Metodologija Arheoloskih Iskopavanja - Skripta 2012-2013

5/26/2018 Metodologija Arheoloskih Iskopavanja - Skripta 2012-2013

Sveuilite u ZadruOdjel za Arheologiju

Metodologija arheolokih

istraivanja

Predavanja 2012/2013


1


2

1. Metodologija znanstvenog istraivanja

-Metodologija znanstvenog istraivanja je, ne samo u arheologiji, nego openito, skuptehnikih postupaka koji trebaju osigurati upotrebljive znanstvene podatke koje emoobradit skupom logikih metoda obrade. S jedne strane je zaduena za osiguravanje

podataka, a kasnije ih logikim metodama obrade iskoristiti za izvoenje zakljuaka i natemelju toga razvijati daljna istraivanja. Meutim u arheologiji se moramo prilagoditi,ne samo zbog kritikog neprekidnog valoriziranja metodolokih postupaka s obzirom naopseg i koliinu podataka nego i na ope metodoloke trendove.-Prvo arheoloko istraivanje je provedeno prije 2600 g. kada je Nabonid, zadnjibabilonski kralj proveo istraivanja na jednom humku pokraj Babilona (Akkad) i otkriotemelje hrama boice Itar, a njegova ker, babilonska kraljevna Ennigaldi Nanno jeimala zbirku starina u svojoj sobi.Arheologija nije disciplina koja je vezana za suvremeno doba, nego ima i svoju povijesnu

dimenziju koja je primjerena ljudskoj znatielji.Slideslika sa iskopavanjaButmir, 1893., pokraj rjeice eljeznica, skupina "udno

odjevenih" radnika, dva gospodina u odijelima i andar. Nita od toga ne slii naarheoloko iskapanje, nema markera, profil loa ljudi u crnom nisu voditeljiiskopavanja, nego dva profesora koji su pripadali vrhu europske prapovjesne arheologije,M. Hoernes i Franc Pier?, oni su dolazili na iskopavanje povremeno, a povjerenici vreiskapanja. To je duh vremena, i tako se radilo, posljedice sunema podataka o naseljukao takvom, kako je izgledalo, koliko je kua, kako su izgledale, samo da su nekakvezemunice u zdravici, arheoloka graa s lokaliteta izgleda reprezentativno, nema nijednogkotanog artefakta, nijednog ostatka kosti (prehrane), mi o tom lokalitetu imamo samojedan mali broj podataka.

Ako sada ponovno zakopate na istom mjestu, pronai ete vie komada keramike negoto ih je u Muzeju u Sarajevu, uzeli su samo ono reprezentativno.

To je u suprotnosti s onim to imamo danas. To je zbog toga to se tijekom povijesti urazvoju svake znanosti dramatino mijenjaju pristupi pitanjima kojima se ta znanost bavi,ostavljajui, to se tie arheologije, po strani onu kolekcionarsku fazu.

Generalno moemo razgovarati o nekoliko stratekih pravaca u pristupima

-Razlozi zbog kojih je metodologije vana je jer je ona osnova za ozbiljno promiljenjeproblema, i ona je kao takva opa teorija znanstvene spoznaje: posebna disciplina

prouavanja logikih operacija i tehniko - istraivakih postupaka neke znanosti. No onaegzistira kao izdvojena unutarznanstvena disciplina koja ima zadau kritikiprocjenjivati. Znai ona je unutarznanstvena disciplina koja kritiki ispituje znanstveni

postupak, tehnika sredstva i instrumente kojima se znanost slui, nain logike obradepodataka do kojih znanost dolazi, te nastoji osigurati optimalne uvjete pod kojima se vriistraivanje na nekom definiranom podruju odreene znanosti.Opa teorija znanstvene spoznaje je ono s poetka. Jedni osiguravaju podatke drugiobrauju. U svakom znanstvenom podruju postoji metodologija istraivanja i njen cilj jekritika valorizacija (zato ona prva fotka radnika, jer su se istraivai poslije Hernesamorali suoiti s pitanjem kvalitete provedenih iskopavanja jer su im nedostajali podeaciza neke stvari).


3

-Znanstvena metoda je empirijsko-racionalna i induktivno-deduktivna, a to znaci da

prikupljanje i selektiranje iskustvenih injenica (podaci) mora biti voeno odreenomracionalnom idejom (moramo odmah znati to elimo, imati jasan cilj) i s druge strane svinai deduktivni modeli moraju doputati iskustvenu interpretaciju, primjenu i provjeru.Ta mogunost provjere naziva se eksperiment. Postoji itava grana koja se naziva

eksperimentalna arheologija.

2 osnovne skupine metode istraivanja:

Tehnike metodeZadatak je osiguravati optimalne uvjete pod kojima se moe doi do upotrebljivihznanstvenih podataka, a tiu se organizacije (prijevoz, hrana), promatranja(promatranje u arheologiji je rekognosciranje, promatranje stratigrafije, svih bojadepozita, struktura koje u tom depozitu stoje i od ega se sastoje), prikupljanja (primarnihi sekundarnih nalaza), eksperimentiranja (experimentalna arheologija)i tonog mjerenja(veliina, stratigrafija, poloaj, odnose u prostornim dimenzijama...). Svi ovi postupci

imaju pomoni karakter i variraju od jedne do druge znanosti.

Uporabljivi znanstveni podatci su svi podatci do kojih se dolo primjenom tehnikihmetoda istraivanja, tj. do kojih se dolo tokom iskopavanja arheolokim metodama. Znanstveno uporabljivi podatci su podatci do kojih se dolazi na bilo koji drugi nain, alise mogu iskoristiti bilo primjenom logikih metoda (komparacije, tipologije...) ali nemajuvrijednost kao upotrebljivi znanstveni podatci.

Logike metode-Tiu se obrade podataka (analiza grae) do kojih se dolo primjenom tehnikih metoda. ine osnovni predmet metodologije i utvruju optimalne uvjete podkojima se spoznaje

znanstvena istina, a tiu se znanstvene obrade podataka (onoga to smodonijeli s terena,iskopavanja), izvoenja zakljuaka (natemelju podataka), graenja teorija i sistema(teorija o procesu neolitizacije istonog jadrana npr.). Teorijski stavovi (ono tozastupamo kao na stav), zakoni i pravila logike (neto je logino, neto nije), poduvjetom ukoliko ne predstavljaju dio logike, u praktinoj primjeni postaju principimetodologije. Teorijski stavovi, zakoni i pravila logike dio su, osnova metodologije, a s

njima povezane mentalne aktivnosti i oblici spoznaje (definicija, klasifikacija,analiza,sinteza, hipoteza, indukcija, dedukcija (na temelju analiza izvodimo zakljuke izpojedinanog ka opem i obrnuto),zajednike su svim znanostima. Logika je jednaka(klasifikacija u medicini, botanici, zoologiji).


4

Faze metodologije arheolokog istraivanja:

Kulturnopovijesnafaza u kojoj su arheolozi smatrali kako su sve informacije kojesadravaju artefakti o prolim ljudima i nainima ivota, izgubljene nakon to supredmeti postali ukljueni u arheolokom zapisu. Sve to bi se moglo uiniti bio je

katalog, opis i kronoloki niz

Nova arheologija

Pokret u arheologiji nastao 60-ih godina 20.st (Lewis Binford1962 Arheologija kaoantropologijau asopisu "American Antiquity") je reakcija na dominantnu usmjerenostkonvencionalne arheologije na formalno-tipoloke i stilske analize arheoloke grae iogranienost pri interpretiranju povijesnih i kulturnihpromjenama tijekom prolosti.Nova arheologija zagovara sustavni metodolokipristup obradi materijala (povezivanjepo funkciji, na temelju zajednikog konteksta i sl.) i iroku multidisciplinarnost. Prouavane samo KAKO se neto dogodilo nego i ZATO.To je pravac, proces koji je bitno utjecao i na ovaj metodoloki pristup ne sam u obradi

nego i prikupljanju materijala, tj.podataka, na temelju zajednikog konteksta i sl. izagovarao i inaugurirao multidisciplinarnost koja je danas u arheologiji ne standard negoi prijeka potreba u smislu cjelovitog prikupljanja podataka. Izravno je odgovorna za onoto se naziva procesualna arheologija.

Procesualna arheologija je oblik arheoloke teorije iji su zaetnici Gordon RandolphWilley i Philip Phillips (Method and Theory in American Archaeology, 1958.), a izraenaje u ideji da je amerika arheologija antropologijaili nita. Ta ideja podrazumijeva da

su ciljevi arheologije u stvari i ciljevi antropologije, a trebaju odgovoriti na sva pitanja

povezana s ovjekom i ljudskim drutvom. To je istodobno kritika prethodne i poetaknove faze u razvoju arheologije utemeljene na stavu da se rigiroznim znanstvenim

metodama mogu prevladati ogranienja arheolokih zapisa i stei znanja o ivotu ljudskihzajednica koje su koristile arheoloke predmete (ono to je problem je sljedee, arheolozise tu ne pojavljuju kao ikakav bitni faktori. Duni smo iskopati, primjeniti standarde,imati u ekipi sve druge komplementarne znanosti, oni e obaviti svoje, doi dozakljuaka, a mi moemo samo rei to jetako, nemoemo interpretirati. Amerika jeoptereena time, a to je apsolutna dominanta arheoloke teorije, nema nae interpretacijeo fenomenu,paleopsiholokom religijskom..). Neto kasnije, 1980.g. procesualnaarheologija generirala je novi pokret obuhvaen pojmom postprocesualna arheologije

Post procesualna arheologijaOblik je arheoloke teorije dijametralnosuprotan procesualnoj arheologiji i jako kritina

prema njezinom kljunom naelu, odnosno tvrdnji da se pri arheolokim tumaenjima,ukoliko je primijenjena rigorozna znanstvena metodologija, dolazi do potpunoobjektivnih zakljuaka.Postprocesualisti imaju relativistiki pogled utemeljen na tvrdnji da, zbog neizbjenesubjektivnosti arheologa i nemogunosti podvrgavanja neovisnoj eksperimentalnojprovjeri najveegbroja teorija o kulturnim promjenama,prolost nije nikada moguetono rekonstruirati, te zagovaraju koritenje arheolokih podataka za stvaranjepovijesnih imaginacija. Ali zbog spoznaje da su zbog subjektivnosti ogranieni oni misle


5

da ne treba ni pokuati interpretirati.Svaka znanost mora koristiti imaginaciju uznanstveno doputenim okvirima.

DRUGE STRATEGIJE I PRAVCI ISTRAIVANJA

Okolina (ambijentalna) arheologjia - subdisciplina arheologije koja se usredotoujena uinke odreene kulture na okoli, kao i utjecaj okolia natu kulturu. (boduli, vlasi...imaju manje mogunosti zbog komunikacijske ogranienosti, jugo, bura kamenolomi,drvo u lici za jarbole.., primjena vatre za deforestaciju, ekspanzivna poljoprivreda)

Ekonomska arheologija- bavi se pitanjem kontroliranja gospodarskih resursa na

ivotnom podruju neke zajednice: pitanjima opskrbe hranom i strategijompreivljavanja, ekonomskim odnosima i razmjenom i kolanjem dobara (ostava izRaanca, ima nakit od spondylusa ali i sjekire koje nikako ne mogu biti lokalan proizvodjer te sirovine ovdje nema; kako preive oni u Crvenoj stijeni...)

Etnoarheologija -amalgam

dviju disciplina - istraivaka strategija u pronalaenjunaina da se dinamike realnih ljudskih aktivnosti poveu sa statistikom arheolokogzapisa, kako bi se razumjeli procesi koji su utjecali na formiranje i arheolokih nalazita iarheolokih zapisa (ostataka aktivnosti) na temelju uzorka nastalih kao posljedicaistovrsnih aktivnosti recentnih ljudskih zajednica (npr. kada se slojevi izgorenog izmetausporeujus ljudima u Tibetu koji se danas griju loei izmet)

Kognitivna arheologija- podrazumijeva prouavanje naina razmiljanja u prolosti naosnovu materijalnih ostataka i ugl. se smatra modernom arheologijom. Materijalni izraz

ljudskih naina razmiljanjao stvarima kao to su - spol, klasa, status, srodstvo i sl.To je relativno novi pokret u arheologiji, vjerovatno se poeo razvijati kao reakcija na

kruti pozitivizam procesualne arheologije, a pripada post-procesualnom pokretu. Zarazliku od pristupa procesualne arheologije u kojima se samo pretpostavlja to suprapovijesne zajednice vjerovale i mislile, danas se pokuava istraiti kako suprapovijesni ljudi kroz svoje kultne obrede reagirali na razliite koncepte.

amalgam - ono to je postalo jedno, uinjeno jednim od najmanje dva sastojka koji ga tvore, vrst spoj


6

16.11.2012

2. Metode terenskog istraivanja

metode terenskog pregleda

geofizike metodemetode fotografiranja iz zraka

metode iskopavanja

metode dokumentiranjametode prikupljanja uzoraka

metode podvodne arheologije

metode experimentalne arheologije

metode biofizike antropologijemetode arheozoologije

metode arheobotanikemetode petrologije i mineralogije

metode paleoklimatologije i

paleooceanografijemetode biomedicinskih znanosti

metode molekularne genetike

metode apsolutnog datiranjametode drugih znanstvenih podruja

komplementarne znanosti

metode arheozoolog i je

-Ove metode podrazumijevaju prikupljanje ostataka ivotinja radi prouavanja privredeljudskih zajednica i meusobnih odnosa ovjeka i ivotinja. Utvrivanje sastava faune,poetke i naine domesticiranja, zastupljenost vrsta, odnose lovljenih i domaih ivotinja,nain koritenja na temelju zastupljenosti dijelova kostura, individualne starosti i tragovarezanja na kostima i dr.

-nije vezana samo za prapovijest

-jeleni godinje odbacuju svoje rogove tako da se jelenji rogovi skupljaju, nije potrebnortvovat ivotinju za izradu alatke ili nekog drugog predmeta...-selektivno iskoritavanje stada - selekcija po dobu i spolu - jedu se starije jedinke,pogotovo one koje vie nisu plodne, enke se u pravilu tede svedok su plodne. Ako seshvati da je mlada enka neplodna, ubija se i iskoritava u ishrani -ubijena ivotinja se ne mora odmah pojesti - suenje, uvanje u masti...

-takoer, pomou metoda determiniranja vrsta i razdvajanje domaih od divljih ivotinja,je mogue rekonstruirati ambijent u kojem ljudi ive.


7

metode arheobo tanike

Ove metode podrazumijevaju prikupljanje mikro i makro biljnih ostataka zbogrekonstruiranja prirodne sredine i odnosa ovjeka i prirodnog okruenja, odnosnoprivrednih i drugih aktivnosti prapovijesnih i protopovijesnih zajednica, nain njihova

prilagoavanja, kontroliranja ili modificiranja vegetacije u svom okruenju.

Prikupljanje bioarheolokih (botanikih i faunistikih) ostataka provodi se postupkomuzimanja uzoraka ("uzorenjem") koji se posebno definira za svako arheolokoistraivanje, uz primjenu:

-prosijavanja (suhog i/ili mokrog)

-flotiranja

" Archaeological flotation involves using water to process soil or feature fill to recovertiny artifacts. Dried soil is placed on a screen, and water is gently bubbled up through the

soil. Seeds, charcoal and other light material (called the light fraction) float off, and tiny

pieces of stone called microliths or micro-debitage, bone fragments, and other relativelyheavy materials (called the heavy fraction) are left behind."

-drveni ugljen, izgorjelo sjeme, izgorjeli gomolji, naplavine, pelud, fitoliti, krob...

-prikupljanje, prepariranje, prepoznavanje, identificiranje, kvantificiranje, analiza

podataka, interpretacija, pohranjivanje

-sita sa oknima 0,5 - 1cm

biljna okamina, fosil


8

metode paleokl imatolo gi je

Paleoklimatologija je znanost o klimatskim promjenama koje su se zbivale tijekom itaveZemljine prolosti. Ona se koristi zapisima iz ledenih pokrivaa, godova, sedimanata istijena kako bi odredila prola stanja klimatskog sustava na Zemlji - pelud, pepeo iz

vulkanskih erupcija, zarobljeni zrak iz ledenjaka (izotopi vodika i kisika), godovipetrificiranogdrvea (koliina padalina)...

Palinoloka istraivanja

Palinologija je dio botanike koja prouava pelud i sporeBokanjako blato -blato je odlian konzervator za takve "materijale", na ovoj lokaciji suse radila palinoloka istraivanja. Bui se i uzima uzorak sedimenta valjkastog oblika,mikroskopski se analizira, trai se pelud i utvruje se vrsta biljnog pokrivaa (mogue je ida je pronaena pelud doneena vjetrom iz udaljenih podruja, uvijek treba raunati i stim)

-uzorenje iz profila s kovinskim profilima - "U" kovinski profil se stavi na profil, oistise oko njega i ostane nam komad profila (slika ) koji se onda mikroskopski analizira

Bioarheoloki uzorci se uvijek uzimaju od dna profila prema vrhu, da se oni donji nebikontaminirali ako prvo uzimamo gornje

petrifikacija - pretvaranje u kamen, proces zamjene svake molekule organske tvari molekulom

anorganske; okamenjivanje, okamenjenostu vlanijim razdobljima godovi su veci, iri jer se drvo moe razvijati, rasti


9

metode paleooceanog raf i je

Oceanografija, takoerzvana oceanologija, je znanost o Zemljinim oceanima i njihovimmeusobno povezanim ekosustavima te kemijskim i fizikim procesima.Na duljoj vremenskoj ljestvici kameni zapisi mogu pokazivati znakove sputanja i

podizanja morske razine (sedimentna lica); tovie, mogu se identificirati obiljeja poput"fosiliziranih" pjeanih dina.

m ineralogi ja i petrologi jaPrikupljanje uzoraka zbog utvrivanja geolokog sastava okoline arheolokog lokaliteta,kartiranje nalazita sirovina na irem podruju i prouavanje njihova petrografskog ikemijskog sastava sirovina zbog komparacije s odreenim vrstama artefakata.Prouavanje sastava kamenih i keramikih artefakata zbog utvrivanja porijekla kamena,kao i morfometrijskih, tipolokih, tehnolokih i funkcionalnih karakteristika kamenihartefakata.

Bitno radi utvrivanja trgovine meu zajednicama.

metode biofizike antropologije

Prikupljanje antropolokih ostataka na arheolokim nalazitima zbog biofizikihantropolokih istraivanja.Prouavanje ivota ovjeka u biolokom smislu -postanak i razvoj vrste, grae i funkcijeorganizma

Pojedinana antropometrijska mjerenja i obrada zbog prouavanja biofizikihkarakteristika populacija, divergencija s obzirom na spol i dob, uzroke smrtnosti, teprouavanje utjecaja ivotne sredine na nain ivota, promjena uzrokovanih bolestima...

Iz prisutnih tragova miica na kostima (hvatita) mogue je rekonstruirati koliko i kakvimse fizikim aktivnostima osoba bavila i je li vie sjedila, hodala, trala ili stajala.U kostima je prisutna gotovo itava biografija -poevi od toga kada je osoba ivjela,koliko je godina imala, kako je izgledala, koliko su joj bili aktivni miici, od ega jebolovala, kako se hranila i kakva je bila njezina genetska struktura.


10

23.11.2012

metode radiolog i je

Aplikacija x-zraka pri istraivanju humanih kosturnih ili somatskih ostataka (mumije)zbog utvrivanja fizikih i patolokih promjena, trauma, anomalija i abnormalnosti tkiva.

Standardno rendgensko snimanje je neinvazivna metoda pregleda kostura.Kompjuterizirana tomografija (CT - computer tomography) - slikovna radioloka metodakoja daje slojevni prikaz pregledavanog dijela tijela - neinvazivna metoda pregleda mekih

tkiva i tjelesnih upljina.Magnetna rezonanca (magnetic resonance imaging) - neinvazivna metoda pregleda

visoko diferenciranih struktura mekih tkiva, kostiju i unutarnjih organa.

kem i jske anal ize kos t i ju - anal iza stabi lnih izotopa

Princip kemijske analize kostiju utemeljen je na injenici da ono to jedemo ostavljatraga u kostima. Odreeni elementi i kemijski spojevi, karakteristini za specifine

namirnice kroz biokemijske procese trajno se zadravaju u kotanom tkivu .Koncentracija razliitih elemenata varira u ivotinjskim i biljnim vrstama i dovodi dotoga da se u sadraju ljudskih kostiju elementi detektiraju u razliitim koncentracijamaovisno o hrani koja je unoena u organizam. Npr. razina stroncija koji je znaajnoprisutan kod morskih riba i koljki, dok je znatno nii kod rijenih riba.Takoer u rekonstrukciji ishrane mogu se analizirati i stabilni izotopi, najece ugljika ito najvie u rekonstrukciji biljne ishrane. Odnosi stabilnih izotopa ugljika u biljkamavariraju u odnosu na vrstu fotosinteze koju koriste biljke. Tako o vrsti biljke ovisi i sam

proces fotosinteze, a o njemu i odnosi stabilnog izotopa ugljika. Zbog toga je, u nekim

sluajevima, mogue utvrditi koja je vrsta biljne hrane prevladavala u ishrani odreeneosobe.

Analiza prehrane daje uvid u privredu odreenog drutva, a otvara iroke mogunostidrugih istraivanja - ovisnost prehrane o spolu ili drutvu, utjecaj prehrane na duinu ilikvalitetu ivota i sl.

molekularna genet ika

Molekularna genetika je podruje biologije koje prouava strukturu i funkciju gena namolekularnoj razini. Tako se naziva kako bi je mogli razlikovati od drugih podpodrujagenetike kao to su ekoloka genetika i populacijska genetika.Koristei metode molekularne genetike,mogue je iskoristiti molekularne informacijekako bi se odredili srodni meuodnosi vrsta i tako dobile vrlo precizne znanstvene

klasifikacije organizama - takva primjena molekularne genetike naziva se molekularnasistematika

Humana genetikaznanost je o biolokim varijacijama u ljudi, dok je medicinskagenetikaznanost o biolokim varijacijama ljudi u odnosu na zdravlje i bolesti.


11

graa DNK

-Dezoksiribonukleinska kiselina (DNK ili DNA) molekula je koja nosi nasljednumateriju. Na njoj se nalaze upute za sintezu proteina, a njeni dijelovi (geni) sadreinformacije za sintezu specifinih proteina, tj. njihovih polipeptidnih lanaca. Molekula

DNK sastoji se iz dva komplementarna lanca nukleotida koji se spiralno uvijaju ipovezani su vodikovim vezama.

-Svaki od ova dva spiralna lanca sastoji

se iz niza u kome se smjenjuju ukupno 4nukleotida (adenin, timin, guanin icitozin - kombinacija im je uvijek a-t/t-a

i g-c/c-g). Svaki nukleotid sastoji se izjednog pentoznog eera(dezoksiriboze), fosforne grupe i jedneod spomenute etiri azotne baze.Vanjsku stranu lanca ini takozvani

skeletni dio, koji se sastoji izdezoksiriboze i fosforne grupe

povezanih tako da ine spiralnuformaciju.-Razlike meu pojedinim molekulima DNA zasnivaju se na razlikama u broju iredoslijedu nukleotida, kojih ima ukupno etiri tipa.-Genje osnovna jedinica nasljedne informacije spremljene u DNK, kraidio molekule DNK sa zapisom redoslijeda karika (aminokiselina) tonoodreenebjelanevine. Budui da se DNK s na njoj poredanim genima prenosi s roditeljana potomstvo, to znai da su geni zapravo nosioci nasljednih osobina svakog ivogorganizma. Aktivni gen ini svoju kopiju (krai odsjeak jednostrukog lanca)

nazvan mRNK putem koje se zapis prenosi iz jezgre stanice u citoplazmu, do sitnihorganela nazvanih ribosomi. Ribosomi su "tvornice bjelanevina". U njima se povezujukarike (aminokiseline) u polipeptidni lanac molekule bjelanevine.-Geni se nalaze na nitastim strukturama koje nazivamo kromosomi. U veini stanicaimamo po 46 kromosoma. Te kromosome nasljeujemo od roditelja, 23 od majke i 23 odoca, tako da imamo dva seta od 23 kromosoma, odnosno 23 para. Budui da sukromosomi sastavljeni od gena, nasljeujemo i po dvije kopije svakoga gena, po jednu odsvakog roditelja. Zbog toga smo vrlo esto slini roditeljima. Kromosomi, a time i geni,sastavljeni su od kemijskog spoja po imenu DNK.

-Genetiko podrijetlonekog naroda ini diopovijesti naroda i posljedica je seljenja iporasta brojnostipopulacija. Otkria o genetikoj strukturi pojedinih naroda pokazuju da

treba razlikovati genetiko podrijetlo naroda od stvaranja politikih naroda/nacija(etnogeneze). To su odvojeni procesi, ali utvrivanje genetikog podrijetla pomae urazumijevanju povijesti i politikog oblikovanja naroda.Podruje istraivanja genetikog podrijetla populacija, odnosno naroda, poinje seprema Colinu Renfrewu nazivati arheogenetikom.

-Na putu razvoja genetikih znanja o podrijetlu, prvo pitanje koje je trailo odgovor biloje: postoje li geni koji se ne mijenjaju kroz slijed mukih i enskih narataja i postoje lianalitike molekularne metode kojima setakvi geni mogu otkriti? To znai da se pitamo


12

postoje li geni koje nose dananji stanovnici naeg planeta, a da su ih sigurno imali injihovi roditelji i djedovi, odnosno i njihovi preci koji su ivjeli u dalekoj prolosti. Iakose mijenjao (mutirao), taj je gen cijelo to vrijeme ostao na svojem stalnom mjestu(lokusu) na kromosomu (npr. gen za boju oiju je uvijek na istom mjestu, i kod oca,majke i kod djeteta). Kada se otkrije slijed tih mutacija, upravo se s pomou nastajanja te

razliitosti na istom mjestu (lokusu) otkrivaju geografska ishodita tih gena i njihovemigracije.Geni koji nam to omoguuju nazivaju sehaplotipovi, odnosno haplogrupe i u njihspadaju:

-geni koji se ne rekombiniraju i nalaze se na posebnom dijelu Ykromosoma (NRY),

-geni koji se ne rekombiniraju i nalaze se u citoplazmi, a ne u staninoj jezgri, a tosu mitohondrijski geni.

-Haplotip - segment DNK s pripadajuim genima na jednom kromosomu koji senasljeuje u paketu (nema mogunosti rekombinacije zbog blizine gena). -Haplotipovi su geni koji se ne rekombiniraju i nemaju svoj par na drugom kromosomu.

Sve takve gene na Y kromosomu i mitohondrijskoj DNK (mtDNK) nazivamohaplogrupama odnosno haplotipovima. Svi haplotipovi na Y kromosomu i haplogrupe

mitohondrijskih DNK imaju svoju oznaku.

-Analize gena na Y kromosomu i gena mitohondrijske DNK, te utvrivanje vremena kadsu se i gdje takvi geni nalazili, omoguuju da spoznamo porijeklo i vrijeme kretanjanekog stanovnitva, a te nam informacije pomau urazumijevanju povijesnih zbivanja, migracija stanovnitva, brojnosti i i njegovagenetikog podrijetla.-Y kromosom s genima koji se ne rekombiniraju imaju samo mukarci. Prenosi se s ocana sina. Upravo zbog Y kromosoma i jesu mukog spola i prenosit e ih na mukopotomstvo slijedeim generacijama.

-Mitohondrijske gene koji se ne rekombiniraju imaju i ene i mukarci. I keri i sinovinasljeuju ih samo od majke, to znai da ih sinovi na potomstvo ne prenose. -Mitohondrijske gene u rod (obitelj) unose ene koje udajom ire mitohondrijskehaplogrupe. Haplotipovi mukaraca ostaju na onim podrujima gdje rodovi obitavaju iire se seljenjem. Zato irenje haplotipova (gena) na Y kromosomu i mitohondrijskihhaplogrupa (gena), analizirano kroz povijest, moe biti dosta razliito.

Mitohondrijski DNS ne mora biti odraz migracija! Dovoljna je jedna ena da se pojavi udrugoj zajednici i prenjet e ga...Povezanost s prvim Olduwai ljudima?

Primorac: Hrvati su jedan od najstarijih naroda jer imaju gen star 40 000 godina - to biznailo da nismo Slaveni, nego mutanti neandertalaca :D


13

metode apso lutnog dat i ranja

-Prikupljanje uzoraka (prije svega organskih) za utvrivanje starosti metodama prirodnihznanosti. Podrazumijeva prikupljanje uzoraka za utvrivanje tonih datuma

-metode radioaktivnog ugljika (C14)

-metode masene spektometrije (tehnika kojom se analiziraju molekule na temeljunjihove mase i naboja)

-druge radiometrijske metode

-dendrokronoloka metoda-metode arheomagnetizma (paleomagnetizma)

-metode termoluminiscencije

-hidratacija opsidijana

.... (insolacija, varve...)

Na temelju datiranja predmeta ovim metodama se datira cijeli depozitni sloj. to je veibroj uzoraka iz jednog depozita, to su datumi sigurniji. Ako imamo samo jedan uzorak, to

je labavo.

Dendrokronologija slui za kalibriranje, tj. ispravljanje pogreaka.

14C (radiokarbonska) metodaWillard Frank Libby je prvi uvidio da se radioaktivni izotopi ugljika mogu

koristiti za izraun vremena. Vanost ovog otkria nije samo u preciznosti izrauna negoi u injenici da je ugljik sastavni element svih ivih formi na planeti.Libby je za svojeotkrie (iako je pogrijeio vrijeme poluraspada) dobio Nobelovu nagradu.

Ugljik se javlja u 3 forme, kao stabilni izotopi12

C i13

C i kao radioaktivni izotop14C. U prirodi sva iva bia imaju uvijek isti odnos ova 3 izotopa (12C :13C :14C = 1012:

1010

: 1) i konstantno tokom ivota nadoknauju ugljik. Nakon smrti organizma prestajenadoknaivanje i koncentracija 14C poinje opadati. Tzv. vrijeme poluraspada je period ukojem koncentracija

14C padne na 50% poetne vrijednosti, a poetnu vrijednost saznamoprema koliini stabilnih izotopa 12C i 13C koja uvijek ostaje ista. Vrijeme poluraspada je5730 godina (Libbyjevo "staro" vrijeme poluraspada je 5568 godina).

Tehnike mjerenja koje se koriste u ovoj metodi su radiometrijske metode (temeljese na brojenju pojedinanih raspada radioaktivnog izotopa 14C), plinski proporcionalnibroja (proportional gas counting - potrebno 5kg ugljika, doseg metode je ~37 tis. g. BP),tekuinski scintilacijski broja (liquid scintillation - 1 g uzorka, doseg metode ~56,7 tis.g. BP) ili akceleratorska masena spektrometrija (ak i nekoliko mg ugljika, doseg metode60-70 tis. g. BP). Akceleratorska masena spektrometrija ne mjeri radiaktivnost nego

omjer atoma. Atomi ugljika prevedeni u grafit prolaze kroz akcelerator i prolaskom krozmagnet se razdvajaju po masi.

-Uzorak skupimo patulom, spremimo u alu-foliju i potom u zip vreicu sa signaturom(signatura u vreici i na vreici!). Uzorak ne dirati da se ne kontaminira.


14

Metode datiranja uranijaRadioaktivni izotopi uranija

238U i

235U se raspadaju do stabilnih izotopa olova.

Tehnike mjerenja ovih metoda se mogu bazirati na vremenu raspada produkata uranija ili

na koliini radioaktivnih izotopa od taloenja, ukopa ili formacije materijala. Ove metode

slue za datiranje karbonata siga (koje su se pokazale najkorisnije u arheologiji), koralja,koljki, kostiju, zubi...Najvei problem ove metode je "otvoreni sistem", tj. injenica da uranij i njegovi

nusproizvodi mogu izai i ui u materijal koji pokuavamo datirat tako da metoda nijesigurna. Mjeri se takoer masenom spektometrijom.

Kalij-argon metodaKalij-argon je radiometrijska metoda bazirana na raspadu radioaktivnog kalija

40K

koji stvara izotope argona, tonije dio prelazi u 40Ar. Metoda se koristi za datiranjevulkanskih i metamorfnih stijena. Problemi ove metode su (a) "otvoreni sustav", znaimaterijal moe primiti ili ispustiti dio argona i (b) prilikom kristalizacije stijene (u trenu

kada se magma hladi) moe ostati dio inicijalnog argona u njoj.Novija metoda usporeuje izotope 40Ar i 39Ar. Koliina nastalog 39Ar jeproporcionalna koliini 39K koja je proporcionalna koliini 40K, tako da se opet dobijeomjer

40K/

40Ar

Termalna i optika luminiscencijaKada se minerali zagrijavaju (na cca. 300-450C), oni otpuste sve zarobljene

elektrone. Kada ti isti minerali dospiju u zemlju, tj. bivaju prekriveni sedimentom, bez

prisutnosti topline ili svjetlosti, elektroni se ponovo akumuliraju. Rezultati ove metode

daju vrijeme kada je predmet posljednji put gorio.Izvrstan primjer za metodu termoluminiscencije je peena glina, ali moe se

koristiti i na gorenom kamenu, kremenu ili troski.Optika luminiscencija je metoda slinatermoluminiscenciji, ali se koristi za

materijal koji nije goren nego izloen suncu. Rezultati mjerenja pokazuju kada je npr.kvarc zadnji put bio izloen suncu. Ova metoda je jako pogodna za eolske sedimente. -Moe datirati anorganske meterijale starije od 50 000 god. Nedostatak je to je pogrekaveinom > 10%

Datiranje pomou rezonance vrtnje elektronaOva metoda se upotrebljava za materijale koji se raspadaju na velikoj vruini.

Precizno mjeri elektrone koji su zarobljeni unutar orua, kosti, zubiju, ljutura mekuaca,koralja, foraminifera, sigovine, sedre, itd. Uzorak se izlae mikrovalovima u prisutnosti

jakog magnetnog polja i broj preivjelih elektrona upuuje na starost uzorka. Ovommetodom se moe dobiti starost vea nego 14C metodom (u teoriji, do milijun godina).

Negativni aspekti metode su mogunost kontaminacije uzorka radiaktivnimmineralima u podzemnim vodama.


15

1. Dendrok ronolog i ja

Dendrokronologija je najpreciznija kronometrijska metoda dostupna arheolozima. To je

metoda odreivanja apsolutne starosti mjerenjem godova drveta i njihovog meusobnogodnosa. Temelji se na pretpostavci da veina drvea naraste za jedan prsten, tj. jedan godgodinje. U godinama obilnih kia i sunane svijetlosti godovi e biti iri.

Metoda ima dvije primjene:

-kao samostalna metoda datiranja starosti u proteklih 8000 godina

-kao uspjeno sredstvo dopune i ispravka metode 14CUzorci za dendrokronoloka ispitivanja se uzimaju kao klinovi, ploe ili jezgre. Dendrokronolozi snimaju irine godinjih godova, stvaraju dijagrame i usporeuju ih sauzorcima drugih drvea iste starosti, priblino iste visine, koji su rasli na istom podruju,pod istim uvjetima.

Da bi se ustvrdila starost nekog drvenog predmeta, potrebno je imati neprekinuti zapisoblika i irine godova od sadanjosti to dalje u prolost - takvi zapisi zovu sedendrogrami.

Ogranienja:-dobiveni datumi pokazuju datum sjee drveta a ne izrade drvenog artefakta -primjenjiva je samo na stabla izvan tropske klime

-ograniena je na stabla koja imaju napravljenu glavnu sekvencu -nije pogodna za predmete starije od 8000 godina

Da bi se starost nekog drvenog predmeta mogla dendrokronoloki odrediti, potrebno jeimati neprekinuti zapis oblika i irine godova od sadanjosti to dalje u prolost. Takvizapisi nazivaju se kronolokim stupovima. Danas postoji nekoliko kronolokih stupovazasnovanih na pojedinim vrstama drveta, od kojih neki doseu do razdoblja krajaposljednjeg ledenog doba. Tako je kronoloki stup zasnovan na njemakom hrastu dug9929 godina i dosee 7938 BC, a moe se produiti ~1600 godina dugim kronokimstupom zasnovanim na fosilnom boru do gotovo 12000 BP (Becker 1992, 1993).

Kronoloki stup zasnovan na amerikom boru dug je 7104 godine.


16

2. Brojanja slojeva ledenih jezgr i

Ledena jezgra je dugaak cilindar leda koji se izvlai iz ledenih ploa (Grenlandai Antarktika) i iz planinskih gleera u Peruu i Kini. Svjetliji slojevi oznaavaju toplijarazdoblja, tj. ljeto i proljece, a tamniji zimu. Atmosferska praina zatoena u njima seponekad moe datirati radiokarbonskom metodom, a mjehurii zraka nam daju sastavpaleoatmosfere. Takoer, mogu se dobiti informacije o paleotemperaturi na temeljuvarijacija omjera kisikovih ili vodikovih izotopa (18O i 2H u molekulama H20) o emuce biti govora kasnije.

3. Kron olog i ja varvi

Varve su godinje naslage sedimanta taloenog u slatkoj ili boatoj (brakinoj)vodi. Svjetliji slojevi oznaavaju toplija razdoblja, tj. ljeto i proljece, a tamniji zimu. Uidealnim uvjetima, irina varvi e biti vea u toplijim i vlanijim ljetima i na taj nain se

mogu vui paralela od jezera do jezera. Pronaeni su slojevi ak i do 13 000 godina.Varve, formirane u sreditu jezera, e rijetko sadravati arheoloki materijal ali

mogu biti pokazatelj ljudskih aktivnosti u blizini jezera (npr. ostatci peluda

poljoprivrednih kultura se mogu nai u varvama i time pomoi u dataciji oblinjegpoljoprivrednog naselja).

4. Vari jaci je om jera kisikovih izotopa18O i

16O

U prirodi postoje dva stabilna izotopa kisika koja su nam bitna za pracenje

klimatskih promjena. To su

18

O i

16

O iji je omjer u prirodnom okruenju 0.2% : 99.7%.U takvim omjerima kisik se nalazi u zraku, vodi, moru itd. pa, izmeu ostalog, i ukarbonatu kojeg izluuju marinski organizmi pri gradnji svojih skeleta. Ugibanjem tihorganizama, njihove se ljuture akumuliraju na dnu mora i sudjeluju u izgradnjidubokomorskih sedimenata zadravajuci omjer kisikovih izotopa iz razdoblja njihovaivota.

Tijekom isparavanja vode iz mora, prvo isparava voda sa lakim izotopom kisika(16O), a tei (18O) ostaje u moru. Znai, u sluaju nastupanja ledenog doba, kada velike

koliine vode iz mora prelaze u led i snijeg, u moru se smanjuje koliina 16O i vecakoliina 18O ostaje zarobljena u karbonatnim ljuturama marinskih organizama.

Istovremeno, u atmosferi, a time i u ledu, sigama i ostalim terestrikim sedimentimapovecava se udio

16O u odnosu na

18O.


17

5. Kal ibraci jske metode

Koncentracija14C u atmosferi nije konsantna ve varira zbog promjene Zemljinog

magnetnog polja.

Dobivanjem radikarbonskih datuma i usporeivanjem s dendrokronolokom glavnomsekvencom borova ili hrastova, znanstvenici su uspjeli stvoriti kalibracijske krivulje sve

do 7000 BC. Krivulje se objavljuju u asopisuRadiocarboni omoguuju arheolozima dakalibriraju radiokarbonske datume usporeujui ih s kalendarskim.

Kalibracija se radi iz kalibracijskih grafova:

Dendrokronoloka kalibracijska krivulja pokazuje odnos godina po prstenovimanaspram radiokarbonskim datumima. Sredinja krivulja pokazuje datum, ostale dvijestandardnu devijaciju. Da bismo dobili kalibrirani datum, moramo uzeti vrijednost

standardne devijacije i od njihovih vrijednosti povui ravnu crtu prema krivulji. Namjestu gdje se crta sijee sa krivuljom povuemo okomitu crtu prema skali sa stvarnim

vremenom da bi smo dobili toan datum.

Poinje se i s korekcijama koje se zasnivaju na usporedbi 14C starosti i starostiodreene metodom uranijevih i torijevih izotopa (230Th/234U) nekih materijala kojipokazuju strukturu slinu godovima drveta, npr. koralji (Jris i Weninger 1998), a kojimogu pokriti cjelokupni raspon starosti koje je mogue odrediti 14C metodom, sve do~40 000 BP.


18

primjena metoda drugih znanstvenih podruja

-infracrvena spektroskopija stanica u objektu kemijske analize-rntgenska difrakcija u prahu

-mikromorfoloka analiza tankih dijelova pomocu polarizirajucih mikroskopa

-infracrvena mikroskopija-okolina skeniranja elektronskim mikroskopom

Integrirani mikro-kontekstualni pristup:

-Mikromorfologija i podpovrinsko terahertz snimanje arhitektonskih materijala i slika,organskih ostataka, fitolita i geokemijska analiza ubrita(terahertz snimanje - spektroskopska tehnikakojom se ispituju svojstva materijala uzetogiz proba pomou ultratankih impulsa titanium-sapphir lasera)-Ekoloke strategije - aktivnosti i praksa odbacivanja smea na vanjska podruja -arheoloka tla i sedimenti odraavaju kulturnu sredinu u kojoj su formirane, a njihova

analiza omoguuje procjenu prirode i intenziteta posljednjih dogaanja.-Istraivanje graditeljskih znanja i tehnologija, koritenih arhitektonskih materijala,povijesti pojedinanih objekata (npr. uvoenje drukijeg materijala na neku ranijeizgraenu povrinu u kasnijim razinama naselja, uruavanje podova), prouavanje rijetkihtragova aktivnosti na gornjem katu, te utjecaja velikih poara na kraju ivota objekta(nastambe, kue, zgrade).-Infracrvena mikroskopija pokazuje se osobito korisna u analizi materijala iz tankihsekcija, a primjenjuje se za odreivanje mikro-primjesa i sedimenata, te kartiranjekemijskog sastava preko sekvenci, dajuivrlo jasne slike mjesta s razliitim materijalimai komponentama.

-npr. optika mikromorfologija buke pokazuje razliite kemijske komponente sa

specifinim mineralima iz sekvence zidne buke u Catal Hoyuku....

-Flourescentna mikroskopija je kombinirano mikroskopsko snimanje svakog sloja snjegovim geokemijskim sastavom kako bi se procjenila njegova geokemijska osjetljivost

i potencijal za utvrivanje tumaenja specifinih djelatnosti u tim sedimentima.-Aplikacija x-zraka pri istraivanju nalazita i nalaza in situ ili u laboratorijskimuvjetima- korodirani metalni nalazi, zlatni i srebrni predmeti ukljuujui i novac,keramika, oslikane zidne povrine, zidni slikarski pigmenti, nadgrobni spomenici,opsidijan, drvene skulpture... zbog procjene stanja nalaza, tehnike izrade...

Metalografija- istrauje strukture metala, kemijsku homogenost i sastav materijala,

slitina... na makroskopskoji mikroskopskoj razini.Mehanografija - istrauje ukupnost tehnika i tehnologija primjenjenih pri dobivanjumetala (oslobaanje metala iz njegovih sirovinskih spojeva, taljenje, rafiniranje i spojevemetala) i izradbi metalnih predmeta (kovanje, lijevanje, izvlaenje, lemljenje,zavarivanje...)

Pri identifikaciji tehnika i tehnologija mehanografija koristi jednostavne (promatranje) iznanstvene metode (gamagrafija, tomografija)


19

prostorn a arheologi ja

-Prostorna arheologija je istraivaka strategija koja se usredotouje na istraivanjeobrazaca u prostornim odnosima meu artefaktima ili nalazitima i analizu njihovihmeusobnih odnosa (jednih prema drugima).

-Prostorna analiza je konceptualno izvorno razvijena u geografiji, a potom je krajem 70ih,usporedno s pokretom "nova arheologija" prilagoena za potrebe arheologije-Prostorni poloaj unutarnja je dimenzija arheolokih podataka - svaki artefakt, svakastruktura i svako nalazite zauzima neku poziciju u prostoru. Od izoliranog objekta uregiji, prostorna se komponenta pojavljuje u svim razinama analize. Prostornom analizom

predmeta ili objekata, bilo unutar ili meu-nalazina, ispituje specifini raspored........Prostorni raspored je izraz razlika u vrstama aktivnosti na tom podruju. Nita nijesluajno.Zadnja dva desetljea se dogodio preporod prostorne arheologije zahvaljujui GIS -u

GIS (Geografski Informativni Sistem)

Prvi put je primjenjen 1967. u Kanadi. Sustav za upravljanje prostornim podacima iosobinama njima pridruenima. Toje raunalni sustav (hardver, softver i pohranjenipodatci) za integriranje, spremanje, ureivanje, analiziranje i prikaz geografskihinformacija. On je "pametna karta" koja doputa korisnicima stvaranje interaktivnihupitnika, analiziranje prostornih informacija i ureivanje podataka.Gis podatci predstavljaju objekte u stvarnom svijetu (visinu, hidrografsku mreu,vegetaciju, mineralne resurse... ceste, uporabu zemljita) pohranjene pomou digitalnihpodataka.

Objekti u stvarnom svijetu mogu se podijeliti u dvije apstrakcije - zasebni objekti (kue) ineprekinuta polja (koliina oborina, visina, resursi...). Za obje apstrakcije postoje dvije

iroke metode spremanja podataka u GIS-u - rasterska i vektorska metoda.-Tip rasterskih podataka sastoji se od redova i stupaca elija gdje se u svakoj elijisprema pojedinana vrijednost. Vrlo esto su rasterski podatci slike (rasterske slike) aliuz samu boju, vrijednost zapisana za svaku eliju moe biti zasebna vrijednost, poputzemljine upotrebe, neprekinuta vrijednost, poput oborina, ili nikakva vrijednost ako nijedostupan nijedan podatak.

-Tip vektorskih podataka za prikaz objekata koristi geometriju poput toaka, linija (serijetoaka), poligona (prostora)....

-Snimanje podataka (unos informacija u sustav) trai puno vremena, pa se to radi Mylarkartama -postojeim podatcima na papiru koji se skeniraju. Podatci se unose i direktno iz

GPS-a i digitalno iz geodetskih instrumenata. Izravno prenoenje podataka je bitno jer seunoenje sve vie ubrzava.

-Daljinski snimljeni podatci

-senzori koji ukljuuju kamere, digitalne skenere LIDAR - na letjelici ili satelitu-zrano snimanje

-Tehnike grafikog prikaza-Digitalni visinski model


20

30.11.2012

metode pod vod ne arheologi je

-vana ne samo zbog istraivanja objekata, brodoloma.... nego i zbog utvrivanja vezakolanja sirovina

-pojedinani objekti -brodovi, pristanita,... Apoksiomen...-jezera, rijeke, more-u osnovi se vode po svim onim naelima kao i u kopnenoj arheologiji (uvaavanjestratigrafije, kotiranje, dnevnik, dokumentiranje), uz neke prilagodbe opreme...

experimentalna arheologi ja

-Eksperimentalna arheologija je grana arheolokog istraivanja koja replicira ili pokuavaponoviti procese iz prolosti i razumijeti na koji su nain depoziti formirani. Onaukljuuje i sve proizvodne postupke poevi od izrade najjednostavnijih (kamenih) dosloenijih (metalnih) alata, kao i rekonstrukcije cijelih aglomeracija, ...

-Simuliranje uvjeta u kojima nastaju razliiti tipovi arheolokih objekata i ostataka zbogvaloriziranja teoretskih modela razvijenih na temelju istovrsnih pojava na terenu i njihove

interpretacije.-Simuliranje postupaka primjenjenih u procesu izrade razliitih vrsta artefakata iligraenja objekata zbog valoriziranja rjeenja utemeljenih na teorijskim modelima.Nije problem napraviti paleolitiki artefakt, nego ga koristiti za ono emu je valjda bionamjenjen.


21

7.12.2012

3. Najei tipovi arheolokih nalazita

1)naseljaa)peinska naselja

-peine i spilje-potkapine (abri)

b)naselja na otvorenom-naselja na gredama, terasama,

poljima

-naselje tipa tell-naselja gradinskog tipa i gradine

c)palafiti

2)sakralna i sepulkralna

a)sakralna-kultna mjesta

-hramovi-svetita-crkve

b)sepulkralna-nekropole ravnih grobova

-tumuli-nekropole sa arama (i jama sapaljevinskim ostatkom je "ara")

3)nalazita fortifikacijskog karakteraa)utvrde(od prapovijesti do srednjeg

vijeka)b)vojni logori

c)kule straarniced)refugiji

4)nalazita privrednog karakteraa)rudnici

b)kamenolom

c)radioniced)poljodjelstvo (parcelacija)

e)luke i luka postrojenjaf) vodovodi

5)nalazita komunikacijskog

karakteraa)putevi

b)mostovi

6)posebna nalazitaa)ville(rustice i ladanjske)

b)terme

c)teatri

d) amfiteatri


22

1. nas elja

-najbitniji tip nalazita jer sadre najvie materijalnih ostataka, ostatke ivota i privrede, tamonjihovi stanovnici prakticiraju sve svoje aktivnosti

-bioarheoloki nalazi svjedoe ime su se bavili, kako su preivljavali...

-iz naselja se iitava socijalna organizacija, duhovni aspekti, tehnologije. Najiscrpniji su izvorinformacija

-kronologija, evolucijski procesi, uspostavljanje vremenskih korelacija

a)peinska i abrijska naselja-ovaj tip nije usko vezan samo za jedno doba i razdoblje, premda su najea u prapovijesti ,antika najmanje, srednji vijek opet poveanje koritenja-vezana su uz krke krajeve-zahtjevi koje moraju zadovoljiti - dostupnost, suha ili podnoljiva vlanost(nijedna nije potpunosuha, vapnenac je porozan, ali da je izdrljivo), okrenuta prema jugu uz vea ili manjaodstupanja, neki predprostor (bitan je za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, u peini je mrano,

bolje je biti vani po danu; ako ga nema, to je jer se u meuvremenu uruio, sigurno je postojao uvremenu koritenja)-mora imati - mjesto za ognjite i organizaciju ivota svakog lana zajednice i zajedniki prostor-blizina izvora je poeljna, ali nije pravilo(Mujina peina, Vela luka)-njihova glavna karakteristika - dobra i mona stratigrafija koja nam omoguuje promatranjegeneze ili trajanje i tranziciju jedne kulturne manifestacije u drugu-razlika izmeu peine i spilje - peina ima 1 galeriju, spilja ima vie galerija -abri-ne podrazumijevaju postojanje upljine nego su neki zakloni, prua mogunost sklanjanjamanjeg broja ljudi (Badanj kod Stocapovie Bregave)

b)naselja na otvorenom-smjetena su napozicijama koje imaju optimalne uvjete za kulturni i gospodarski razvoj-ona su smjetena na poljima, ali ne uz sam njihov rub(zbog malo obradivog tla) a ni u sredinupolja (najvlanije je,a i najplodnija zemlja je tamo- znai nee stvorit naselje nanajplodnijojzemlji, nego pokraj nje, na njoj e uzgajat neto)-disperzirane-na kontinentu se pazilo da naselja budu na podignutom terenu zbog hidrolokih uvjeta

b1) na gredama ili rijenim terasama (npr. Crno vrilo)-Crno vrilo je poloeno na gredu, s jedne strane udari bure nisu bili izraeni, dokje poloaj naosojnoj strani iskoritavao maksimalnu svjetlost

b2)tipa tell-na prostoru Dalmacije naselja ovog tipa neemo pronai jer je dinamika ivota znatno drugaija -ta naselja su nastala akumuliranjem materijalnih ostataka

-nalazimo ih na velikom prostoru od Anatolije na jugu pa do Hrvatske

-mogu biti podignuta -neposredno na rijenim terasama-u polju (sredina ili rub)


23

b3)naselja gradinskog tipa i gradine

-javljaju se na prijelazu iz neolitika u eneolitik, a bitnija su i kasnije

-pokazuju nam promjenu opih i povijesnih okolnosti-podiu se na dominantne geografske pozicije zbog vizualne kontrole ili lake obrane samognaselja

-ponekad su gradine na tzv. lingulama (u obliku lingule, jezica)- odvojene, umjetno prokopane,zatiena sa 3 strane prirodnim preprekama. Sa pristupne strane je nasip , tzv. limitni tumul, dokse ponekad nalazi u kombinaciji sa rovom ispred bedema (limitni tumul sa koliinom kamenazatvara naseobinski dio)

-razlike - naselja gradinskog tipa nisu fortificirane, a gradine su jako fortificirane(npr. gradina Venac- ogromna granica s limitnim tumulom te terasama)

c) palafiti

-vezana uz movarna podruja-prije svega se bave ribolovom

-Ljubljansko barje, Donja dolina

-na Ohridu postoji rekonstruirano palafitsko naselje

2. sakralna i sepulkralna nalazita

a)nalazita sakralnog karaktera-kult se prakticira na bilo kojem mjestu za koje se vjeruje da je povezano s bogovima, ne mora tobiti hram

-univerzalna su, nisu specifina zapojedini period ili podruje-kultna mjesta su najee vezana uz vrh brda, pripeak, stijene...

-kod nas se moe naii na vrlo skromne ostatke svetita koji mogu biti unutar ili izvan urbaneaglomeracije

-prepoznajemo ih po toponimiji ili rijetkim nalazima, te tradicijom koja postoji meu lokalnimstanovnitvom

b)nalazita sepulkralnog karaktera-ponekad ih moemo prepoznati po toponimiji(Greblje)-groblja spoznajemo iz pria lokalnog stanovnitva-potekoe pronalaska su jo vee ako na povrini nemamonikakvih vidljivih elemenata-ponekad se grobna arhitektura pojavljuje na povrini, npr. kamenje, ponekad na groblje sugerirasteak, a ponekad sarkofag ukopan u dananje groblje

-tumuli su povezani sa procesom indoeuropeizacije (M.Gimbutas to izjednaava s Kurgankulturom)-izvorni tumuli su zemljani, a irenjem indoeuropljana se iri i njihov nain gradnje-kasnije dolazi do modificiranja uslijed geomorfolokih uvjeta pojedinih podruja (u Dalmacijioni postaju kameni)

-okvirno se koriste od eneolitika preko bronanog doba pa sve do eljeznog doba kad ihzamijenjuju grobovi na ravnom-sama veliina tumula ovisna je o drutvenom staleu pokojnika


24

11.1.2013

3. nalazita fortifikacijskog tipa

-posebna vrsta arheolokih nalazita koja se iskazuju po svojoj funkciji

-napravljene su zbog potrebe obrane podruja ali i zajednica na tom prostoru -u kasnijim vremenima nastaju i refugiji ija je namjena bila da se sakrije jedna ira zajednica utrenutcima opasnosti

-u prapovijesti je teko prepoznati da li se radi outvrdama ili o gradinskim naseljima, ipakrazlika postoji

-u utvrdama ne nalazimo na depozit tj. kulturni sloj jer se on tu ne moe formirati. Na takvimnalazitima nailazimo samo na pojedine ostatke kraeg zadravanja (npr.fragment keramike) nooni nemaju veze sa ivotom na tom prostoru(Dvigrad,Klis,Knin,Bribir,Bobovac u Bosni)

4. nalazita privrednog karaktera-rudnici -povezani su s iskoritavanjem rudnih bogastava, a sa svojom djelatnou poinju odeneolitika (Srebrenica, Rudna glava, gorje Bukk, Tuzla);postoje diljem Europe; leitaminerala, kremena, opsidijana...

-kamenolomi - mjesta na kojima se eksploatira kamen za gradnju (Bra) -radionice -prostor za izradu predmeta (rimska opekarska pe - Vinica, uvala Plemia,Crikvenica, Faana)-vodovodi - Novalja, Pont du Gard, upa Dubrovaka, ostaci akvedukta Dioklecijanove palae-ostave, depoi, skrivnice - nisu nikad nalaene ciljano, sve sluajni nalazi. Nastaju zbogtraumatinih razloga, straha... Svaka osoba prema vlastitom miljenju, nahoenju nalazi mjestoza skrivanje dragocijenosti. Ostave bakra - "trgovaki putnici" sa sobom nose samo jedan

primjerak, ostatak, zalihu sakriju (Vinkovci); ostave metalurkog otpada - uva se zbogmogucnosti recikliranja

5. nalazita komunikacijskog karaktera-ceste -u prapovijesti su isto morale postojati neke utvrene, poznate komunikacije (.d.)

za transport, ali one nisu sauvane-ceste u pravom smislu poznajemo od antike

-najee puteve gradili legionari-esto ih mogue prepoznat samo po tragovima spurila - tragovi kola na ploama odkamena, irine cca 1,50 m-miljokazi -jo jedan indikator ceste-ponekad vidimo rubnike (Aserija-ispod grada)

-esto se ceste kasnije preklapaju, zato graditi novu, ako se moe obnovit stara -mostovi - iako ih nema u prapovijesti u Mikeni se ipak nalaze (mikenski most iz

KBD, rimski most na Beli na Cresu)

-Salona - 5 mostova

tuzla = solana


25

6. posebna nalazita-rimska palaa u Polaama na Mljetu, Brijuni - Verige,-nalazita rezervirana za odreene dijelove drutva, za elitu-nalaze se na atraktivnim lokacijama

-villae - Medulin

-terme - postavljene gdje postoje uvjeti za njih, na mineralnim, termalnim izvorima (Aquae Issae,Aquae Balissae)


26

30. 11. 2012

4. Terenski pregled #1 (rekognosciranje)

Konvencionalni oblik

Konvencionalni pregled je star koliko i sama arheologija. Cilj ovog pregleda je utvrditi tj.

spoznati arheoloki potencijal na nekom podruju, tj. utvrditi arheoloka nalazita koja postojena nekom prostoru. Ovaj pregled se bazira na faktorima otkria

Cil jevi terenskog pregleda

-na teren se nikada ne ide bez cilja!

1) registriranje arheolokih potencijala (arheoloka karta; ako je imamo znamo potencijalnekog lokaliteta i moemo planirati istraivanje)

2) planiranje istraivanja(na razini prostora ili perioda)3) zatita nalazita i kulturne batine (nije nam isto vana batina 8. i 18. st., netko drugi ese baviti novijom batinom)

4) prostorno i urbanistiko planiranje (kako bi se nalazite moglo prezentirati, u turistikimili nekim drugim djelatnostima, i kako bi se arheoloko nalazite moglouklopiti uurbanistiki plan)

Podjela terenskog pregleda(samo za kon vencio nalni )

1) prema opsegu:

a) opi-utvrivanje svih nalazita unutar jedne drave-podrazumijeva veliki prostor na odreenom administrativnom prostornom okviru-podrazumijeva pregled cijelog podruja neke drave-cijela drava se podijeli na mreu na temelju topografske karte u omjeru 1:100000,1:5000. Unutar te zadane mree registrirali bi se lokaliteti-ovaj pregled bi dao cjelovitu sliku arheolokih nalazita koja bi bila regestriranavizualno-ovdje nije potrebna uporaba geofizikihmetoda ve samo faktora otkria-ova vrsta pregleda je vrlo rijetka jer je skupa

-angairalobi sve arheoloke potencijale (arheologe, muzeje, zavode, studente)-taj pregled je provela BiH i to se radilo sukcesivno tokom cijelog niza godina (4 knjige sarheolokim kartama)

b) regionalni

-odnosi se na pregled na regionalnoj razini koja je definirana prirodnim iliadministrativnim okvirima (upanije), npr. Ravni kotari, Lika...-podrazumijeva sve to je karakteristino za opi, ali je drugaije provedeno-verificiranje svih arheolokih potencijala na regionalnoj razini-npr. "Neotermalna Dalmacija" (ali to je ekstenzivni tp!!)


27

c)lokalni pregled

-est oblik terenskog pregleda koji podrazumijeva jasno definirani prostor (npr. opina,otok)-npr. muzej Sinj izvodi rekognosciranje u opini u kojoj se nalazi - njegovo podruje jeodreeno aktima i propisima, on ne istrauje van tih okvira, van te zadane

administrativne ili prirodne granice

2)prema cilju i karakteru:

-prema vrsti arheoloke grae ili tipu arheolokih nalazitaa)sustavni tip

-terenski pregled gdje nemamo jasan unaprijed planiran cilj to se prikuplja i biljei-sva nalazita bez ogranienjana period, vrstu...-ovakav tip pregleda je najei

b)pojedinani tip-terenski pregled je ogranien samo na osnovna doba u periodizaciji arheologije(prapovijest, antika, srednji vijek)

c)tematski tip-unutar posebno definirane teme (samo neki elementi-naselja, gradine, nekropole, putevi,

neolitik, jedna kultura...)

d)problematski tip

-prikupljanje dovoljnog broja tematskih produkata-nije mu cilj samo utvrditi lokalitete, nego dobiti podatke koji e biti osnova zarjeavanje neke problematike koja nas zanima-npr.gustoa naseljenosti u odnosu na prirodne predispozicije, tj. kako prirodniambijent utjee na broj stanovnika jednog podruja (privredne potencijale krozperiode-utvrivanje osciliranja u gustoi naseljenosti)-npr. odnosi izmeu broja naselja i sakralnih objekata

Priprema terensko g pregleda

-ne moe se raditi stihijski, kaotino, mora postojati strategija (plan i cilj) i taktika (niz postupakakojima se istvaruju ciljevi, zadana ideja)

a)definiranje podruja terenskog pregleda (definiranje cilja) - odrediti koja je to vrsta tp (poopsegu), onda slijedi daljnja razrada

b)ekscerptiranje (prikupljanje) podataka iz postojeih registara- sa istraivanja ili sluajni nalazi,sve se to nalazi u registru koji se uva u muzeju, konzervatorskom odjelu ili u opini

-da nebi registrirali ono to je ve registrirano (npr. Mujina peina ima barem 5

toponima, dosta vremena se mislilo da je to 5 razliitih lok.)c) prikupljanje podataka iz literature - nije bitno iz lanakaiitati kako je neki predmet ilinalazite interpretirano, nama je kod terenskog pregleda samo bitno da je veuvedeno u registar, da je objavljeno, tj. da se ve zna za njega

d) prikupljanje podataka iz povijesnih izvora (srednjovjekovne povelje, rimski natpisi gdje se

spominju municipije) - npr. Zlatna bula kralja Andrije II, darovnica kralja Zvonimira,Fortis - Viaggio in Dalmazia...


28

e) pribavljanje opreme (topografske karte, kompas ili GPS, fotoaparat, geodetski instrumenti,

ambalae za nalaze, prijevoz...) - pribor za dokumentiranje -biljenica, milimetarskipapir, krampica, mistrija, mjerna traka, graevinski metar, zastavica (za oznaavanjenalaza), sredstvo komunikacije (mob, toki-woki), no, ruksak, odjea iobua prikladnaza teren, titnici za koljena, eona lampa (za peine), rukavice, prva pomo, gojzerice...

f) formiranje ekipe

7.12.2012

Provedb a terensk og pregleda

-Terenski pregled se provodi prema topografskim kartama, u razliitim mjerilima-HOK "Hrvatska osnovna karta"

- izraene karte 1954-2009-pregled izraenih listova u mjerilu 1:5000

-poto se topografske karte izrauju u razliitim mjerilima, uzmemo onu koja nam najvieodgovara

-prve dobre topografske karte su iz vremena Austro-Ugarske

-topografska karta je 2D prikaz reljefa na odreenomprostoru-potrebno nam je manje mjerilo od 1:50000, tj. najbolje je 1:5000 ili 1:2500

-karakteristini toponimi na topografskoj karti su esto siguran pokazatelj arheolokog lokaliteta-po topografskoj karti se kree sustavno, ne kaotino, najbolje prema mrenoj podjeli koja vepostoji na karti. U tim kvadratima registrirati, zabiljeiti i kartirati sve arheoloke karakteristike(tumuli, povrinski nalazi...)-nemogue je drati se striktno kvadrata, on je ionako virtualan, na terenu nikad nismo sigurnigdje on zavrava; zato uzmemo neke karakteristine markere (put, potok, dalekovod...) i ponjima odreujemo granice. Taj kvadrat je "osnovna jedinica terenskog pregleda"-za svaki nalaz se upisuju kordinate, danas je sa GPS-om to jednostavno

*topografska karta - reljef prikazan pomou izohipsi, ucrtana hidrografija, simboli i legende,

nazivlje...

Faktori otkria1) teorijska i empirijska znanja o vrstama, tipovima, uobiajenim pozicijama nalazita- tj. ovo

to sad radimo, uenje metodologije i iskustvo2) topografija - pojave u krajoliku (mikroreljef nam je zanimljiv, on nije nastao prirodnim

djelovanjem, nego djelovanjem ovjeka)3) pojave u vegetaciji, tlu, vlanosti, polimorfizam....4) povrinski nalazi5) spolije

6) toponimi7) podatci lokalnog stanovnitva8) legende i predaje

Hrvatska osnovna karta (HOK) je osnovna slubena dravna karta i izrauje se u mjerilu 1:5000. Slubena dravnakarta kodirana je slika prirodnih i izgraenih objekata zemljine povrine koja se izrauje za cjelokupno podrujeRepublike Hrvatske.


29

18.1.2013

2a) Pojave u krajoliku, "Landscape marks"

-svako nalazite posljedica je razliitih aktivnosti koje se odvijaju na nekom mjestu-sve te ljudske aktivnosti dovele su do vee ili manje promjene prvotnog oblikakrajolika, nastaju

odreenim zahvatima kojima se teren prilagoava potrebama zajednice -neto to je drukije od svega u svom okruenju, nisu bitni ni tlo, ni vegetacija... -jasna artificijelna forma vidljiva sama po sebi

-pravilne forme nemogu nastati prirodnim procesima- to se oitava u 2 pravca:1. akumulacija - nakupljanje naslaga materijalne kulture + arhitektonskih elemenata

2. ukapanja, niveliranje - da se teren prilagodi potrebama zajednice

npr. Gradina Venac-vidljiva je sa svih strana i automatski dolazimo do spoznaje o postojanju nalazita-ispred gradine je ukopan jarak, uz njega je limitni tumul koji titi tu lingulu-sama padina lingule je terasirana da bi se postiglo dovoljno mjesta za same

stambene objekteGorica Sovii -gradina na linguli

-ispred gradine postoji "sedlo" to je posljedica stvaranja obrambenog rova isuhozidnog bedema na onoj strani na kojoj je bilo najlake pristupiti gradini

2b) Pojave u reljefu, "Shadow marks"

-rije je o mikro-reljefu, ne velikim, monumentalnim pojava-vidljive su u razliitim tonalitetima povrine koja se snima(svijetlo-sjena), a koji se registrirapod odreenim uvjetima-osvijetljenje mora biti pod istim kutom (ujutro ili kasno poslijepodne)

-na temelju razlike od refleksije osvijetljenosti dobiju se snimke na kojima se mogu registriratiarheoloki lokaliteti-kose (i okomite) povrine vraaju cijelu koliinu svjetlosti ravno prema objektivu, tako da eonaj osvjetljeniji dio biti preeksponiran, onaj u sjeni podeksponiran, pa nam to ocrtava konture

reljefa

-ravne povrine budu jednako osvjetljene, jednako raspruju primljenu svjetlost

3) Pojave u vegetaciji (usjevima) "Crop marks"

-nastaju kada zatrpani zid ili jarak ili smanji ili povea rast usjeva djelujui na dostupnosthranjivih tvari mjenjajuidubinu tla-pojavljuju se u 2 vida: pozitivno i negativno - ovisi o koliini vlage koja je posljedica debljine

tla, tj. depozitausjev nad ukopanim zidom (negativ) - kameni nasip,zidovi

-u proljee je tu vegetacija uta jer je manja vlaga, a okolo zelena-u vrijeme klasanja je 30-40 cm nie-nakon nevremena posljedice su minimalne

-u vrijeme dozrijevanja, vegetacija nad zidom je nia i ua od okolne koja je viai zelenija


30

-npr. Pakotane - sva vegetacija je vezana za zidove, neke biljne vrste jednostavno trae takvupodlogu, veu se za zidove-puzavice (npr. brljan) pokriju cijele strukture-naglaene nakupine vegetacije razliite od neposrednog okruenja

usjev nad ukopanom jamom (pozitiv) - ukopani objekti, rovovi-u proljee je usjev vii i u koloritu razliitiji-u vrijeme klasanja je nad jamom usjev vii-nakon nevremena je vea teta-u vrijeme dozrijevanja je via i razlika je u boji, okolno je uto-u rovovima je zemlja rahlija, depozit je vei pa je i raslinje vie

3) promjene u tlu ("Soil marks")

-otkrivaju postojanje zatrpanih jaraka, bedema ili temelje

promjenama boje tla uzrokovanim kada ralo zahvati ipreokrene djelove zakopane tvorevine, donosei na povrinu-promjene boje ili konzistencije u tlu, tj. razlike u bojama ili

konzistenciji

-ocrtavaju neke konstrukcije (jarke, bedeme, temelje...), nisu

pojave u vegetaciji ili reljefu! - vegetacije nema, treba sesamo tlo vidjeti; oitavaju se na ravnim povrinama-mogu se nekada i kombinirati sa ostalim promjenama, npr.

ako je pola konstrukcije ispod vegetacije (npr. ito), polaispod tla koje ima drugaiju boju na konturama-najvidljiviji su na fotografijama slikanih za zimskih mjeseci

-Munsell-ova tablica bojase koristi za to objektivnije dodjeljivanje imena boji tla


31

3) pojave anomalija u vlanosti-tlo e ponekad takoer otkriti tvorevineputem razliitog zadravanja vlage-vlani tragovi-ilirazliitosti u termalnim osobinama koje utjeu na topljenje snijega i leda (kanali zanavodnjavanje, putovi, rovovi)

-rije je o nekim kompleksima koji zbog naruene prirodne konzistencije ima razliitu

akumulaciju vlage-ova pojava je vidljiva nakon obilnih padalina i kratko traje, ostale pojave su stalne-konture nisu jasne, pravilne, izgledaju kao fleke

3) pojave polimorfizma-lokalitet vidljiv na nekoliko naina- isti lokalitet snimljen zimi - soil marks, a dok je vegetacijana njemu - crop marks

-svojstvo neke pojave da se iskazuje na vie naina

PROBLEMI INTERPRETIRANJAovih pojava/promjena - promjene mogu nastati i zbog

prirodnih geolokih formacija

4) povrinski nalazi-rano proljee - nema snijega ni bujne vegetacije-sitna arheoloka graa iz povrinskog dijela depozita sistematizirana prema nalazitima -nema arheolokog nalazita na kojima ne postoje!-na povrinu dolaze obradom zemlje, djelovanjem prirodnih procesa (erozija)...-promjene u boji tla + ulomci arheolokih nalaza = siguran lokalitet-ostaci zidova su takoer povrinski nalazi (debljina nam sugerira razdoblje, prapovijest, antika,

srednji vijek...)-podpovrinskipregled-zasjeemo travu i pomaknemo taj gornji humuspoput tepiha da doemo do nalaza, u sluaju danapovrini nije vidljivo nita(a info o nalazima na tom mjestu smo dobili od lokalaca)-ovo je prepedantan pristup, nama je bitna samo informacija jeli na tom mjestu ima ili nemanalaza, nije bitno gdje se koji komadinalaza nalazi, zato -napravimo malu sondu (0,5x0,5m, moe i manja), samo da potvrdimo ima li tu ikakvih nalaza,povrinske grae i ima li depozita. Na vie mjesta napraviti male sonde da utvrdimo sigurnost upostojanje nalazita i utvrdimo na kojem se prostoru nalazite rasprostire-mi se ne moemo vratiti sa terena, a da sa sobom ne donesemo nalaze koji e potvrditi svenapisano u kartonu i dnevniku. Stoga mi skupljamo nalaze u vreice sa signaturom te ih kasnije

obraujemo i te podatke unosimo u kartone-uvamo ih u kutijama! na kojima mora biti (i na poklopcu i kutiji) signatura

5) spolie

-sv. Antun u Galianu- oltarna pregrada uzidana negdje-ukazuje nam na postojanje nekih starijih objekata u neposrednoj blizini - saznati odakle jerazgovorom, predajom...


32

6) Toponimi

-nazivi koji trajno odreuju razliite tipove zemljopisnih pojedinosti, a nastaju u razliitimvremenskim periodima i na razliitim osnovama. U arheolokom kontekstu mnogi od njih imajuvrijednost sigurnog indikatora jer su nastali kao posljedica postojanja arheolokih objekata inalaza

-uvijek postoji niz tradicionalnih, religijskih, zemljopisnih... razloga toponima koji su uvijekodreivali stanovnici, nikad neke uprave

npr. Tell el Amarna Catal Hoyuk Tepe HisarTell Halaf Asikli Hoyuk Yumuk Tepe (Mersin)Tell Kasura

-kod ovih primjera vidimo da se radi o 3 govorna podruja , a rijei tell, hoyuk i tepe oznaujuisto-brijeg, uzvisina, vrh. Sva ova 3 pojma ujedno i oznaavaju ono to mi u arheologijinazivamo naselja tipa tell-tell je naselje koje pripada neolitiku: karakteristian je za Bliski Istok-u Turskoj tepeh, u Tesaliji magula (Souphli, Otzaki, Azmaka mogila), Bugarskoj

mogila/mogilnik-Makedonija - tumba (Velika,Optiarska tumba(od tal. tomba = grob))

-narav toponima moemo podijeliti na nekoliko skupina:1)asocijativnog karaktera2)deskriptivnog karaktera

3)memorijalnog karaktera4)nastali na starijim jezinim osnovama5)povezani s privrednim i ostalim djelatnostima

25.1.2013

1. Asocijativnog karaktera-nastaju kao odgovor lokalnog stanovnitva na postojanje neke arheoloke formacije-tako se osnova grad pojavljuje u oblicima gradina; varijante: Gradina, Gradac, Gradaac,Ograenik...-u nekim sluajevima toponimi su zaboravljeni, pa je on prenesen na neku drugu topografskupojedinost, pa tako nailazimo na sela Podgradina, Podgrae. Ovdje ne nailazimo na toponime,ve je to preneseno na suvremenu ruralnu aglomeraciju.-same te aglomeracije nisu arheoloki vrijedne, ve nam taj naziv sugerira da se u iroj ili uojokolici nalazi neka gradina

-isto tako i s toponimima Zagradina, Zagrad, Starigrad, Novigrad

-slino je i s toponimima koji se udaljavaju od toponima grad, pa tako nailazimo Dvor, Dvorovi,

Katel, Katili (talijanska utvrda) , Fortica (Fortezza) kod Sarajeva -ovi toponimi nam sugeriraju na postojanje arh. lokaliteta ali i o njegovom karakteru

Guvnine-nalazite gradinskog tipa, prapovijesnog karaktera-naziv potjee od rijei guvno to oznaava mjesto gdje se mlati ito. Taj prostor jedozidan kamenjem i poploan pa je svom obliku slian gradinama

Okolite-naselje tipa tell,sam naziv nas podsjea da je neto bilo okruenoZemunice-nastalo je kao asocijacija na siromane ljude koji ive u jamama


33

2. Deskriptivnog karaktera-radi se o nazivima koji opisuju pojedinu topografsku karakteristiku a cilj im nije objanjenje iste Gomila + izvedenice-Gromila,Gromiljak,Gromaa,Nasuta Gomila,Zaspa-toponimi ovog tipaupuuju na tumule s jedne, s drugestrane i na limitne tumule na gradinama koji ine diofortifikacijskog sustava

Grebnice-spada u skupinu deskriptivnih toponima, a esta je u Zagori i Hercegovini a takoer idrugim podrujima ali u drugaijim varijantama-oni nastaju spoznajom lokalnog stanovnitva da na nekom prostoru postojigroblje, alioni ne znaju tko je na njemu pokopan pa izbjegavaju gradnju na tom prostoru i openitoga izbjegavaju

Grko groblje-groblje koje se ne uklapa u standardnu predodbu lokalnog stanovnitva ogroblju.Ovaj toponim se najee odnosi na nekropole pod stecima. Zidak, Zidine + izvedenice-oni su uvijek vezani za fortifikacijski sustav koji je zadravao nekusvoju izvornost

3. Memorijalnog karaktera

-oni se vezuju uz nalazita sakralnog karaktera, a njihovkarakter i znaenje se nastoji zadrati uusmenoj predaji-Crkva, Crkve, Manastirine, Biskupija

-Sv.Vid, Sv.Spas,Lovreine -vezane su za titular kome je bila posveena crkva ili samostan-Kaptol-vezan je za vrh crkvene hijerarhije

-Remete, Remetinec-samostan, nastalo od grke rijei eremeta to znai pustinja, monahpustinjak (od samostanskog objekta nije nita ostalo,samo uspomena)

4. Nastali na starijim jezinim osnovama-radi se o nazivima koji su u najeem broju nastali iz latinskog jezikaCastra Novalis-Novalja

Carnuta-KornatiSilva-Silba

Stagnum-Ston

5. Povezani sa privrednim djelatnostima-povezani su s privatnom ili nekom drugom djelatnouRudnik

Srebrenica

Pazarite, Veliko TrgoviteVeliki Tabor (tabor, ma. - boravak, logor)Mostine / Kula / Straa

upine (keramika)CarinaKordun (franc. cordon-prolaz)

7) 8) intervju s lokalnim stanovnitvom-lokalno stanovnitvo je najbolji poznavatelj tog prostora-postojanje neke legende, tradicije, u obliku pria(zakopano blago, hajduci, podzemni hodnici...)


34

Dokumentaci ja terenskog preg leda (kon venc ionalnog t ipa)

Dnevnik sadri:-vrsta terenskog pregleda

-podruje terenskog pregleda

-tijek i dinamika provoenja terenskog pregleda-zapaanja iprimjedbe voditelja tp, skice...

Registar nalazitaje registar svih nalazita koja se upisuju po vremenu otkria -redni broj, naziv lokaliteta, lokacija, osnovno vremensko odreenje(prapovijest,antika...), broj kartona nalazita (svaki lok. ima svoju osobnu iskaznicu :D)-Registar moebiti i objavljen, ali ne kao suhoparan popis

Karton nalazita- "osobna iskaznica" svakog lokalitetaNajvaniji dio svakog terenskog pregleda. On sadrava sve vane elemente i podatke opojedinim lokalitetima. Svaki karton se razlikuje od voditelja do voditelja.

Sadri: broj kartona, datum tp, podruje tp (sekcija, tj. oznaava koji dio/list topografske karte jepregledan), naziv lokaliteta (toponim-onaj koji vrijedi kod lokalnog stanovnitva), pozicija(Zadar, Krneza, 50 m od crkve- od neeg to je trajno; mikrolokacija; broj katastarske estice,prezime vlasnika, koordinate...), vrsta lokaliteta, opis lokaliteta, postojee strukture(kamenizidovi, buka,cigla), karakteristini nalazi(vani su za osnovnu orijentaciju lokaliteta uvremenskom i kulturnom smislu), vremensko i kulturno odreenje(prapovijest - neolitik -impresso k.), stanje sauvanosti, stupanj ugroenosti, mogunosti istraivanja

Tehnika dokumentacija- geodetski snimci, crtei - skice (mogu katkad zamijeniti geodetskusnimku a njihova je funkcija predoit stanje vidljivih struktura i njihov poloaj)Ne mora se uvijek raditi geodetski snimak, nije obavezan.

Tehnika dokumentacija se uva u veeeeelikim fasciklama :D, u ladiarima (kao onaj upraktikumu)

Fotodokumentacija - negativi (crnobijeli i u boji), digitalni snimci, kontakt kopije, kolorpozitivi, avionski snimci, video snimci.

Fotodokumentacija se moe nalaziti i u kartonu nalazita.Na fotografiji lokalitet mora uvijek biti u centru!

Povrinski nalazi-sitna arheoloka graa iz povrinskog dijela depozita sistematizirana prema nalazitima -mi se ne moemo vratiti sa terena, a da sa sobom ne donesemo nalaze koji e potvrditi sve

napisano u kartonu i dnevniku. Stoga mi skupljamo nalaze u vreice sa signaturom te ih kasnijeobraujemo i te podatke unosimo u kartone-uvamo ih u kutijama! na kojima mora biti (i na poklopcu i kutiji) signatura

Priprema plana istraivanja-formulacija, sakupljanje i biljeenje dokaza, obrada i analiza,publiciranje


35

1.2.2013

5. Terenski pregled #2

- ekstenzivni i intenzivni (pregled po mrei)

-Ovo je relativno novi pristup i poinje se uvoditi od 1963. paralelno sa previranjem unutararheologije (sa razvojem Nove arheologije). Prije 60-ih godina najbitnije stvari su bile tipologija

i klasifikacija, pa je tako svaka i najmanja promjena na oblicima bila osnova za stvaranje novetipologije. Tako veliki broj tipova nije imao smisla, pa su osnovni uvjeti spoznavanja,

rekonstrukcije i interpretacije svih realnih oblika ivota bili nemogui. Kao reakcija na ovupojavu razvila se tzv. Nova arheologija.

-Pobornici ovog pravca zalagali su se da se arheologija vrati na pravi put. Zbog svog kritinogpristupa dolo je i do promjene u terenskom pregledu.-Svrha ekstenzivnog terenskog pregleda bila je nadopunit konvencionalni (klasini) terenskipregled dok je intenzivni terenski pregled vie vezan za poznate lokalitete. Ove metode imajumultidisciplinarniji pristup od konvencionalnog pregleda.

Konvencionalni tp Extenzivni i intenzivni tp

-obuhvaa se 10-100 etvornih metara-voen je faktorima otkria

-minuciozniji-obuhvaa se manja povrina-ne iskljuuje faktore otkria, ali nijevoena samo njima-ukljuuju se strunjaci iz drugih znanosti-nema podjela na lokalno, ciljano...

istraivanje kao u konvenc. Tp-sva istraivanja su sustavna!

-ekstenzivni tip je baziran najvie na registriranju novih nalazita, dok se intenzivni baviveinom ve poznatim lokalitetima.

a) Ekstenzivni terensk i pregled

-Iskljuuje sva ona polazita na kojima se bazira konvencionalni tp(bazirana na faktorimaotkria)-Vri se sustavan pregled terena. Cilj se ne svodi samo na registriranje arheolokih potencijalanego i nalaza na tom prostoru

-nalazita se promatraju, to sumjesta ivljenja, promatraju se po ambijentu. Promatraju se premapotencijalima svih vrsta(hidrologija, geologija, vegetacije, sirovine, ua geografija), suoodnos sokolinom.

-Prvi put upotrebljen u mesinskoj ekspediciji 1961.g.-Kod nas je ovakav tip tp proveden na prostoru Ravnih Kotara od strane John Chapmana i imeBatovia unutar projektaNeotermalna Dalmacija (1982-86)-Prilikom realizacije ovog plana, zadano podruje je podijeljeno u transekte jednake irine, alipostavljanje je uvjetovano prirodnim predispozicijama. U ovom sluaju (Neotermalne


36

Dalmacije) irina transekta bila je oko 100 m (obino je irina 15 - 20 m - to se uzima kaoprosjek kojeg moe istraiti jedan istraiva). Sama mrea nije fiziki bila postavljena, ve seona vizualno razvijala na topografskoj karti. Svaki lan je opremljen sa kartom i kompasom, pase na taj nain prati jedan pravac.-Osnovna jedinica ekstenzivnog tp je transekt koji je podijeljen na manje dijelove o ijoj veliini

odluuje voditelj terena. Kod ovog pregleda iskljueni su i faktori otkria, osim empirijsko-teorijskih spoznaja. Ovdje takoer nema podjele prema karakteru i opsegu, tu je sustavni terenskipregled pa nema subjektivizma i namee se zahtjev za sustavnou. Takoer nema ni ciljanihpregleda ve ovdjesve uzorimo i prikupljamo sve povrinske nalaze, te ih dokumentiramo iprecizno kartiramo.

teorijski primjeri->prvo odaberemo jedan veiprostor te ga podijelimo na brojane i alfabetskeoznake. Kad odabiremo uzimamo one zone koje su reprezentativne. Taj prostor dijelimo natransekte i oznaavamo ih slovima i brojevima.

DokumentacijaKao i kod konvencionalnog pregleda mi ovdje nemamo univerzalne formulare, ve se oni radeprema zahtjevima terena i voditelja tp

Karton lokalitetasadri:-broj kvadrata (koji smo mi odredili)

-broj lokaliteta-broj kvadrata na karti (koji ve postoji na topografskoj karti)-lokalni naziv (toponim)

-datum nalaza

-ime pronalazaa i ako nas je netko uputio na neku informaciju

-vrsta nalazita(naselje, naselje + nekropola, gradina, crkva...)-doba(paleolitik,mezolitik...)-smjetaj nalazita(Crno Vrilo, Zekii, katastarska estica...)-topografija

-nagib zemljita (bez,mali,vei, strmina...)-postotak erozije

-terase (ima, nema)-druga vrsta oteenja-vrsta ugroenosti-geologija (za to nam treba geolog na terenu)

-pedoloki tip (vrsta zemlje)

-pedoloka kiselina(utjee na sauvanost ostataka)-rezervne vode (udaljenost, sezonska upotreba, koliko je jak izvor)-vrste vjetrova; izloenost vjetru (izloeno, zaklonjeno)-vegetacija (grmlje, nisko, visoko raslinje, uma)-obrada (vonjak,vinograd,polje,livada-poljoprivreda utjee na ouvanost lokaliteta)-broj kvadrata za skupljanje uzoraka-doneeni materijal-ostavljeni materijal


37

b) Intenzivni terensk i pregled

-Ovdje nije rije o pregledu prostora nego o pregledu nalazita (NE istraivanje! nego samopregled). Otkriva se ve poznati lokalitet (tj. pregledava). Taj pregled seprovodi prema mreikoja pokriva lokalitet i to u njegovoj punoj veliini, ali i izvan postavljenih gabarita (nevirtualna, nego fiziki postavljena). Cijeli prostor bio je podijeljen na transekte sa manjim

dijelovima.-Osnovni cilj ove metode je utvrivanje postojanja same arheoloke grae i njezina disperzija,odnosno koncentracija. Povrinska disperzija nalaza moe biti pokazatelj veliine lokaliteta, ali irazliitih vrsta aktivnosti koje su se na pojedinom dijelu lok. odvijale, tj. o nalazitu se moestei neka slika i bez njegovog iskopavanja-Nova arheologija je isticala destruktivnost arheologije - ona i jest destruktivna po naravi svoje

metodologije - ova metoda polazi od pretpostavke da je lokalitet bolje ne istraivati (tj.iskopavati) zbog nerazvijenosti arheolokih metoda i njihove destruktivnosti

Takoer, ova se metoda bavi:1)odnosom keramike i ostalih artefakata

2) uestaloui koncentraciji pojedinih vrsta nalaza (gdje ima vie, a gdje ima manje komadakeramike, mozaikih kockica...)

-Mrea ne mora biti postavljena u ortogonalnom naelu i obliku, negomoe biti i u kruno-radijalnom obliku.

-Za razliku od ekstenzivnog pregleda gdje je mrea vizualno tj. imaginarno postavljena, kodintenzivnog pregleda ona je fiziki postavljena tj. teren je iskolen pa se tako uzorenje provodiunutar te zadane mree.-Koristi se vie osoba, i manjije razmak meu njimanego kod ekstenzivnog tp (manja je irinatransekta).

-Kretanje moe biti u nekoliko pravaca, tako da se vie osoba kree po jednom transektu, a kada

dou do kraja onda se vraaju po drugom transektu. Isto se to odnosi i na kretanje po krunom ikruno-radijalnom

Kretanje unutar jedinice moe biti:-u linijama uvijek u istom pravcu

-u 2 pravca koja se sjeku pod pravim kutom

-kaotino (samo na malim povrinama)

Dokumentacija intenzivnog tp

-broj kvadrata

-broj kvadrata za sakupljanje-tko je popunio dokumentaciju

-doneeni materijal-ostavljeni materijal

-keramika: (ukupna teina ibroj) osnovne karakteristike, vremenska pripadnost, nacrtna,fotografirana....-druge vrste peene zemlje (kuni lijep, opeka, tegule)


38

-orue od kamena: (ukupna teina i broj) broj retuiranih komada, oblik rukotvorine -rezai, strugala,iljci,svrdla, tehnoloki tipovi-neobraeni materijali, jezgra,otpadak jezgre,

geoloka vrsta, crtani komadi, fotografirano....-druge vrste kamenih izraevina

-metalni nalazi

-osteoloki nalazi (obraen,neobraen), vrsta

-to se tie keramike i kamenih izraevina, prije je bilo popularno mjeriti njihovu teinu, misleida se time dobivaju neki relevantni podatci. Danas se to vie ne radi,jer je potpuno nepotrebno.

Uzorenje - uz pomo metalnog okvira 1x1m, na svakom kvadratu se primjeni isti pristup, npr. usvakom se uzori kvadrat u gornjem lijevom kutu odreene veliine i prikuplja se SVE - toilustrira odnose cijelog kvadrata

Svi nalazi se kartiraju! Koliinu, vrstu i raspored nalaza u prostoru bitno je predstaviti na kartihistogramima, brojano, simbolima, raster (gustoa rastera).... (slika )

Ove metode ne daju cjelovitu sliku terana! Iz povrinske distribucije nalaze se ne moe dobitislika o distribuciji, rasponu i karakteru artefakata niih slojeva


39

6. Zrano Rekognosciranje(zrana fotografija)

Razvija se tokom 2.svjetskog rata s razvojem zrakoplova i tehnologije (fotografiranja).

-5., 6. i 7. (8.?) mjesec su najpogodniji za snimanje!

-letjelice, baloni, lake letjelice - paraglajderi, bespilotne..., a najee iz malih zrakoplova, navisini od oko 800 m-Postoje 2 tipa zranih fotografija: kose i vertikalne

-kose su obino slikane od strane arheologa ili se smatraju arheoloki znaajnijima -vertikalne su rezultat nearheolokih istraivanja (npr. kartografskih)

-Zrana fotografija podrazumijeva ili snimanje pod odreenim kutom ili odreeni tiposvijetljenja ili odreenu kameru ili filmova osjetljivih na odreene spektre-pankromatsko (crno-bijelo), kolor, infracrveno, ultraljubiasto- dijelovi spektra koji se koristezbog poboljanja kvalitete jer se indicije ne vide katkada dobro kod C/B i kromatskog-i multispektralno - isti lokalitet u vie spektara snimljen - dopunjavaju se-primjenjuje se i za snimanje potopljenih oblika, samo mora biti bunaca

Namjena:-registriranje nalazita-dokumentiranje (iscrtavanje, izrada tlocrta) nalazita-dokumentiranje tijeka i rezultata iskopavanja-ciljano voenje iskopavanja-usporeivanje s geofizikim metodama istraivanja

-za arheologiju je zrana fotografija zanimljiva jer registrira 3 vrste pojava vanih zaprepoznavanje arheolokih lokaliteta

1) pojave u reljefu (mikrotopografske) - shadow marks

2) pojave u vegetaciji (usjevima) - crop marks

3) promjene u tlu - soil marks- pojave u krajoliku - landscape marks

- anomalije vlanosti-polimorfizam

Pojave u reljefu, "Shadow marks"

-rije je o mikro-reljefu, ne velikim, monumentalnim pojava-vidljive su u razliitim tonalitetima povrine koja se snima(svijetlo-sjena), a koji se registrirapod odreenim uvjetima-osvijetljenje mora biti pod istim kutom (ujutro ili kasno poslijepodne)

-na temelju razlike od refleksije osvijetljenosti dobiju se snimke na kojima se mogu registriratiarheoloki lokaliteti-kose (i okomite) povrine vraaju cijelu koliinu svjetlosti ravno prema objektivu, tako da eonaj osvjetljeniji dio biti preeksponiran, onaj u sjeni podeksponiran, pa nam to ocrtava reljef

-ravne povrine budu jednako osvjetljene, jednako raspruju primljenu svjetlost-ovdje kut snimanja nije bitan, promjene e se uoiti, bitno je samo da je osvjetljenje pod otrimkutom


40

Pojave u vegetaciji (usjevima) "Crop marks"

-nastaju kada zatrpani zid ili jarak ili smanji ili povea rast usjeva djelujui na dostupnosthranjivih tvari mjenjajuiu dubinu tla-pojavljuju se u 2 vida: pozitivno i negativnousjev nad ukopanim zidom (negativ)-kameni nasip,zidovi

-u proljee je tu vegetacija uta jer je manja vlaga, a okolo zelena-u vrijeme klasanja je 30-40 cm nie-nakon nevremena posljedice su minimalne

-u vrijeme dozrijevanje vegetacija nad zidom je nia i ua od okolnog koji je vii i zelen-npr. Pakotane - sva vegetacija je vezana za zidove, neke biljne vrste jednostavno trae takvupodlogu, veu se za zidove-puzavice (npr. brljan) pokriju cijele strukture-naglaene nakupine vegetacije razliite od neposrednog okruenjausjev nad ukopanom jamom(pozitiv) -ukopani objekti, rovovi-u proljee je usjev vii i u koloritu razliitiji-u vrijeme klasanja je nad jamom usjev viiu prosjeku 30 cm

-nakon nevremena je vea teta-u vrijeme dozrijevanja je via i razlika je u boji, okolno je uto-u rovovima je zemlja rahlija, depozit je vei pa je i raslinje vie

Promjene u tlu ("Soil marks")

-otkrivaju postojanje zatrpanih jaraka, bedema ili temelje promjenama boje tla uzrokovanim kadaralo zahvati i preokrene djelove zakopane tvorevine, donosei na povrinu-promjene boje ili konzistencije u tlu, tj. razlike u bojama ili konzistenciji

-ocrtavaju neke konstrukcije (jarke, bedeme, temelje...), nisu pojave u vegetaciji ili reljefu! -

vegetacije nema, treba se samo tlo vidjeti; oitavaju se na ravnim povrinama

-mogu se nekada i kombinirati sa ostalim promjenama, npr. ako je pola konstrukcije ispodvegetacije (npr. ito), pola ispod tla koje ima drugaiju boju na konturama -najvidljiviji su na fotografijama slikanih za zimskih mjeseci

Pojave anomalija u vlanosti-tlo e ponekad takoer otkriti tvorevine putem razliitog zadravanja vlage -vlani tragovi - ilirazliitosti u termalnim osobinama koje utjeu na topljenje snijega i leda (kanali zanavodnjavanje, putovi, rovovi)

-rije je o nekim kompleksima koji zbog naruene prirodne konzistencije ima razliituakumulaciju vlage

-ova pojava je vidljiva nakon obilnih padalina i kratko traje, ostale pojave su stalne-konture nisu jasne, pravilne, izgledaju kao fleke

Pojave polimorfizma-lokalitet vidljiv na nekoliko naina - isti lokalitet snimljen zimi - soil marks, a dok je vegetacijana njemu - crop marks-svojstvo neke pojave da se iskazuje na vie naina


41

Dokumentiranje nalazita prema zranoj fotografiji:-na softveru otklonimo devijacije koje su nastale prilikom slikanja

-radi se usporedba zrane fotografije i mjerenje specifinog otpora tla-zrana fotografijaje podloga za usmjeravanje iskopavanja-problemi- ne znamo to pojave predstavljaju (koloristike pojave)

LIDAR (Ligh t detect ing and r anging )

Lasersko skeniranje iz zraka. Jedna od najuinkovitijih metoda prikupljanja velike koliineraznovrsnih prostornih informacija u kratkom vremenu.

-Instaliran je u helikopter ili zrakoplov, koristi blisko-infracrveni dio elektromagnetskog spektra

(laser) za aktivno prikupljanje podataka.-Koristei automatske i poluautomatske tehnike filtriranja podataka, mogue je iz izvornihpodataka kreirati nekoliko proizvoda: digitalni model reljefa, digitalni model vegetacije, digitalni

model povrine-prednost helikoptera nad zrakoplovom-helikopter ima sposobnost lebdenja, moe se zadravatina jednom mjestu u zraku

-velika prednost je to se moe snimati danju, nou, kada je oblano, sunano Nain rada:Emitira se impuls laserske svijetlosti uz precizno biljeenje vremena. Detektira se refleksija togimpulsa od objekta uz precizno biljeenje vremena. Koristei konstantnu brzinu svijetlostivremenske razlike izmeu emitiranjai reflektiranja koristi se za raunanje direktne udaljenostiizmeu senzora i objekta. Uz pomo vrlo tonog poloaja senzora dobivenog iz satelitskenavigacije (GPS) i orijentacije senzora dobivene iz inercijalne jedinice (IMU) izraunavaju sepravokutne xyz

Metodologija Arheoloskih Iskopavanja - Skripta 2012-2013

Documents

Transcript of Metodologija Arheoloskih Iskopavanja - Skripta 2012-2013