog Hrvatskog lovačkog saveza ovom odredbom propisano da

se iznimno oružjem kategorije B smiju koristiti djeca starija od sedamnaest godina i šest mjeseci

prilikom osposobljavanja za lovca pod nadzorom osoba ovlaštenih za izvođenje programa

osposobljavanja lovaca sukladno posebnom propisu o lovstvu, ako roditelj ili skrbnik djeteta

potpiše suglasnost da dijete može koristiti oružje prilikom osposobljavanja za lovca.

Oružje je zabranjeno dati na uporabu djeci, osim prema odredbama ovoga Zakona. Odredbama

ovog članka također je propisano na koji se način lovačko i sportsko oružje mora prenositi izvan

lovišta odnosno strelišta.

Uz članak 36. U ovom članku određeno je da se smije posuđivati samo oružje za lov i sport.

Također je propisano da sportska streljačka organizacija ako posuđuje oružje svojim

članovima, za nošenje tog oružja i pripadajućeg streljiva mora izdati potvrdu, a član sportske

streljačke organizacije ne smije oružje i streljivo sportske streljačke organizacije nositi bez

potvrde te organizacije.

Uz članak 37. Ovim člankom propisano je da se oružje može posuđivati samo osobi koja ima

izdan oružni list za takvu vrstu oružja ili odobrenje za nabavu takve vrste oružja ili strancu

kojem je izdana lovačka iskaznica za stranca, bez obzira na marku, model i kalibar oružja, a

zabranjuje se posuđivanje zračnog oružja i oružja s tetivom maloljetnim osobama.

Odredbama ovoga članka također je propisano da su sportske streljačke organizacije prije

posuđivanja oružja svojim članovima dužne obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku

postaju mjesno nadležnu prema prebivalištu člana sportske streljačke organizacije koja će

provjeriti ispunjava li član sportske streljačke organizacije uvjete iz članka 11. stavka 2.

točaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona, a ako se utvrdi da te uvjete ne ispunjava, sportska streljačka

organizacija mu ne smije posuđivati oružje.

Uz članak 38. Ovim se člankom propisuje obveza vlasnika oružja da odmah po saznanju prijavi

policijskoj upravi ili postaji prema mjestu događaja ili saznanja o gubitku ili krađi oružja da je

oružje ukradeno ili izgubljeno.

49

Uz članak 39. Ovim člankom propisuje se obaveza onoga tko nađe oružje ili streljivo ili sazna za

skriveno oružje ili streljivo da o tome odmah obavijesti najbližu policijsku upravu ili policijsku

postaju.

Uz članak 40. Ovim člankom propisuje se postupak koji se provodi nakon smrti osobe koja je

bila vlasnik oružja. Propisana je obveza punoljetnog člana obitelji pokojnog vlasnika oružja,

njegovog zakonskog zastupnika, skrbnik ili onoga tko je živio s njim u zajedničkom kućanstvu

ili osobe kod koje se oružje u trenutku smrti nalazilo, da odmah po saznanju o postojanju oružja

obavijesti policijsku upravu odnosno postaju radi predaje oružja i streljiva. Nakon pravomoćnosti

rješenja o nasljeđivanju počinje teći rok od 60 dana u kojem je nasljednik oružja dužan oružje

prodati ili darovati, podnijeti zahtjev za registraciju, dati onesposobiti oružje te ga zadržati ili

predati u korist Republike Hrvatske.

Ukoliko se radi o maloljetnom nasljedniku oružja, njegov zakonski zastupnik može oružje

prodati ili darovati, dati oružje onesposobiti te ga zadržati ili predati oružje u korist Republike

Hrvatske tek nakon provođenja postupka propisanog odredbama Obiteljskog zakona koje se

odnose na zastupanje u vezi s vrednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima djeteta, u

kojem će se odlučiti može li zakonski zastupnik djeteta s oružjem koje je dijete naslijedilo

postupiti na takav način.

Zakonski zastupnik koji odluči zadržati u posjedu oružje maloljetnog nasljednika dok on ne bude

ispunjavao opće i posebne uvjete za njegovo posjedovanje, moći će to oružje registrirati na svoje

ime ako ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona. Nasljednik oružja kada

ispuni opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona moći će to oružje preregistrirati na svoje

ime, ili će kada navrši 18 godina naslijeđeno oružje moći prodati ili darovati, dati oružje

onesposobiti te ga zadržati ili predati oružje u korist Republike Hrvatske.

Uz članak 41. Ovim člankom propisano je da oružje koje nasljednik oružja proda, daruje ili

onesposobi mora odjaviti u roku od 8 dana od dana prodaje, darovanja ili onesposobljavanja.

Uz članak 42. Nasljedniku oružja koji želi registrirati naslijeđeno oružje izdat će se oružni

list, ako ispunjava opće i posebne uvjete propisane člankom 11. prijedloga ovoga Zakona.

Uz članak 43. Ovim člankom propisano je da ako nasljednik oružja oružje želi onesposobiti te

ga zadržati kao uspomenu, mora ga o svome trošku onesposobiti pri pravnoj osobi ili obrtu

ovlaštenom za onesposobljavanje oružja. Nasljednik oružja dužan je u roku od 8 dana od dana

onesposobljavanja oružja, nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za odjavu toga oružja.

Uz članak 44. Ovim člankom propisano je da će se odjava oružja koje je nasljednik predao u

korist Republike Hrvatske obaviti po službenoj dužnosti.

Uz članak 45. Ovim člankom propisano je da će se nasljedniku oružja koji oružje ne proda, ne

podnese zahtjev za registraciju, ne onesposobi ga radi zadržavanja kao uspomene ili ga ne preda

u korist Republike Hrvatske bez naknade, oružje i streljivo oduzeti i s njim postupiti na način

propisan člancima 50. i 51. prijedloga ovoga Zakona.

Uz članak 46. Člankom 11. Prijedloga zakona navedeni su uvjeti koje osoba mora ispunjavati da

bi dobila odobrenje za nabavu oružja. Ovim člankom propisano je da će nadležna policijska

uprava odnosno policijska postaja oduzeti oružje od osobe koja prestane ispunjavati neki od

navedenih uvjeta. Također će oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i streljivo od

osobe u čijem posjedu nađe spremnik koji se može pričvrstiti na poluautomatsko ili

repetirajuće vatreno oružje sa središnjom udarnom iglom i koji može primiti više od 20

50

naboja ili u slučaju dugog vatrenog oružja, može primiti više od 10 naboja, što je u skladu s

odredbama Direktive (EU) 2017/853.

Uz članak 47. Prema ovom članku policijska uprava ili postaja prema mjestu prebivališta

rješenjem će oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i streljivo vlasniku oružja koji

je na izvanrednom zdravstvenom pregledu ocijenjen nesposobnim za posjedovanje oružja ili koji

ne dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja u roku od 15 dana od

upućivanja na izvanredni zdravstveni pregled.

Uz članak 48. Ovim člankom je propisano da rješenje o oduzimanju oružja i streljiva te

rješenje o oduzimanju i ukidanju isprava o oružju donosi policijska uprava ili postaja mjesno

nadležna prema prebivalištu vlasnika oružja, a protiv tog rješenja žalba nije dopuštena, ali se

može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom upravnom sudu.

Uz članak 49. Ako nastupe okolnosti koje ukazuju da bi oružje moglo biti zlouporabljeno, kao

što su češće i prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija opojnih droga ili drugih

omamljujućih sredstava, poremećeni obiteljski odnosi te ako se poduzimaju hitne mjere radi

zaštite od nasilja u obitelji ili zbog zaštite javnog poretka, koje se ne mogu odlagati, od osobe

kod koje su nastupile takve okolnosti oružje, streljivo, odobrenje za nabavu oružja i oružni list

oduzima se odmah i prije pokretanja upravnog, prekršajnog i kaznenog postupka ako su

činjenice na kojima rješenje mora biti utemeljeno utvrđene ili barem učinjene vjerojatnim. O

oduzetom oružju i ispravama o oružju izdaje se potvrda o privremenom oduzimanju predmeta.

Uz članak 50. Odredbom stavka 1. ovoga članka određena je stvarna i mjesna nadležnost za

čuvanje oduzetog oružja i streljiva, bez obzira na vrstu postupka. Bilo da se radi o upravnom,

kaznenom ili prekršajnom postupku oduzeto se oružje i streljivo čuva u policijskoj upravi

odnosno policijskoj postaji na čijem se području vodi postupak, a nadležna policijska uprava ili

postaja mora oduzeto oružje i streljivo čuvati pažnjom dobrog gospodarstvenika.

Uz članak 51. Pravo je vlasnika da s oružjem i streljivom oduzetim u upravnom postupku može

raspolagati na način da ga može prodati ili pokloniti. Ova je mogućnost vremenski ograničena i

vrijeme za njeno korištenje teče od trenutka pravomoćnosti rješenja o oduzimanju oružja i

streljiva, ako je oružje i streljivo oduzeto zbog toga što vlasnik više nema opravdani razlog za

posjedovanje oružja ili više nema uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja ili je postao

zdravstveno nesposobnim za posjedovanje oružja. Ako je oružje i streljivo oduzeto u

upravnom postupku zbog toga što je protiv vlasnika pokrenut kazneni ili prekršajni postupak

zbog kaznenog djela ili prekršaja koji predstavljaju zapreku za posjedovanje oružja, rok u

kojem vlasnik oružja može oružje prodati ili pokloniti teče od dana pravomoćnosti odluke

donesene u prekršajnom ili kaznenom postupku kojom je osuđen za počinjeni prekršaj ili

kazneno djelo. Ako vlasnik oružja u pravomoćno okončanom prekršajnom ili kaznenom

postupku bude oslobođen krivnje oduzeto oružje će mu se vratiti.

Ovako oduzeto oružje predaje se ovlaštenom trgovcu oružjem radi prodaje u roku od godine

dana od dana pravomoćnosti rješenja donesenog u upravnom postupku odnosno od

pravomoćnosti odluke donesene u prekršajnom ili kaznenom postupku kojom je osuđen za

počinjeni prekršaj ili kazneno djelo. Ovlašteni trgovac i vlasnik oružja dogovorit će cijenu

oružja. Ako oružje ne bude prodano u tom roku, trgovac će ga vratiti policijskoj upravi odnosno

postaji koja ga je oduzela, u narednom roku od 8 dana.

Uz članak 52. Pravo je vlasnika oružja da oružje koje je oduzeto u upravnom postupku, a ne

bude prodano u rokovima navedenim u članku 51. prijedloga ovoga Zakona, onesposobi i zadrži

ga kao uspomenu ili ga preda u korist Republike Hrvatske. Ako oružje i streljivo bude oduzeto u

51

pravomoćno okončanom kaznenom ili prekršajnom postupku, nadležno tijelo će ga dostaviti na

daljnje raspolaganje Ministarstvu unutarnjih poslova. O načinu raspolaganja odlučuje

povjerenstvo Ministarstva unutarnjih poslova koje imenuje ministar.

Uz članke 53. – 56. Navedene odredbe odnose se na pitanje unosa i iznosa oružja u države

članice Europske unije.

Uz članke 57. – 66. Navedene odredbe odnose se na pitanje unosa i iznosa oružja i streljiva u

Republiku Hrvatsku i iznos oružja i streljiva u treće zemlje.

Uz članak 67. Ovim člankom je propisano koje evidencije o oružju u posjedu građana moraju

voditi policijske uprave odnosno policijske postaje, propisani su rokovi čuvanja podataka u

evidencijama te da se osobni podaci sadržani u navedenim evidencijama prikupljaju,

pohranjuju i obrađuju sukladno odredbama propisa kojima se uređuje zaštita osobnih

podataka.

Uz članak 68. Ovim člankom je propisana obveza kolekcionarima kojima je izdano odobrenje

za sakupljanje oružja kategorije B i C da vode evidenciju o sakupljenom oružju, koja se čuva

trajno, a u slučaju smrti kolekcionara evidencija se predaje policijskoj upravi odnosno

policijskoj postaji mjesno nadležnoj prema njegovom prebivalištu.

Uz članak 69. Ovim člankom propisano je tko obavlja upravni nadzor nad primjenom odredbi

ovoga Zakona.

Uz članke 70. – 75. Ovim člancima propisani su prekršaji i prekršajno-pravne sankcije za osobe

koje postupaju suprotno odredbama ovoga Zakona, te način postupanja s oružjem oduzetim u

prekršajnim i upravnim postupcima.

Uz članak 76. Direktiva (EU) 2017/853 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017.

godine o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja

propisuje da svako oružje koje će se stavljati u promet od 14. 09. 2018. godine mora biti

obilježeno žigom i označeno jedinstvenom oznakom koja uključuje naziv proizvođača ili

robnu marku, zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje, ako već nije

dio serijskog broja, te ako je izvedivo, model. Kako se odredbe prijedloga Zakona, kojim se

implementira navedena Direktiva, ne mogu primjenjivati retroaktivno, ovim člankom je

propisano da će se građaninu koji nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za

registraciju oružja i izdavanje oružnog lista za oružje koje je proizvedeno u Europskoj uniji ili je

uvezeno u Europsku uniju prije 14. rujna 2018. godine izdati oružni list za oružje za koje se

može dokazati podrijetlo, koje je tehnički ispravno, odnosno koje nije dotrajalo ili

neuporabljivo, na kojem nisu izvršene nepropisne preinake, s kojeg nisu nepropisno uklonjene

oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja i na koje nisu naknadno stavljene

oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja,

ako građanin ispunjava opće i posebne uvjete iz ovoga Zakona potrebne za izdavanje odobrenja

za nabavu oružja.

Također će se pod tim uvjetima izdati oružni list i za oružje koje se registrira od 14. rujna 2018.

nadalje, ako je oružje koje se registrira proizvedeno u Europskoj uniji ili je u nju uvezeno prije

14. rujna 2018. godine. Ovim člankom je također propisano kako će se postupiti s oružjem za

koje će se odbiti izdati oružni list.

52

Uz članak 77. Građanima se prema odredbama važećeg Zakona o oružju oružni list izdaje s

rokom važenja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti. Stoga će nakon stupanja na snagu ovoga

prijedloga Zakona građanin po isteku roka važenja oružnog lista morati podnijeti zahtjev za

produženje njegovog roka važenja do datuma kada navršava 70 godina života. Policijska uprava

ili postaja će na zahtjev građanina produžiti rok važenja oružnog lista ako građanin ispunjava

uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga prijedloga Zakona, ako je oružje tehnički

ispravno, odnosno nije dotrajalo ili neuporabljivo, ako na oružju nisu izvršene nepropisne

preinake, ako s oružja nisu nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni

identifikator tog oružja i ako na oružje nisu naknadno stavljene oznake protivno propisima

koji reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja.

Ovim člankom je također propisano kako će se postupiti s oružjem za koje će se odbiti produžiti

rok važenja oružnog lista.

Uz članak 78. Obzirom da prema ovom prijedlogu Zakona sakupljanje oružja osim starog oružja

obuhvaća i ostalo oružje kategorije C te oružje kategorije B, ovim člankom omogućava se

građaninu kojem je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdano odobrenje za sakupljanje starog

oružja da nastavi sakupljati staro oružje na temelju tog odobrenja, a ako namjerava sakupljati

oružje kategorije B i ostalo oružje kategorije C dužan je ishoditi odobrenje za sakupljanje oružja

kategorije B i odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C prema odredbama ovoga prijedloga

Zakona.

Uz članak 79. Ovim člankom propisuje se mogućnost predaje ili onesposobljavanja svih vrsta

oružja (kategorija A, B i C) u neograničenom vremenskom trajanju bez sankcija za građane,

ako to oružje prijave radi predaje ili onesposobljavanja najbližoj policijskoj upravi ili postaji

prije poduzimanja izvida prekršaja sukladno Zakonu o prekršajima i započinjanja izvida

kaznenih djela te hitnih dokaznih radnji sukladno Zakonu o kaznenom postupku, odnosno

Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima. Također je propisana obveza građanima koji

posjeduju zračno oružje koje je prema odredbama Zakona o oružju („Narodne novine“, br.

63/07., 146/08. i 59/12.) bilo razvrstano u D kategoriju da u roku godinu dana od dana stupanja

na snagu ovoga Zakona prijave posjedovanje tog oružja nadležnom tijelu.

Uz članak 80. Ovim člankom propisuje se po kojim će se propisima dovršiti upravni i

prekršajni postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 81. Ovim člankom se nadležnim ministrima određuje rok za donošenje

podzakonskih propisa.

Uz članak 82. Ovim člankom propisano je koji će se provedbeni propisi primjenjivati do

donošenja provedbenih propisa na temelju ovoga Zakona.

Uz članak 83. Ovim člankom propisan je prestanak važenja Zakona o oružju (Narodne novine,

br. 63/07, 146/08 i 59/12), Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u postupku za

izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi (Narodne novine, broj 33/08), Pravilnika

o vrstama i dozvoljenim kalibrima oružja za samoobranu (Narodne novine, broj 33/08) i

Pravilnika o vrstama i dozvoljenim kalibrima športskog oružja (Narodne novine, broj 35/08).

Uz članak 84. Ovim člankom propisan je dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

53

IV. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona u državnom proračunu Republike Hrvatske nije potrebno

osigurati dodatna sredstva.

V. RAZLIKE IZMEĐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU KONAČNIM

PRIJEDLOGOM ZAKONA U ODNOSU NA RJEŠENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA

TE RAZLOZI RADI KOJIH SU RAZLIKE NASTALE

Na 8. sjednici održanoj 29. lipnja 2018. godine Hrvatski sabor je donio zaključak da se

prihvaća Prijedlog Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, a da će se sve primjedbe,

prijedlozi i mišljenja uputiti predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Prihvaćeni su prijedlozi Odbora za zakonodavstvo prema kojima je izričaj pojedinih odredaba

potrebno nomotehnički doraditi, te je u članku 6. stavku 1. Prijedloga Zakona dodano da

pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju slijedeće značenje. Također je u članku 6.

stavku 1. točki 7. korištena skraćenica koja je navedena u točki 3. istoga članka.

Po primjedbi Odbora za zakonodavstvo da se u skladu s nomotehničkim pravilima strani

izrazi (tuđice) stavljaju u zagradama iza izraza istog značenja na hrvatskom jeziku, a ako

takvih riječi nema u hrvatskom jeziku onda ih je potrebno pojasniti, u članku 7. stavku 4.

točki 5. i članku 8. stavku 1. točki 4. Prijedloga Zakona navedeno je hrvatsko značenje oružja

za airsoft i paintball.

Također su po prijedlogu Odbora za zakonodavstvo u članku 79. stavku 5. prijedloga Zakona

brisane riječi: „početka primjene policijskih ovlasti utvrđenih“, kao suvišne.

Djelomično je prihvaćena primjedba zastupnika Marka Sladoljeva u ime Kluba zastupnika

Mosta nezavisnih lista te je izmjenjena definicija u članku 6. stavku 1. točki 16. Prijedloga

Zakona.

Predlagatelj je nakon dodatnih razmatranja određenih zlouporaba zračnog oružja odlučio svo

zračno oružje, bez obzira na njegove karakteristike, svrstati u kategoriju C odnosno u oružje

koje je nakon nabave potrebno prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji Ministarstva

unutarnjih poslova. Naime, na osnovi dosadašnjeg iskustva i prakse te sa stajališta sigurnosti

građana, postoji značajan broj kaznenih djela i prekršaja koji su povezani sa zračnim oružjem

(ubijanje životinja, ranjavanje pa čak i ubojstva ljudi i dr.).

U cilju olakšanja policijskog kriminalističkog istraživanja takvih kaznenih dijela i prekršaja,

neophodan je podatak tko od građana posjeduje takvo oružje, te je stoga nužna i prijava

zračnog oružja nadležnom tijelu. Naime, balističkim vještačenjem se može pomoću

komparativnog ispitivanja tragova užljebljenja cijevi na diabolama nedvojbeno utvrditi s

kojim je zračnim oružjem počinjen prekršaj odnosno kazneno djelo.

U odnosu na nabavnu cijenu zračnog oružja, trošak prijave zračnog oružja nadležnom tijelu

(upravna pristojba) je neznatan, a prijavu zračnog oružja je potrebno obaviti samo jedanput,

nakon njegove nabave. U tom smislu u Konačnom prijedlogu Zakona izmijenjene su odredbe

članka 7. stavka 3. i 4., te je u članku 79. dodan stavak 6. kojim je propisana obveza

građanima koji posjeduju zračno oružje koje je prema odredbama Zakona o oružju („Narodne

54

novine“, br. 63/07., 146/08. i 59/12.) razvrstano u D kategoriju da u roku godinu dana od dana

stupanja na snagu ovoga Zakona prijave posjedovanje tog oružja nadležnom tijelu.

Kako je izvjesno da Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana neće stupiti na snagu prije 14.

09. 2018. godine, predlagatelj je u skladu s time u Konačnom prijedlogu Zakona korigirao

odredbe članaka 76. i 84. u odnosu na Prijedlog Zakona.

VI. PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA KOJI SU DANI NA PRIJEDLOG ZAKONA, A

KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO TE RAZLOZI NEPRIHVAĆANJA

Primjedba zastupnika Marka Sladoljeva u ime Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista,

prema kojoj se Prijedlogom Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana nepotrebno unosi

nova kategorija oružja, kategorija D, koju ne poznaje ni vrlo stroga Direktiva EU iz 2017.

godine, se ne prihvaća. Naime, Direktiva o nadzoru nabave i posjedovanja oružja regulira

pitanja vezana uz vatreno oružje, ali ne sprječava države članice da u svojim nacionalnim

zakonima reguliraju pitanja koja se odnose na ostale vrste oružja koja ne spadaju u vatreno

oružje. Predlagatelj smatra da je potrebno regulirati i ove vrste oružja te propisati kada i pod

kojim uvjetima takva oružja postaju zabranjena oružja. Nabava oružja koje je razvrstano u

kategoriju D građanima ne uvjetuje prijavu takvog oružja, osim što je oružje za airsoft i

paintball potrebno prijaviti prilikom prijenosa preko državne granice, kako bi se spriječio

eventualni prijenos vatrenog oružja obzirom da oružja za airsoft i paintball svojim izgledom

mogu biti vjerne replike vatrenog oružja.

U vezi primjedbe istoga zastupnika da je Europska unija dopustila da kolekcionari koji su

nositelji, podupiratelji i očuvatelji kulturne i povijesne baštine mogu posjedovati

onesposobljeno oružje A kategorije i njegove dijelove, a da Prijedlog ovoga Zakona to ne

definira na kvalitetan način, uskraćujući građanima tu mogućnost i tjera ih na uništavanje

takve baštine, predlagatelj ističe da prema Prijedlogu ovoga Zakona građani mogu između

ostalog ishoditi odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C. Prema Prijedlogu zakona u C

kategoriju spada između ostalog vatreno oružje razvrstano u kategoriju A koje je

onesposobljeno u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2015/2403 o utvrđivanju zajedničkih

smjernica o normama i tehnikama onesposobljavanja kako bi se osiguralo da je

onesposobljeno vatreno oružje postalo neopozivo neuporabljivo, te staro oružje. To znači da

osoba koja ishodi odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C može sakupljati i onesposobljeno

vatreno oružje kategorije A i staro oružje.

Primjedbe istoga zastupnika u vezi izmjene ili dopune definicija danih u članku 6. točka 20. i

točka 36. nisu prihvaćene obzirom da su to definicije koje su preuzete iz Direktive Vijeća

91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, kako je posljednji put izmijenjena

Direktivom 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive

Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, koja se ovim Prijedlogom

Zakona prenosi u hrvatsko zakonodavstvo.

Prijedlog istoga zastupnika da se u članku 7. stavku 1. točka 12. briše, s obzirom da su

razvijene zapadne zemlje shvatile da je prigušivanje pucanja, posebno u lovu, poželjno za

zdravlje lovaca, strijelaca te iz ekoloških razloga jer smanjuje buku u okolišu, te da se u

članku 7. stavak 2. doda točka 17. koja glasi:“prigušivači namijenjeni oružju“, se ne prihvaća

iz razloga sprječavanja zlouporabe lovačkog oružja sa integralnim prigušivačem pucnja

prilikom nezakonitog lova i sprječavanje zloporabe oružja sa integralnim prigušivačem pucnja

prilikom izvršenja kaznenih dijela ubojstva, opće opasnih radnji i dr.

55

U vezi prijedloga istoga zastupnika da je u članku 8. radi jasnoće definiranja da hladno oružje

u vidu bajuneta i bodeža u kolekcionara ne predstavlja opasnost, korisno iza riječi: „hladno

oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda“, dodati riječi: „a načini i

okolnosti njihovog nošenja ukazuju da se nose kako bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje

ozljeda“ predlagatelj ističe da se formulacija: „a način ili okolnosti njihovog nošenja ukazuju

da se nose kako bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda“, jednako odnosi i na hladno

oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda i na predmete pogodne za

nanošenje ozljeda.

Prijedlog zastupnika Kažimira Varde iznesen u ime Kluba zastupnika Stranke rada i

solidarnosti, Reformista i Nezavisnih zastupnika, prema kojem vlasnici oružja nakon

navršenih 70 godina ne bi trebali pristupati zdravstvenom pregledu radi utvrđivanja

zdravstvene sposobnosti za posjedovanje oružja svakih pet godina, obzirom da postoji obveza

prijave liječnika primarne zdravstvene zaštite o promjeni zdravstvenog stanja vlasnika oružja,

nije prihvaćen. I prije navršene sedamdesete godine života osoba se prema posebnim

propisima smatra radno nesposobnom, a kako za posjedovanje i rukovanje vatrenim oružjem

osoba mora imati posebnu zdravstvenu sposobnost, predlagatelj smatra da se radi zaštite

samog vlasnika oružja, a i osoba s kojima prilikom korištenja oružja dolazi u kontakt, mora

periodično obaviti zdravstveni pregled vlasnika oružja od strane liječnika specijalista koji će

utvrditi postoji li još kod vlasnika oružja starijeg od 70 godina tjelesna i duševna sposobnost

za posjedovanje oružja.

Prijedlog zastupnika Saše Đujića da se vlasniku oružja propiše obveza da jednom godišnje ili

rjeđe posjeti svojeg izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite se ne može prihvatiti jer

osoba samostalno odlučuje o odlasku kod liječnika kad ima određene zdravstvene tegobe, a

liječnik tada nakon obavljenog pregleda može zaključiti je li došlo do promjene zdravstvenog

stanja vlasnika oružja koja bi mogla utjecati na sposobnost za posjedovanje oružja, u kojem

slučaju će izvijestiti nadležnu policijsku upravu ili postaju radi upućivanja vlasnika oružja na

izvanredni zdravstveni pregled. Samo posjećivanje liječnika, bez obavljanja zdravstvenog

pregleda, ne bi moglo ispuniti ovu svrhu. Ovim prijedlogom Zakona ministar nadležan za

poslove zdravstva ovlašten je da uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje

poslove, pravilnikom propiše način izvješćivanja policijskih uprava i postaja Ministarstva

unutarnjih poslova o promjeni zdravstvenog stanja vlasnika oružja koje utječe na zdravstvenu

sposobnost za posjedovanje oružja, te će se prilikom pripreme navedenog propisa nastojati iznaći

najbolji i najbrži način elektroničkog načina slanja ovih obavijesti.

Prijedlog istoga zastupnika da se u slučajevima privremenog oduzimanja oružja zbog sukoba

vlasnika oružja sa susjedima ili drugim osobama, ubrza postupak ocjene utemeljenosti prijave

i da se vlasniku vrati oružje ako je prijava neosnovana rješavat će se kroz primjenu ovoga

Zakona i uz pridržavanje rokova propisanih postupovnim odredbama propisa kojima je

reguliran način postupanja povodom prijava za počinjenje prekršaja ili kaznenog djela.

Vezano uz prijedlog zastupnika Ante Bačića da bi trebalo razmisliti je li potrebno da u

određenim situacijama policijski službenici ipak izađu na teren i provjere uvjete za siguran

smještaj i čuvanje oružja, predlagatelj ukazuje da je odredbama Prijedloga Zakona propisano da

je osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja dužna pisanom izjavom

potvrditi da ima osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja, a u slučaju sumnje

policijski službenik nadležnog tijela će provjeriti postojanje tih uvjeta neposrednim opažanjem u

56

stambenom ili drugom prostoru gdje se oružje drži, a vlasnik oružja dužan mu je omogućiti

ulazak u prostor u kojem se oružje drži.

Vezano uz prijedlog zastupnika Tomislava Klarića, koji podržava prijedlog Hrvatskog

lovačkog saveza prema kojem dokaz da se osoba aktivno bavi lovom, što je jedan od uvjeta za

nabavu lovačkog oružja, treba biti lovačka iskaznica s važećom identifikacijskom markicom

za pojedinu lovnu godinu, predlagatelj ukazuje na odredbe propisa o lovstvu. Prema

odredbama Pravilnika o osposobljavanju kadrova u lovstvu osposobljenost za lovca stječe se

polaganjem ispita, a ispitaniku koji je položio ispit izdaje se uvjerenje o osposobljenosti.

Prema odredbama Zakona o lovstvu, za lovačko oružje može se izdati odobrenje za nabavu

oružja uz predočenje dokaza o položenom lovačkom ispitu i uz lovačku iskaznicu. U skladu s

navedenim odredbama propisa o lovstvu je i odredba članka članka 11. stavka 2. točke 1.

Prijedloga Zakona u dijelu koji se odnosi na nabavu oružja za lov. Predlagatelj smatra da bi se

propisivanjem uvjeta da osoba koja želi nabaviti oružje u svrhu lova mora imati lovačku

iskaznicu s važećom identifikacijskom markicom za tekuću lovnu godinu “ulazilo” u

reguliranje područja koje reguliraju propisi o lovstvu. Naime, Zakonom o lovstvu propisano je

da divljač smije loviti osoba koja ima uza se lovačku iskaznicu s važećom identifikacijskom

markicom za pojedinu lovnu godinu, oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova i

prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika. Iz navedenog proizlazi da lovačka iskaznica s

važećom identifikacijskom markicom za tekuću lovnu godinu predstavlja uvjet za

sudjelovanje u lovu prema propisima o lovstvu, a ne uvjet za izdavanje odobrenja za nabavu

oružja osobi koja želi nabaviti oružje u svrhu lova.

Prijedlog istog zastupnika da osoba koja ima registrirano lovačko oružje, dodatna oružja za

lov nabavlja samo uz predočenje važećeg oružnog lista, a bez potrebe ishođenja odobrenja za

nabavu oružja nije prihvaćena. Kako bi se spriječile eventualne zlouporabe predloženog

načina nabave oružja samo uz predočenje važećeg oružnog lista, slijedom čega bi nesavjesne

osobe mogle propustiti registrirati tako nabavljeno oružje, predlagatelj smatra da i za nabavu

dodatnih oružja za lov osoba treba ishoditi odobrenje za nabavu, pogotovo stoga što se u

postupku nabave više neće provoditi operativne provjere na terenu koje su produžavale

trajanje postupka, nego će nadležno tijelo samo provjeriti kod drugih nadležnih tijela vodi li

se osoba u kaznenoj ili prekršajnoj evidenciji. Direktivom o nadzoru nabave i posjedovanja

oružja (91/477/EEZ, 2008/51/EZ i (EU) 2017/853) propisuje se postupak nabave vatrenog

oružja. Tako je člankom 5. Direktive propisano da države članice dozvoljavaju nabavu i

posjedovanje vatrenog oružja samo osobama koje ispunjavaju određene uvjete. Jednako tako

Direktivom je propisano da države članice moraju imati uspostavljen sustav praćenja, kako bi

osigurale da se uvjeti za odobrenje određeni nacionalnim pravom ispunjavaju tijekom cijelog

razdoblja trajanja odobrenja. Ako se bilo koji od uvjeta za izdavanje odobrenja više ne

ispunjava, države članice povlače svoje odobrenje.

Nadalje, člankom 7. Direktive propisano je da nitko ne smije nabavljati vatreno oružje

razvrstano u kategoriju B na području države članice, osim ako mu država članica nije za to

izdala odobrenje, a dozvola za nabavu i dozvola za posjedovanje vatrenog oružja, razvrstanog

u kategoriju B, može se ostvariti u obliku upravne odluke.

Direktiva također propisuje da svaki prodavač, trgovac oružjem ili privatna osoba mora

obavijestiti o svakom prijenosu ili isporuci vatrenog oružja vlasti države članice u kojoj se to

događa, navodeći pritom detalje pomoću kojih se mogu identificirati vatreno oružje i osoba

koja ga nabavlja. Ako osoba koja nabavlja takvo vatreno oružje ima boravište u drugoj državi

članici, tu drugu državu članicu će o nabavi obavijestiti država članica u kojoj je oružje bilo

nabavljeno i osoba koja je nabavila vatreno oružje, a mehanizmi za nabavu i posjedovanje

streljiva jednaki su onima za posjedovanje vatrenog oružja kojemu je streljivo namijenjeno.

57

Propisujući ovakva pravila, Direktiva obvezuje države članice da propišu da građanin, prije

svake nabave oružja, mora dobiti odobrenje za nabavu izdano od strane nadležnog tijela,

temeljem kojeg može nabaviti oružje u određenu svrhu te ga registrirati u određenom roku.

Stoga odobrenje za nabavu oružja daje efikasnu i konkretnu kontrolu države nad svakim

kupljenim komadom oružja, budući da se radi o potencijalno opasnim stvarima čiji je promet

ograničen, te se time smanjuju mogućnosti zlouporabe.

Ukidanje odobrenja za nabavu oružja bi u praksi umnogome otežalo pravovremenu razmjenu

informacija među državama članicama Europske unije budući da je Republika Hrvatska

sukladno članku 11. Direktive 91/477/EEZ, 2008/51/EZ i (EU) 2017/853 u obvezi bez

odgode izvijestiti drugu državu članicu Europske unije kada njen državljanin nabavi oružje u

Republici Hrvatskoj.

Iz navedene obveze je također nedvojbeno vidljiva intencija da se na području Europske unije

u svakom trenutku zna gdje se nalazi svaki komad oružja, te bi stoga ukidanje odobrenja za

nabavu oružja predstavljalo devijaciju u odnosu na pravnu stečevinu Europske unije.

Vezano uz primjedbu istoga zastupnika da nije dobro rješenje da se vlasnike oružja alkotestira

i u slučajevima kada nisu napravili nikakav prekršaj s oružjem, predlagatelj smatra odredbu

prema kojoj građanin ne smije nositi oružje ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno

odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, primjerenom. U protivnom, svi

vlasnici oružja bi smjeli nositi oružje kada su pod utjecajem droga, lijekova ili drugih

omamljujućih sredstava ili ako u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući

iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno kada su u takvom stanju da nisu u

mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja odnosno vladati svojom voljom i nošenje

oružja pod tim okolnostima ne bi se smatralo prekršajem. Istodobno osoba koja bi pod tim

okolnostima nosila oružje i s oružjem počinila prekršaj smatrala bi se prekršajno

odgovornom. Na taj način jednu skupinu osoba bi se stavljalo u nepovoljniji položaj u odnosu

na drugu.

Jednu skupinu činili bi vlasnici oružja koji nose oružje pod utjecajem droga, lijekova ili

drugih omamljujućih sredstava ili kada u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno

odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka i ne počine prekršaj s oružjem. Nošenje

oružja se u tom slučaju ne bi smatralo prekršajnim djelom.

Drugu skupinu činili bi vlasnici oružja koji također nose oružje pod utjecajem droga, lijekova

ili drugih omamljujućih sredstava ili kada u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno

odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, ali počine neki prekršaj s oružjem.

Vlasnik oružja bi u tom slučaju odgovarao i za prekršaj koji je počinio s oružjem ali i zato što

je počinio prekršaj kada je bio pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih

sredstava ili kada u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos

miligrama u litri izdahnutog zraka.

Stoga razlika koja bi Prijedlogom Zakona bila ustanovljena u slučaju prihvaćanja ovakvog

prijedloga ne bi bila u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske.

U tom smislu predlagatelj upućuje i na Odluku Ustavnog suda objavljenu u Narodnim

novinama broj: 48/10 povodom ocjene sukladnosti s Ustavom pojedinih odredbi Zakona o

sigurnosti prometa na cestama.