METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTENstars2/bilten/2015/bilten0715.pdf©ibenik Split Zadar >99 >99 Parg...
56
2015 7 ISSN 1334-3017 god.XXIX
Transcript of METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTENstars2/bilten/2015/bilten0715.pdf©ibenik Split Zadar >99 >99 Parg...
-
20157
ISSN 1334-3017god.XXIX
-
DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVODZAGREB, GRI» 3
UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1
METEOROLO©KI
I HIDROLO©KI
BILTEN
07 / 2015
GODINA XXIX SRPANJ 2015.
-
METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN
I Z D A J E
Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3
telefon: (01) 45 65 782
telefax: (01) 45 65 757
http://meteo.hr
e-mail:[email protected]
Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ
Glavni urednik mr. sc. Dragoslav DragojloviÊ
Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.
UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek
dr. sc. Kreπo PandæiÊ
Borivoj Terek, dipl.inæ.
dr. sc. Vlasta Tutiπ
Gordana Zuccon, dipl. oecc.
Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ
GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.
Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.
Ivan BertoviÊ, prof.
mr. sc. Ksenija CindriÊ Kalin
mr. sc. Ivona MajiÊ*
dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*
dr. sc. Ivana Hrga*
Lovro Kalin, dipl.inæ.
mr. sc. Draæen KauËiÊ
dr. sc. Tanja Likso
Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.
Krunoslav Mikec, dipl.inæ.
Marija MokoriÊ, dipl.inæ.
Damir Peti, dipl.inæ.
Dunja PlaËko-Vrπnak, dipl.inæ.
Krunoslav Premec, dipl.inæ.
mr. sc. Lidija Srnec
Ivona Igrec, dipl.inæ.
mag. inæ. Ruæica PopoviÊ
dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ
* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba
Naslovnica: More (snimio Ivan Lukac)
-
S A D R Æ A J
VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (dr. sc. Tanja Likso) .................................................................................... 7PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (mr. sc. Ksenija CindriÊ Kalin, Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................................... 12Temperatura mora (mag. inæ. Ruæica PopoviÊ) ............................................................................ 15
HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 18Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 18Podzemne vode (Ivan BertoviÊ, prof.) .......................................................................................... 21
EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 24Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 24OneËiπÊenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inæ.) .................................................................... 25KakvoÊa zraka (mr. sc. Ivona MajiÊ) ............................................................................................ 27
BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 28
SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 30
PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 34
AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 35
©UMSKI POÆARI (Lovro Kalin, dipl. inæ., Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ...................................................................... 36
MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (mr. sc. Lidija Srnec, dr. sc. Ivana Hrga) .............................. 39
OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ................................................................................................................ 41
KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ) ...................................................................................................... 44
PRILOZI
IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SRPNJU 2015. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 45
ZANIMLJIVOSTI I DOGA–AJI(SunËica ©vaco, dipl. komp. i etnol.) .............................................................................................................................. 50
-
BILTEN 07 / 2015
5
VREMENSKE PRILIKE
SinoptiËka situacijaMarija MokoriÊ, dipl. inæ.
Od 1. do 8. srpnja je bilo sve toplije s iznad-prosjeËno visokim temperaturama zraka. Bio jeto prvi izraæeni toplinski val ovog ljeta.
Na vrijeme je utjecalo polje malo poviπenog ilisrednjeg izjednaËenog tlaka zraka. Po visini se premanaπim krajevima poËeo pruæati izraæen termobariËkigreben. Bilo je sunËano i vrlo toplo, te vruÊe. Samoje povremeno bilo male do umjerene naoblake. Vjetarje bio veÊinom slab. Najviπa dnevna temperatura zra-ka bila je i viπa od 35°C.
Zatim se 9. srpnja preko naπe zemlje premjesti-la hladna fronta sa sjeverozapada kontinenta, te jeu unutraπnjosti i ponegdje na sjevernom Jadranubilo izraæenog grmljavinskog nevremena. U sjevero-zapadnim predjelima bilo je i tuËe, primjerice uMurskom SrediπÊu. Osjetno je osvjeæilo, na konti-nentu i za desetak stupnjeva. Na Jadranu je potkraj9., te 10. srpnja puhala umjerena i jaka bura i
sjeverozapadni vjetar. Podno Velebita bura je bi-la osobito jaka.
Nakon prolaska fronte posvuda se brzo razvedri-lo, pa je do 12. srpnja prevladavalo sunËano i suho, tepostupno sve toplije. Bura i sjeverozapadni vjetar naJadranu su oslabili.
Od 13. do 22. srpnja nad naπom zemljom jeponovno ojaËao termobariËki visinski greben s ju-ga kontinenta i sjeverne Afrike. Prizemno jse nalazioogranak tople anticiklone, te je tlak zraka nad naπomzemljom bio malo poviπen ili srednje izjednaËen.Bio je izraæeniji od prethodnog, te su najviπe dnevnetemperature zraka u veÊem dijelu zemlje bile izmeu33 i 40°C. Najniæe noÊne i jutarnje temperaturesu i u kopnenim predjelima bile viπe od 20°C, πto jekriterij za tople noÊi. Izdano je najviπe, crvenometeoroloπko upozorenje za gotovo cijelu zemlju.To je bio drugi izraæeni toplinski val.
Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 23. srpnja 2015. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 23. srpnja2015. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
-
6
BILTEN 07 / 2015
Zbog premjeπtanja atmosferskih fronti sjevernijeod naπe zemlje, u visinskom strujanju u unutraπnjostje 20. srpnja dospio manje vruÊ i malo vlaæniji zrak. Usjeverozapadnim i sjevernim predjelima je stoga bilolokalnog razvoja oblaka, a temperatura zraka je bilamalo niæa nego prethodnih dana, meutim i dalje je bi-lo vruÊe, a u mnogim predjelima i vrlo vruÊe. Nakontoga greben je ponovno ojaËao prema sjeveru zemlje.
Lokalnih nestabilnosti je bilo 22. srpnja, a munjesu izazvale poæare raslinja na Jadranu i priobalju. Najugu Jadrana su vremenske prilike bile uzrokom veli-kih poæara raslinja koji su ugroæavali i naseljena mjes-ta. Naime, uz ekstremne temperature zraka atmosferaje bila izrazito suha i nestabilna, πto nepovoljno utjeËena ponaπanje i πirenje poæara. Najizraæeniji su bili poæarina KorËuli i Peljeπcu.
Zatim je 23. i 24. srpnja bilo sve nestabilnije, avruÊina je samo malo popustila.
Na karlovaËkom podruËju je 24. srpnja bilo oluj-nog nevremena, na udare s olujnim vjetrom.
TermobariËki greben je poËeo slabjeti, a i poljevisokog tlaka zraka u prizemlju. Stoga je u naπu zemljupoËeo pritjecati vlaæan i neπto svjeæiji zrak, te je 23.srpnja poslijepodne bilo izraæenog grmljavinskog nevre-mena, pa i tuËe. Prolazno je bilo umjerenog i jakog vje-tra. Poæari raslinja na jugu Dalmacije joπ su bili ak-tivni. U unutraπnjosti i mjestimice na sjevernom Jadranupovremeno je bilo viπe oblaka i kiπe i grmljavine. Munjesu izazvale poæare na podruËju UËke i Istre. U Dalmaciji
je bilo sunËano. Temperatura zraka je samo u kop-nenom podruËju bila malo niæa.
25. i 26. srpnja je bilo izraæenih pljuskova igrmljavine i u unutraπnjosti i na sjevernom Jadranu,gdje je i osjetno osvjeæilo. Najviπe oborine uz osv-jeæenje palo je u noÊi na 26. i 26. srpnja. Na sje-vernom i dijelu srednjeg Jadrana zapuhala je um-jerena i vrlo jaka bura.
Preko naπe zemlje premjestila se hladna frontasa sjeverozapada kontinenta donoseÊi na sjeverni i diosrednjeg Jadrana, te u kontinentalne krajeve svjeæ ivlaæan zrak. Najviπe oborine je palo u sjeverozapad-nim predjelima, mjestimice oko 30 mm. U veÊem di-jelu Dalmacije je prevladavalo sunËano i samo malomanje vruÊe, a bilo je tek pokojeg lokalnog neverina.Poslijepodne 26. srpnja se sa zapada djelomice razvedri-lo, a i bura je prema kraju dana slabjela.
Zatim je 27. i 28. srpnja u unutraπnjosti povre-meno bilo kiπe. Na Jadranu je bilo preteæno sunËanos malo niæom temperaturom zraka. U unutraπnjostije osobito 28. srpnja bilo sunËanog vremena, ali jebilo razmjerno svjeæe.
Nad naπe krajeve je u visinskoj struji povremenopritjecala manja koliËina vlaænog zraka koja je ukopnenom podruËju uzrokovala nestabilno i oblaËni-je vrijeme, dok je na sjevernom i dijelu srednjeg Jadranabio samo pokoji lokalni neverin, a temperatura zrakaje bila tek malo niæa, te se zadræalo vruÊe vrijeme.Vjetar je oslabio.
Slika 3. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra 23. srpnja 2015. u 12.00 sati UTC (izvor: EUMETSAT)
Slika 4. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra 24. srpnja 2015. u 12.00 sati UTC (izvor: EUMETSAT)
-
BILTEN 07 / 2015
7
Od 29. do 31. srpnja je u kopnenom podruËjubilo svjeæe s obzirom na doba godine, a uz poveÊanunaoblaku bilo je povremene kiπe i pljuskova. NaJadranu je prevladavalo sunËano, te i dalje vruÊe,a na jugu i vrlo vruÊe. Ponegdje je i u unutraπnjosti,ali i na Jadranu bilo pljuskova i grmljavine.
U unutraπnjost i na dio sjevernog i srednjeg Jadranapovremeno je pritjecao vlaæan i nestabilan zrak, uzroku-juÊi mjestimiËne oborine. 31. srpnja hladna fronta sasjeverozapada premjestila se preko Hrvatske na is-tok. Najviπe kiπe bilo je u zapadnim predjelima, a lo-kalnih neverina je bilo i u Dalmaciji. Na jugu Dalmacijese zadræalo sunËano i vrlo vruÊe vrijeme. Na sjever-nom i dijelu srednjeg Jadrana prolazno je zapuhala um-jerena do jaka bura, u velebitskom kanalu s olujnimudarima.
Slike 1 i 2 prikazuju prizemnu i visinsku (AT 500hPa) sinoptiËku situaciju 23. srpnja 2015. (izvor NjemaËkameteoroloπka sluæba-DWD).
Slike 3 i 4 su satelitske snimke oblaka u toplin-skom dijelu spektra 23. i 24. srpnja u 12 UTC (izvorEUMETSAT).
Slika 5 je radarska snimka oblaka 23. srpnja 2015.(izvor DHMZ).
Klimatoloπka analizadr. sc. Tanja Likso
Srednja mjeseËna temperatura zraka za srpanj 2015.godine bila je u cijeloj Hrvatskoj iznad viπegodiπnjegprosjeka (1961.-1990.) na πto ukazuju pozitivne anoma-lije srednje mjeseËne temperature zraka. Odstupanjasrednje mjeseËne temperature zraka bila su u rasponuod 2.8°C (Daruvar) do 4.6°C (Rijeka).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike uHrvatskoj za srpanj 2015. godine opisane su dominant-nom kategorijom ekstremno toplo (cijela Hrvatska).
Za srpanj 2015. karakteristiËno je da su prevla-davale pozitivne anomalije srednje dnevne tempera-ture zraka, dok je na postajama Dubrovnik i Split-Marjan cijeli mjesec srednja dnevna temperatura zra-ka bila iznad viπegodiπnjeg prosjeka.
Tijekom srpnja 2015. najveÊa pozitivna odstupa-nja srednje dnevne temperature zraka u odnosu naviπegodiπnji prosjek kretala su se od 6.6°C (Dubrovnik,21. srpnja) do 10.4°C u Rijeci (21. srpnja). NajveÊenegativno odstupanje srednje dnevne temperature zra-ka zabiljeæeno je u Ogulinu (30. srpnja), kada je sred-nja dnevna temperatura zraka bila 5.8°C niæa odviπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.).
Srednja mjeseËna maksimalna temperatura zrakau srpnju 2015. godine kretala se u rasponu od 21.3°Cna Zaviæanu do 34.2°C u Kninu. U odnosu na viπegodiπnjiprosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne maksimalne
Slika 5. Radarska snimka oblaka sa RC Bilogora,23. srpnja 2015. (izvor DHMZ).
ZAGREB - GRI»izvanredno i rekordno topli dani u srpnju 2015. godine
Izvanredno topli dani 6.7. 7.7. 16.7. 17.7. 18.7. 19.7. 20.7 21.7. 22.7.
Srednja dnevna temp. (°C) 28.6 30.7 28.8 30.6 29.4 30.7 29.1 30.0 30.7
Srednja dnevna temp. (°C),raspoloæivi niz (1948.-2014.)
29.31957.
30.01957.
29.72010.
29.62007.
29.92007.
30.72007.
30.72007.
29.42007.
30.42007.
Tablica 1. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Zagreb-GriË, SRPANJ 2015.Rekordno topli dani su posebno oznaËeni crvenom bojom.
-
8
BILTEN 07 / 2015
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
98
PERCENTILI
odstupanje temp. (°C)postajapercentili
A
P
Komiæa
>99
Dubrovnik
4.6
3.5
>99
3.5
4.4
>99
Osijek>99
Knin
>99
3.8
2.8>99
4.1
3.1
>99
>99
3.2
Rijeka>99
Varaædin>99
>99Zagreb Bjelovar
Sisak>99
3.6
Sl. Brod4.3
3.7
Pazin4.5
Ogulin
>99
3.1
4.3GospiÊ
4.1
Daruvar
3.7
>99
Karlovac
3.4Hvar
>99
4.2Lastovo
>99
>99
>99Zaviæan
>99
4.1
PoreË
Senj
4.2
>99
3.5
>99
4.3
M. Loπinj
©ibenik
Split
Zadar
>99
>99
Parg4.2
>99
Slika 6. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) za SRPANJ 2015. od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
98
PERCENTILI
odstupanje (%)postajapercentili
A
P
Sisak 21
65
82
47
18
50
40
Ogulin40
10
12
Pazin
Split
Knin
Daruvar30
52
6024
99
115
41
Karlovac
107
M. Loπinj
Rijeka
55Zaviæan
85
Varaædin60
Zagreb Bjelovar
3
34
Zadar
Osijek
76
22
DubrovnikLastovo
11
17
055
Komiæa
610
13
39 Sl. Brod
13
PoreË
Senj
©ibenik
18
GospiÊ
23
48
51
20
71
47
5
44
18
92
49
Hvar
Parg74
29
29
37
Slika 7. MjeseËne koliËine oborine za SRPANJ 2015. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)
-
BILTEN 07 / 2015
9
Slika 8. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961.-1990. za SRPANJ 2015. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C OSIJEK
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
RIJEKA
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
SPLIT MARJAN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
OGULIN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
DUBROVNIK
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka
-
10
BILTEN 07 / 2015
Slika 9. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)za SRPANJ 2015. godine
ZAGREB MAKSIMIR
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90mm OSIJEK
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
mm
RIJEKA
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90mm
SPLIT MARJAN
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
mm
OGULIN
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
mm
DUBROVNIK
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
mm
Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina
-
Broj vruÊih dana (Tmax ≥ 30°C) za srpanj 2015. i usporedba s raspoloæivim nizom
BILTEN 07 / 2015
11
temperature zraka bile su u cijeloj Hrvatskoj viπe odprosjeka. Odstupanja su se kretala od 3.3°C (Komiæa)do 5.4°C (Lastovo). Apsolutni temperaturni maksimu-mi nalazili su se u rasponu od 28.3°C na Zaviæanu (22.srpnja) do 39.9°C u Rijeci (22. srpnja).
Srednje mjeseËne minimalne temperature zraka usrpnju 2015. bile su u rasponu od 12.7°C na Zavi-æanu do 25.2°C na postaji Split-Marjan. U odnosu naviπegodiπnji prosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËneminimalne temperature zraka bile su iznad spomenu-tog prosjeka na svim analiziranim postajama. Odstupanjasrednje mjeseËne minimalne temperature zraka u srp-nju 2015. su se kretala od 1.1°C (Knin) do 4.9°C(Bjelovar). Apsolutni temperaturni minimumi su senalazili u rasponu od 5.1°C na Zaviæanu (31. srpnja)do 21.0°C u Dubrovniku (10. srpnja) i Lastovu (1. i12. srpnja).
Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperaturazraka za mjesec srpanj 2015. je pokazala da je na posta-ji Zagreb-GriË 9 dana (6., 7.,16., 17., 18., 19., 20., 21.,i 22.) svrstano u skupinu izvanredno toplih dana, dokje 5 dana ujedno i u skupini rekordno toplih dana (tabli-ca 1). Na postaji Rijeka u srpnju 2015. zabiljeæeno jeukupno 8 izvanredno toplih dana (3., 17., 18., 19., 20.,21., 22. i 23.) od kojih je 5 imalo obiljeæje i rekordnotoplih dana, buduÊi da nadmaπuju najviπe vrijednostisrednje dnevne temperature zraka u raspoloæivom nizu(tablica 2). Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih tem-peratura zraka sliËno je pokazala i za postaju Split-Marjan gdje je zabiljeæeno 7 izvanredo toplih dana usrpnju 2015. godine (16., 17., 18., 19., 20., 21. i 22.)od kojih je 6 istovremeno bilo i u skupini rekordnotoplih dana (tablica 3).
Analiza koliËina oborine za srpanj 2015. godinekoje su izraæene u postocima (%) viπegodiπnjeg pros-
ZAGREB-GRI»
srpanj 2015. 22
raspoloæivi niz (1881.-2014.) 23 1928.
RIJEKA
srpanj 2015. 24
raspoloæivi niz (1948.-2014.) 25 2006. i 2012.
SPLIT-MARJAN
srpanj 2015. 31
raspoloæivi niz (1948.-2014.) 29 2012.
Tablica 4. Usporedba broja vruÊih dana za mjesec SRPANJ 2015. s raspoloæivim nizom za postaje Zagreb-GriË, Rijeka i Split-Marjan. Rekordno topli dani su posebno oznaËeni crvenom bojom.
SPLIT - MARJANizvanredno i rekordno topli dani u srpnju 2015. godine
Izvanredno topli dani 16.7. 17.7. 18.7. 19.7. 20.7 21.7. 22.7.
Srednja dnevna temp. (°C) 30.8 31.8 33.4 32.6 33.0 32.4 32.5
Srednja dnevna temp. (°C),raspoloæivi niz (1948.-2014.)
31.01974. i 2009.
31.42007.
31.72007.
31.02007.
31.41950.
32.02007.
31.62007.
Tablica 3. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Split-Marjan, SRPANJ 2015.Rekordno topli dani su posebno oznaËeni crvenom bojom.
RIJEKAizvanredno i rekordno topli dani u srpnju 2015. godine
Izvanredno topli dani 3.7. 17.7. 18.7. 19.7. 20.7. 21.7. 22.7 23.7.
Srednja dnevna temp. (°C) 29.0 29.3 29.8 29.6 31.5 33.2 32.8 30.6
Srednja dnevna temp. (°C),raspoloæivi niz (1948.-2014.)
31.21952.
29.82010.
29.52007.
30.72007.
30.22007.
30.82006.
30.42006.
30.02006.
Tablica 2. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Rijeka, SRPANJ 2015.Rekordno topli dani su posebno oznaËeni crvenom bojom.
-
12
BILTEN 07 / 2015
Slika 10. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u SRPNJU 2015. godine u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ).
10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
36
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C ZAGREB-GRI» (1862.-2013.)
10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
36
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C SPLIT-MARJAN (1948.-2013.)
10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
36
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C RIJEKA (1948.-2013.)
t-t+σ
-t+2σ
-t
-t-σ
-t-2σ
jeka (1961.-1990.) pokazuje da su koliËine oborine bileveÊinom ispod viπegodiπnjeg prosjeka izuzevπi Knin iVaraædin gdje je taj prosjek premaπen. Usporedba sviπegodiπnjim prosjekom pokazuje da se koliËine oborineza srpanj 2015. godine nalaze u rasponu od 0%viπegodiπnjeg prosjeka u Hvaru (0.0 mm) i Lastovu(0.0 mm) do 115% tog prosjeka u Kninu (53.4 mm).
Oborinske prilike u Hrvatskoj za srpanj 2015. go-dine opisane su sljedeÊim kategorijama: vrlo suπno(πire podruËje Siska i Slavonskog Broda), suπno (diosjevernog, srednjeg i juænog Jadrana, dio srediπnje i is-toËne Hrvatske te πire podruËje GospiÊa) i normalno(preostali dio Hrvatske).
NajveÊa maksimalna dnevna koliËina oborine usrpnju 2015. izmjerena je 31. srpnja na postaji Zaviæan(49.0 mm), dok je postaja Varaædin imala najveÊu mje-seËnu koliËinu oborine za mjesec srpanj 2015. go-dine (97.5 mm).
U srpnju 2015. broj sati sijanja Sunca bio je viπiod viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.). Odstupanjasu se kretala od 23.4 sata u Karlovcu gdje je zabiljeæenoukupno 312.1 sat sijanja Sunca do 69.4 sata uOsijeku gdje je mjeseËna suma sijanja Sunca iznosila331.1 sat. Pozitivne anomalije broja sati sijanja Suncau srpnju 2015. u skladu su s negativnim anomalijamasrednje mjeseËne naoblake.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjetamr. sc. Ksenija CindriÊ Kalin
Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali
U srpnju 2015. godine analizirani su suπni i kiπniuvjeti na dnevnoj skali na 25 postaja u Hrvatskoj.PraÊene su kumulativne koliËine oborine od poËetkado kraja srpnja i usporeene su s teorijskim percenti-lima, izraËunatim pomoÊu srednjih mjeseËnih vrijed-nosti koliËine oborine za srpanj, iz 40-godiπnjeg raz-doblja (1961.-2000.). Zatim su analizirani sljedovisuπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËinom oborine, Rd,manjom i veÊom od 1 mm.
Prema vrijednostima kumulativne koliËine oborine,u kontinentalnoj Hrvatskoj su tijekom srpnja prevla-davale suπne (percentil 9 do 25) i vrlo suπne oborinskeprilike (percentil 2 do 9), a na podruËju Siska je dru-ga polovica srpnja bila ekstremno suπna (percentil <2). Ipak, na podruËju Zagreba, Varaædina i Karlovca,srpanj je zbog zabiljeæenog 3 ili 4 dnevnog kiπnog raz-doblja na svojem kraju, zavrπio s normalnim oborin-skim prilikama. Na svim analiziranim kontinental-nim postajama zabiljeæeno je po jedno suπno razdobljeu trajanju od devet ili deset dana koje je zapoËelokrajem lipnja, te po jedno suπno razdoblje tijekom srp-nja u trajanju od 9 ili 14 dana, dok je u Slavonskom
-
Slika 11. Kumulativne koliËine oborine (mm) u SRPNJU 2015., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku,Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.
vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno
Brodu 16 dana zaredom dnevna koliËina oborine bilamanja od 1 mm.
U gorskim predjelima su tijekom srpnja prevla-davale vrlo suπne oborinske prilike koje su u drugojpolovici mjeseca na podruËju Ogulina i GospiÊa bilei ekstremeno suπne. Na najviπim postajama, Zaviæani Parg, koliËina oborine krajem srpnja rezultirala je nor-malnim oborinskim prilikama. Na svim gorskim posta-jama zabiljeæeno je po jedno suπno razdoblje koje jezapoËelo u lipnju i trajalo 14 dana, osim na postaji Parggdje je potrajalo 10 dana. U srpnju je zabiljeæeno pojedno suπno razdoblje u trajanju od devet dana (Ogulini Zaviæan), odnosno 14 (GospiÊ) i 16 (Parg).
Na podruËju sjevernog Jadrana oborinske priliketijekom srpnja su postupno prelazile iz normalnih usuπne, vrlo suπne te u drugoj polovici u ekstremnosuπne. Na podruËju Rijeke i unutraπnjosti Istre posljed-njih pet dana srpnja se koliËina oborine stabilizirala, ana ostalim postajama je srpanj uglavnom zavrπio kaosuπan mjesec. Na gotovo svim analiziranim postajamasuπni slijed dana koji je zapoËeo krajem lipnja trajao
je veÊinu srpnja. Najdulje suπno razdoblje trajalo je 40dana na Lastovu, te po 36 dana u Malom Loπinju, Hvarui Puli, a na ostalim postajama je potrajalo najmanje 25dana. Samo je u Rijeci i Kninu suπni slijed dana iz lip-nja prekinut dnevnom koliËinom oborine veÊom od 1mm i trajao je po 10, odnosno 13 dana.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskojskali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci
U srpnju 2015. su prevladavali ekstremno suπniuvjeti u Slavonskom Brodu (SPI1; -2.03) dok su vrlosuπni uvjeti zabiljeæeni u Hvaru i Sisku (SPI1; -1.96 i-1.94). Umjereno suπni uvjeti su bili u Dubrovniku,Malom Loπinju, Ogulinu i Osijeku (SPI1; -1.05, -1.08,-1.24 i -1.34). Oborinski uvjeti unutar granica normalebili su u Bjelovaru, Daruvaru, GospiÊu, Karlovcu,Kninu, Kriæevcima, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, SplitMarjanu, ©ibeniku, Varaædinu, Zadru, Zagreb Maksimirui Zaviæanu (SPI1; -0.86, -0.54, -0.80, -0.08, 0.49, -0.86,-0.47, -0.13, -0.13, -0.64, -0.18, -0.04, 0.22, -0.65, 0.72
BILTEN 07 / 2015
13
-
14
BILTEN 07 / 2015
Slika 12. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u SRPNJU 2015.
-
BILTEN 07 / 2015
15
i 0.22). Znatne pozitivne anomalije koliËina oborinanisu zabiljeæene.
Na 3-mjeseËnoj vremenskoj skali su zabiljeæeniekstremno suπni uvjeti u Senju (SPI3; -2.29), a vrlosuπni uvjeti u Malom Loπinju, Pazinu i Rijeci (SPI3;-1.88, -1.88 i -1.68). Oborinski uvjeti unutar granicanormale su bili u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku,Hvaru, Karlovcu, Kninu, Kriæevcima, Ogulinu, Pargu,Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, ©ibeniku,Varaædinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zaviæanu (SPI3;-0.19, -0.07, -0.65, -0.23, 0.76, 0.87, 0.25, -0.79, 0.15,0.12, -0.73, 0.40, -0.21, 0.92, -0.13, 0.89 i -0.29).
U proteklih 6-mjeseci su prevladavali ekstremnosuπni uvjeti u Pazinu, Rijeci i Senju (SPI6; -2.11, -2.26i -2.27).Umjereno suπni uvjeti bili su u MalomLoπinju (SPI6; -1.35), dok su oborinski uvjeti unutargranica normale bili u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku,GospiÊu, Karlovcu, Kninu, Kriæevcima, Ogulinu,Osijeku, Pargu, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu,©ibeniku, Varaædinu, Zadru, Zagreb Maksimiru iZaviæanu (SPI6; -0.66, -0.21, 0.58, -0.63, 0.51, -0.23,-0.06, -0.61, -0.94, -0.76, 0.16, -0.57, 0.58, 0.36, 0.46,0.28, 0.24 i -0.86). Umjereno kiπni uvjeti prevladali sujedino na Hvaru (SPI6; 1.05).
Na 12-mjeseËnoj vremenskoj skali oborinski uvjetiunutar granica normale bili su u Dubrovniku, GospiÊu,Kninu, Malom Loπinju, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci,Senju, Slavonskom Brodu, Splitu - Marjan, Zadru iZaviæanu (SPI12; 0.92, 0.32, 0.82, -0.14, -0.27, 0.39,-0.04, -0.46, -0.62, 0.70, 0.73, 0.46 i 0.25). Umjerenokiπni uvjeti su prevladavali u Bjelovaru, Daruvaru,Ogulinu i Zagreb Maksimiru (SPI12; 1.23, 1.46, 1.09i 1.44), dok su vrlo kiπni uvjeti bili u Kriæevcima i©ibeniku (SPI12; 1.55 i 1.73). Ekstremno kiπni uvjetisu zabiljeæeni u Hvaru, Karlovcu, Sisku i Varaædinu(SPI12; 2.12, 2.60, 2.23 i 2.18).
Oborinski uvjeti unutar granica normale su na 24-mjeseËnoj vremenskoj skali zabiljeæeni u Osijeku,Pazinu, Rijeci, Senju i Slavonskom Brodu (SPI24; 0.80,0.77, 0.79, 0.05 i 0.64). Umjereno kiπni uvjeti su pre-vladali u Daruvaru, Kninu, Malom Loπinju, Splitu -Marjan i Zaviæanu (SPI24; 1.30, 1.30, 1.09, 1.44 i 1.28).Vrlo kiπni uvjeti su bili u Dubrovniku, GospiÊu, Pargu,©ibeniku i Zadru (SPI24; 1.50, 1.60, 1.77, 1.91 i 1.89),a ekstremno kiπni uvjeti u Bjelovaru, Hvaru, Karlovcu,Kriæevcima, Ogulinu, Sisku, Varaædinu i ZagrebMaksimiru (SPI24; 2.21, 2.39, 3.18, 2.78, 2.13, 3.10,2.86 i 2.82).
Oborinski uvjeti na 48-mjeseËnoj vremenskoj skalisu bili u granicama normale u Bjelovaru, Daruvaru,GospiÊu, Kninu, Malom Loπinju, Osijeku, Pargu, Pazinu,Rijeci, Senju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu,©ibeniku i Zaviæanu (SPI48; 0.90, 0.41, 0.35, 0.29,0.83, -0.01, 0.70, -0.01, 0.94, 0.66, -0.49, 0.80, 0.82 i0.74). Umjereno kiπni uvjeti su prevladavali u Dubrovniku,Ogulinu i Zadru (SPI48; 1.27, 1.16 i 1.35), dok su vr-lo kiπni uvjeti bili u Hvaru, Kriæevcima, Varaædinu iZagreb Maksimiru (SPI48; 1.76, 1.56, 1.64 i 1.63).Ekstremno kiπni uvjeti su zabiljeæeni u Karlovcu i Sisku(SPI48; 2.08 i 2.15).
Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata semoæe pogledati na www.meteo.hr
Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI
Vrijednosti SPI Klase2.0 i viπe ekstremno kiπno
1.5 do 1.99 vrlo kiπno1.0 do 1.49 umjereno kiπno
-0.99 do 0.99 u granicama normale-1.0 do -1.49 umjereno suho-1.5 do -1.99 vrlo suho-2.0 i manje ekstremno suho
Temperatura moramag. inæ. Ruæica PopoviÊ
Temperature povrπinskog sloja mora u mjesecusrpnju 2015. godine zasluæuju posebnu pozornost. ZbogopÊih vremenskih prilika koje su vladale nad istoËnomobalom Jadrana u ovom periodu, a koje su uzrokovaleznatno zagrijavanje zraka, doπlo je i do neuobiËajenozagrijavanja mora.
Analiza srednjih mjeseËnih temperatura povrπin-skog sloja mora za mjesec srpanj 2015. godine pokazu-je da su iznosile su od 22.3°C u Senju, do 26.3°C naRabu. UsporeujuÊi te vrijednosti s vrijednostimaviπegodiπnjih prosjeka na naznaËenim lokacijama, lakoje uoËljivo da su premaπene vrijednosti viπegodiπnjihprosjeka. Na splitskom podruËju to odstupanje odviπegodiπnjeg prosjeka je iznosilo +0.6°C, dok je napodruËju Raba to odstupanje iznosilo +2.5°C. Bez obzi-ra na vrlo promjenljive vrijednosti povrπinske temper-ature mora na podruËju Senja, kada je dolazilo i do na-glog ohlaivanja (9. 7., 13. 7., 26. 7. i 31. 7.). srednjadnevna temperatura mora u mjesecu srpnju 2015. go-
-
16
BILTEN 07 / 2015
RAB
151617181920212223242526272829
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
-3-2-101234567891011
Anomalija (°C) SENJ
151617181920212223242526272829
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-101234567891011
Anomalija (°C)°C
©IBENIK
151617181920212223242526272829
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-101234567891011
Anomalija (°C)°C
KOMIÆA
151617181920212223242526272829
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
-3-2-101234567891011
.
Anomalija (°C)°C
SPLIT
151617181920212223242526272829
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-101234567891011
Anomalija (°C)°C
HVAR
151617181920212223242526272829
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-101234567891011
Anomalija (°C)°C
Slika 13. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SRPANJ 2015., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.
Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora
-
BILTEN 07 / 2015
17
©IBENIK
161718192021222324252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C SPLIT
161718192021222324252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
RAB
161718192021222324252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C SENJ
161718192021222324252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
KOMIÆA
161718192021222324252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C HVAR
161718192021222324252627282930
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
Slika 14. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SRPANJ 2015. godine za postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split, Komiæu iHvar u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ)
-t+σ
-t+2σ
-t-2σ
-t-σ
-t
temp. mora
-
18
BILTEN 07 / 2015
dine je imala veÊu vrijednost od viπegodiπnje prosje-ka i to za +1.9°C.
Vrijednosti kretanja povrπinske temperature mo-ra prikazane su u tablici 5.
Zanimljivo je da je na podruËju Raba izmjerenanajviπa terminska vrijednost temperature mora, koja jeiznosila 29.5°C. Najniæa terminska vrijednost maksi-malnih dnevnih temperatura mora zabiljeæena je u Senjui iznosila je 26.7°C. Raspon maksimalnih terminskihvrijednosti temperatura povrπinskog sloja mora je izno-sio 2.8°C.
Minimalna terminska vrijednost temperatura povrπin-skog sloja mora u promatranom razdoblju zabiljeæenaje u Senju i iznosila je 16.5°C. Najviπe terminske vri-jednosti minimalnih temperatura mora zabiljeæene suu Rabu i Hvaru i iznosile su 21.5°C. Raspon minimal-nih terminskih vrijednosti povrπinskog sloja mora jeiznosio 5.0°C.
UzimajuÊi u obzir minimalne i maksimalne ter-minske vrijednosti, vidljivo je da je amplituda vrloizraæena i iznosila je od 5.7°C na Hvaru, do 10.2°C uSenju.
UsporeujuÊi srednje vrijednosti temperaturapovrπinskog sloja mora u mjesecu srpnju 2015. godinesa viπegodiπnjim srednjim vrijednostima, vidljivo jeda su one ovoga srpnja bile viπe od viπegodiπnjih pros-jeke duæ cijele obale istoËnog dijela Jadrana. Premagore navedenom moæemo zakljuËiti da temperaturapovrπinskog sloja mora do sada nikada nije bila viπaod kada postoje mjerenja na naznaËenim lokacijama.
HIDROLO©KE PRILIKE
Povrπinske vodeTomislava Boπnjak, inæ.
Tijekom srpnja na Savi je bilo mirno, bez zna-Ëajnijih oscilacija. Vodostaji koji su joπ poËetkommjeseca bili u granicama srednje niskih voda, imali sutrend opadanja sve do zadnje dekade mjeseca. Tada jedoπlo do lagane stagnacije, a zatim i porasta vodosta-ja prema kraju mjeseca, ali s vodostajima unutar grani-ca niskih voda. Zabiljeæena vodnost je cijelim tokomSave bila ispod granica prosjeËnih vrijednosti u srpn-ju u razdoblju obrade 1961.-2010., s deficitom otje-canja od 40%.
U srpnju na Dravi nisu zabiljeæene izraæenije os-cilacije vodostaja. Od poËetka mjeseca vodostaji suimali lagani trend opadanja koji je nakratko prekinutpoËetkom druge dekade mjeseca, kada su u kratko-trajnom porastu vodostaja zabiljeæene maksimalne mje-seËne vrijednosti. Sve do poËetka zadnje dekade vo-dostaji su ponovo lagano opadali, a onda je do krajamjeseca uslijedio isto tako lagani porast vodostaja.Vodostaji su se kretali unutar granica srednje niskihvoda, a na najnizvodnijem dijelu i unutar niskih vo-da. Vodnost Drave bila je ispod prosjeËnih vrijednos-ti za srpanj, s deficitom otjecanja do 35%. Na Dunavuje tijekom mjeseca zabiljeæen kontinuirani lagani padvodostaja koji su se kretali unutar granica srednje niskihvodostaja.
Tijekom srpnja zabiljeæen je mirni protok Kupe.Vodostaji su imali lagani trend opadanja s tendenci-jom stagnacije, a zabiljeæeni vodostaji bili su na razi-
TEMPERATURA MORA (°C)
SRPANJ 2015.TMsrmj
(°C)TMsrviπeg
(°C)
Odstupanje odviπegod. prosjeka
(°C)
TMminmj(°C)
TMmaksmj(°C)
ampl
Trend rasta temperaturemora prema
kraju mjeseca(°C)
Tablica 5. Srednje mjeseËne, srednje viπegodiπnje te minimalne i maksimalne temperatura mora (TM)na mjernim postajama duæ istoËne obale Jadrana u SRPNJU 2015. godine
Senj 22,3 20,4 + 1,9 16,5 26,7 10,2 - 2,0Rab 26,3 23,8 + 2,5 21,5 29,5 8,0 + 4,7©ibenik 24,8 23,6 + 1,2 19,5 28,5 9,0 + 1,5Split 24,9 24,3 + 0,6 20,8 28,7 7,9 + 7,2Hvar 24,5 23,1 + 1,4 21,5 27,2 5,7 + 4,8Komiæa 25,4 24,3 + 1,2 21,4 28,3 6,9 + 6,1
-
BILTEN 07 / 2015
19
-300
-200
-100
0
100
200
300
400
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac
Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja
..
-150
-100-50
050
100
150200
250300
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm)
Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo
Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek
Dunav -Vukovar
...
-100-80-60-40-20
020406080
100120
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm) Kupa - Karlovac Kupa - Kamanje
Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ
0100200300400500600700800900
1000
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s)
Sava - Zagreb Sava - Jasenovac
Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja
0
100
200
300
400
500
600
700
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s)
Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo
Drava - Donji Miholjac
02468
101214161820222426
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica
Slika 15. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka u SRPNJU 2015.
Slika 16. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SRPNJU 2015.
-
20
BILTEN 07 / 2015
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1100
1200
1300
1400
1500
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
2200
2400
2600
2800
3000
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
Qsred srpanj 2015. srpanj 1961.-2010.
Qmin srpanj 2015. srpanj 1961.-2010.
Qmaks srpanj 2015. srpanj 1961.-2010.
Slika 17. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u SRPNJU 2015. s primjerom pripadajuÊih karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)
za razdoblje 1961.-2010.
Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).
-
BILTEN 07 / 2015
21
ni najniæih vodostaja. Vodnost Kupe duæ cijelog tokabila je znatno ispod prosjeËnih veliËina te je zabiljeæendeficit otjecanja od oko 60%.
Minimalni protoci bili su manji od srednjih mi-nimalnih protoka u srpnju u razdoblju 1961.-2010.
Srednji protoci bili su manji od prosjeËnih proto-ka u srpnju u razdoblju 1961.-2010.
Maksimalni protoci bili su manji od srednjih mak-simalnih protoka u srpnju u razdoblju 1961.-2010.
Podzemne vodeIvan BertoviÊ, prof.
VeÊim dijelom mjeseca su mjerne stanice zagre-baËkog podruËja, MiËevec i Borovje, biljeæile uglavnom
opadanje vodostaja. Takav trend kretanja razine podzemnevode je uz neznatan i kratkotrajan prekid krajem prvedekade mjeseca, trajao od poËetka srpnja do polovicetreÊe dekade mjeseca kada su bili evidentirani mini-malni mjeseËni vodostaji. Od toga trenutka zapoËinjetrend rasta vodostaja podzemne vode koji traje do kra-ja mjeseca. Obje mjerne stanice su zabiljeæile maksi-malni mjeseËni vodostaj na poËetku mjeseca. Razlikeizmeu ekstremnih mjeseËnih vrijednosti su bile sliËnete su iznosile 58 cm u MiËevcu i 61 cm u Borovju.Vrijednosti minimalnog, srednjeg i maksimalnog mje-seËnog vodostaja obiju mjernih stanica su bile niæe odprosjeËnih vrijednosti u srpnju za razdoblje obrade po-dataka od 1990. do 2014. godine.
VeÊina dravskih mjernih stanica (Repaπ, Gornja©uma i Gornji Miholjac) su tijekom mjeseca biljeæile
SRPANJ 2015. SRPANJ 1961.-2010.
Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin
m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 87,5 21.07. 51,5 115 235
SavaJasenovac 190 24.07. 120 250 498Slavonski Brod 254 23.07. 188 342 637Æupanja 307 23.07. 234 405 731
KupaKamanje 10,2 22.07. 6,26 12,8 21,9JamniËka Kiselica - - 19,2 36,9 59,8
Mura Mursko SrediπÊe 96,7 18.07. 56,6 129 247
DravaBotovo 277 17.07. 125 339 738Donji Miholjac 348 21.07. 209 462 805
Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 139 72,9 223 477
SavaJasenovac 259 132 416 1023Slavonski Brod 337 213 562 1195Æupanja 404 278 656 1350
KupaKamanje 13,1 9,54 29,2 86,7JamniËka Kiselica - 27,3 75,8 184
Mura Mursko SrediπÊe 133 80,4 212 523
DravaBotovo 413 301 636 1392Donji Miholjac 431 327 667 1392
Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 353 31.07. 140 669 1903Jasenovac 493 01.07. 150 755 1890
Sava Slavonski Brod 735 01.07. 296 980 1943Æupanja 837 01.07. 302 1110 2391
KupaKamanje 21,6 31.07. 14,6 162 662JamniËka Kiselica - - 54,8 226 739
Mura Mursko SrediπÊe 293 09.07. 117 439 1357
DravaBotovo 703 10.07. 492 1082 2652
Donji Miholjac 594 11.07. 426 1000 2288
Tablica 6. Minimalni, srednji i maksimalni protok za SRPANJ 2015. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2010.
Qmin = minimalni protok u mjesecu
(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok
u razdobljusQmin = srednji minimalni protok
u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok
u razdoblju
Qsred = srednji protok u mjesecu
(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)
nQsred = najmanji srednji protok
u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju
vQsred = najveÊi srednji protok
u razdoblju
Qmaks = maksimalni protok u
mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok
u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok
u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok
u razdoblju
-
22
BILTEN 07 / 2015
103.5
103.6
103.7
103.8
103.9
104.0
104.1
104.2
104.3
104.4
104.5
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.)
Borovje
115.58115.60115.62115.64115.66115.68115.70115.72115.74115.76115.78115.80115.82115.84
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Repaπ
115.94115.96115.98116.00116.02116.04116.06116.08116.10116.12116.14116.16116.18116.20116.22
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Gornja ©uma
101.1
101.2
101.3
101.4
101.5
101.6
101.7
101.8
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.)
MiÊevec
105.20105.25105.30105.35105.40105.45105.50105.55105.60105.65105.70105.75105.80
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac
97.1097.1597.2097.2597.3097.3597.4097.4597.5097.5597.6097.6597.7097.7597.80
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) »aavica
Slika 18. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za srpanj 2015. godine na podruËju Save-MiËevec, Borovjekod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.
-
BILTEN 07 / 2015
23
uglavnom sliËan trend kretanja vodostaja kao i savskestanice. Uz to navedene dravske stanice su registriralesvoje maksimalne mjeseËne vrijednosti na poËetkumjeseca, a minimalne u treÊoj dekadi mjeseca. Jedi-no je stanica u »aavici tijekom cijelog mjeseca za-biljeæila kontinuirano opadanje vodostaja s evidenti-ranim maksimalnim mjeseËnim vodostajem na poËetkumjeseca, te minimalnim mjeseËnim vodostajem na kra-ju mjeseca. Kao i proteklog mjeseca, mjerna stanicau »aavici je ponovo zabiljeæila znatno dinamiËnijipad vodostaja koji je rezultirao razlikom izmeu ek-
stremnih mjeseËnih vrijednosti od 61 cm, dok su te ra-
zlike kod ostalih stanica bile znatno manje te su iznosile
24 cm u Repaπu, 25 cm u Gornjoj ©umi te 38 cm u
Gornjem Miholjcu. Vrijednosti minimalnih, srednjih
i maksimalnih mjeseËnih vodostaja na mjernim stani-
cama Gornja ©uma, Gornji Miholjac i »aavica su bile
viπe od prosjeËnih minimalnih, srednjih i maksimal-
nih vodostaja, dok su te vrijednosti na mjernoj stanici
Repaπ bile niæe od prosjeËnih vrijednosti u srpnju za
razdoblje obrade podataka 1988.-2014 godine.
Tablica 7. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SRPNJU 2015.na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988.-2014.
SRPANJ 2015. SRPANJ 1988.-2014.
PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.
Repaπ 115,59 25.07. 115,21 115,66 116,04Gornja ©uma 115,97 23.07. 114,97 115,83 116,18Gornji Miholjac 105,38 20.07. 103,41 104,65 105,62»aavica 97,16 31.07. 96,38 97,05 98,19
SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,69 115,32 115,83 116,37
DRAVAGornja ©uma 116,06 115,06 115,93 116,36Gornji Miholjac 105,52 103,47 104,72 105,65»aavica 97,45 96,38 97,22 98,19
VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,83 01.07. 115,40 116,05 116,92Gornja ©uma 116,22 01.07. 115,17 116,03 116,74Gornji Miholjac 105,76 01.07. 103,51 104,81 105,85»aavica 97,77 01.07. 96,41 97,40 98,54
Tablica 8. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SRPNJU 2015.na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1990.-2014.
SRPANJ 2015. SRPANJ 1990.-2014.
PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.
Zagreb-Borovje 103,55 23.07. 102,94 104,00 106,00Zagreb-MiËevec 101,17 24.07. 100,31 101,45 102,60
SV SVmin SVsr SVmaks
SAVAZagreb-Borovje 103,76 103,17 104,25 106,16Zagreb-MiËevec 101,36 100,50 101,65 102,85
VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 104,16 01.07. 103,37 104,53 106,49 Zagreb-MiËevec 101,69 01.07. 100,64 101,86 103,20
m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju
-
24
BILTEN 07 / 2015
Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN
Stabilnost atmosfereN % N % N % N %
A - jako labilno 0 0 4 14 0 0 3 10 jako labilno - AB - umjereno labilno 1 4 13 45 0 0 9 30 umjereno labilno - BC - malo labilno 1 4 11 38 0 0 15 50 malo labilno - CD - neutralno 5 18 1 3 3 11 3 10 neutralno - DE - malo stabilno 3 10 1 0 3 11 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 13 46 0 0 16 59 0 0 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 5 18 0 0 5 19 0 0 jako stabilno - G
Z A G R E B Z A D A R
Tablica 10. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za SRPANJ 2015. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).
EKOLO©KE PRILIKE
Meteoroloπke karakteristikeDomagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.
Visine sloja mijeπanja tijekom srpnja 2015. napostajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i12 UTC prikazane su na slici 19. Na osnovi proraËu-na vidljivo je da je u Zagrebu i Zadru visina slojamijeπanja tijekom noÊi bila najveÊa 9. i 10. srpnja (1014m i 412 m). U Zagrebu i Zadru najveÊa visina slojamijeπanja u terminu 12 UTC proraËunata je 12. i 22.srpnja (2471 m i 3775 m). ProsjeËna mjeseËna visinasloja mijeπanja u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosilaje 91 m, a u Zadru 35 m. U terminu 12 UTC prosjeË-na vrijednost visine sloja mijeπanja iznosila je 1416 m(Zagreb) i 2286 m ( Zadar).
Na postaji Zagreb tijekom noÊi prizemni sloj at-mosfere najËeπÊe je bio neutralan i umjereno stabilan(D, E i F klase stabilnosti; s Ëestinom 18%, 10% i 46%,tablica 10). U terminu 12 UTC najuËestalije klase sta-bilnosti bile su A, B i C (14%, 45% i 38%). Na posta-
ji Zadar tijekom noÊi je prizemni sloj atmosfere najËeπÊebio neutralan i umjereno stabilan (D, E, F i G klase sta-bilnosti; s Ëestinom 11%, 11%, 59% i 19%). U terminu12 UTC najuËestalije bile su klase stabilnosti A, B, Ci D (10%, 30%, 50% i 10%).
Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno jepovezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. UZagrebu su tijekom noÊi bile najËeπÊe visinske inver-zije (16 sluËaja, 35%) i prizemne inverzije (25 sluËa-ja; 56%). U terminu 12 UTC zabiljeæen je 21 sluËaj svisinskom inverzijom (58%), 2 sluËaja sa prizemnominverzijom (6%), 5 sluËaja sa podignutom inverzijom(14%) i 9 sluËaja bez temperaturne inverzije (25%). UZadru su tijekom noÊi bile najËeπÊe visinske inverzi-je (17 sluËajeva, 77%), podignute inverzije (2 sluËaja;9%) i prizemne inverzije (3 sluËaja; 14%). U terminu12 UTC zabiljeæeno je 11 sluËaja s visinskom inverzi-jom (39%), 13 sluËaja bez temperaturne inverzije (46%),3 sluËaja prizmene inverzije (11%) i 1 sluËaj s podignu-tom inverzijom (4%).
Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN
Sloj inverzijeN % N % N % N %
ne postoji 1 2 8 22 0 0 13 46 ne postojiprizemna 25 56 2 6 3 14 3 11 prizemnapodignuta 3 7 5 14 2 9 1 4 podignutavisinska 16 35 21 58 17 77 11 39 visinska
Z A G R E B Z A D A R
Tablica 9. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu iZadru za SRPANJ 2015. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).
-
BILTEN 07 / 2015
25
OneËiπÊenje zraka i oborine Ivona Igrec, dipl. inæ.
Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorci-ma oborine odreuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-trati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magnezi-ja). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo oneËiπÊe-nja zraka, a koncentracija ovih iona u oborini ovisi io meteoroloπkim uvjetima.
Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisano,ioni u nju dospijevaju na dva naËina: antropogenimdjelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda..) iliprirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozi-ja tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemoSO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg,morskom aerosolu Cl, Na i Mg.
Meusobnim reakcijama (uz ultraljubiËasto zraËe-nje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve kojimogu formirati Ëestice koje apsorbiraju ili reflektira-ju sunËevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz at-mosfere neki od spojeva (oksidi sumpora i duπika)stvaraju kiseline. pH vrijednost takve oborine pada,oborina je kisela. Mokrim taloæenjem svi ti spojevioptereÊuju sustav.
Uzorkovanje oborine provodi se u mreæi postajaDHMZ-a otvorenim uzorkivaËem (bulk uzorkivaË). Utablici 11 prikazane su koliËina oborine, udio analizi-rane oborine na glavne ione i pH, vrijednosti koncen-tracija glavnih iona, ukupno mjeseËno taloæenje sumpo-ra iz sulfata i duπika iz nitrata te udio kiselih kiπa sobzirom na analiziranu koliËinu oborine.
Slika 19. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u SRPNJU 2015. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC
Tablica 11. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za SRPANJ 2015.
RR/RR(pH) Cl_
NO3- -N SO4
2--S Na
+NH4
+-N K
+Mg
2+Ca
2+SO4
2--S NO3
- -N
udio
Postaja RR/mm pH pHmin-pHmaxkiselih
RR/RR(Gl) mg/dm3 kg/ha
kiπa(%)
Puntijarka 141.8 100/99 5.55 5,15-7,40 0.200 0.314 0.413 0.124 0.468 0.092 0.182 0.657 0.586 0.445 46
Krapina 73.6 100/98 5.79 5,43-7,30 0.407 0.442 0.425 0.249 0.585 0.129 0.170 1.46 0.313 0.325 29
Bilogora 50.4 99/97 5.46 5,12-7,22 0.406 0.485 0.767 0.288 0.762 0.273 0.146 1.05 0.387 0.245 39
Slav. Brod 15.2 93/93 5.85 5,58-6,23 0.414 0.539 1.657 0.392 0.849 0.161 0.358 2.38 0.252 0.082 21
Karlovac 87.4 98/97 5.36 5,06-6,10 0.373 0.427 0.544 0.240 0.575 0.177 0.084 0.846 0.475 0.373 85
Ogulin 47.8 100/98 6.37 6,21-7,23 0.558 0.492 0.439 0.392 0.521 0.267 0.380 3.89 0.210 0.235 0
Zaviæan 94.5 99/99 5.53 5,21-6,66 0.311 0.269 0.326 0.198 0.360 0.166 0.063 0.891 0.308 0.254 32
Rijeka 66.1 100/97 5.71 5,66-6,83 0.238 0.229 0.242 0.152 0.202 0.047 0.060 1.35 0.160 0.151 0
Zadar 10.1 100/100 6.45 6,29-7,25 4.12 1.199 1.115 2.516 0.56 0.320 0.448 8.56 0.113 0.121 0
Dubrovnik 4.4 100/100 6.22 6.22 1.66 2.041 2.059 1.446 1.92 0.586 0.680 6.54 0.091 0.090 0
-
26
BILTEN 07 / 2015
0.0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1.0
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zaviæan Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
kg/ha SO4 - S NO3 - N
Slika 22. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SRPANJ 2015.
0.00.20.40.60.81.01.21.41.61.82.02.2
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zaviæan Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
mg/L SO4 - S NO3 - N
.
Slika 21. Srednje mjeseËne koncentracije sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SRPANJ 2015.
0
1
2
3
4
5
6
7
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zaviæan Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
mg/L
0.00
0.40
0.80
1.20
1.60
2.00
2.40
2.80
pH S mg/Lkriterij kiselosti pH
-
(na Puntijarci 10. srpnja u 0.4 mm oborine). Maksimalnadnevna koncentracija sulfata od 2.06 mg S/L (10.srpnja u 4.4 mm), isto kao i maksimalna dnevna kon-centracija nitrata od 2.04 mg N/L (10. srpnja u 4.4 mm)zabiljeæena je u Dubrovniku.
Tijekom srpnja su koncentracije sumpora iz sul-fata i duπika iz nitrata na veÊini postaja bile sliËneonima u lipnju. Maksimalna mjeseËna koncentracijasulfata od 2.06 mg S/L izmjerena je u Dubrovniku, is-to kao i maksimalna mjeseËna koncentracija nitrata od2.04 mg N/L. Minimalne mjeseËne koncentracije sul-fata (0.242 mg S/L) i nitrata (0.229 mg N/L) zabiljeæenesu u Rijeci.
U srpnju je ukupno mjeseËno taloæenje sumporaiz sulfata i duπika iz nitrata bilo sliËno onome u lipnju.Na grafu prikazanom na slici 22 moæe se vidjeti da jeminimum ukupnog mjeseËnog taloæenja za sumpor uobliku sulfata (SO4
2--S) od 0.09 kg/ha zabiljeæen uDubrovniku, dok je minimum ukupnog mjeseËnogtaloæenja za duπik iz nitrata (NO3
--N) od 0.08 kg/ha
zabiljeæen u Slavonskom Brodu. Maksimum ukupnogmjeseËnog taloæenja sumpora u obliku sulfata (SO4
2--S) od 0.59 kg/ha isto kao i maksimum ukupnog mje-seËnog taloæenja za duπik iz nitrata (NO3
--N) od 0.45kg/ha zabiljeæen je na Puntrijaci.
KakvoÊa zraka mr. sc. Ivona MajiÊ
Mjerenja na automatskoj mjernojpostaji - Mirogojska 16, Zagreb
Tijekom srpnja 2015. glavni oneËiπÊivaË atmos-fere bio je ozon (O3) πto je karakteristiËno za ljetnemjesece. Dnevni srednjaci koncentracija ove oneËiπÊu-juÊe tvari kretali su se od min. 53.68 do max. 126.49μg/m3 dok je srednja mjeseËna koncentracija bila 91.98,a percentil 98 iznosio je 116.19 μg/m3.
Iz prikaza vrijednosti 24-satnog vremena usred-njavanja vidljivo je da je oneËiπÊenje zraka uglav-nom bilo slabo i ujednaËeno za cijeli mjesec. (slika 24)
0.00.20.40.60.81.01.21.41.61.82.0
1.7.
2.7.
3 .7 .
4 .7 .
5 .7 .
6 .7 .
7 .7 .
8 .7 .
9 .7 .
1 0.7
.1 1
.7.
1 2.7
.1 3
.7.
1 4.7
.1 5
.7.
1 6.7
.1 7
.7.
1 8.7
.1 9
.7.
2 0.7
.2 1
.7.
2 2.7
.2 3
.7.
2 4.7
.2 5
.7.
2 6.7
.2 7
.7.
2 8.7
.2 9
.7.
3 0.7
.3 1
.7.
Dan
CO NO
Slika 23. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog i duπikovog monoksida u SRPNJU 2015. godine
μg/
m3
020406080
100120140160180
1.7.
2.7.
3 .7 .
4 .7 .
5 .7 .
6 .7 .
7 .7 .
8 .7 .
9 .7 .
1 0.7
.1 1
.7.
1 2.7
.1 3
.7.
1 4.7
.1 5
.7.
1 6.7
.1 7
.7.
1 8.7
.1 9
.7.
2 0.7
.2 1
.7.
2 2.7
.2 3
.7.
2 4.7
.2 5
.7.
2 6.7
.2 7
.7.
2 8.7
.2 9
.7.
3 0.7
.3 1
.7.
Dan
O3 PM 10
Slika 24. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10 i ozona u SRPNJU 2015. godine
μg/
m3
BILTEN 07 / 2015
27
-
28
BILTEN 07 / 2015
Indeks kakvoÊe zraka
Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka za posta-ju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec srpanj vidljivo jeda je glavni oneËiπÊivaÊ bio ozon te da je zrak veÊinudana bio dobre kakvoÊe (indeks manji od 50), saizuzetkom 18. srpnja kada je zrak bio umjerene kakvoÊe.
StatistiËka obrada podataka
StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednostiodreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom orazinama oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN 117/12) zrak
je za ovo podruËje u srpnju ocijenjen na naËin prikazanu tablici 12.
Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV za24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvariodreene Uredbama.
BIOMETEOROLO©KE PRILIKE
dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ
Srpanj 2015. je u kontinentalnim dijelovima zem-lje bio ugodno topao, a na Jadranu topao te je u us-
Tablica 12. StatistiËka obrada i ocjena zraka za SRPANJ 2015. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).
StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 NO parametar PM 10Min 9.63 0.18 12.88 53.68 0.50Dana 10. srpanj 22. srpanj 14. srpanj 21. srpanj 14. srpanjMax 43.19 0.29 39.51 126.49 1.86Dana 7. srpanj 17. srpanj 5. srpanj 18. srpanj 12. srpanjSr. Vrj. 20.78 0.22 23.93 91.98 1.09Median 17.94 0.21 22.85 100.49 1.08Percentil 98 42.42 0.28 37.38 116.19 1.59Br. dana preko GV za 24 h 0 0
Legenda:
SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,
na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje
TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.
Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).
manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano
0
10
20
30
40
50
60
70
1.7.
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
6.7.
7.7.
8.7.
9.7.
10.7
.11
.7.
12.7
.13
.7.
14.7
.15
.7.
16.7
.17
.7.
18.7
.19
.7.
20.7
.21
.7.
22.7
.23
.7.
24.7
.25
.7.
26.7
.27
.7.
28.7
.29
.7.
30.7
.31
.7.
Dan
PM10O3
Slika 25. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za SRPANJ 2015.
μg/
m3
-
BILTEN 07 / 2015
29
Srednjak 1961-1990.
Odstupanje 2015. od 1961-1990.
Slika 26. Osjet ugodnosti prema fizioloπkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,Split-Marjan i GospiÊ za SRPANJ 2015. godine
Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
2
3
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31Srednjak 2015.
vrlo hladno
hladno
svjeæe
ugodno svjeæe
ugodno
ugodno toplo
toplo
vruÊe
vrlo vruÊe
izvanredno hladnije od normale
znatno hladnije od normale
hladnije od normale
normalno
toplije od normale
znatno toplije od normale
izvanredno toplije od normale
-5
0
4
8
13
18
23
29
35
41
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
PET (°C)
Dek
ade
Dek
ade
Dek
ade
Dan
i
Odstupanje
-
30
BILTEN 07 / 2015
0
10
20
30
40
50
60
70
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Satn
a d
ifuzn
a oz
raËe
nost
(J/c
m2 ) ZGM
SPL
Slika 28. Srednja satna difuzna ozraËenost, u SRPNJU 2015. godine
0
50
100
150
200
250
300
350
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Satn
a oz
raËe
nost
(J/c
m2 )
ZGMRIJGOSZADSPLDUB
Slika 27. Srednja satna globalna ozraËenostu SRPNJU 2015. godine
poredbi s prosjeËnim osjetom ugode za razdoblje 1961.-1990. u kontinentalnom dijelu bio topliji, a na Jadranuznatno topliji od prosjeËnog srpnja.
U prvoj dekadi su u nizinskoj unutraπnjosti jutraveÊinom bila ugodno topla ili topla, u gorskim dijelovi-ma preteæno ugodna, a na Jadranu topla. U popodnev-nim satima je najËeπÊe bilo vruÊe i u nekoliko navra-ta vrlo vruÊe, osobito u nizinskim kontinentalnim di-jelovima. NaveËer je u unutraπnjosti prevladavalo ugod-no svjeæe ili ugodno, a na obali ugodno ili ugodno top-lo. U usporedbi s prosjeËnim osjetom ugode, ovogodiπnjaprva dekada srpnja je veÊinom bila toplija od normale,dok su veËeri na Jadranu bile znatno toplije od pros-jeËnih. U granicama normalnih biometeoroloπkih pri-lika bila su samo jutra u Zagrebu i GospiÊu.
Osvjeæenje do kojeg je u unutraπnjosti doπlo kra-jem prethodne dekade, poËetkom druge dekade donije-lo je neπto ugodnije biometeoroloπke prilike s toplimjutrima, toplim do vruÊim popodnevima i ugodno svje-æim veËerima. Nakon toga nastupio je najtopliji dioove godine, jer je u nizinskoj unutraπnjosti i na Jadranuu popodnevnim satima prevladavalo vrlo vruÊe, a uGospiÊu vruÊe ili vrlo vruÊe. Jutra su veÊinom bilaugodno topla ili topla, veËeri u unutraπnjosti ugodne,a na Jadranu ugodno tople. Ova je dekada najviπe odstu-pala od normalnih prilika. Uglavnom je bilo toplije odnormale. Znatno toplija od normale bila su jutra i veËeriu Slavonskom Brodu, veËeri u Zagrebu i GospiÊu tepopodneva u Splitu. Najviπe su odstupale veËeri u Splitukoje su bile izvanredno toplije od prosjeËnih.
PoËetak treÊe dekade nalikovao je prethodnoj i od-likovala su ga vrlo vruÊa popodneva, topla jutra i ugodneveËeri. Sredinom dekade je osvjeæilo, nakon Ëega su uunutraπnjosti jutra postala preteæno ugodna, popodne-va ugodna do topla, a veËeri ugodno svjeæe. Najtoplijeje bilo na Jadranu gdje su jutra bila preteæno topla,popodneva vruÊa, a veËeri ugodno tople. U usporedbis prosjeËnim prilikama, ova je dekada u unutraπnjostiveÊinom bila u granicama normale. Toplije od normalebile su veËeri u Zagrebu, jutra i veËeri u SlavonskomBrodu te svi termini u Splitu.
SUN»EVO ZRA»ENJEKrunoslav Premec, dipl. inæ.
Globalna ozraËenost
Tek neznatno veÊe od lipanjskih, bile su globalneozraËenosti u srpnju 2015. godine. Iznosile su izme-
u 70 000 J/cm2 koliko je izmjereno u Zagrebu i Pargu,do gotovo 87 000 J/cm2 izmjerenih u Zadru i Dubrovniku.Na kontinentalnim je postajama najviπe ozraËenostiizmjereno u prvoj, a najmanje u treÊoj dekadi, dok suna jadranskim postajama, a naroËito u Dubrovniku, svetri dekadne ozraËenosti podjednake.
Srednje dnevne ozraËenosti poprimale su vrijed-nosti oko 2260 J/cm2 u Zagrebu i Pargu, blizu 2600J/cm2 u Rijeci i GospiÊu, tek neπto viπe od 2700 J/cm2
u Splitu, te najviπe, 2800 J/cm2 u Zadru i Dubrovniku.Dnevni maksimumi bili su, osim zagrebaËkog, veÊi od3000 J/cm2. NajveÊi maksimum u iznosu od 3143 J/cm2
izmjeren je 10. srpnja u Pargu. Isti dan izmjereni sumaksimumi u Rijeci i GospiÊu, a dan kasnije u Zagrebu,Splitu i Dubrovniku. Zadarski je maksimum nastupionajranije, izmjeren je 5. srpnja.
Srednje satne ozraËenosti bile su najveÊe ti-jekom prijepodneva i sredinom dana u Dubrovniku, aposlijepodne u Zadru. NajveÊa dubrovaËka srednja sat-
-
BILTEN 07 / 2015
31
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
ZGM-G ZGM-D ZGM-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
RIJ-G RIJ-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
SPL-G SPL-D SPL-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
GOS-G GOS-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
DUB-G DUB-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16Tr
ajan
je s
ijanj
a Su
nca
(sat
i)PAR-G PAR-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
ZAD-G ZAD-S
Slika 29. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u SRPNJU 2015. godine
-
32
BILTEN 07 / 2015
0.00.10.20.30.40.50.60.70.80.91.01.1
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Traj
naje
sija
nja
Sunc
a (s
ati) ZGM
PARRIJGOSZADSPLDUB
Slika 31. Srednje satno trajanje sijanja Sunca u SRPNJU 2015. godine
00.10.20.30.40.50.60.70.80.9
1
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Om
jer
D/G
ZGMSPL
Slika 30. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnihozraËenosti u SRPNJU 2015. godine
SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-MAKSIMIR 2265,9 2897,7 357,5 70243,0 26166,4 25421,9 18654,7 0PARG 2255,3 3143,0 272,0 69915,8 28055,4 25078,3 16782,1 0RIJEKA 2579,0 3084,2 1133,1 79947,9 27900,8 27025,0 25022,1 0GOSPIΔ 2582,1 3108,4 981,7 80043,6 28227,4 28137,1 23679,1 0ZADAR 2796,5 3129,5 1691,5 86692,6 29756,1 28748,0 28188,5 0SPLIT 2713,6 3056,3 942,0 84120,8 28431,0 28268,4 27421,4 0DUBROVNIK 2797,9 3074,2 2351,0 86735,3 28866,5 28922,7 28946,1 0ZG-MAKSIMIR 529,0 872,3 263,7 16398,7 5258,8 5415,8 5724,1 0SPLIT 591,2 1076,5 289,7 18327,1 6009,6 4950,2 7367,3 0
SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima
Tablica 13. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - SRPANJ 2015.
na ozraËenost iznosila je 330 J/cm2, dok su splitska izadarska iznosile 316 J/cm2. U Rijeci je najveÊi sred-njak iznosio 300 J/cm2, u GospiÊu 292 J/cm2, u Zagrebu278 J/cm2, a najmanji od najveÊih srednjaka u iznosuod 266 J/cm2 zabiljeæen je u Pargu. Tijekom prijepod-neva su najmanje srednje satne ozraËenosti bile Zagrebu,a sredinom dana i poslijepodne u Pargu. ProsjeËno jeviπe ozraËenosti bilo u poslijepodnevnim satimanego u prijepodnevnim, a jedino je u Dubrovniku bi-lo obrnuto.
Apsolutni satni maksimumi bili su manji od onihu lipnju. Najmanji u iznosu od 332 J/cm2 izmjeren je10. srpnja u Zagrebu, a najveÊi je iznosio 360 J/cm2 iizmjeren je 15. srpnja u Pargu. Oko 350 J/cm2 iznosilisu rijeËki i dubrovaËki maksimumi, izmjereni 1. srp-nja, te gospiÊki koji je izmjeren 24. srpnja. Isti mak-simum, u iznosu od 345 J/cm2, izmjeren je 2. srpnjau Splitu i 5. srpnja u Zadru.
Difuzna ozraËenost
Srpanjske difuzne ozraËenosti manje su od onihizmjerenih u lipnju, u Zagrebu za 13%, a u Splitu za15%. U Splitu je u srpnju izmjereno oko 2000 J/cm2
viπe nego u Zagrebu, ali je udio difuzne ozraËenosti uglobalnoj iznosio 22% u Splitu, a 23% u Zagrebu.Dekadno je najviπe ozraËenosti bilo na obje postaje utreÊoj dekadi, dok je najmanja dekadna ozraËenost uZagrebu bila u prvoj dekadi, a u Splitu u drugoj.
Dnevni srednjaci bili su na obje postaje manji od600 J/cm2. Iznosili su 530 J/cm2 u Zagrebu i 590 J/cm2
u Splitu. ZagrebaËki je dnevni maksimum bio 1.6 pu-ta veÊi od srednjaka i izmjeren je 13. srpnja. Splitskije pak maksimum bio 1.8 puta veÊi od srednjaka, aizmjeren je 9. srpnja.
Gotovo sve srednje satne ozraËenosti bile su veÊeu Splitu nego u Zagrebu, a jedino je u 14 sati zagre-baËka vrijednost, koja je ujedno najveÊi zagrebaËki
-
BILTEN 07 / 2015
33
srednjak, bila malo veÊa. Razlike izmeu satnih ozraËenos-ti gotovo su obrnuto proporcionalne zenitnom kutu.Tijekom jutarnjih i poslijepodnevnih sati su veÊe, doksu sredinom dana manje. Splitski je najveÊi srednjakbio gotovo jednak zagrebaËkom, iznosio je 60 J/cm2,ali je izmjeren u 13 sati. Na obje je postaje bilo u pros-jeku viπe ozraËenosti u poslijepodnevnim nego u pri-jepodnevnim satima. ZagrebaËki je satni maksimumiznosio 152 J/cm2 i izmjeren je 9. srpnja u 14 sati.Splitski satni maksimum bio je za 10 J/cm2 veÊi a izmje-ren je zadnji dan srpnja u 13 sati.
Udio difuznih satnih ozraËenosti u globalnimbio je prilikom izlaska i zalaska sunca u Splitu veÊi od70%, dok je u Zagrebu iznosio izmeu 40 i 50%. UZagrebu je u razdoblju od 8 do 17 sati difuzna ozraËenostu prosjeku bila manja od Ëetvrtine globalne, dok je uSplitu u razdoblju od 9 do 14 sati difuzna ozraËenostiznosila manje od 1/5 globalne ozraËenosti. Na obje jepostaje najmanji udio bio u 12 sati. U Zagrebu je izno-sio 20%, a u Splitu 18%.
Trajanje sijanja Sunca
U srpnju 2015. godine trajanje sijanja Sunca biloje na svim postajama za 20 do 30 sati veÊe nego ulipnju. MjeseËna je suma jedino u Pargu bila malo ma-nja od 300 sati, dok su sve ostale bile veÊe, a najveÊiiznosi od 385 odnosno 386 sati, izmjereni su u Zadrui Dubrovniku. Na veÊini je postaja najviπe sijanja Suncabilo u prvoj, a najmanje u treÊoj dekadi, s time da suna jadranskim postajama vrijednosti prve dvije dekadepodjednake. U Dubrovniku su sve tri dekadne sumepodjednake s blagim porastom tijekom mjeseca.
Srednje dnevne vrijednosti bile su u rasponu od9.5 sati u Pargu do 12.4 sata u Zadru i Dubrovniku.Najmanji dnevni maksimum u iznosu od 13.2 sataizmjeren je u Dubrovniku i to 1., 4., 6. i 11. srpnja.Dnevni maksimum od 14 sati izmjeren je u Zagrebu10. i 11. srpnja, u Rijeci 10. srpnja, te u Splitu 2. i 11.srpnja. U Pargu je maksimum iznosio 14.1 sati i izm-jeren je 11. srpnja. Isti je dan izmjeren i zadarski mak-simum koji je bio za 0.1 sati veÊi. NajveÊi dnevni mak-simum izmjeren je u GospiÊu 5. srpnja, a iznosio je14.7 sati.
Gotovo sve srednje satne sume bile su u razdobljuod 7 do 18 sati na svim postajama veÊe od 0.7 sati, ana dalmatinskim postajama Ëak veÊe i od 0.9 sati.NajveÊe srednje satne sume bile su uglavnom u Dubrovniku,a iznimke su u 9 sati kada je splitska vrijednost bilaveÊa, te u 14 sati kada je najveÊa bila zadarska vri-jednost. Najmanje su pak sume u jutarnjim satima bileu Zagrebu, a sredinom dana i poslijepodne u Pargu.NajveÊe srednje satne sume bile su u rasponu od 0.78sati u Pargu, do najveÊih moguÊih 1 sat u Dubrovniku.U prosjeku je najsunËanije bilo u Zagrebu, Pargu iSplitu u 13 sati, u Zadru u 14 sati, u GospiÊu u 15 sati,u Rijeci u 16 sati, te u Dubrovniku u 17 sati.
SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-MAKSIMIR 10,0 14,0 310,4 120,5 117,4 72,5PARG 9,5 14,1 295,7 120,3 114,0 61,4RIJEKA 11,3 14,0 350,1 122,9 123,5 103,7GOSPIΔ 11,4 14,7 353,8 130,9 129,8 93,1ZADAR 12,4 14,2 385,1 133,6 129,4 122,1SPLIT 12,2 14,0 379,3 129,2 129,1 121,0DUBROVNIK 12,4 13,2 385,6 127,7 127,9 130,0
SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade
Tablica 14. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - SRPANJ 2015.
02468
101214161820222426
ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB
Od
stup
anje
(%)
Slika 32. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u SRPNJU 2015. godine od viπegodiπnjeg prosjeka
-
34
BILTEN 07 / 2015
Slika 34. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona uMakarskoj u SRPNJU 2015.
MAKARSKA
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Slika 33. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona uGradiπtu u SRPNJU 2015.
GRADI©TE
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
Maks
Sred
Min
Vol
umni
ud
io o
z on a
( pp
b)
Sati
Slika 35. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradiπtu u SRPNJU 2015.
GRADI©TE
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
Maks Sred Min
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Sati
Slika 36. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Makarskoj u SRPNJU 2015.
MAKARSKA
Srpanj 2015. godine bio je, kao i lipanj, sunËani-ji od viπegodiπnjeg prosjeka na svim postajama. Nadalmatinskim je postajama poveÊanje iznosilo 10%, uRijeci i GospiÊu blizu 20%, a najveÊe je bilo u Pargu,25%.
PRIZEMNI OZONKrunoslav Premec, dipl. inæ.
U srpnju 2015. godine, u Gradiπtu su izmjerene ve-like dnevne promjenjivosti volumnih udjela ozona ko-je su Ëak u pet dana bile veÊe od 60 ppb, a najveÊa uiznosu od 65 ppb izmjerena je 7 srpnja. Medijani su uprosjeku iznosili oko 40 ppb, najveÊi od 55 ppb izmje-ren je 25. srpnja, a najmanji je iznosio 25 ppb i izmjeren
je 9. srpnja. Tijekom dana vrijednosti ozona su se naj-manje mijenjale 26. i 30. srpnja, samo 26 ppb.
U Makarskoj su medijani iznosili u prosjeku oko60 ppb, a jedino se u drugoj polovici treÊe dekade vidiznaËajni pad vrijednosti na 40 ppb koliko je zabiljeæenozadnji dan u mjesecu, πto ujedno predstavlja najmanjimjeseËni medijan. Dnevne promjenjivosti bile su u veÊi-ni sluËajeva manje od 30 ppb. NajveÊa promjenjivostiznosila je 48 ppb i izmjerena je 26. srpnja, dok je naj-manja od 15 ppb izmjerena 10. srpnja.
U Gradiπtu je vidljiv podjednak oblik dnevnog ho-da za satne maksimume, minimume i srednjake. Premasrednjem dnevnom hodu najmanje vrijednosti od 18 ppbbile su u 5 i 6 sati, a najveÊe od 58 ppb u razdoblju od14 do 17 sati. Najmanji maksimum od 32 ppb zabiljeæen
-
BILTEN 07 / 2015
35
je u 6 sati, dok je najveÊi od 80 ppb bio u 13 sati. Apsolutniminimumi bili su u noÊnim satima i manji od 10 ppb, snajmanjih 5 ppb izmjerenih u 3 sata. Tijekom poslije-podneva minimumi su iznosili izmeu 36 i 39 ppb.
U Makarskoj se takoer dosta podudaraju dnevnihodovi minimalnih, maksimalnih i srednjih satnih vri-jednosti. Najmanji srednjak iznosio je 44 ppb a izmjerenje u 6 sati, dok je najveÊih 63 ppb mjereno u razdobljuod 14 do 16 sati. Najmanji maksimum od 56 ppbzabiljeæen je u isto vrijeme kao i najmanji srednjak, doksu najveÊi maksimumi iznosili oko 75 ppb, a mjereni suu razdoblju od 14 do 18 sati. Kao i prethodne najmanjevrijednosti i najmanji minimum je takoer izmjeren u 6sati, a iznosio je 26 ppb. Joπ dva minimuma bila sumanja od 30 ppb, a izmjerena su u 3 i 7 sati. NajveÊiminimumi izmjereni su u 16 i 17 sati, a iznosili su Ëak50 ppb.
U srpnju 2015. na obje je postaje zabiljeæeno preko-raËenje graniËne vrijednosti 60 ppb, u Makarskoj go-tovo cijeli mjesec, odnosno 24 dana, a u Gradiπtu u 11dana. GraniËna vrijednosti 55 ppb prekoraËena je samou Makarskoj, ali u Ëak 20 dana.
AGROMETEOROLO©KE PRILIKE
mr. sc. Draæen KauËiÊ
Prema raspodjeli percentila (slika 38) tlo je na 5cm dubine u cijeloj Hrvatskoj bilo ekstremno toplo.Srednja mjeseËna temperatura tla na spomenutoj du-bini bila je viπa od prosjeka u Osijeku i SlavonskomeBrodu 4.4°C, GospiÊu 4.5°C, Ogulinu 4.6°C, Varaædinui Kriæevcima 5.3°C, Pazinu 5.7°C, Dubrovniku 6.9°C,a u Zadru 8.8°C. Vrijedno je istaknuti kako se naspomenutoj dubini tlo zagrijalo u GospiÊu na 36.7°C,Osijeku 40.1°C, Varaædinu 41.1°C, PoreËu 42.0°C,Zadru 46.4°C, a u Rijeci i do 49.9°C.
Vlaænost tla iz dana u dan bila je sve manja. Tijekomprve dekade (slika 37) ukupno je izmjereno u Zagrebu10 mm, Osijeku 8 mm, a u Zadru niti jedan milimetaroborine. Procesom evapotranspiracije ukupno se izgu-bilo u Osijeku 58 mm, Zagrebu 60 mm, a u Zadru i 65mm vode. Bilanca vode u tlu bila je negativna. Mnogeratarske kulture trpjele su od nedostatka vode u tlu.
Maksimalna temperatura zraka 4. je srpnja naraslau GospiÊu do 34°C, a 5. srpnja na meteoroloπkim posta-
Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 51,5 24. 80,2 17. / 13 h 11 0 0Makarska 64,1 18. 75,1 18./18 h 20./14 h 24 20 0
Tablica 15. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), SRPANJ, 2015.
Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima
12
3
-80
-60
-40
-20
0
20
40
60
80
100
120
ZAGREB, srpanj. 2015.
dekada
mm
12
3
-80
-60
-40
-20
0
20
40
60
80
100
120
OSIJEK. srpanj. 2015.
dekada
mm
12
3
-80
-60
-40
-20
0
20
40
60
80
100
120
ZADAR. srpanj. 2015.
Bilanca vode u tlu
KoliËina efektivne oborine
Referentna evapotranspiracija
dekada
mm
Slika 37. Bilanca vode u tlu, tj. razlika izmeu referentne evapotranspiracije i koliËina efektivne oborineu SRPNJU 2015. godine
-
36
BILTEN 07 / 2015
jama u Krapini i Kriæevcima do 35°C, a u Komiæi, alii u Osijeku, te u Slavonskome Brodu i do 37°C. I up-ravo zato, na plodovima nekih voÊaka, ali i na bobica-ma vinove loze, primjerice rajnskog rizlinga bili suvidljivi znakovi paleæi.
I tijekom druge dekade mjeseca biljke su vrlo Ëestodoæivljavale temperaturni stres, pa nas i ne Ëudi πto suveÊ znatno zaostajale u rastu i razvoju. Oborine je bi-lo, ali vrlo malo i to samo u istoËnoj i srediπnjoj Hrvatskojte ponegdje u Dalmaciji. Ukupno je izmjereno u Osijeku4 mm, Zagrebu 2, dok u Zadru nije pala ni jedna kapoborine. Kako se prosjeËno na dan evaporacijom uistoËnoj i srediπnjoj Hrvatskoj gubilo i 5 litara vode poËetvornom metru, ne Ëudi nas πto je vlaænost sjetvenogsloja tla bila jednaka toËki venuÊa. Dakle, biljke skratkim korijenovim sustavom u ovako suhom tlu nisumogle opstati bez svakodnevnog navodnjavanja.Prekrivanje tla malËem je bio jedan od naËina kakosaËuvati i ono malo vlage u tlu.
Krajem posljednje dekade mjeseca tlo je bilo um-jereno vlaæno samo u Podravini, Meimurju i HrvatskomeZagorju, jer je ukupno od 27. do 31. srpnja palo u
Krapini 22, a u Kriæevcima i 29 mm oborine. No, bi-lanca vode u tlu bila je negativna u Osijeku i Zadru. Iztla se ukupno izgubilo evapotranspiracjom u Osijeku54 mm, a u Zadru 70 mm vode.
Dakle, stanje vlaænosti tla bilo je u Slavoniji iBaranji tijekom cijelog mjeseca za biljke s kratkim ko-rijenovim sustavom vrlo loπe. Marljivi su poljodjelcis tugom na licu bespomoÊno promatrali ne samo za-ostajanje u rastu i razvoju, nego i potpuno suπenje svo-jih kultura. Ne zaboravimo, vlaænost tla ponegdje jebila jednaka toËki venuÊa, a to znaËi da su biljke uz-gajane na takovome tlu bile osuene na potpuno venuÊe.
©UMSKI POÆARILovro Kalin, dipl. inæ.
Marija MokoriÊ, dipl. inæ.
U srpnju je na Jadranu i u podruËjima uz Jadran,ponajprije u unutraπnjosti Istre i Dalmacije, bilo broj-nih poæara raslinja, odnosno πumskih poæara, pri Ëe-mu su neki od njih bili posebno opasni.
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
98
PERCENTILI
Dubrovnik6.9
4.4
Osijek
Knin
5.7
4.7
5.3
Varaædin
ZagrebBjelovar
Sisak
5.6
Sl. Brod4.4Pazin
5.7
Ogulin
4.5GospiÊ
Daruvar4.6
4.5
PoreË4.9
Sinj
Zadar8.8
4.2
Slika 38. Odstupanje srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5cm dubine za SRPANJ 2015.od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)
-
BILTEN 07 / 2015
37
OpÊe je poznato da vremenske prilike u najveÊojmjeri doprinose poæarima raslinja. Na æalost, ove go-dine su vremenske prilike u srpnju, osobito tempera-turne prilike, u cijeloj zemlji bile ekstremne. Meteoroloπkiindeks za nastanak i πirenje poæara po kanadskoj meto-di (MIOP) koji se od osamdesetih godina proπlogstoljeÊa izrauje u Dræavnom hidrometeoroloπkom za-vodu RH pokazuje stanje biljnog pokrova s obziromna meteoroloπke uvjete.
Uz MIOP koji uzima u obzir temperaturu zraka,koliËinu oborine, brzinu vjetra i relativnu vlaænost paje dobar pokazatelj potencijalne moguÊnosti zapaljivostigorivog materijala, na poæare raslinja, posebice njiho-vo ponaπanje, veliki utjecaj imaju i drugi atmosferskiparametri. To se pokazalo i prilikom ovogodiπnjih ve-likih poæara.
MIOP se izrauje za 40 meteoroloπkih postajana Jadranu i u priobalju, te za kontinentalni dio Hrvatske
Slika 39. Poloæaj termobariËkog grebena na AT 500 hPa 18.srpnja 2015. kada je termobariËki greben nad naπim po-
druËjem bio izraæen (izvor NjemaËka meteoroloπka sluæba-DWD).
Slika 40. Poloæaj termobariËkog grebena na AT 500 hPa 19.srpnja 2015. kada je termobariËki greben nad naπim po-
d
