Menadžment informacijskih tehnologija

Naziv djela:

MENADMENT INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

Autor: Prof. dr. Nijaz Bajgori

Izdava: Ekonomski fakultet u Sarajevu

Glavni i odgovorni urednik:

Dekan Prof. dr. Muris ii

Urednik:

Prodekan za nastavu i NIR Prof. dr. Devad ehi

Recenzenti: Prof. dr. Zlatko Lagumdija

Prof. dr. Aziz unje

Lektor: Indira Osmi

Tira: 300

tampa:

VMG Grafika d.o.o. Mostar

Za tampariju: Vencel Pralas

----------------------------- CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo ------------------------------------------------------------

Nijaz Bajgori

MENADMENT INFORMACIJSKIH

TEHNOLOGIJA

Sarajevo, mart 2007.

Sadraj okvirni:

1. ZAHTJEVI koje postavlja savremeni business (pogl. 1, 2)

2. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE koje omoguavaju savremeni poslovni

kompjuting (pogl. 3-6)

3. MENADMENT IT (pogl. 7-12)

S a d r a j:

I DIO: SAVREMENO POSLOVANJE I POSLOVNI KOMPJUTING 1. Zahtjevi savremenog poslovanja 1.1. Business u savremenom informacijskom dobu 1 1.2. Zahtjevi okruenja 2 1.3. Odgovori firmi 5 1.4. Porterov model za analizu kompetitivnih prednosti 8 1.5. Problematinost IT-a u savremenom poslovanju (IT-horror

stories) 10 2. Poslovni kompjuting i poslovni informacijski sistemi 2.1. Metodoloki okvir izuavanja IT-IS 16 2.2. Informacijski sistem u poslovnom sistemu 18 2.3. Klasifikacija informacijskih sistema u odnosu na organizacijsku

strukturu 21 2.4. Informacijska arhitektura osnovni modeli 26 2.5. Osnovne karakteristike savremenog poslovnog kompjutinga 30 II DIO: INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA 3. Raunarske konfiguracije 3.1. Raunarski sistem osnovni okvir 34 3.2. Konfiguracije raunarskih sistema 35 3.3. Poslovni serveri kao osnova savremenog poslovnog kompjutinga 49 3.4. Desktop raunari - PC hardver 64 4. Operativni sistemi 4.1. Sistemski softver - osnovni okvir 151 4.2. Operativni sistem osnove 151 4.3. Kratak osvrt na istorijat operativnih sistema 153 4.4. Vrste operativnih sistema - klasina podjela 155 4.5. Klasifikacija savremenih operativnih sistema 157 4.6. Osnovne komponente (funkcije) operativnih sistema 159 4.7. Korisniki interfejs savremenih operativnih sistema 160 4.8. Desktop operativni sistemi 163 4.9. Server operativni sistemi 199

5. Komunikacijska tehnologija i raunarske mree 5.1. Pojam komunikacija i komunikacijske tehnologije 223 5.2. Raunarske komunikacije 224 5.3. Komunikacijski mediji 225 5.4. Komunikacijski ureaji i komunikacijsko mreni servisi 234 5.5. Komunikacijski standardi i protokoli 248 5.6. Raunarske mree 252 5.7. Mreni softver - sistemski 260 5.8. Hardverski protokoli u raunarskim komunikacijama 263 5.9. Komunikacijsko-mreni softver - aplikacijski 273 6. Aplikativni softver, programiranje i programski jezici 6.1. Aplikativni softver: osnovni okvir aplikacijske platforme 297 6.2. Programski jezici 301 6.3. Raunarsko programiranje 305 6.4. Standardne uredske aplikacije 321 III DIO: UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM TEHNOLOGIJAMA: OSNOVNI OKVIR 7. Upravljanje serverskom (hardversko-OS) platformom 7.1. Zahtjevi poslovnog kompjutinga prema serverskim

platformama 356 7.2. Sistemsko upravljanje - sistemska administracija 378 7.3. Komparativne analize savremenih serverskih OS platformi 446 8. Upravljanje aplikacijskom platformom 8.1. Tehnologija za obradu transakcija 450 8.2. Tehnologija za podrku odluivanju 458 8.3. Tehnologija za elektronski business 495 8.4. Tehnologija za sistemsku integraciju 497 9. Upravljanje mrenom platformom 9.1. Aspekti projektiranja, sigurnosti i upravljanja raunarskih

mrea 507 9.2. Sigurnost i zatita mrenih sistema 509 9.3. Mreno upravljanje 511 9.4. Virtualni business - umreena preduzea 512

10. Upravljanje razvojem informacijskih sistema 10.1. Uvod u razvoj informacijskih sistema 517 10.2. Softverski inenjering upravljanje razvojem aplikacija 522 10.3. Metode za poboljanje kvaliteta poslovnih IS/poslovnih

procesa 554 10.4. Aspekti upravljanja ERP projektima 560 11. Upravljanje informacijskim resursima 11.1. Uvod u informacijski menadment 565 11.2. Backup: koncept i tehnologije 566 11.3. Napredne tehnologije zatite podataka 576 11.4. Upravljanje sigurnou IS-a 585 11.5. Upravljanje poslovnim kontinuitetom 589 11.6. Otvoreni problemi IT-a 593 12. Upravljanje IT kadrovima 12.1. Profili IT kadrova 599 12.2. Upravljanje IT kadrovima 602 12.3. Funkcija CIO-a 604 12.4. Outsorcing u oblasti IT kadrova 606 Literatura Neka iskustva svjetskih kompanija u upravljanju informacijskim tehnologijama (Success Stories, White Papers)

PRVI DIO - Savremeno poslovanje i

poslovni kompjuting-

Menadment informacijskih tehnologija

1. Zahtjevi savremenog poslovanja 1.1. Business u savremenom informacijskom dobu

Promjene u svjetskoj privredi koje se ogledaju u njenoj globalizaciji i sve veoj konkurenciji na svjetskom nivou, uvoenju novih proizvoda i usluga i stalnom poboljanju kvaliteta postojeih, skraivanju vremena kreiranja novog proizvoda, poslovanju u turbulentnom okruenju, decentralizaciji u odluivanju, gubljenju odreenih nivoa u tradicionalnoj poslovnoj hijerarhiji, sve veem znaaju timskog rada, itd., utjecale su na dramatian rast znaaja kvalitetne i pravovremene informacije. Kao ilustraciju ovog znaaja navest emo rezultate istraivanja jednog od vodeih asopisa iz podruja informacijske tehnologije - Datamation (www.datamation.com) iz 1993., 1994. i 1995. godine prema kojem su anketirane firme (menaderi) oznaili sljedee ciljeve kao najznaajnija oekivanja i koristi od informacijske tehnologije:

poveanje produktivnosti (reduciranje trokova, poveanje efektivnosti),

poboljanje kvaliteta proizvoda i usluga, poboljanje konkurentnosti, ostvarenje stratekih ciljeva firme, mogunost kontinuiranog reorganiziranja, donoenje efektivnijih odluka, mogunost brzih odgovora na zahtjeve kupaca i ostale zahtjeve

iz okruenja, poboljanje pristupa informacijama, poboljanje kreativnosti i inovacija kod uposlenih.

Ovo je, dakle, lista zahtjeva koje su rukovodioci iz velikih poslovnih sistema iz najrazvijenije privrede na svijetu postavili pred ljude koji se bave obradom podataka u svojim organizacijama, a i pred informacijsku tehnologiju u cjelini. Prema tome, informacijska tehnologija nipoto nije "l'art pour l'art", ve jednostavno odgovor na stalno rastue zahtjeve za efikasnijom obradom podataka u poslovanju i svim podrujima ljudskog djelovanja.

1


1.2. Zahtjevi okruenja (Pressures, Drivers) Da bismo razumjeli mjesto i ulogu informacijske tehnologije u savremenom poslovanju, neophodno je najprije sagledati sve relevantne faktore poslovnog okruenja koji kreiraju odreene zahtjeve, odnosno svojevrsne pritiske* (pressures, drivers) na poslovne sisteme. Poslovno okruenje se odnosi na skup trinih, ekonomskih, drutvenih, pravnih i politikih faktora koji mogu utjecati na poslovne aktivnosti. Ovi faktori se mogu podijeliti na tri velike skupine:

1. Zahtjevi trita 2. Tehnoloki zahtjevi 3. Drutveni zahtjevi

U odnosu na ovako definirani skup pritisaka (zahtjeva) iz okruenja poslovni sistem reagira skupom aktivnosti koje su u veini sluajeva podrane informacijskim tehnologijama (slika 1.1):

Slika 1.1. Organizacija i okruenje: zahtjevi i odgovori

* Ovaj model zahtjeva i odgovora firmi obraen je prema knjizi Turban et al. (2005), iz koje su preuzete navedene slike.

2


Zahtjevi trita (Market Pressures) Globalna ekonomija, jaka konkurencija, obrazovana i organizirana radna snaga, jaki potroai itd. predstavljaju glavne karakteristike savremenog trita danas:

Globalna ekonomija globalna konkurencija (Global Economy, Global Competition). Globalna ekonomija podrazumijeva visok stepen konkurentosti i globalizaciju na tritima roba i usluga, kao i radne snage. Profit je taj koji vodi proces globalizacije. Moe se rei da kreiranje globalne ekonomije nije bilo mogue bez komunikacijske tehnologije.

Promijenjena priroda radne snage (Changing Nature of the Workforce). Radna snaga, naroito u razvijenim zemljama, postala je obrazovanija, diverzificiranija, mobilnija, a to je dobrim dijelom rezultat primjene informacijskih tehnologija.

Jaki obrazovani potroai (Powerful Customers). Zahtjevi potroaa danas su mnogo izraeniji nego prije, prije svega kao rezultat injenice da raspolau sa znatno vie informacija o proizvodima i uslugama nego to je to bio sluaj ikada prije.

Tehnoloki zahtjevi - pritisci (Technological Pressures)

Tehnoloke inovacije i zastarijevanje (Technological Innovation and Obsolescence). Informacijska tehnologija poboljava konkurentne sposobnosti. Meutim, treba imati u vidu da, kako god neke nove tehnologije mogu donijeti prednosti, tako i neke od postojeih mogu zastarjeti preko noi, tj. postati obsolete. U tom smislu je upravljanje informacijskim tehnologijama u organizacijskim sistemima od posebne vanosti.

Preplavljenost informacijama (Information Overload). Savremene informacijske tehnologije, prije svega Internet tehnologije, znaajno su poveale koliinu i obim informacija raspoloivih za koritenje. Tako, naprimjer, koliina informacija na Internetu se udvostruuje svake godine i, to je najvanije, veina tih informacija je free. Sve je to, meutim, doprinijelo pravoj poplavi informacija (flood of information), tako da su operacije i aktivnosti kao to su: pristup, navigacija i upravljanje

3


informacijama postale kritine aktivnosti, naroito u poslovnom okruenju.

Drutveni zahtjevi - pritisci (Societal Pressures) Ovaj tip zahtjeva se prije svega odnosi na dva osnovna oblika:

Drutvena odgovornost (Social Responsibility) Etika pitanja (Ethical Issues)

U savremenom poslovanju i organizaciji drutva u cjelini, od poslovnih sistema se oekuje da daleko vie nego ranije povedu rauna o raznim oblicima odgovornosti prema okruenju, tj. uoj i iroj drutvenoj zajednici. Osnovna podruja takve drutvene odgovornosti su:

razni aspekti odnosa prema okruenju (zagaenje, buka, odlaganje - unitavanje smea itd.);

jednaka prava i mogunosti za razliite skupine (manjine, ene, odrasle osobe, hendikepirane osobe itd.);

zaposlenje i smjetaj; zdravstveno i socijalno osiguranje; kontinuirano obrazovanje zaposlenih; privatnost i etika itd.

Ostali aspekti drutvenih zahtjeva su:

vladine regulacije (Government Regulations) odnose se na razne oblike reguliranja od vladinih i drugih dravnih organizacija;

vladine deregulacije (Government Deregulation); kresanje dravnih budetskih rashoda itd.

Etika pitanja (Ethical Issues) takoer su od posebnog znaaja kada je u pitanju savremeni business i uloga informacijske tehnologije. Naprimjer, koritenje e-mail adresa i drugih oblika informacija u raznim bazama podataka moe itekako biti oznaeno kao udar na privatnost pojedinaca. Zato su odreeni aspekti regulacije i u ovom domenu neophodni.

4


Slika 1.2. Savremeno poslovno okruenje zahtjevi prema poslovnom

sistemu 1.3. Odgovori firmi (Responses) U odnosu na ovako postavljen set zahtjeva postoje, u principu, dva modaliteta odgovora (responses) od firmi, koje mogu reagirati:

a) reaktivno, na zahtjev (pressure) koji ve egzistira, b) proaktivno, u smislu pripremanja odgovora na pretpostavljeni,

odnosno nadolazei zahtjev. Odgovori firmi se uglavnom mogu svrstati u sljedee skupine (slika 1.3):

5


Slika 1.3. Organizacija i okruenje: zahtjevi i odgovori

Strateki sistemi (Strategic Systems). Strateki sistemi omoguavaju organizacijama da postignu strateke prednosti i na taj nain poveaju svoj udio na tritu, bolju poziciju u pregovaranju s dobavljaima ili u spreavanju konkurencije. Aktivnosti na kontinuiranom poboljanju poslovnih procesa (Continuous Improvement Efforts)

Poveanje produktivnosti. IT se u raznim oblicima primjene moe iskoristiti za poveanje produktivnosti rada i poslovanja u firmama.

Just-in-time koncept. JIT koncept se odnosi na poveanje efikasnosti procesa proizvodnje boljim rasporeivanjem poslova,

6


boljim upravljanjem zalihama, itd. IT podrava i poveava efikasnost implementacije tzv. JIT systema.

Total Quality Management (TQM) predstavlja nauno zasnovani pristup u poboljanju kvaliteta svih oblika poslovanja kad god, kako god i gdje god je to mogue. TQM napori su takoer praeni i podrani odgovarajuim IT implementacijama.

Poboljano donoenje odluka. Ve dvadesetak godina se u teoriji i praksi upravljanja IT oznaava kao krucijalni alat u poboljanju efikasnosti i efektivnosti procesa donoenja odluka.

Upravljanje informacijama i znanjem kao odgovor na informacijsku pretrpanost (overload).

Inovacije i kreativnost mogu biti unaprijeeni putem odgovarajuih informacijskih tehnologija.

Upravljanje promjenama kao metod i tehnika savremenog managementa takoer je podrano i moe biti poboljano kroz adekvatnu primjenu informacijskih tehnologija.

Bolje usluge potroaima. Stalno rastua konkurencija i vei stepen obrazovanosti i informiranosti potroaa utjeu na to da se firme kontinuirano bave poboljanjem kvaliteta proizvoda i usluga.

Reinenjering poslovnih procesa (Business Process Reengineering - BPR) kao skup metoda i tehnika koje su usmjerene na radikalno (drastino) mijenjanje, odnosno unapreivanje procesa poslovanja uveden je u SAD prije desetak godina. Osnovna podruja u kojima IT podrava BPR napore i aktivnosti su:

Reduciranje vremenskih ciklusa (Reducing Cycle Time) Davanje veih ovlatenja zaposlenima u vezi s mogunostima

donoenja odluka (Empowerment of Employees) Orijentacija na potroaa i njegove zahtjeve (Customer-focused

Approach) Restruktuiranje i timske strukture (Restructuring and Team-

based Structures) Poslovne alijanse (Business Alliances). U savremenom poslovanju sve vie prevladava shvatanje da razni oblici poslovnih saveza (alijansi), ak i s konkurentima, moe doprinijeti efikasnijem poslovanju. Tako postoje razliiti oblici saveza kao to su: dijeljenje resursa (sharing resources), uspostavljanje permanentnih relacija s dobavljaima, kreiranje zajednikih istraivakih projekata i sl. Nain kako IT podrava

7


takve napore je, naprimjer, u kreiranju raznih oblika virtualnih korporacija (Virtual Corporation).

Interesantan uporedni pregled glavnih konkurentnih prednosti u dva razliita doba: industrijskom i informacijskom, daje Boar (1):

Konkurentne prednosti Industrijska era Informacijska era Masovna proizvodnja Masovna kastomizacija Masovni marketing One-to-one marketing Istraivanje potroaa Participacija potroaa Optimizacija fizikih lanaca snabdijevanja

Optimizacija informacijskog lanca snabdijevanja

Fizika saradnja sa dobavljaima Informacijska saradnja s dobavljaima

Servisiranje kupaca Self-service kupaca Fizika lokacija Virtualna globalizacija Promptna-fizika isporuka proizvoda

Online isporuka virtualnih proizvoda

Prodajna i postprodajna podrka Softverski agenti Tabela 1.1. Konkurentne prednosti u industrijskoj i informacijskoj eri

1.4. Porterov model za analizu kompetitivnih prednosti Kompetitivnost (konkurentnost) predstavlja centralnu komponentu koja determinira uspjeh ili neuspjeh jedne firme. Jedan od najee koritenih modela za analizu kompetitivnosti firmi je tzv. Porterov model kompetitivnih snaga (Competitive Forces Model). Model definira pet glavnih snaga koje mogu ugroziti poziciju jedne firme na tritu u cjelini ili jednom njegovom segmentu. Te snage su predstavljene na slici 1.4. i podrazumijevaju sljedee:

opasnost od ulaska novih konkurenata na odreeno trite ili trini segment;

pregovaraka, odnosno mo pogaanja kupaca; pregovaraka, odnosno mo pogaanja dobavljaa; opasnost od potencijalne mogunosti supstitucije proizvoda,

odnosno usluga koje proizvodi odnosna firma; rivalitet izmeu postojeih firmi u odreenoj grani.

8


Jaina svakog od navedenih faktora, odnosno snaga, ovisi o nizu faktora koji su determinirani konkretnom situacijom u pogledu trinog segmenta, industrijske skupine itd.

Slika 1.4. Porterov model za analizu kompetitivnih prednosti

Osnovni razlog definiranja liste konkurentnih snaga je u potrebi definiranja strategije koja ima za cilj uspostavljanje stabilne i profitabilne pozicije prema navedenim zahtjevima. Porter je razvio model koji podrazmijeva sljedee strategije odgovora* (Response Strategies):

1. Cost lidership strategija 2. Strategija diferencijacije 3. Focus strategija 4. Strategija rasta 5. Strategija formiranja alijansi 6. Inovacijska strategija 7. Strategija interne efikasnosti 8. Kupcu (potroau) - orijentirana strategija

* Opirnije o ovom modelu u knjizi Turban et al.

9


1.5. Problematinost IT-a u savremenom poslovanju (IT-horror stories) Primjena IT-a u savremenom poslovanju predstavlja kompleksnu kategoriju i nikako se ne svodi samo na odluku kupiti raunare ili ne. U ovoj oblasti postoji pravilo-princip: Ukoliko se IT implementira na odgovarajui nain, to moe rezultirati znaajnim utedama i pozitivnim efektima na poslovanje. Meutim, ako se uine pogreke u implementaciji, ako se IT-om ne upravlja na odgovarajui nain, itava firma moe imati odreene, manje ili vee, negativne posljedice. Firme koje se bave proizvodnjom hardvera i softvera, implementacijom softverskih rjeenja, pruanjem IT usluga i sl. vrlo esto istiu uspjena iskustva (tzv. success stories) koja su ostvarile kod pojedinih klijenata. Meutim, treba znati da u IT svijetu postoje i tzv. horror stories prie koje kazuju da pogrene IT implementacije ili neodovarajue upravljanje IT-om mogu u znaajnoj mjeri ruinirati kompletno poslovanje jedne firme. Za ilustraciju, u nastavku dajemo neka iskustva koja navodi online asopis CIO (www.cio.com) pod nazivom:

25 Terrifying Information Technology Horror Stories (http://www.cio.com/specialreports/horror.html)

1. The Day the Beepers Died: Satellite Failure Galaxy 4 spins out of control! Indeed, on May 19, 1998, in what many consider the most widespread digital failure in history, the Galaxy 4 telecommunication satellitewhich hosted paging services, television networks and financial services applicationsconked out. A very intense flux of electrons may have caused failure of the attitude control systems and their backup. The outage pulled the rug out from under CIOs and IT managers dependent on beepers and similar devices for instant communications with employees and suppliers. Roughly 45 million pagers went beep-less until providers were able to find capacity on other satellites.

"We have the best communications system in the world, until it has a hiccup and then we realize just how dependent we are." Jeffrey Kagan, then-president of Kagan Telecomm Associates of Atlanta. http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/god.html

10


2. Black Monday: New York Stock Exchange Better living through technology. Yes, that's what we're after. But in the "Black Monday" stock market crash on Oct. 19, 1987, technology made life much worse. The Dow Jones average fell by 508 points, or 22.6 percent. Normal market conditions had set off the downturn, but a Securities and Exchange Commission report later noted that computer-directed strategies used by institutional investors trading large volumes of stock accounted for up to 68 percent of New York Stock Exchange trades at times during the Black Monday debacle. The day ended with an hourlong panic sell-off. http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/bad_dec.html 3. Blue Screen of Death: Bill Gates Three rules for life: 1) The kid's fever will be gone when you get to the doctor's office. 2) The car won't make that funny noise when you arrive at the repair shop. 3) Software will always crash in the middle of a demo. Microsoft's Bill Gates became the most famous victim of rule No. 3 at the Comdex trade show in 1998. During an attempted demo of the not-yet released Windows 98 operating system, the proceedings lurched to a halt when the dreaded "Blue Screen of Death" appeared after a co-demonstrator plugged in a scanner to demonstrate Windows' "plug-and-play" (aka "plug-and-pray") capabilities. Gates seemed to take the crash with good humor (no word on whether heads rolled backstage afterward). And why not? Microsoft went on to sell more than 25 million Windows 98 licenses worldwide in the first six months of the product's launch.

"That must be why we're not shipping Windows 98 yet." Microsoft CEO Bill Gates, from the stage after the crash http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/misc.html 4. Detective Story: The FBI It may be here to protect us, but who's protecting the FBI from itself? $170 million over budget on an automated fingerprint system. $103 million over budget on a crime data tracking system for local police and sheriffs. And $170 million blown completely on a never-delivered Virtual Case File system that was supposed to be a primary weapon against terror. http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/govt.html

11


5. The Purloined Letters: PlusNet We've all lost an important e-mail message or two. A casual click of the delete button. A misconfigured office server. It happens. But 700GB of e-mail? Gone for eternity? It happened. In 2006, British ISP PlusNet lost 700GB of customer e-mails forever. An engineer accidentally deleted the e-mails and then tried an old admin trick to retrieve them. The trick backfired, and instead made the mail irretrievable, despite PlusNet's efforts. http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/bad_dec.html 6. Whiplash: JPMorgan They say you can't go home again. JPMorgan Chase proved it sure is hard, anyway. Consider its fate before you jump on a multibillion-dollar outsourcing deal. In 2002, JPMorgan's $5 billion contract with IBM for IT support was the largest on record, and received widespread publicity as the wave of the future for cutting costs and increasing innovation. But after JPMorgan was acquired by Bank One, it soon became clear that the deal was no bargain. In an embarrassing turn, much of what had been outsourced was brought back in-house in 2005. The cost was huge, in dollars as well as in fractured employee trust and ruined morale, lost talent and years of management time. http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/bad_dec.html 7. Nightmare Before Christmas: Comair Since at least 1997, Comair knew it needed to replace a creaky old flight-crew management system. The options for new systems were rather raw and unproven. "Let's wait til something better comes along," they said. Here's where the foreshadowing creepy music begins. They kept waiting, postponing, nursing the legacy system along, and finally signed a deal to replace the whole thing in 2005. Too late. It gave up the ghost with a dramatic failure on Christmas Eve 2004. It brought down the entire airline, canceling or delaying 3,900 flights and stranding nearly 200,000 passengers. The network crash cost Comair and its parent company, Delta Air Lines, $20 million, damaged the airline's reputation and prompted an investigation by the Department of Transportation http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/bad_dec.html

12


8. Terrorism: 9/11 The all-too-real attacks on New York City's World Trade Center towers on Sept. 11, 2001, horrified people across the globe. Thousands were slaughtered. Tens of thousands more were left jobless. When terrorists boarded airplanes on that day, their intention was not simply to kill people and destroy buildings; rather, the attacks were an assault on the American economy. Nowhere was their impact on IT systems felt more strongly than in New York City's financial district, specifically on Wall Street. IT executives from three multinational financial services firms located near ground zero in September 2001American Express, Lehman Brothers and Merrill Lynchtold CIO the lessons they learned about disaster recovery, about how their businesses reacted, and why they decided to stay or not to stay in lower Manhattan.

"A CIO I worked for a long time ago used to say, 'You lose a whole data center every 10,000 years,' which was his excuse for not having disaster recovery, which was stupid then. ...You have to assume it's more likely to happen now." Glen Salow, then CIO of American Express http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/god.html 9. All Systems Down: CareGroup Health CareGroup had developed a well-deserved reputation for being a leader in using information technology to drive improvements in health care. But in November 2002, CareGroup's flagship hospitalBeth Israel Deaconesswas driven back to the dark ages of paper-based patient records by a debilitating series of network crashes. Over five days, the IT department for Beth Israel would frantically try to track down the cause of the problem.

"I made a mistake. And the way I can fix that is to tell everybody what happened so they can avoid this." CareGroup CIO John Halamka http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/bad_dec.html 10. ERP I: School of Hard Knocks Going back to school in the fall can be a scary thing for any studentespecially college freshmen. The last thing they need is some computer program to haunt their lives and make things even more uncertain. But in 2004, more than 27,000 students at the University of Massachusetts, Stanford and Indiana University were forced to do battle with buggy

13


portals and ERP applications that left them at best unable to find their classes and at worst unable to collect their financial aid checks.

"The freshmen were going crazy because they didn't know where to go." Stefanie Fillers, former University of Massachusetts student http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/erp.html 11. ERP II: The Pain Continues Privacy scandal or ERP nightmare: Which did more damage to Hewlett-Packard? The verdict's still out. But HP's 2004 ERP implementation was Murphy's Law writ largeeverything that could have gone wrong, did. The project eventually cost HP $160 million in order backlogs and lost revenuemore than five times the project's estimated cost.

"We had a series of small problems, none of which individually would have been too much to handle. But together they created the perfect storm." Gilles Bouchard, then-CIO and executive vice president of global operations, Hewlett-Packard http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/erp.html 12. ERP III: Exercise in Agony A $400 million investment in upgrading your supply chain systems should buy you a lot. Back in 2000, what it bought Nike was $100 million in lost sales, a 20 percent stock dip and an assortment of class-action lawsuits. These came thanks to a fumbled attempt to integrate ERP, supply chain planning and CRM into a single superstar system. The setback was a big black eye for one of the United States' premier corporations that lives on as a tale of woe and warning.

"For the people who follow this sort of thing, we became a poster child [for failed implementations]." Roland Wolfram, Nike's vice president of global operations and technology http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/erp.html 13. ERP IV: Sweet Misery Spend a dollar to lose a dollar. What? That isn't the way information systems are supposed to work. But that was the early outcome of Hershey's 1999 attempt to create a snazzy new order-taking and distribution system. Problem was, it didn't initially workand it prevented Hershey from delivering $100 million in pre-Halloween toothrot. The poor

14


suckers also caught it in the kisser when investors bailed on the stockto the tune of an 8 percent dropon the day former CEO Kenneth Wolf announced the system problem. http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/erp.html 14. ERP V: Sudden Death The ultimate cautionary tale for any IT manager about to pull the trigger on a new ERP implementation? FoxMeyer Drug. Following an SAP R/3 implementation in the mid- to late-1990s, the company's bankruptcy trustees filed a $500 million lawsuit in 1998 against SAP, and another $500 million suit against co-implementer Andersen Consulting, claiming the companies' software and installation efforts had contributed to the drug company's demise.

"On June 23, 2004, SAP reached a settlement agreement with FoxMeyer pursuant to which SAP was required to pay a specified amount to FoxMeyer and to which all outstanding disputes and litigation were dismissed by order of the United States Bankruptcy Court for the District of Delaware dated August 30, 2004. SAP paid FoxMeyer the settlement amount on September 9, 2004." Quote from 2004 SAP annual report. http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/erp.html 15. Storm of the Century: Katrina Wind-wracked shelters, waterlogged homes, soaked vehicles, drenched pets and haggard people. The public knows those scenes of Hurricane Katrina and sister Rita, which roared ashore along the United States' Gulf Coast in late summer 2005. Hidden just out of view, though, is the role IT played in both collapse and recovery. In the networked world, IT systems fall like dominoes. Executives with organizations based along the Gulf Coast give harrowing accounts of how they dealt with the Storm of the Century, and how they got their operations back up and running. http://www.cio.com/specialreports/infotechhorror/god.html

15


2. Poslovni kompjuting i poslovni informacijski sistemi 2.1. Metodoloki okvir izuavanja IT i informacijskih sistema Metodoloki okvir izuavanja informacijske tehnologije/informacijskih sistema koji e biti koriten u knjizi zasnovan je na teoriji sistema, odnosno sistemskom pristupu. Stoga emo u nastavku dati neke osnovne koncepte ovih disciplina kako bismo ih mogli primijeniti u podruju informacijske tehnologije. Teorija sistema je zasebna nauna disciplina koja se bavi izuavanjem svih tipova sistema i njihovih komponenata. Sistem se moe definirati kao skup meusobno povezanih elemenata koji djeluju ka ostvarenju cilja sistema. Dijelovi sistema zovu se komponente sistema i one mogu biti grupirane u posebne cjeline koje se onda nazivaju podsistemi, ali osnovno je da ti podsistemi moraju uskladiti svoje funkcioniranje sa sistemom kao cjelinom.

Slika 2.1. Osnovni elementi sistema

Osnovni elementi sistema su: inputi, outputi i procesi (slika 2.1). Zajedno s kontrolnim mehanizmom oni ine sistem koji djeluje u odgovarajuem okruenju. Okruenje ine neki drugi sistemi, entiteti ili bilo koji empirijski fenomeni. Sistem moe utjecati na dijelove okruenja, ali ne moe upravljati njima. Sistem je odvojen od svog okruenja odgovarajuom granicom. Inputi predstavljaju one elemente koji se unose u sistem. To mogu biti npr. sirovine koje se koriste u tvornici,

16


pacijenti koji se primaju u bolnicu, ili podaci koji se unose u raunar. Pod procesima se podrazumijevaju svi elementi koji su neophodni za transformaciju inputa u outpute sistema. Outputi predstavljaju rezultate obrade i to mogu biti proizvodi, usluge, odnosno informacije ako se radi o raunaru. Od posebnog znaaja je tok informacija koji ide od outputa ka tzv. kontrolnoj komponenti. Ova informacija se u teoriji sistema naziva povratna veza (feedback) i predstavlja osnovu za modifikaciju inputa ili procesa. Sistemski pristup predstavlja skup tehnika koje se koriste u dizajniranju novog sistema ili reinenjeringu postojeeg. Evaluacija sistema se uglavnom vri pomou dva pokazatelja: efikasnost i efektivnost.

Efikasnost (efficiency) je mjera koja pokazuje stepen koritenja resursa u ostvarivanju rezultata.

Efektivnost (effectiveness) je mjera koja pokazuje u kojoj mjeri se ostvaruju postavljeni ciljevi sistema i odnosi se direktno na rezultate, odnosno outpute sistema.

Peter Drucker, jedan od vodeih autoriteta u oblasti organizacije i managementa, definirao je ove termine na vrlo koncizan i interesantan nain. Prema njemu, efikasnost predstavlja "initi stvari na pravi nain" ("doing the things right"), a efektivnost "initi prave stvari ("doing the right things"). Sljedea slika predstavlja primjenu logike sistemskog modela (input-procesi-output) u sluaju klasinog proizvodnog sistema.

Slika 2.2. Logika sistemskog koncepta primijenjena na sluaju

proizvodnog sistema

17


2.2. Informacijski sistem u poslovnom sistemu Informacijski sistem (Information System - IS) je sistem koji proizvodi informacije koristei standardni "input - procesi - output" ciklus. IS predstavlja skup komponenata koje obavljaju procese prikupljanja, pohranjivanja, obrade i distribuiranja podataka njihovim korisnicima. Raunarski baziran informacijski sistem* je IS koji koristi raunar, odnosno informacijsku tehnologiju, da bi izvrio planirane zadatke u obradi podataka. U tom smislu se za informacijsku tehnologiju moe rei da predstavlja tehnoloku stranu informacijskog sistema. Raunar kao glavna komponenta informacijske tehnologije predstavlja centralni dio raunarski baziranog informacijskog sistema. Slijedei osnovne postavke teorije sistema, u daljnjem tekstu raunar emo posmatrati kao raunarski sistem (slika 2.3).

Slika 2.3. Logika sistemskog koncepta primijenjena na sluaju raunarskog sistema

Raunarski baziran informacijski sistem (u daljnjem tekstu informacijski sistem - IS) moe biti baziran na samo jednom raunaru, a moe da sadri na stotine ili hiljade raunara, razliitih veliina i performansi, komunikacijskih ureaja koji ih povezuju, moe da sadri podatke u razliitim formatima, zatim ljude koji rade na obradi tih podataka itd. Mi emo kao osnovne komponente jednog informacijskog sistema podrazumijevati:

raunarski sistem (hardver, sistemski i aplikativni softver, te komunikacijsku tehnologiju);

ljude koji rade na poslovima obrade podataka, podatke i procedure.

* Iako postoje informacijski sistemi koji nisu raunarski bazirani, u knjizi emo pod informacijskim sistemom podrazumijevati raunarski informacijski sistem.

18


Na slici 2.4. opisani su mjesto i uloga informacijskog sistema u okviru poslovnog sistema.

Slika 2.4. Mjesto i uloga informacijskog sistema u poslovnom sistemu Poslovni sistem je sistem u kojem se razliiti ekonomski resursi (Input) kroz odgovarajue organizacijske procese i aktivnosti obrade (Process) transformiraju u dobra i usluge (Output). Uloga informacijskog sistema je da osigura informacije o svim komponentama (Input, Obrada, Output) rukovodeem organu poslovnog sistema (Management). Osnovni zahtjevi prema informacijskom sistemu su:

osigurati brzu i aurnu obradu transakcija; osigurati velike memorijske kapacitete, brz pristup pohranjenim

podacima; osigurati brzu komunikaciju (maina-maina, ovjek-ovjek,

ovjek-maina); reducirati informacijski overload (pretrpanost informacijama); premostiti granice; osigurati podrku za donoenje odluka.

19


Kada se radi o poslovnom sistemu, moe se navesti lista stratekih pitanja u vezi s primjenom IT (Turban et al.): Da li moemo, kao poslovni sistem, primjenjujui IT:

- ostvariti prednost u odnosima s naim dobavljaima, poboljati nau, a smanjiti njihovu sposobnost pogaanja (bargaining power);

- sniziti trokove nabavke; - identificirati alternativne izvore za snabdijevanje (alternativne

dobavljae), locirati proizvode-supstitute, identificirati dobavljae s najniim cijenama;

- poboljati kvalitet proizvoda i usluga koje dobijamo od naih dobavljaa, reducirati vrijeme nabavki, nadgledati kvalitet, koristiti usluge dobavljaa za nae kupce;

- dobiti pristup vitalnim informacijama o naim dobavljaima koje e nam pomoi u reduciranju trokova, kako odabrati najpogodniji proizvod, kako koristiti te informacije u poslovnom pregovaranju u cilju sniavanja nabavnih cijena, kako osigurati kontrolu kvaliteta;

- dostaviti dobavljaima odreene informacije o naem poslovanju i potrebama kako bismo poluili odreene pozitivne efekte u smislu trokova, kvaliteta, pouzdanosti itd., kako osigurati efikasniju razmjenu podataka i poslovnih dokumenata;

- utjecati na snienje trokova koje nai kupci imaju poslujui s nama, kako reducirati papirologiju, reducirati trokove i cijene;

- osigurati efikasnije fakturiranje, dostavljanje kupcima vitalnih informacija o naim proizvodima i uslugama tako da oni odlue kupovati od nas, a ne od konkurenata;

- kako postii stanje u kojem e nai postojei kupci imati vee trokove ukoliko se odlue za prelazak na konkurenta, da li moemo poveati stepen ovisnosti kupaca o naoj firmi;

- kako u veem stepenu personalizirati odnose prema kupcima; - kako koristiti eksterne baze podataka i druge izvore da bismo

dobili vie podataka o naim kupcima i potencijalnim kupcima; - kako efikasnije kreirati nove proizvode ili usluge, a prema

zahtjevima kupaca; - kako pojaati barijere za ulazak novih konkurenata na na trini

segment; - kako osigurati bolje post-prodajne usluge naim kupcima; - kako poboljati kvalitet postojeih proizvoda i usluga.

20


Uloga informacijskog sistema u organizaciji moe se sagledati s aspekta a) tradicionalnih i b) novih (dodatnih) funkcija. Tradicionalne IS funkcije su:

razvoj aplikacija i informacijskog sistema u cjelini; upravljanje operacijama unutar informacijskog sistema,

ukljuujui raunarski centar; kadrovsko osposobljavanja raunarskog centra; pruanje tehnikih usluga.

Nove (dodatne) IS funkcije:

iniciranje razvoja i sam razvoj stratekih IS; planiranje, razvoj i kontrola informacijske infrastrukture; inkorporiranje Interneta i elektronske trgovine u okvire

poslovanja; upravljanje sistemskom integracijom; informatika edukacija menadera; edukacija informatiara o poslovanju; podrka krajnje korisnikog kompjutinga; aktivno uee u reinenjeringu poslovnih procesa, kreiranje poslovnih alijansi s IT firmama i IT departmentima u

ostalim firmama. 2.3. Klasifikacija informacijskih sistema u odnosu na organizacijsku strukturu Savremene organizacije ili organizacijski sistemi sastavljeni su od komponenata kao to su departmenti, timovi, radne jedinice i sl. I pored sve prisutnijih napora da se kroz razne oblike reinenjeringa ili reorganizacije kreiraju novi tipovi organizacijskih struktura, ipak se moe rei da je tradicionalni model organizacije jo uvijek prisutan u veini sistema. Informacijski sistemi se kreiraju unutar organizacijskih sistema i jedan od naina za njihovo klasificiranje je zasnovan upravo na organizacijskoj strukturi. Tipini IS prema ovom modelu su:

Odjeljenski IS (departmental IS), Poslovni (enterprise ili enterprise-wide) IS,

21


Interorganizacijski informacijski sistemi (interorganizational information systems),

Funkcionalni i poslovni sistemi. Druga podjela informacijskih sistema koja se susree u savremenim organizacijama zasnovana je na organizacijskim funkcionalnim podrujima. Tako se mogu susresti sljedei tipovi informacijskih sistema:

Raunovodstveni IS, Finansijski IS, Proizvodni IS, Marketing IS, Informacijski sistem odjela za ljudske resurse itd.

Funkcionalni informacijski sistemi se kreiraju prema standardnim poslovnim procesima, odnosno funkcijama. Tipine poslovne funkcije ili podsistemi svakog poslovnog sistema kao to su: raunovodstvo, finansije, nabava, prodaja, marketing, proizvodnja, ljudski resursi itd., imaju svoje slike u ogovarajuim podsistemima poslovnog informacijskog sistema. Mogu se kreirati prema ovim tipinim poslovnim funkcijama ili prema tipu korisnika kojima su namijenjeni. Sistem za obradu transakcija (Transaction Processing System TPS) je tipini predstavnik funkcionalnog informacijskog sistema. On ima za cilj da elektronskom obradom podataka pokrije sve procese koji se deavaju u poslovnom sistemu. Historijski posmatrano, TPS sistemi su bili najraniji oblik informacijskog sistema u poslovnoj obradi. Osnovne karakteristike TPS-a su:

obrada znaajnog obima podataka (masovna obrada podataka); izvori podataka su uglavnom interni, a takav karakter imaju i

outputi i korisnici rezultata obrade podataka; TPS sistemi obrauju podatke na regularnoj osnovi u ovisnosti o

zahtjevu: dnevno, sedmino, dvosedmino, po transakciji i sl.; karakteriziraju se znaajnim masama pohranjenih podataka; velike brzine obrade podataka; inputi i outputi su uglavnom u struktuiranom obliku; obino se trae visoki stepeni detaljnosti, dok je nizak nivo

kompleksnosti raunskih operacija; trai se visok nivo aurnosti podataka, sigurnosti i integriteta

podataka; trai se visok nivo pouzdanosti i raspoloivosti obrade podataka;

22


TPS mora podrati sistem obrade na bazi upita u realnom vremenu.

Postoje uglavnom dva osnovna oblika TPS-a: batch obrada i online obrada. Za razliku od prvog modela u kojem firma prikuplja i evidentira transakcije onako kako se pojavljuju, dok se sama obrada tako prikupljenih i ureenih podataka obavlja periodino, u sistemu online obrade transakcije se obrauju u momentu kako se one pojavljuju. Mogui su i tzv. hibridni sistemi koji kombiniraju prethodna dva. Postoji i pristup koji funkcionalnost odreuje prema tipu korisnika. Tako, naprimjer, sistemi koji su orijentirani na menadere kao krajnje korisnike nazivaju se upravljaki informacijski sistemi (Management Information System MIS). Osnovni zadatak takvih IS-a je generiranje izvjetaja za potrebe menadera koji mogu biti:

rutinski, za odreene intervale planirani izvjetaji, periodini i ad-hoc (po zahtjevu) izvjetaji, statistiki izvjetaji i saeci, komparativne analize, projekcije, rane detekcije problema.

Pored MIS koncepta, postoje i druga rjeenja na podruju informacijske podrke rada menadera koja su razvijena u posljednjih 30-ak godina kao to su: sistemi za podrku odluivanju (Decision Support Systems DSS), izvrni informacijski sistemi (Executive Information Systems EIS), ekspertni sistemi (Expert Systems ES), kao i kombinacije ovih koncepata, npr. izvrni sistemi za podrku odluivanju (Executive Decision Support Systems), inteligentni sistemi za podrku odluivanju (Intelligent Decision Support Systems) itd. Naredna podjela koja se moe nai u literaturi naglasak stavlja na tip podrke koju informacijski sistem prua, pa se govori o:

sistemima za podrku poslovnih transakcija (Transaction Processing Systems - TPS),

upravljakim informacijskim sistemima (Management Information Systems - MIS),

uredskim informacijskim sistemima (Office Information Systems - OIS),

23


sistemima za podrku odluivanju (Decision Support Systems - DSS),

informacijskim sistemima za podrku izvrnog rada (Executive Information Systems - EIS),

ekspertnim sistemima (Expert Systems - ES). Slika 2.5. daje prikaz evolucije razliitih tipova informacijskih sistema.

Slika 2.5. Evolucija informacijskih sistema

Slika 2.6. Informacijski sistemi prema tipu podrke-a

24


Slika 2.7. Informacijski sistemi prema tipu podrke-b

Interorganizacijski informacijski sistemi Interorganizacijski informacijski sistemi (IOS) sadre informacijske tokove izmeu dvaju ili vie organizacijskih sistema. Glavni cilj jednog takvog sistema je poveanje efikasnosti u obradi transakcija kao to su: obrada narudbi, obrada faktura, plaanja i sl. IOS sistemi se mogu kreirati na infrastrukturama privatnih ili javnih komunikacijskih mrea. Ovi sistemi su razvijeni i implementiraju se primarno kao odgovor na zahtjeve iz poslovnog okruenja: napori da se smanje trokovi poslovnih operacija i transakcija, te da se pobolja efikasnost i efektivnost poslovnih procesa u cjelini. IOS osiguravaju sljedee:

smanjuju trokove rutinskih poslovnih transakcija, poboljavaju kvalitet informacijskih tokova kao rezultat

reduciranja ili eliminiranja greaka, reduciraju vremena poslovnih ciklusa u poslovnim

transakcijama, bez obzira na geografske udaljenosti, eliminiraju papirologiju i njoj inherentne neefikasnosti i trokove, olakavaju obradu i transfer informacija za krajnje korisnike.

Najee koriteni oblici IOS-a su:

globalni sistemi informacijski sistemi koji povezuju dvije ili vie kompanija iz dviju ili vie zemalja;

sistem elektronske razmjene podataka (Electronic Data Interchange EDI) sistem elektronskog transfera poslovnih dokumenata izmeu poslovnih partnera;

25


sistem elektronskog transfera novca (Electronic Funds Transfer EFT) koritenjem telekomunikacijskih mrea;

Extranet proirene intranet infrastrukture koje povezuju poslovne partnere;

djeljive baze podataka (Shared Databases) baze podataka koje koriste poslovni partneri, sve radi reduciranja vremena i poboljanja efikasnosti u pristupu podacima;

integrirani sistem poruka (Integrated Messaging) integrirani sistem slanja i primanja poruka, faksova i ostalih dokumenata elektronskim putem.

Implementacija IOS sistema podrazumijeva:

integriranu i efikasnu mrenu infrastrukturu, integrirani softver koji moe podrati planirane operacije kao to

je npr. ERP sistem, sigurnosni sistem, ovisno o tipu mrene infrastrukture koja se

koristi, kompleksno sagledavanje etikih aspekata koji se mogu pojaviti

u funkcioniranju IOS-a.

2.4. Informacijska arhitektura osnovni modeli Pod informacijskom arhitekturom podrazumijevat emo oblik u kojem je informacijska tehnologija aplicirana u odreenom organizacijskom sistemu da bi se ostvarili postavljeni ciljevi (slika 2.8). Informacijska arhitektura je svojevrsna kombinacija hardvera, sistemskog i aplikativnog softvera, komunikacijske tehnologije i podataka koji se primjenjuju u odreenom organizacijskom sistemu. Tako shvaena informacijska arhitektura predstavlja osnovu informacijskog sistema. U tom smislu, postoji nekoliko osnovnih i vei broj specifinih modaliteta primjene, odnosno tipova informacijske arhitekture. Oni se razlikuju prema vie atributa, kao to su: vrsta raunara, nain povezivanja, platforma operativnog sistema, tipovi organizacije i obrade podataka, nain organizacije IT slube itd. Mi se ovim detaljima neemo baviti, ve emo samo naznaiti da je pitanje konkretne implementacije informacijske tehnologije vrlo kompleksno i da ovisi o nizu faktora. Osnovne kategorije informacijske arhitekture* su:

* Pored termina informacijska arhitektura, u literaturi se u istom kontekstu koriste i sljedei termini: arhitektura informacijskog sistema, IT infrastruktura, itd.

26


Slika 2.8. Informacijska arhitektura kao funkcija poslovnih procesa

Mainframe-bazirani sistem. Zasniva se na jednom ili vie mainframe raunara s funkcijom obrade podataka i manjem ili veem broju terminala koji slue za unos podataka i pristup podacima s mainframe sistema. Ovo je bila dominantna arhitektura sve do kraja 80-ih godina. I danas se koristi, ali se terminali sve vie zamjenjuju personalnim raunarima koji imaju mogunost emulacije terminalskog naina rada i na taj nain pristupa glavnom sistemu. Mainframe raunari obino se nazivaju i host raunari.

Slika 2.9. Mainframe bazirani sistem

File-sharing sistem. Ovaj sistem je karakteristian za standardna PC-mrena okruenja, sa fajl serverom ili bez njega, pri emu se programi i podaci na zahtjev alju sa servera na radne stanice. Zahtjev za odreenim podacima ili aplikacijama koji se nalaze na serveru ili na drugoj radnoj stanici dovodi do slanja tih programa/podataka u cjelini ka korisniku, to umanjuje performanse mree.

27


Client/server arhitektura. Kod ovog oblika arhitektura je bazirana na dva tipa raunara. Na jednoj strani se nalazi jedna ili vie monijih maina koje imaju ulogu servera, dok se na drugoj - tzv. klijent strani (client) nalazi vei broj obino personalnih raunara (mogu biti i radne stanice) koji imaju ulogu klijenta. Odreeni program se na ovakvoj platformi instalira tako to se glavni dio (server komponenta) instalira na serveru, dok se drugi dio, ukljuujui korisniki interfejs, instalira na klijent raunarima. Korisnik radi sa klijent programom, preko kojeg upuuje odreene zahtjeve za obradom serveru, koji te zahtjeve izvrava i rezultat alje nazad na klijent mainu. Cjelokupna obrada se odvija na serveru. Na ovom modelu je zasnovana veina savremenih poslovnih aplikacija, s tim da postoje njegovi modaliteti u broju slojeva (tier), pa se govori o "two-tier" i "three-tier", odnosno "multi-tier" arhitekturama. Troslojna arhitektura je novijeg datuma i nastala je kao rezultat nastojanja da se pobolja efikasnost client/server sistema sa veim brojem korisnika (vie stotina). Izmeu klijent i server sloja se dodaje tzv. srednji sloj ("middle tier") koji je obino aplikacijski server. Kao primjer ovakve arhitekture moemo navesti novije bankarske aplikacije koje korisnicima omoguavaju direktan uvid u stanje rauna. Koristei standardni Web browser ili neki drugi klijent program, korisnik upuuje zahtjev odreenoj aplikaciji u banci koja ih prihvata, provjerava podatke koje je korisnik unio i zahtjev prosljeuje glavnom serveru - sistemu za upravljanje bazom podataka koji pronalazi informaciju i vraa je nazad do korisnika. S pojavom Internet i Web tehnologije, uvedeni su termini "thin" i "thick" klijenata u client/server arhitekturi. Naglasak je na, da tako kaemo, "istanjivanju" klijent strane na nain da se klijent softver reducira i standardizira. U tom smislu su nastojanja veine proizvoaa softvera ka "webifikaciji" aplikacija koja u sutini znai da je klijent softver zamijenjen u potpunosti standardnim Web browserom.

Slika 2.10. Client-server arhitektura

Na sljedeim slikama prikazana je evolucija c/s modela kompjutinga, od klasinog "file sharinga", preko tradicionalnog c/s modela, vieslojnog

28


(multitiered) modela s odvojenim podatkovnim i aplikacijskim serverima, do Internet baziranog modela sa Web serverom i Web browserom kao glavnim client softverom.

Slika 2.11. Evolucija client/server modela kompjutinga Kombinirana arhitektura. Predstavlja kombinaciju navedenih tipova informacijske arhitekture.

29


2.5. Osnovne karakteristike savremenog poslovnog kompjutinga Raunarski sistemi se nabavljaju s osnovnim ciljem poboljanja efikasnosti obrade podataka, bilo da se radi o standardnoj obradi teksta ili sloenim poslovnim ili nauno-tehnikim aplikacijama. Pod terminom "poslovne aplikacije" ne mislimo na standardne office programe kao to su Word, Excel, itd., ve na integrirane server aplikacije koje pokrivaju poslovne funkcije (nabava, prodaja, skladitenje, distribucija, post-prodajne usluge, servis i odravanje, marketing, finansije, raunovodstvo, upravljanje ljudskim resursima, itd.) i koje se instaliraju na monim server sistemima. U literaturi se ove aplikacije nazivaju "mission-critical applications", "bussiness-critical applications", ili jednostavno "business applications". Navedene aplikacije se u praksi susreu u tri osnovna oblika:

"Host" ili "legacy" sistemi, odnosno aplikacije razvijene prije 20, 30 ili vie godina u nekom od standardnih programskih jezika i koje se koriste uglavnom na mainframe platformama, vendor-specific hardverskim platformama klase miniraunara (Digital, NCR, HP, itd.) ili raznim UNIX platformama.

Slika 2.12. Host-bazirani (legacy) sistem

Client/server aplikacije novijeg datuma, razvijene in-house ili

nabavljene na tritu, koje pokrivaju pojedine ili sve aspekte

30


poslovanja i uglavnom se koriste na serverskim platformama i rade na nekoj verziji server operativnog sistema.

Slika 2.13. Client-server bazirani sistem

Integrirani poslovni sistemi ili ERP sistemi (Enterprise

Resource Planning), koji u sutini predstavljaju implementaciju koncepta integriranog informacijskog sistema. Radi se o integriranoj informacijskoj podrci svih poslovnih funkcija, ija implementacija je uraena u odreenom broju modula, kao to su: finansije, logistika, proizvodnja, distribucija, ljudski resursi, itd. Ove aplikacije na tritu softvera nude firme koje se oznaavaju kao "ERP vendors", a najpoznatije su: SAP (www.sap.com) i Oracle (www.oracle.com), a tu je i Microsoft sa ERP rjeenjem Navision (prije nekoliko godina kupljena firma iz Danske). ERP programi predstavljaju integrirana poslovno-informacijska rjeenja, a njihov glavni (moda i jedini) nedostatak su visoki trokovi implementacije. Cijena samog softvera (initial costs) odreuje se prema broju klijenata (korisnika) i kree se u rasponu 2000-4000 USD po klijentu*. Stvarni trokovi jednog ERP projekta su mnogo vei, a najvea

* Ovi podaci, kao i oni vezani za implementaciju ERP sistema, bili su karakteristini za period od prije 5-6 godina. Dananji iznosi ovise o politici ERP- vendora na konkretnom tritu.

31


stavka su tzv. implementacijski trokovi koji znaju biti 3 do 10 puta vei od inicijalnih trokova. Klasine implementacije ovakvih rjeenja, ak i u firmama srednje veliine (100-200 korisnika), mogu kotati od milion dolara pa navie.* Noviji pristupi koje su ERP-vendori uveli u posljednjih godinu-dvije kotaju manje, uz manje obime kastomizacije originalnih rjeenja. Nakon instalacije ERP sistema, firme obino instaliraju dodatne aplikacije koje se odnose na efikasnije koritenje ERP-sistema. To su aplikacije tipa integriranih sistema za podrku odluivanju (Integrated Decision Support Systems, Business Intelligence Systems), Data Warehousing-OLAP sistema, sistema za elektronsku trgovinu (E-commerce), sistema za upravljanje odnosima sa potroaima (Customer Relationships Management).

Neovisno o modelu informacijske arhitekture koji se koristi, savremeni poslovni kompjuting je u osnovi baziran na kombinaciji triju osnovnih platformi:

serverska (hardversko-OS) platforma, aplikacijska platforma, mrena (komunikacijska) platforma,

to je predstavljeno na sljedeoj slici:

* Za ilustraciju finansijske dimenzije ERP rjeenja, navest emo primjer jednog ERP projekta na kojem je autor uestvovao kao konsultant krajem 1999. godine. Radilo se o firmi sa 100 korisnika. Finansijska konstrukcija projekta iznosila je 1.200.000 USD, od ega su inicijalni trokovi predstavljali 300.000 USD, trokovi implementacije 660.000 USD, edukacije 60.000 USD, dok je cijena hardvera (dva UNIX servera) uestvovala sa svega neto vie od 10% ili oko 140.000 USD.

32


Slika 2.14. Tri osnovne platforme u poslovnom kompjutingu

Ovim platformama treba dodati korisniki interfejs koji se ovdje ne izdvaja kao zasebna platforma zbog toga to je to komponenta koja je sastavni dio bilo operativnog sistema, bilo aplikativnih rjeenja. Naredna slika prikazuje arhitekturu savremenog e-business sistema (Turban et al., 2005):

Slika 2.15. Arhitektura e-businessa

33

DRUGI DIO - Informacijska tehnologija -


34

3. Raunarske konfiguracije 3.1. Raunarski sistem osnovni okvir Raunar, odnosno raunarski sistem, neovisno o konkretnoj izvedbi, sastoji se od sljedeih komponenata:

Hardvera, kao skupa fizikih ureaja neophodnih za ulaz, izlaz i obradu podataka,

Sistemskog softvera, kao skupa programa koji omoguavaju osnovnu funkciju raunara, pri emu se operativni sistem smatra njegovim glavnim podsistemom ,

Aplikativnog softvera, kao skupa programskih jezika i drugih softverskih alata koji se koriste za izradu raunarskih aplikacija.

Kao takav, raunar moe biti koriten u tzv. stand-alone modu (raunar kao jedinka), a moe biti povezan u raunarsku mreu pomou komunikacijske tehnologije. Raunarski sistem je osnova informacijskog sistema, pri emu IS moe imati vie razliitih podsistema, ovisno o vrsti obrade. Ovako definiran konceptualni okvir raunarskog sistema moe se predstaviti slikom 3.1.

Slika 3.1. Osnovni okvir raunarskog i informacijskog sistema

Hardverske komponente raunarskog sistema posmatrane izolovano, bez obzira na to kako savremene bile, nisu u mogunosti da izvre ni najosnovnije aritmetike operacije. Matematikim rijenikom kazano, raunarski hardver je neophodan ali ne i dovoljan uvjet da bi raunar mogao biti koriten u neku svrhu.


35

Da bi se jedna ovakva skupina elektronikih ureaja pretvorila u monu mainu za obradu podataka, neophodno je najprije osigurati efikasno funkcioniranje i upravljanje svim ureajima, to je funkcija sistemskog softvera. Na taj nain raunar se prevodi u tzv. "ready-to-use" stanje, to znai da je stavljen na raspolaganje korisniku i da od njega oekuje instrukcije. Bilo koja vrsta problema koji korisnik nastoji rijeiti koritenjem raunara zahtijeva odgovarajui programski kod ili skup instrukcija koje je korisnik napisao (ili e napisati) u nekom programskom jeziku ili nabavio u formi gotovog softverskog paketa. Taj softver se naziva aplikativni softver i u formi je raunarskih programa pisanih u nekom od programskih jezika. Ovdje treba odmah naglasiti da je i sistemski softver nastao pisanjem odgovarajueg koda u programskom jeziku, obino jeziku nieg nivoa - nivoa koji je blii hardveru. Komuniciranje korisnika s raunarom (unoenje podataka i izdavanje odreenih instrukcija) odvija se putem korisnikog interfejsa - komponente raunarskog sistema koja ne pripada hardveru, ve se radi o dijelu softvera. 3.2. Konfiguracije raunarskih sistema Kada se danas kae raunar, to moe znaiti najobiniji personalac koji se moe nabaviti za manje od 400-500 USD, a moe i raunar koji kota 5 miliona USD. Takoer, raunarski sistem neke firme moe biti baziran na samo jednom personalnom raunaru, moe ga initi mrea povezanih raunara (nekoliko desetina, stotina ili ak hiljada), moe biti kombinacija jednog monog raunara i vie desetina ili stotina personalnih raunara itd. Kakva e biti konfiguracija raunarskog sistema ovisi najvie o zahtjevu konkretnog poslovnog sistema koji se odnosi na: eljenu brzinu obrade, vrstu obrade, broj korisnika, a naravno i o materijalnim mogunostima tog sistema. Konfiguracije kroz prizmu historije raunara Posmatrano sa historijskog aspekta, moe se rei da postoji pet kategorija raunarskih sistema, iako danas zbog izraenog preklapanja u performansama ovakvo kategoriziranje gubi bitno u svom znaenju. Ovo zamagljivanje u kategoriziranju raunarskih sistema je uglavnom rezultat brzog razvoja mikroprocesorske tehnologije. Sljedea klasifikacija oznaava standardni pristup koji se moe nai u veini udbenika iz ove oblasti u posljednjih 30 godina, s tim da je kategorija mikroraunara dodata pojavom personalnih raunara prije 20-ak godina:


36

Superraunari imaju najvee brzine obrade u odnosu na sve raspoloive raunare. Glavna primjena superraunara je i dalje u naunim i vojnim ustanovama, ali se njihova upotreba poveava znaajno i u poslovanju usljed pada cijena. Oni su posebno pogodni za velike matematike i simulacijske proraune.

Slika 3.2. Cray superraunar starije generacije

"Mainframe" raunari se uglavnom koriste kao podrka informacijskim sistemima velikih firmi. Tipini mainframe raunari imaju na stotine terminala i korisnika. Na slici 3.3 je predstavljen jedan mainframe raunar starije generacije. Brzina procesiranja ovakvih raunara bila je od 10 do vie od 100 MIPS-a (miliona instrukcija u sekundi). Imali su glavnu memoriju od 32 do preko 500 MB, dok su se cijene kretale i do 10 miliona dolara. Savremeni mainframe sistemi izgledaju sasvim drugaije i o njima e biti govora neto kasnije.

Slika 3.3. IBM mainframe starije generacije

Miniraunari (minicomputers) su raunari srednje veliine. esto su se koristili za kompjuterizaciju manjih organizacija. Miniraunari su takoer imali na desetine terminala i korisnika. Brzina procesiranja miniraunara je bila od 4 do preko 20 MIPS-a, a glavna memorija od 24 do preko 250 MB. Cijena se kretala od 200.000 do milion dolara.

Slika 3.4. Digital VAX Minicomputer

Radne stanice (workstations) su uglavnom zasnovane na tzv. RISC procesorima (Reduced Instruction Set Computer). Osiguravaju


37

istovremeno, kako visoku brzinu obrade, tako i visoku rezoluciju slike na ekranu. Najee su u upotrebi u naunim ustanovama, a u posljednje vrijeme sve se vie koriste i u poslovnim sistemima kao maine za poslovne aplikacije. Ovdje treba imati u vidu, uostalom kao i kod svih kategorija raunara, da stalni i veoma brzi razvoj raunarske tehnologije brie razlike u performansama radnih stanica i personalnih raunara. Poto svaka od ovih kategorija ima i svoje podkategorije, deava se, naprimjer, da via klasa personalnih raunara ima bolje performanse nego neke nie klase radnih stanica. Sljedee slike prikazuju radne stanice firmi Digital Equipment Corporation* i Hewlett-Packard.

Razliite konfiguracije radnih stanica firme Digital

Radna stanica firme HP

Slika 3.5. Radne stanice

Mikroraunari (microcomputers) su najmanji raunari. Uglavnom se koriste kao podrka tzv. personalnog computinga s jednim korisnikom. Mikroraunari se takoer koriste za pristup podacima i sistemima na mini i mainframe raunarima. Brzina procesiranja kod prvih mikroraunara kretala se od 0.5 do preko 20 MIPS-a, dok je veliina glavne memorije varirala od 512 kilobajta do nekoliko MB. Osnovna cijena mikroraunara danas se kree od manje od hiljadu dolara do desetak ili vie desetina hiljada dolara (moniji PC serveri). Prema svojoj veliini mogu se podijeliti u osnovne grupe: desktop, laptop, notebook i palmtop raunari.

* U knjizi e se na vie mjesta spominjati Digital (Digital Equipment Corporation - DEC). Radi se o firmi koja je bila jedna od najveih proizvoaa hardvera, softvera i komunikacijske tehnologije i koju je u januaru 1998. godine otkupila druga raunarska firma - Compaq. Kasnije je Compaq doivio slinu sudbinu, 2002. godine ga je kupio HP.


38

PC konfiguracije Apple Macintosh raunar

starije generacije

Slika 3.6. PC konfiguracije Savremene konfiguracije raunarskih sistema Na dananjem stepenu razvijenosti informacijske tehnologije, prethodno navedena klasina podjela na superraunare, mainframe, miniraunare, radne stanice i mikroraunare ne bi se mogla aplicirati u potpunosti. Naprimjer, iako se danas u primjeni mogu susresti mainframe i miniraunari s prethodnih slika, novi sistemi koji svojim performansama daleko prevazilaze mogunosti tih nekadanjih sistema, pa ak imaju neka svojstva superraunara, obino se nazivaju serveri ili preciznije poslovni serveri (enterprise servers). Posebne kategorije superraunarskih sistema danas predstavljaju tzv. cluster i grid konfiguracije. Treu klasu savremenih raunarskih sistema ine radne stanice (workstations) koje u veini sluajeva rade pod UNIX operativnim sistemom, dok bi etvrtu po snazi klasu predstavljali standardni personalni raunari (personal computers), odnosno u novije vrijeme personalni portabilni ureaji (portable devices). U nastavku dajemo osnovne karakteristike savremenih konfiguracija raunarskih sistema koji se mogu klasificirati kao:

superraunari (standalone sistemi, cluster ili grid konfiguracije), poslovni serveri (Enterprise Servers), radne stanice (Workstations), personalni raunari (Personal Computers), portabilni raunarski ureaji (Portable Computing Devices).


39

Superraunari se i danas tretiraju kao zasebna kategorija raunarskih sistema sa i dalje dominantnom primjenom u razliitim naunim disciplinama (medicina, genetiki inenjering, meteorologija i sl.), gdje je neophodna izuzetno visoka brzina obrade podataka. Rade se uglavnom kao standalone (pedestal) konfiguracije, mada se u novije vrijeme superkompjuterske konfiguracije kreiraju i kao multi-node i/ili multi-processor raunarske konfiguracije koje sadre i do nekoliko stotina ili hiljada raunara, s nekoliko hiljada ili ak desetina hiljada procesora. Tako, npr. trenutno najjaa supercomputing konfiguracija na svijetu (www.top500.org), je IBM-ov sistem BlueGene/L (http://www.research.ibm.com/bluegene/) koji je na tom mjestu smijenio japanski Earth Simulator (Yokohama, Japan, www.es.jamstec.go.jp), koji je bio videa konfiguracija do prije nekoliko godina. BlueGene/L konfiguracija ima 32768 GB radne memorije i 131.072 procesora, za razliku od Earth Simulatora koji je imao 640 raunara sa po 8 procesora, odnosno ukupno 5120 procesora. IBM-ov sistem sada dri rekord u brzini obrade s brzinom od 280,6 Tflop/s-a. Naredna slika prikazuje prvih 10 konfiguracija (juni 2006):

Slika 3.7. Najjae superkompjuterske konfiguracije (juni 2006)

Superkompjuterski sistemi mogu, dakle, biti u formi single-node i multi-node raunarskih konfiguracija, dok u pogledu lokacije komponenata (sistema) mogu biti na jednoj ili na vie razliitih udaljenih lokacija. Na


40

slici 3.8. prikazane su dvije multi-node konfiguracije (Earth Simulator i ASCI Q), dok slika 3.9. prikazuje dva single-node sistema

Earth Simulator

ASCI Q sistem

Slika 3.8. Superkompjuterski sistemi multi-node Slika 3.9-a prikazuje dva modela superkompjutera Cray, dok je na slici 3.9-b predstavljen superraunar firme Silicon Graphics:

Cray superraunari (www.cray.com)

Superraunar firme SGI (www.sgi.com)

Slika 3.9. Superkompjuterski sistemi one node (single node) Ovi raunari odlikuju se vrlo visokim performansama u pogledu brzine obrade podataka. U narednoj tabeli dati su osnovni pokazatelji u pogledu karaktera konfiguracije i performansi Crayovog sistema s prethodne slike (broj procesora, kapacitet radne memorije i performanse brzine obrade izraene u Gflops, odnosno Tflops).


41

Slika 3.10. Cray X1 konfiguracije i brzine obrade

Cluster i grid konfiguracije predstavljaju takoer modele namijenjene za tzv. high-end kompjuting, tj. za postizanje vrlo visokih nivoa performansi obrade podataka u pogledu brzine (grid konfiguracije) i raspoloivosti, pouzdanosti i skalabilnosti (cluster konfiguracije). Iako se u oba sluaja radi o tzv. multi-node i/ili multi-processor konfiguracijama, razlika izmeu ovih sistema ipak postoji. Cluster predstavlja skup veeg broja manjih raunarskih sistema ijom se integracijom postie vea procesorska mo i visoke performanse u pogledu raspoloivosti (dostupnosti) sistema, skalabilnosti, fault-tolerance mogunosti i sl. Raunarski sistemi od kojih je napravljen klaster su identine ili vrlo sline konfiguracije i podlone su centralnoj kontroli*. Grid konfiguracije oznaavaju raunarske sisteme koji omoguavaju zajedniko koritenje raunarskih resursa koji su meusobno povezani komunikacijskim linijama, ali su fiziki smjeteni u razliitim organizacijama i na razliitim lokacijama, bez ili sa vrlo malo centralne kontrole. Mogu se formirati na jednom lokalitetu, a mogu ak i na nacionalnom ili meunarodnom nivou. Naprimjer, TeraGrid je amerika istraivaka grid konfiguracija (www.teragrid.org).

Poslovni serveri. Poslovni ili enterprise serveri su mone maine koje se koriste u poslovnim i drugim organizacijskim sistemima, uglavnom za masovne obrade i sa vie desetina, stotina ili hiljada korisnika. Cijena ovih sistema se danas kree od nekoliko hiljada dolara pa do nekoliko miliona USD. Veliki proizvoai tipa IBM-a (www.ibm.com), Suna (www.sun.com), Hewlett-Packarda (www.hp.com), Della (www.dell.com) * Pojmovi cluster i grid se vrlo esto zamjenjuju. Tako npr. na zvaninoj stranici Sveuilinog raunskog centra u Zagrebu (www.srce.hr) predstavlja se cluster Isabella, dok se o istoj konfiguraciji u asopisu Mree (br. 5/2004) govori kao o najveem grid raunalu u Hrvatskoj.


42

imaju u svojim proizvodnim programima itav niz modela (klasa) ovisno o eljenoj brzini, pouzdanosti, kapacitetu i slino. Zasnovani su na procesorima koje su proizveli ovi proizvoai ili procesorima firmi Intel ili AMD.

IBM S/390 server

Alpha GS server firme Compaq

HP "K" klasa servera

Slika 3.11. Poslovni serveri razliitih proizvoaa Ovi serveri, ovisno o modelu (entry-level, midrange, high-end), imaju kapacitet radne memorije od nekoliko stotina MB do vie stotina GB, ak i terabajta. Kapaciteti diskova obino se izraavaju u stotinama GB, s mogunostima proirenja na nekoliko stotina TB (terabajta). Takoer, dolaze u verzijama single procesora i multiprocesora (2, 4, 8, do vie desetina). Ove maine rade pod operativnim sistemima koje su originalno razvili navedeni proizvoai kao to su: IBM OS/390, IBM AIX, OpenVMS, HP-UX, itd. O ovoj klasi sistema govorit emo neto detaljnije u nastavku. Radne stanice. Radne stanice su uglavnom maine koje rade pod UNIX operativnim sistemom, a koriste se prvenstveno za grafike obrade, naune proraune, aplikativni razvoj i sl. Pored gore navedenih proizvoaa koji u svom programu imaju radne stanice, od ostalih treba navesti Sun Microsystems (www.sun.com) i Silicon Graphics (www.sgi.com). Interesantno je napomenuti da svaki od ovih proizvoaa radnih stanica s mainom isporuuje i vlastitu verziju UNIX operativnog sistema. Kod IBM-a je to AIX, kod HP-a: HP-UX, Tru64UNIX, Silicon Graphicsa - IRIX, Suna - Solaris, itd.


43

HP radna stanica

Sun serveri i radne stanice

Slika 3.12. Radne stanice Personalni raunari. Kada se kae PC, obino se misli na stand-alone raunar, odnosno kuni ili raunar u uredu koji nije povezan ni u kakvu mreu. Meutim, s napretkom tehnologije, danas se PC konfiguracije koriste kao osnovna platforma za podrku poslovnog kompjutinga u manjim, pa ak i srednjim firmama. Naravno, tada se radi o nekoliko desetina, stotina ili hiljada raunara povezanih u mreu pri emu se razlikuju dva tipa:

server i radna stanica*.

Takva okruenja obino imaju jednu ili vie monijih maina koje igraju ulogu servera, a ostali raunari su u funkciji radnih stanica. Naredna slika prikazuje tri modela PC servera:

ProLiant 2500

ProSignia 200

ProLiant 550

Slika 3.13. PC serveri firme Compaq (sada u sastavu HP-a)

* Termin "radna stanica" koji se koristi u PC okruenju ne treba poistovjetiti s istim terminom kao tipom konfiguracije raunarskog sistema. U prvom sluaju se radi o standardnom PC-u koji je prikljuen na moniju server mainu, dok se u drugom sluaju radi o monijoj maini koja radi pod UNIX operativnim sistemom.


44

Kao radne stanice u takvim okruenjima koriste se standardni personalni raunari. Kada su u pitanju savremene konfiguracije personalnih raunara, treba rei da se susreu uglavnom dva tipa:

IBM PC-kompatibilni raunari i Apple Macintosh raunari.

Prvi su uglavnom bazirani na Intel-ovim (www.intel.com) ili AMD-ovim (www.amd.com) procesorima, dok su Apple Macintosh raunari godinama radili na procesorima 680x0 firme Motorola (www.mot.com), potom koristili IBM PowerPC, dok je danas i Apple preao na koritenje Intelovih procesora. Na slici 3.14 dat je primjer etiri tipa personalnih raunara (server, desktop, radna stanica, notebook) jednog od vodeih proizvoaa personalnih raunara - firme Dell (www.dell.com). Od ostalih vanijih proizvoaa PC konfiguracija treba spomenuti: IBM, HP, Acer, DTK, itd. Za ove raunare je sa aspekta OS-platforme bitno istai da u najveem procentu rade sa nekom verzijom Windows operativnog sistema (server, desktop), mada je u posljednje vrijeme sve vie Linux instalacija.

Slika 3.14. Linija proizvoda firme Dell

Konfiguracija koja bi inila osnovu informacijskog sistema ovakve firme sastojala bi se, recimo, od jednog ili vie servera i kombinacije desktop maina, radnih stanica i notebooka, ovisno o broju korisnika. Sve maine bi, naravno, bile povezane u mreu tako da bi bilo mogue dijeljenje hardverskih i softverskih resursa, podataka i programa.


45

Druga platforma - Apple Macintosh raunari koriste operativni sistem MacOS (najnovija verzija je MacOS X). Na sljedeoj slici su data dva modela Apple Macintosh raunara - iMac.

iMac-stariji model

iMac-noviji model

Slika 3.15. Apple Macintosh raunari

Portabilni runi raunari. Minijaturizacija raunarskih komponenata, snaan razvoj komunikacijske tehnologije, raunarskih mrea i Internet tehnologije doprinijeli su uvoenju tzv. "hand-held i portabilnih runih/prijenosnih raunara, odnosno raunarskih ureaja. Ispostavilo se da su potrebe krajnjih korisnika kompleksnije i raznovrsnije od onoga to su mogli zadovoljiti standardni desktop PC, pa ak i laptop, odnosno notebook raunar. Danas se, uglavnom, razlikuje pet tipova portabilnih raunara, odnosno, raunarskih ureaja (portable computer devices):

Slika 3.16. Portabilni ureaji

Standardni runi ureaji, odnosno runi PC (Standard

hand-held devices or hand-held PCs) posjeduju mali ekran i tastaturu i imaju izgled minijaturnog notebooka. Unos podataka i koritenje raunara vri se putem tastature, funkcijskih tipki, pa ak i miom. Ovi ureaji koriste, uglavnom,


46

Microsoftov Windows CE operativni sistem koji ukljuuje dosta elemenata standardnog desktop Windows OS-a. Tako postoji i depna verzija Microsoftovog Office paketa za ove raunare. Uz pomo tzv. ActiveSync tehnologije, mogue je vriti automatsku sinhronizaciju informacija izmeu standardnog desktop PC-a i runog raunara.

Personalni digitalni asistenti (Personal Digital Assistants - PDA). Ovo su ureaji bez tastature i njihovo koritenje se bazira na funkcijskim tipkama putem kojih se aktiviraju odreeni programi. Koriste verziju Windows CE operativnog sistema, dok je druga mogunost 3Com-ov PalmOS.

Celularni telefonski ureaji, odnosno mobilni telefoni. Mobilna telefonija ima svoje mjesto u tzv. mobilnom kompjutingu. Ova vrsta komunikacijskih ureaja sve se vie koristi, ne samo za klasinu komunikaciju, ve i kao ureaj u obradi podataka. Ekran na mobilnom aparatu se u tom smislu koristi kao monitor raunarskog ureaja koji, iako malen po dimenzijama, takoer moe sadravati odreene menije i podravati njihov izbor i koritenje aplikacija na mobilnoj osnovi. Mogue je, takoer, prikljuiti i, za ove ureaje, specijalno uraenu tastaturu, ili je imati integriranu.

Pametni ili smart telefoni (Smart phones) su takoer beini telefonski ureaji s ugraenim Internet browserom i ekranom. Mogu se koristiti za govorne poruke, storiranje podataka, slanje i primanje elektronske pote, fax poruke, uz mogunost koritenja Interneta putem ugraenog mini-browsera.

Tablet PC je najnovija vrsta raunarskog ureaja koji koristi Microsoft Windows XP Tablet PC Edition operativni sistem. Microsoft je razvio ovaj novi ureaj u saradnji sa svojim hardver partnerima. Tablet PC posjeduje svojstva standardnih notebook raunara, uz nove mogunosti u cilju poboljanja efikasnosti mobilnog kompjutinga. Dodatne mogunosti ukljuuju prirodni interfejs za unos podataka koristei tablet olovku, tzv. ultra-light form factor, kao i mogunosti prepoznavanja govora. Kao i svi drugi ureaji, i ovaj je nastao kao rezultat istraivanja sve veih i rafinjenijih potreba korisnika. Tako je jedno Microsoftovo istraivanje utvrdilo da tipini menader prisustvuje na najmanje 40 sastanaka mjeseno i ubiljei na stotine zabiljeki na papir troei mnogo vremena na transferiranje i konvertiranje tih informacija na raunarske medije.


47

Slika 3.17. Hand-held, PDA, GSM

Slika 3.18. Smartphone

Slika 3.19. Tablet PC


48

Slika 3.20. Microsoft Tablet PC Windows Journal

Windows Journal je aplikacija koja preslikava standardni notes, a preko koje korisnik moe unositi biljeke, skice i sl. i sve na kraju konvertirati u tekstualni dokument ili sliku. Kao posebnu kategoriju mobilnih uredjaja koja se pojavila prije nekoliko godina navest emo i BlackBerry ureaj. Radi se takoer o mobilnom raunarskom ureaju koji je prvenstveno namijenjen za wirelles e-mail komuniciranje. Ovaj ureaj (slika 3.21) dosta je slian mobilnom telefonu i smartphone ureajima. Posjeduje svoj operativni sistem, GUI interfejs i tastaturu. Podrava itav niz aplikacija, od kojih su najvanije sljedee: Email, pristup podacima na poslovnim serverima, Web browser, telefon, SMS, Internet faksiranje, kalendar, adrese, zadatke, memo pad, itd.

Slika 3.21. BlackBerry ureaj (Research in Motion, www.rim.com)


49

Koritenje ovih ureaja za wireless e-mail i ostale funkcije omogueno je putem posebnog serverskog softvera koji se naziva BlackBerry Enterprise Server (BES) koji osiguravaju kao komponentu savremeni poslovni messaging sistemi kao to su Exchange, Lotus Domino i Groupwise. Osnovna pretpostavka za koritenje BlackBerry ureaja je adekvatna tehnoloka podrka telekom operatera (podrka za GPRS). 3.3. Poslovni serveri kao osnova savremenog poslovnog kompjutinga Poslovni serveri (Enterprise Servers) su klasa raunara koji slue za podrku obradi podataka u savremenom poslovnom kompjutingu, bilo da se radi o malim, srednjim ili velikim poslovnim sistemima. Poslovni serveri predstavljaju osnovu danas dominantnih client-server modela kompjutinga u kojem mona serverska konfiguracija na server strani igra kljunu ulogu u obradi podataka. Na njima su instalirane aplikacije kojima korisnici pristupaju s klasinih personalaca.

Primjeri takvih konfiguracija nalaze se u okviru informacijskih sistema kakve susreemo svakodnevno. Naprimjer, u bankama, potama i slinim organizacijama gdje manji ili vei broj korisnika (slubenika) s iste ili razliitih lokacija putem svojih PC-a pristupa serverima (aplikacijama koje su instalirane na njima) i obavlja razne vidove transakcija (uplate, isplate i sl.). U svim tim sluajevima server je po pravilu behind the scene (iza scene), bilo da se radi o istoj zgradi, nekoj drugoj lokaciji u istom gradu, ili nekoj drugoj dravi. Drugi primjer takvog modela kompjutinga su tzv. public e-mail serveri tipa hotmail.com, yahoo.com, ili search alati (npr. www.google.com), zatim online oping sajtovi (npr. www.amazon.com), odnosno veina poslovnih i drugih vrsta aplikacija danas. Naprimjer, kada se neko iz bilo kojeg dijela svijeta logira na hotmail ili yahoo, on pravi login na odreeni server koji se nalazi negdje u SAD, ili nekoj drugoj dravi, i taj server mu prua usluge slanja, odnosno primanja e-maila. Dalje, svaki web sajt, odnosno sadraj koji ga ini, instaliran je na nekom serveru, pri emu za korisnika lokacija tog servera nije toliko bitna. Bitna je raspoloivost (dostupnost, engl. Availability) tog servera u smislu da je u bilo koje vrijeme mogue logirati se na server*. * Naprimjer, MSNBC.com, jedan od najpoznatijih online news sistema navodi da je sa svojim HP ProLiant serverima (ukupno 30 DL 760 servera) uspio osigurati 99,98% raspoloivost-dostupnost u vrijeme odravanja Zimskih olimpijskih igara 2002. godine. U drugom primjeru,


50

Poslovni serveri (Enterprise Servers) su posebna klasa raunara koji slue za podrku obrade podataka u srednjim, veim i velikim poslovnim sistemima. Ovisno o broju korisnika (named users), broju tzv. konkurentnih korisnika (concurrent users), ukupnom prometu koji firma ostvaruje, broju lokacija na kojima se odvija obrada podataka, broju i vrsti aplikacija, mogu se podijeliti u sljedee skupine:

Mainframe serveri, UNIX-bazirani serveri, Serveri koji rade pod tzv. proprietary operativnim sistemima, Intel/AMD-bazirani serveri, Apple Macintosh serveri.

Kada su u pitanju mainframe raunari, onda se uglavnom misli na IBM sisteme. Od ostalih proizvoaa ovakvog tipa servera navest emo dvije kompanije: Amdahl (www.amdahl.com) i Hitachi Data Systems (www.hds.com), iji sistemi rade pod IBM OS/390 operativnim sistemom. Tu su i: Fujitsu (www.fujitsu.com), Silicon Graphics (www.sgi.com), NEC (www.nec.com). Server predstavlja raunarsku konfiguraciju koja je dizajnirana s ciljem efikasnijeg upravljanja aplikacijama i podacima, pri emu se misli na sljedee osnovne operacije: pohranjivanje (storiranje), obrada, slanje i primanje, zatita podataka, pruanje usluga koritenja c/s aplikacija od client (desktop) raunara itd. Ovdje se misli na upravljanje podacima u irem smislu, ukljuujui i sve sline operacije koje se odnose i na sistemski i aplikativni softver.

Tehnologija izrade serverskih konfiguracija je u nekim segmentima specifina u odnosu na klasine desktop konfiguracije (popularne personalce) i karakteriziraju je sljedee bitne odrednice:

mora biti pouzdanija u odnosu na klasine PC-e; obrada podataka mora biti efikasnija i efektivnija; moraju imati mogunost opsluivanja veeg broja korisnika;

HP navodi da je u 2001. godini 96% tzv. NonStop servera namijenjenih upravo sistemima koji zahtijevaju visoke nivoe raspoloivosti imalo tzv. zero downtime. Upravo zbog ovakvih performansi ova klasa servera je instalirana u 106 od 120 najveih stock exchange sistema u svijetu, 135 nacionalnih telefonskih kompanija itd.(www.hp.com).


51

serverske konfiguracije moraju podravati rjeenja za backup, recovery i zatitu podataka;

noraju biti skalabilne u smislu proirenja (dogradnje) u svim bitnim obiljejima obrade podataka u sluajevima veih zahtjeva itd.

U danas dominantnom modelu c/s kompjutinga serverske konfiguracije zajedno sa server operativnim sistemima imaju prvenstvenu ulogu u ranovanju (izvravanju) server-baziranih aplikacija. U tom smislu se poslovni serveri u funkcionalnom smislu mogu koristiti kao:

Aplikacijski serveri Podatkovni serveri File serveri Print serveri E-mail serveri Web serveri E-commerce serveri Firewall sistemi itd.

Ovisno o konkretnoj aplikacijskoj platformi, treba rei da nije nuno osigurati zasebne serverske konfiguracije za sve navedene kategorije servera pojedinano. Mogue je kombinovati vie serverskih aplikacija na jednom serveru, no to ovisi o snazi servera, vrsti aplikacije, broju korisnika, I/O karakteristikama, mrenom optereenju i sl.

Pitanje izbora odreene serverske konfiguracije je sloeno i zahtijeva odreenu analizu prije donoenja odluke o tipu i karakteristikama raunara koji e se nabaviti. Stoga je odreeno planiranje serverskih potreba nuno u svim organizacijama koje koriste c/s model kompjutinga s ciljem da prui odgovor na itav niz pitanja tipa how much, how many, how fast, what kind, odnosno:

Koja je vrsta problema obrade podataka za ije rjeavanje se nabavlja server?

Koja e vrsta aplikacijskog softvera biti instalirana? Koliki je broj zaposlenih u firmi? Koliki je broj ukupnih i konkurentnih korisnika (named and

concurrent users)? Koliku brzinu obrade elimo? Koliko procesora? Koliko RAM-a? Koliko hard disk prostora?


52

Koji tip backupa e se koristiti? Kakve su potrebe za umreavanjem? Koja e OS platforma biti instalirana na serveru? Kakav je nivo znanja lokalnog staffa u pogledu serverskih

operativnih sistema? Koji nam je oblik lokalne podrke potreban? Itd.

Ovisno o maksimalnom nivou raspoloivosti, broju konkurentnih korisnika (concurrent users), broju lokacija na kojima se odvija obrada podataka, broju i vrsti aplikacija itd. serveri se mogu podijeliti u sljedee skupine:

Mainframe serveri serveri sa, jo uvijek, najboljim performansama u pogledu raspoloivosti, broja konkurentnih korisnika i brzine obrade.

UNIX-bazirani serveri (serverske konfiguracije koje rade pod komercijalnim verzijama UNIX OS-a, kao to su IBM-AIX, HP-HP-UX, Sun-Solaris, SGI-IRIX).

Linux-bazirani serveri (serverske konfiguracije glavnih IT vendora (IBM, HP, SUN), koji koriste vlastite razvijene procesore i neku od distribucija Linuxa.

Serveri koji rade pod tzv. proprietary operativnim sistemima (npr. z/OS, Alpha-bazirani OpenVMS serveri).

Intel/AMD-bazirani serveri (serverske konfiguracije razliitih IT-vendora koji koriste Intelove i/ili AMD-ove procesore), a rade pod Windows NT (2000, 2003), Novell-NetWare ili Linux operativnim sistemima.

Apple Macintosh serveri Appleove serverske konfiguracije bazirane na G4 i G5 procesorima, a koriste MacOSX Server OS.

Blade serveri (ravni ili pljosnati serveri). Mainframe serveri odlikuju se:

velikim brzinama obrade,*

* Brzina obrade kod ovakvih konfiguracija ne izraava se preko klasinih veliina kao kod PC-a (GHz, MIPS), ve u gigaflopsima i teraflopsima (Floating Point Operations per Second), odnosno raznim benchmarking pokazateljima koji se odnose na CPU, npr. CPU2000, CPU2004. Ovi


53

visokim stepenom stabilnosti i pouzdanosti (tzv. up-time, ili vrijeme neprekidnog rada iznosi i do 99,999 %),

podrkom velikog broja konkurentnih korisnika (do nekoliko hiljada),

monim "fault-tolerance" i disaster-recovery rjeenjima. S obzirom da u posljednje vrijeme proizvoai UNIX servera (Sun, Compaq, HP, SGI, itd.) sa svojim najnovijim tzv. "high-end" modelima nastoje konkurirati IBM-u u podruju mainframe sistema, mainframe serveri, UNIX serveri, i tzv. proprietary sistemi se obino tretiraju u okviru jedne kategorije servera ija je osnovna karakteristika da su non-Intel-based. U tom smislu se danas govori o trima kategorijama poslovnih servera koji nisu bazirani na PC tehnologiji i koji se koriste u srednjim i velikim poslovnim sistemima:

High-end serveri, s cijenama od 200.000 do nekoliko miliona USD (mainframe sistemi firmi IBM, Hita

Menadžment informacijskih tehnologija

Documents

Transcript of Menadžment informacijskih tehnologija