Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

download Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

of 15

Transcript of Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    1/15

    Pripreme završene, rat može da počne: Karadžićev borac iznad Sarajeva u proleće 1992.PHOTO: Stock

    31.03.2010 - 12:51

    Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992.godine (3)

    Širenje mržnje i strahaPriredile: e-Novine

    Tokom šest meseci na našem portalu pratićete dokumentarni feljton o izveštavanju

    beogradske “Politike” tokom 1992. godine. Ova najmračnija epizoda Miloševićevoghuškačkog lista svesno je u Srbiji deponovana u zaborav: taj period se uglavnom nepominje, postoji samo maglovito sećanje na tekstove koji su raspirivali mržnju i napojedine autore koji su se svesno stavili na stranu šovinističke histerije. Za mnogečitaoce, danas, 18 godina docnije, ovo štivo srpske novinarske sramote biće prvi susret samiloševićevskom krvavom ideologijom koja se otvoreno pripremala za zločine. Baš zato,ovaj feljton valja čitati kao upozorenje i iskustvo ratne propagande bez paralela uposlednjih 50 godina. Tekstove iz “Politike” prenosićemo u celini, bez komentara

    AGRESIJA HRVATSKIH SNAGA NA BOSNU (Bosanski Brod, 28. marta):

    Dva bataljona 108. brigade Zbora narodne garde, ojačana tenkovima i oklopnim transporterima, kao što jepoznato, napala su u sadejstvu s lokalnim hrvatsko-muslimanskim formacijama nedužno srpsko stanovništvo uselima između Bosanskog Broda i Dervente. Masakrirano je 15 odraslih ljudi i dece, članova pet srpskih poro

    http://www.e-novine.com/author/e-novine

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    2/15

    Četnička modna pista: Modeli 1991-1992.PHOTO: Stock

    Derventu i Bosanski Brod ponovo je otputovala delegacija Predsedništva i vlade BiH radi postizanja dogovorahitno i bezuslovno obustavljanje sukoba.

    Zanimljivo je da povodom najnovije agresije hrvatskih snaga na Srbe, na Bosnu i Hercegovinu, svetska javnoszasad ćuti, a zna se da civilno stanovništvo nije izazvalo ove sukobe. Dr Radovan Karadžić, predesdnik SDS-specijalnoj izjavi za naš list naglasio je da srpski narod nije iznenađen upadom hrvatskih gardista na teritorijuSituacija se komplikuje u još nekim krajevima BiH. Tako,stanovnici Zvornika provode noći držeći u svojim

    kućama spremne auto gume, kako bi, ako zatreba, preplivali Drinu . Više nema nikakve sumnje da suoružane snage Hrvatske u protekle dve noći izvršile klasičnu agresiju na teritoriju Bosne i Hercegovine, saznaiz izvora bliskih Armiji. Naime, tokom protekle dve noći uzvodno i preko mosta na Savi, između dva Broda, nbosansku stranu iz Hrvatske su prešle snage 108. brigade ZNG jačine dva bataljona, od oko 1.200 zengi. Poretoga, juče u popodnevnim satima preko mosta koji spaja dva Broda prešlo je po 15 tenkova i oklopnih transpoOve snage i borbena sredstva odmah su uvedena u borbu protiv srpskih teritorijalaca i snaga JNA koje se nalaokolini sela Zborišta, sela na pola puta između Bosanskog Broda i Dervente.

    Po iskazima očevidaca, celu proteklu noć vođene su žestoke borbe u Bosanskom Brodu i oko njega, u kojima

    masovno korišćeno tenkovsko, artiljerijsko, raketno i drugo naoružanje. Paljba je bila toliko intenzivna i žestokako rekoše sagovornici iz JNA, da je zemlja "gorela" od eksplozija, a nebo se rumenilo. Pošto su prešli Savuokupili se u zaleđini Bosanskog Broda, pripadnici 108. brigade ZNG krenuli su da razbijaju jedinicu JNA u okZborišta, gde pretežno žive Srbi. Zenge su napale u trenutku kada su jedinice JNA vršile prihvat srpske dece, žstaraca koji nisu sposobni za borbu iz bosanskobrodskih srpskih sela, kao recimo iz Sijekovca i Gornjih Moči21 sat vojnici JNA sui kod Zborišta prihvatili i zbrinuli oko 120 ovih jadnih ljudi. Pouzdano saznajemo da se

    jedinici JNA sa svih strana krećuveće grupe ljudi koje beže ispred ustaške kame i strojnice.

    Na napad zengista jedinica JNA je odgovorila

    vatrom iz sveg raspoloživog naoružanja. Upornomodbranom i preciznom vatrom, ova jedinica jerazbila jedan bataljon 108. brigade ZNG i naterala gau bekstvo. U rasulu, zenge su se povukle na polaznepoložaje, odakle su i krenuli. Tom prilikom na straniJNA lakše je ranjen samo jedan vojnik u nogu, dok gubici kod zengi nisu poznati vojnim izvorima. Znase samo da je zarobljeno pet zengi koji su napadalina položaje jedinice JNA. Veoma je čudno i

    neshvatljivo kako to da u vezi sa ovim događajima iagresijom na Bosnu i Hercegovinu još uvek niko odzvaničnih organa nije se oglasio, sem Informativneslužbe Predsedništva SR BiH sa zahtevom da seprekine sa sukobom. U trenutku završetka ovogteksta u Bosanskom Brodu vlada mir.(M.Sinanović)

    ***

    SAOPŠTENJE SSNO POVODOM NAPADA NASRPSKO STANOVNIŠTVO (28. mart):

    U Beogradu je juče pod rukovodstvom vršioca dužnosti

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    3/15

    saveznog sekretara za narodnu odbranu general-pukovnika Blagoja Adžića održan sastanak najodgovornijihstarešina Saveznog Sekretarijata za narodnu odbranu, Generalštaba oružanih snaga i komandanata vojnih oblaRatnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane i Ratne mornarice. U saopštenju sa ovog sastanka se kaže: sastanku su razmotreni odbrambeno-bezbednosni aspekti stanja u zemlji, prvenstveno sa stanovišta mesta, ulogzadataka Jugoslovenske narodne armije u aktuelnoj situaciji. Zbivanja u Bosni i Hercegovini, kako je ocenjenopoprimaju krajnje dramatičan tok. Oružane formacije Republike Hrvatske izvršile su otvorenu agresiju i saparavojnim formacijama i Bosni i Hercegovini napadaju srpsko stanovništvo i uz masovne zločine nastoje da proteraju sa pojedinačnih područja. Učestali su i napadi na pripadnike JNA, čemu posebno doprinose potpunonelegitimni zahtevi da Armija napusti neka naselja, pa i Bosnu i Hercegovinu u celini”.

    Ocenjujući da su komande i jedinice Druge i Četvrte vojne oblasti učinile sve da ne dođe do eskalacije sukobakonstatovano je da se iscrpljuju mogućnosti za dalje suzdržano ponašanje. Armija će biti prisiljena da odlučnoreaguje na svaki oblik oružanog ugrožavanja građana i svojih sastava. Utvrđeni su konkretni zadaci u vezi sa t

    ***

    MASAKR NAD SRBIMA (Derventa, 28. marta):

    Bosanski Brod doživljava sudbinu Vukovara. Danas je ovaj grad potpuno pust. U njemu su ostali samo oni kospremni da ratuju, a gradom šetaju lica obučena u razne uniforme i sa raznim obeležjima. Okupacijske snageHOS-s nasilno su iselile juče preostalu decu, žene, starce i iznemogla lica hrvatske i muslimanske nacionalnosgradu su ostali oni Srbi koji nisu uspeli da pobegnu i sada su u potpunom okruženju hrvatsko-muslimanskihparavojnih jedinica koje nad njima vrše pravi masakr.Srpske kuće se pale, a zajedno sa njima u plamenunestaju i čitave porodice.

    Ovo smo danas čuli od Srba koji su uspeli da pobegnu iz ovog grada. Na teritoriju koja je pod kontrolom srps

    teritorijalaca neprestano se ispaljuju minobaačke i tenkovske granate. Komandant odbrane gradske mesnezajednice Brodsko polje u kojoj žive Srbi, Čedo Kustić, tvrdi da je sinoć istočni deo ove mesne zajednice gađhrvatske teritorije, iz Slavonskog Broda, topovskim granatama kalibra 203 milimetra. Najveće borbe vođene sunoćas između 23 i 3 časa izjutra.

    Na Bosanski Brod i okolinu palo je preko 600 granata. Jedna granata pogodila je i rezervoar u rafineriji naftezapalila ga, ali su vatrogasci uspeli da ugase požar i time je izbegnuta teža katastrofa. Prema podacima kojimaraspolažemo u dosadašnjim borbama poginulo je 30 lica dok se broj ranjenih računa na desetine. Međutim, ovbrojke mogle bi biti i utrostručene. Očevici tvrde da na ulicama ima leševa koje je nemoguće ukloniti. Saznaje

    da je iz rafinerije nafte u Slavonski Brod odvezen benzin iz kontingenta ratnih rezervi. Očevici takođe tvrde damost između Slavonskog i Bosanskog Broda juče prešle u pravcu Bosanskog Broda dve poveće jedinice koje nkapama i uniformama imaju ustaška obeležja. Preko ovog mosta u Bosanski Brod prešlo je i nekoliko tenkovahrvatskih oružanih snaga. Jutros i danas nema većih okršaja, ali ima sporadične pucnjave na takozvanoj linijirazdvajanja. Povećan je broj izbeglica iz srpskih sela koje idu u pravcu Banjaluke. Tako je iz sela Donja i GoBarica izbeglo gotovo sve stanovništvo. Ostali su samo oni koji su spremni da brane svoja ognjišta.

    U Bosanskom Brodu juče su posle podne i sinoć boravili članovi Predsedništva BiH Biljana Plavšić, Fikret AFranjo Boras. Oni su se sastali sa članovima kriznog štaba HDZ. Međutim, kad su hteli da odu u selo Liješće

    nalazi krizni štab srpske opštine pucnjava je pojačana tako da su odustali od te namere, mada su bili najavili dposetiti i gradsku mesnu zajednicu Sijekovac, gde su prema informacijama hrvatsko-muslimanskih jedinica – narodne garde i takozvanih pripadnika Patriotske lige Bosne i Hercegovine masakrirani članovi pet srpskih porPored toga, u Sijekovcu je zapaljeno 50 srpskih kuća. Prema pričanju očevidaca ustaše su kasnije deo pobijen

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    4/15

    U radnoj uniformi: Radovan Karadžić, maskirni

    hladnjačom odvezli do Save i bacili ih u reku.

    Danas u 14.30 časova u Derventu su ponovo stigli članovi Predsedništva BiH Biljana Plavšić, Franjo Boras i Abdić, kao i ministar za narodnu odbranu ove republike Jerko Doko. Ovde su i članovi misije Evropske zajednBiljana Plavšić odmah je otputovala u selo Siješće da bi u Derventu dovela nekog od članova srpskog kriznog

    I u Derventi je situacija dosta mučna. Veliki broj građana tokom dana je napustio grad, a kako se približava no

    broj onih koji odlaze povećava se. Na graničnim područjima ove opštine sa susednim opštinama Bosanski BroDoboj noćas je bilo pucnjave. Nema podataka da li je bilo mrtvih i ranjenih. Iako su sinoć uklonjene barikadeprema Doboju, danas u 14 časova u mestu Modran žitelji hrvatske nacionalnosti ponovo su blokirali ovaj putnpravac. Barikade nisu uklonjene sa puteva prema Srpcu i Bosanskom Brodu.(B. Teofilović)

    ***

    ZBEGOVI SU SRAMOTA ZA EVROPU (Sarajevo, 28. marta):

    Predsednik Srpske demokratske stranke Bosne i Hercegovine dr Radovan Karadžić povodom poslednjih drama

    događaja u Bosanskom Brodu dao je kraću izjavu "Politici". - Prirodno je očekivati da JNA – kaže dr Karadžisvoju ustavnu ulogu i štiti narod od agresije. Da su kojim slučajem u Bosanski Brod upale srpske paravojneformacije ili vojska Republike Srbije, sigurni smo da bi JNA isto tako štitila napadnutu stranu.

    Činjenica da su paravojne formacije Hrvatske prešle iz Slavonskog Broda u Bosnu sa teškim naoružanjem nasnije iznenadila, jer smo odranije znali da izjave Stjepana Mesića i drugih zvaničnika Hrvatske nisu proizvoljn

    Verujem – nastavio je dr Karadžić – da HDZ Bosne i Hercegovine ne stoji iza ovih vojnih akcija.

    Govoreći o zbegovima u Severnoj Bosni, u kojima sumahom žene, deca i starci, predsednik SDS BiH jepodsetio da je ovakav način čuvanja života starosrpsko iskustvo, posebno u ovim krajevima i toupravo pred sopstvenim komšijama. Ova istorijskaslika se ponavlja.Narod koji ide u zbegovepostupa po sopstvenom instinktusamoodržanja i duboko usađenom iskustvuljudi koji su preživeli sve i svašta. Sigurno je jedno, kaže Karadžić, da su zbegovi u Severnoj Bosni

    sramota za Evropu i sramota je da se danas traži spasu zbegovima. Ista ta Evropa koja navodno pokušavada nađe rešenje za Bosnu i Hercegovinu, a u stvari je baca u nova žarišta i cepanja naroda, nije sposobnada nađe pravedno rešenje. Za zbegove u "državi"Bosni i Hercegovini najodgovorniji su pre svegaIzetbegović i drugi ljudi u vlasti koji tvrde dakontrolišu čitavu bosansko-hercegovačku teritoriju,a što narod vidi da nije istina.

    Mi, naprotiv,znamo da Bosna i Hercegovina više ne postoji, niti postoji njena centralna vlast . Upravozato i zbog izbegavanja SDA da se napravi konačan dogovor o Bosni i Hercegovini i da se konačno tri nacionzajednice dogovore na miram način, pokazuje da oni ne misle dobronamerno. Ova vlast, kao što se vidi, nalazstanju kolapsa i sa svojim ulitimativnim rešenjima još više podstiče haos i bezakonje – kazao je na kraju izjav

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    5/15

    Rat bez granica: Varez posle okršaja

    PHOTO: Stock

    "Politici" dr Radovan Karadžić.(M. Carić)

    ***

    ŠTA ARMIJA MOŽE U BOSNI (28. mart):

    Kako se kriza u Bosni i Hercegovini primiče haotičnom klimaksu, sve češće se postavlja pitanje o ulozi Armijkotlu. Svi pokušaji da se napravi analogija sa Hrvatskom po pravilu su neuspešni, jer i pored sličnog modelaizazivanja rata ništa nije isto. Bosna i Hercegovina je kao stvorena za kataklizmične etničke obračune uz skornerešive teškoće bilo kakvog "tamponiranja" od strane legalne vojske. Drugo je pitanje što su predstave o tom

    je "legalna vojska" dramatično sukobljene, i kod stranačkih lidera, i kod naroda.

    Iskustva JNA sa ulogom "tampona" veoma su bolna, jer i u vremenima kad su postojali personalni uslovi zanacionalnu neutralnost, Hrvati nisu priznali federalnoj vojsci pravo na ulogu nepristrasnog mirotvorca. Ako je u Hrvatskoj postojao relativno racionalan način za odvajanje Srba od zvaničnih terminatora te države, u centrarepublici nema uslova za sličnu akciju, najmanje iz dva razloga: prvi, radi već poznatog fenomena "leopardovkože" i upravo fantastičnog međunacionalnog prožimanja, i drugi, jer je JNA sudeći po vojničkom sastavu zapsrpska.

    Ovaj podatak, inače, služi fundamentalističkim prvacima za vrhunsko licemerje. Učinjeno je sve da MuslimanHrvati iz Bosne ne idu u JNA, uz naknadne optužbe, koje u sebi bez izuzetka sadrže kvalifikaciju "velikosrpskekspanzije". Tek onda su stvorene spekulativne pretpostavke za "proterivanje" Armije iz Bosne i HercegovinePraktični uslovi za odlazak vojske, sadržani u formuli "ako se sva tri naroda slože", već su dobili smisao tvrdošematizma, pošto je verovatnije da će sudbina vojske nažalost možda biti rešavana u sukobima, a ne u razgovnaroda.

    Za nas je međutim u ovoj prilici važnije na koji način savezna vojska može da utiče na sudbinu naroda.Mislimo ovde u prvom redu na srpski narod koji je ponovo pred strašnim sudom svojihneprijatelja, uz još bestijalnija iživljavanja nego pre pola veka . I svetska javnost, i evropski

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    6/15

    zvaničnisi, i vlast Bosne i Hercegovine (izuzimajući Srbe u njoj) ostaju zaprepašćujuće ravnodušni predupadom crne hrvatske vojske u Bosnu. Jugoslovenska narodna armija je pod višestrukom presijom:imperativa da ne dozvoli pokolj Srba, svojih traumatičnih reformi, dramatike izazvane tekućommoralnom katarzom i oslobađanjem od konzervativnog dela establišmenta i sve snažnijeg uticajapacifističkog lobija i kompleksne paske međunarodnih posmatrača. Sve se čini da odijum prema Armiji bude otvoren nezavisno od njenog ponašanja. U slučaju da bude uvučena u sukobe, ponovo će se naći unajtežoj situaciji u svojoj istoriji.

    Sa svojom aktuelnom konstitucijom, Armija je krajnje nepogodna za upotrebu u kompleksnom okruženju etničgerile.Stoičko mirotvorstvo jeste znak razuma, ali u krupnijim lomljenjima to je već proverena jednačina za sprovođenje pogubnog mazohizma .

    Predsedništvo zemlje, ma i okrnjeno i predstavnici Armije, makar i u procesu reforme, moraju staviti do znanGaliju i Karingtonu da Armija ne želi ulogu arbitra u političkim borbama, ali ne može biti ni žrtva ekstremnogmilitarizma nacionalnih lidera. Nastojanje da JNA istovremeno bude optuživana za rušilaštvo i agresiju i primda trpi diktatorsku torturu regionalnih vlasti, dovodi do dalje stimulacije haosa. Ipak, kad se sve svede, Armija

    danas praktično plaća svoje slovenačko potonuće i operativno-strategijsku nedorečenost u Hrvatskoj. U procepizmeđu odgovornosti i moći nalazi se i kompromis svih tenzija: Armija u bosanskom kazanu može da delujeuspešno samo ako je za dogovore tamo gde treba i za primenu svoj (još uvek) velike snage tamo gde mora. Atome je i sva veličina rizika, jer su praktično nestali uslovi da savezna vojska bude shvaćena u tome šta ona za

    jeste. Na njenim leđima je gomila zamerki sa svih strana, bez obzira šta činila ili ne, nezavisno čak i od rezulkoji se po vojničkim kriterijumima vrednuju kao solidni. Sve ipak zavisi od tačke gledišta, ali kompleks primedolaze na račun vojske valje razumeti kao pretnju sa jedne i apel sa druge strane. Varijanta da bi ukonfederalizaciji Bosne i Hercegovine Armija mogla biti podeljena i na taj način otišla odatle planiranimostajanjem, verovatna je možda u domenu starešinskog sastava, koji je još uvek "jugoslovenski". Kod vojnika

    poznato, a mnogi oficiri JNA muslimanske nacionalnosti svoju vojničku bazu imaju praktično u beretkama bojprolećne livade. Sve to dodatno mrsi ionako zamršena bosanska bespuća.

    Na pitanje dakle "šta vojska može u Bosni" – praktičnog odgovora nema. Možda se u ovom času mora priznatamo neće biti smirivanja bez plavih šlemova i pacifikacije hrvatske vojske.Da su svojevremeno pali Zadar,Sisak, Karlovac, Vinkovci i Osijek (a nedostajalo je od dva sata do dva dana), i HOS i ZNG bi bilidaleko od Drine. Ovde nije reč o nostalgiji za promašajima u prošlosti, već je to kratak inventar elemenatageostrategijskog oslonca za silovitu agresivnost konsolidovane hrvatske vojske. Prilika za "mirnu Bosnu" prop

    je ranije, sada se od mira mora izvući ono što je moguće. Masakr srpskih porodica ukazuje da nije moguće m

    i u tom smislu etičke dileme nema: Armija mora da štiti ugrožene, kao i da se čuva pogubne prakse "podjednadistance" nezavisno od zločina. Kratka slava savezne vojske na barikadama u BiH već je potošena raspirivanjhrvatsko-muslimanske mržnje.

    Ako je smisao armijske reforme u novoj državi njeno sveopšte skladno srastanje sa sistemom, u Bosni bi to mbiti mudro mirotvorstvo u tamošnjem sistemu opšteg rasula. Mudrost u svakom slučaju podrazumeva potrebu ne ustukne pred najstrašnijim zločinima koji nagoveštavaju modernu, ali već poznatu koalicionu varijantu genonad Srbima.(Ljubodrag Stojadinović)

    ***

    NA POMOLU PODELA ZVORNIKA (Zvornik, 28. marta):

    Kad je Zvornik tu gde je – na levoj obali Drine – i naravno, kakav je, nacionalno mešovit, uz prevagu muslim

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    7/15

    U slavu zločina: Zveri srpske na bilborduPHOTO: Stock

    življa, onda dabome nema druge: i ovde se, u izvesnom smislu, vide i osećaju odsjaji onog stravičnogbosanskobrodskog bleska. Živi se između mira i nemira. Da je tako, ponajbolja ilustracija je ono što smo čuli mada o tome govore i "nezvaničnici", tj. običan svet – od Branka Grujića, predsednika Opštinskog odbora Srpdemokratske stranke u Zvorniku: zaplašeni onim što o pokoljima i egzodusu pročitaju, čuju ili vide zahvaljujusredstvima informisanja, a u strahu da i njih tako nešto ne snađe – Srbi su, opet, kao i nedavno, pohitali na koSrbiju. Grujić nije mogao da nam precizno kaže koliko Srba ima miran i siguran san, ali veli da će ih danas smanje preći Drinu nego juče. No, tome nije razlog neki novi (pri)mir, već činjenica što je danas subota: reč jedakle, o nekom "vikend konačenju".

    Pitali smo Grujića i da li je tačno da u srpskim kućama traktorska guma, unutrašnja, ili kako ljudi to zovu "šlapostaje deo pokućstva: ako dođe do onoga "stani-pani", pričaju ljudi, o taj "šlauf", da bi se izbeglo vodom, Drmože da se okači sva čeljad.

    -

    Mi tako nešto nemamo u svojoj evidenciji, ali ljudi se, pretpostavljam, gledajući sve one zločine, osećajunesigurnim i ne žele da ih tako nešto zatekne nespremne, kaže Branko Grujić. – A ovde se stalno neštodogađa. Eto, recimo, iza ponoći su kod mene došli milicioneri, Srbi, iz ovdašnje Stanice javne bezbednostii rekli da je stanica opkoljena. A opkolili su je, pričaju, upravo "podignuti" milicionari – rezervisti, sviMuslimani, kao i neki civili.

    Naglašavajući i ovom prilikom da je njima samo mir prevashodan, Jovo Ivanović, predsednik vlade srpske opšZvornik, kaže da ne manjkaju pokušaji da se taj mir ugrozi. Primera radi, odnekle su krenule glasine da će danili ovog vikenda, početi deoba zvorničkog kraja na srpski i muslimanski. Kada do razgraničenja i bude došlo, Ivanović, onda će to biti urađeno, ali samo uz prisustvo i mira i razuma.(D. Pejak)

    ***

    DANAS U BRISELU PONOVO O BOSNI (Sarajevo, 29. mart):

    U briselskom hotelu "Hilton" sutra treba da se, u koordinaciji EZ i ambasadora Žoze Kutiljera, nastave razgov

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    8/15

    triju nacionalnih zajednica o sudbini Bosne i Hercegovine. Između dve runde razgovora, sarajevske u vili "Kosutrašnje briselske, došlo je do promena u mišljenjima, pre svega predstavnika muslimanske i hrvatske nacionzajednice, a došlo je i do eskalacije ratnog sukoba na severu, oko Bosanskog Broda, i na jugu, oko Neuma. Tsudaraju interesi Srba i Hrvata, baš kao i u istočnim delovima Republike, uz Drinu, najviše kod Goražda, gde nesuglasice između Muslimana i Srba. I u drugim delovima centralne Republike stanje je gotovo ratno, ilipredratno. Najteže je da se reši i najveći problem je prisustvo paravojnih formacija HOS-a i ZNG, iz Hrvatsk

    Različita viđenja i tumačenja "papira", o kojem su se pregovarači saglasili čak u jednom trenutku, prema verzu kuloarima, doveli su u pitanje nastavak razgovora u Briselu. Nekima, to kao da bi i odgovaralo, bez obzira nšto bi takvim kočenjem Bosna skliznula u sunovrat. Novinar "Politike" razgovarao je pre puta u Brisel, a nakoupravo završenog Kongresa srpskih intelektialaca u Sarajevu, sa dr Radovanom Karadžićem. Lider Srba u BiH

    - Briselska konferencija, odnosno konferencija o Bosni i Hercegovini pod pokroviteljstvom Evropske zajednicvođenjem Žoze Kutiljera, pošla je u dobrom pravcu, u pravcu demokratskog razrešenja krize u BiH. Međutimneposredno posle jedne faze usaglašavanja, čuli su se glasovi protiv toga postignuća i protiv toga dogovora, i tglasovi, očigledno onih koji nisu za demokratski, nego za ratni rasplet.

    - Stoga, rekao je zatim dr Karadžić, sve događaje u ovom trenutku treba posmatrati kao jedinstven događaj ili elemente jedinstvenog događaja u pokušaju da se razrešenje jugoslovenske i bosanskohercegovačke krize prensa demokratskog na ratni teren.

    U tom smislu, po Karadžiću, treba posmatrati i agresiju hrvatskih snaga na Bosnu i Hercegovinu. Pri tom, drKaradžić je izrazio i nadu i osećanje da bosanskohercegovački HDZ – ne stoji iza toga, nego "neke otuđenekomande". U tom smislu treba shvatiti i izjave militantnog dela SDA, pa kako je dodao Karadžić – "čak i samgospodina Izetbegovića, koji je rekao da bi na referendumu glasao protiv rešenja koje je na konferenciji prihva

    Srpski narod nije počeo podjele Jugoslavije. Ne zalaže se ni za podjelu Bosne i Hercegovine u smislu komadacijepanja. Ali je sasvim izvjesno da srpski narod u Bosni i Hercegovini neće prihvatiti nametanje bilo kakvogrješenja i neće odustati od svog legitimnog zahtjeva ili da ostane u državi Jugoslaviji, ili da u Bosni i Hercegostvori svoju suverenu državnu jedinicu u nekoj konfederalnoj Bosni i Hercegovini. I za jedan i za drugi ishod,narod nudi demokratska sredstva i demokratske oblike razrješenja krize. Mi ne želimo rat u Bosni i Hercegovželimo rat u Jugoslaviji – rekao je za "Politiku" dr Radovan Karadžić.

    Povodom neizvesnosti pred sutrašnji briselski susret, dr Karadžić je za "Politiku" izjavio sledeće: - U Briselu može dogoditi stagniranje na već postignutom, može se dogoditi i neki mali napredak, a može se dogoditi i slo

    Prema rečima dr Karadžića, slom se može dogoditi ukoliko se pokuša da se dogovor vrati na nivo pre Lisabonda je Bosna i Hercegovina unitarna, odnosno da neće biti trodelna i to pre svega na nacionalnom principu.Stagniraće ako se ne postigne saglasnost o bar jednoj ili dve funkcije buduće zajednice država u Bosni iHercegovini, a napredak će biti ako se bar jedno slovo dogovorom promeni u papiru. U svakom slučaju, nagladr Karadžić, treba jasno kazati i Evropi i jugoslovenskim narodima da bi eventualno priznavanje ovakve BosnHercegovine bilo uvod u haos. Pogotovo, eventualno tempiranje toga priznanja za 6. april.(M. Durić)

    NA SVOJIM MEĐAMA (Sarajevo, 29. marta):

    Srpski intelektualci BiH na svom kongresu u Sarajevu zaključili su u deklaraciji koju su sinoć prihvatili da srpnarod ne prihvata državnu zajednicu koju određuju samo interesi velikih sila, evropskog katoličkog klerikalizmprobuđenog panislamizma, nego onakvu kakva izvire iz etničkog i istorijskog prava svakog naroda na zemlji.

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    9/15

    Sve srpske zemlje su jedan nedeljiv prostor: Gojko Đogo na nizbrdici umaPhoto: Aleksandar Anđić

    Kongres srpskih intelektualaca Bosne i Hercegovine smatra da će u nametnutim istorijskim okolnostima jedinorešenje za Bosnu i Hercegovinu da bude trodelna zajednica u kojoj će Srbi suvereno stati na svoje međe. Srbi,Muslimani i Hrvati, uvažavanjem istorijskih iskustava i sadašnjeg stanja među njima, moraju se što pravednijerazdeliti i razgraničiti da bi se uklonili razlozi mržnje i ubijanja kako bi se sutra mogli sa što manje preprekaujedinjavati u svemu što je za sve njih razumno i korisno. Takođe, kongres srpskih intelektualaca upozorava nčinjenicu da jesudbina srpstva nedeljiva i da se sve što se događa u jednoj srpskoj zemlji odnosi nasve Srbe, ma gde živeli, jer su sve srpske zemlje jedinstven prostor . Duhovno jedinstvo Srba iziskuje dasve srpske vlasti, tamo gde ih ima, i sve srpske države, tamo gde su već uspostavljene, srpska crkva i srpskiintelektualci formulišu i zabeleže minimum nacionalnih interesa Srba koji su u ovom istorijskom trenutku izvasvakog spora i od kojih nigde i nikada više ne sme biti odstupanja.

    Gojko Đogo, koji je imao zapaženo izlaganje na sarajevskom kongresu, izrazio je bojazan da srpski intelektuapisci,filozofi, danas pomalo liče na one Andrićeve ljude što su preučili lekciju. Stoga se Đogo sve češće prisećantičke pouke: ako čvor ne možete odrešiti, presecite ga...

    - Mi smo sebe doveli u položaj kolonije. Rat nismo izgubili, ali smo kapitulirali. Koliko sutra, mi

    moramo proglasiti nenadležnim naše stečajne upravnike i sa njima prekinuti s

    vaku saradnju. Svoju kuću moramo uređivati sami. U Brisel i Lisabon, tim poslom, Srbi više ne smeju odlaziti – smatra Đogo koji dodaje ako oko ovih zahteva ne mogu da se slože svi, netreba jadikovati. Svi Srbi nisu u istom položaju, pa ni njihovo političko mišljenje nije saglasno. Te razlike,na žalost, moraju se uvažiti.Srpska Bosna i Hercegovina i Krajina imaju samo jedan put koji vodi uzbrdo, svi ostali vode u ponor . Poslednja zbivanja u tim zemljama ohrabruju i Đogo misli daih treba sokoliti da istraju na tom strmom putu.

    U suštini, kad se razmaknu namerna zamagljenja, bosanskohercegovačko pitanje Đogu se ne čini nerešivim. Bse dele i spore oko imanja. Ta priča svagda i svuda ima dramski naboj. Da ta podela ne bi bila podvala, a Srbžrtve, mi, kaže Đogo, moramo stati na svoje međe.Bosna i Hercegovina, dodaje on, mora biti podeljenana tri dela, između tri naroda, pa neka svako svojim delom suvereno vlada . Srbi u toj deobi moraju

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    10/15

    pripaziti i sačuvati prirodne, geografske, političke, kulturne, privredne i neposredne državne vezesa ostalim delovima srpskog naroda . Zato Ustav srpske Bosne i Hercegovine Đogo vidi samo kao jedan koraka jednom drugom ustavu koji će važiti za sve Srbe i sve narode koji s njima budu želeli da žive. Ovi zahtevi,malo dobre volje, mogu se ostvariti, a da ne bude učinjena nikakva šteta i nepravda susedima, Hrvatima iMuslimanima. Naprotiv, kaže Đogo, samo ako se podelimo kao braća, živećemo kao dobri susedi. Tu se ne smništa skrivati, ništa ostaviti nedorečenim, niti odlagati za neko buduće vreme... Srbi ne smeju ni po koju cenuodustati od vekovnog cilja: da žive u jednoj državi. Taj ideal, po Gojku Đogu, nema cenu. (Muharem Durić)

    ***

    TRI NACIONALNE POLICIJE I BEZ ARMIJE (Sarajevo, 29. marta):

    Nezavisna poslanička grupa u Skupštini Bosne i Hercegovine koju predvodi dr Dragan Kalinić, uputila je pismportugalskom diplomati Žozeu Kutiljeru koji predsedava pregovorima između tri nacionalne zajednice Bosne Hercegovine. U pismu se upozorava na komplikovanu i dramatičnu situaciju u BiH koju još više mogu da rasizjave pojedinih nacionalnih lidera koji su najavili prekid rada u Briselu.

    "Mi iskreno verujemo da ćete vi svojim autoritetom sprečiti usporavanje toka konferencije i da nećete dozvoliprekid. Očekujemo takođe, da će u Briselu bitni elementi Sarajevskog sporazuma biti i dalje razrađivani i da sneće odstupiti od ključnog principa budućeg ustavnog uređenja BiH", navodi se pored ostalog u pismu nezavisposlanika. Oni dalje ističu da se u poslednje vreme mnogi ljudi licemerno pozivaju na očuvanje jedinstva iteritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, a to su upravo oni koji su svojim političkim potezima doveli doraspada Jugoslavije i uništenja federalnih institucija. Čelnici ovih licemernih podstrekača prećutkuju da je BosHercegovini u jugoslovenskom aranžmanu bila namenjena klučna uloga. Sve je to odbačeno u ime srugih saveinteresa, a započetom propagandom satanizovana je politika celog jednog naroda”.

    Nezavisni poslanici predlažu da se Bosna i Hercegovina uredi kao tri konstitutivne etničke jedinice premakonfederativnom modelu. Predlaže se, takođe, da BiH bude demilitarizovana zona jer je, prema ocenamanezavisnih poslanika, nemoguće stvoriti jedinstvenu vojsku. Predlaže se formiranje tri nacionalnepolicije koje bi koordinirale rad na nivou centralnog policijskog biroa Republike. Nezavisni poslanicipodsećaju Kutiljera da je nerealno uvođenje jedinstvene monete, dok bi postojanje tri nacionalne valutestvorilo još veči finansijski haos. Zbog toga, oni očekuju od Evropske zajednice da preporuči svimčelnicima bivše Jugoslavije uvođenje monetarne unije sa jednom monetom, što bi omogućilo slobodnucirkulaciju robe i kapitala. (M. Carić)

    ***

    EKSPOLOZIJA U GRADU I NAPAD NA VOJNU PATROLU (Doboj, 29. marta):

    Sinoć oko 20 časova u Ulici Vuka Karadžića u naselju Pijeskovi u Doboju, podmetnuta je eksplozivna napravaautomobil "džeta", vlasništvo Miroslava Ratančića, hirurga dobojske bolnice i predsednika Hrvatskog kulturnodruštva Napredak u Doboju. Posle strahovite eksplozije koja je još jednom uznemirila građane, automobil jeraznesen u više delova a oštećeno je i nekoliko prozora na susednim zgradama.

    Noćas se dogodio i incident u Bosanskom Suvom Polju nadomak Doboja. Grupa naoružanih civila napala je

    mešovitu patrolu milicije i vojske. U tom napadu razoružana su dvojica milicionera i dvojica vojnika. Naoružsu ih maltretirali, pretili smrću da bi ih na kraju pustili. Posle toga na patrolu ispaljeno je više metaka, ali srećniko nije povređen. (S. P.)

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    11/15

    Puš pauza: Sarajevski Srbin 1992. godinePHOTO: Roger Richards

    ***

    ZAŠTO SAMO MUSLIMANSKI MILICIONARI?(Zvornik, 29. marta):

    U Zvorniku je u noći između petka i subote počelo"okupljanje u cilju odbrane" stanice javne bezbednosti.

    Javljeno je, a kasnije se ispostavilo da je poziv lažan, daće doći do napada na stanicu – kaže Dragan Spasojević,komandir stanice. Zato je i pokrenuto ljudstvo. Istina, pritom je načinjen, rekao bih, propust. Pozvani su samomilicionari muslimanske nacionalnosti, njih desetak.Zašto su podignuti isključivo oni, ne znam, ali ćeverujem, i to biti utvrđeno. To je na sebe preuzeonačelnik CSB Tuzla Hazim Ranšić – rekao je Spasojević.

    U pogledu našeg budućeg delovanje, dogovorili smo seda ostanemo po strani od politike, da sačekamocelokupan rasplet situacije u Bosni. Ne želimo, naime, dase ubuduće dogodi da stanica javne bezbednosti Zvornik "istrčava" u nekim situacijama. Što se tiče odlazaka Srbaiz Bosne na konak u Srbiju, i meni je poznato da togaima. Međutim, smatramo da ipak nema razloga da senarod "seli" i zato apelujemo da se vrati u svoje domove

    – dodaje Dragan Spasojević. Da li je i dokle, i uzvodno inizvodno, dopro ovaj poziv za povratak, ostaje da sesačeka.(D. P.)

    ***

    ŠEŠELJ PORUČUJE: PREOSTAJE PODELA BiH (Trebinje, 29. marta):

    U Trebinju je juče i prekjuče boravio predsednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, koji je obišao opštiistočne Hercegovine, a našao se i na ratnim položajima i razgovara sa borcima na frontu. Sinoć je u prostorijatrebinjskog hotela "Leotar" dr Šešelj održao konferenciju za štampu. -Cilj moje posete je da sagledamomogućnosti koje moja stranka i Republika Srbija mogu pružiti Hercegovcima, pre svega umaterijalnom, tehničkom i vojničkom pogledu, a zati u hrani i lekovima. Sve donedavno verovaosam u mogućnost opstanka nekakve Jugoslavije, ali sam uvideo da to ne žele bosanski Muslimani iHercegovci i da nema razloga da to onda žele Srbi. Ako je nekome bila potrebna Jugoslavija, ondasu to pre svega bosanski Muslimani. Ali njihovo rukovodstvo, islamski orijentisano, fanatizovano dokraja, igra na kartu spoljnjog mešanja u rešenje bosanskog pitanja. Međutim, nijedan srpski predeoneće se naći pod njihovom supremacijom, jer to ne prihvata narod i zato nam predstoji podela BiHna dolednom etničkom, geografskom, strateškom i istorijskom principu . Srpski deo ove republike

    mora obuhvatiti sadašnju SAO Hercegovinu, čije su severne granice na Neretvi, zatim BosanskuKrajinu, povezati je sa Semberijom, a tu svakako spadaju Ozren i Romanija i svi srpski prostori kojigravitiraju ovom regionu. U srpske predele spada i dubrovačko primorje koje je prirodni izlazsrpske Hercegovine na more, od ušća Neretve do obalskog prostora koji pripada Crnoj Gori – rekao

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    12/15

    I dubrovačko primorje pripada Srbiji: Vojislav Šešelj, geograf Photo: EPA/VALERIE KUYPERS POOL

    je Šešelj.

    Odgovarajući na pitanje da li je srpski narod u BiH žrtvovan, dr Šešelj smatra da to nije slučaj, kaouostalom, ni u drugim krajevima bivše Jugoslavije, i dodaje: - Sa time se dosta manipuliše, ali dolazak "plavih šlemova" u Krajine je pre svega u interesu srpskog naroda, jer oni će tamo ostati sve dok Krajišnicine odluče plebiscitom o svojoj sudbini, ali će u svakom slučaju biti odvojeni od Hrvatske – kaže Šešelj.(S.

    Demirović)

    ***

    BOSNA U TRI TAČKE (Brisel, 30. marta):

    Radovan Karadžić, predsednik srpske delegacije na Konferenciji obavestio je novinare o tri elementa sporazumprva tačka govori o prekidu vatre na svim područjima BiH, druga obavezuje da se pristupi razgraničenju trinacionalna prostora, a treća ističe potrebu ustavnog garantovanja ljudskih prava uz kontrolu evropskih instituci

    "Vredelo je doći danas u Brisel" – rekao je večeras novinarima okupljenim u briselskom hotelu "Hilton" RadoKaradžić. Predsednik srpske delagacije na Konferenciji o BiH prvi je doneo značajnu vest da je u bilateralnimkontaktima s njim, Brkićem i Izetbegovićem portugalski diplomata Hoze Kutiljero postigao dogovor o zajednisporazumu u tri tačke.

    Prva tačka govori o prekidu vatre na svim područjima BiH. Druga obavezuje da se pristupi razgraničenju("definisanju") tri nacionalna prostora. Karadžić ih naziva konstitutivnim državama podeljenim jasno preciziraali "labavim administrativnim granicama". Precizna definicija svakog nacionalnog prostora je veoma važna, jeprimera radi – "samo tamo gde do sada nije došlo do jasnog razgraničenja javljaju se ratni sukobi". Karadžić

    pomenuo mogućnost formiranja radnih grupa uz učešće eksperata Evropske zajednice koje bi pomogle da serazgraničenje obavi – demokratskim izjašnjavanjem građana – uz poštovanje etničkog principa, ali vodeći račuo geografskim, istorijskim, ekonomskim, pa i saobraćajnim specifičnostima pojedinih manjih ili većih regionatačka, za sada usmenog sporazuma, ističe potrebu ustavnog garantovanja ljudskih prava, uz kontrolu evropskih

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    13/15

    institucija, KEBS pre svega. Karadžić objašnjava da će mnogi pripadnici sva tri naroda ostati izvan teritorijaodređenih po nacionalnom ključu, pa se zaštita njihovih prava – po evropskim merilima – mora upisati u sva tustava, kao i zajednički ustavni ugovor nove države.

    U razgovoru sa novinarima Karadžić je istakao da srpska delegacija i dalje daje prednost konfederativnomuređenju buduće države, ali da računa sa mogućnošću približavanja tri zajednice ka federaciji, zavisno od rastpoverenja između pripadnika tri naroda. U svakom slučaju, BiH biće složena, a nikako unutarna državna tvore

    naglasio je Karadžić. Tek kada se dogovorno i demokratski sprovede ustavna transformacija valja pristupitimeđunarodnom priznavanju nove države. Predsednik srpske delegacije upozorava da bi nagovešteno priznavannezavisnosti BiH već na narednom sastanku šefova diplomatija "dvanaestorice" bilo "strašna greška" ("Ne trebazaboraviti šta za nas znači 6. april, a sem toga Muslimani tada slave Bajram" ) i ističe da je izjavaportparola SDA Ajanovića, preneta danas na prvoj strani "Politike", o podeli Bosne na tri lokalne samoupravn

    jedinice "prst u oku Srbima".

    "Preuranjeno priznavanje nezavisnosti BiH Srbi u toj republici ne mogu da prihvate. Zato mi predlažemo da sKonferencije ne prekida dok se ne postigne dogovor o svim ključnim pitanjima. Smatramo da je neophodno ra

    bez prekida iz dana u dan, jer će se samo na taj način dokazati kako svi podjednako želimo dogovor" – rekao Karadžić. Budućnost BiH može se rešiti pregovorima ili ratom: "Mi smo za to da se reši pregovorima" – rekaKaradžić, ocenivši današnji sporazum kao pozitivan znak. "Na putu smo da od BiH napravimo most izmeđuHrvatske i Jugoslavije". Konferencija o BiH sutra nastavlja rad. (Darko Ribnikar)

    ***

    CELA BiH ČEKA ISHOD PREGOVORA U BRISELU (Sarajevo, 30. marta):

    Vesti koje jutros dolaze sa kriznih žarišta u Bosni i Hercegovini govore o relativno mirnoj noći u ovoj republi

    Nema nagoveštaja da je bilo ozbiljnijih sukoba osim sporadične pucnjave koja je postala uobičajena pojava. S je i sa noćnim barikadama na pojedinim putevima koje se uklanjaju sa dolaskom jutra.

    Najneuralgičnija tačka – Bosanski Brod očekuje, kako je najavljeno sporazumom potpisanim u subotu u Dervedolazak specijalne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova BiH koja bi trebalo da održi primirje i uspostavikontrolu na takozvanoj tampon zoni. Kako je član Predsedništva BiH Fikret Abdić tada najavio, ta jedinica bi da stigne danas u podne u grad na Savi.

    Neizvesna situacija je i u Kupresu i Zvorniku, gde se pod pritiskom glasina veliki broj porodica iselio kod roddruge krajeve. Iz Kupresa je veliki broj hrvatskih porodica spas potražio u Zagrebu i Makarskoj, kao i u okolnmestima, dok se veliki broj srpskih porodica iselio u pravcu Vojvodine. Mada nikakvih sukoba u Kupresu nijegradu su ostali samo odrasli muškarci, nemoćni i oni koji nemaju gde da isele. Stižu glasovi da su oko gradaiskopani rovovi i postavljeno teško naoružanje. U Zvorniku su glasine o najavljenom napadu naterale srpskeporodice da se isele preko Drine, a muslimanske u obližnja mesta severne Bosne.

    Međutim, dosadašnja saznanja govore da je protekle noći i jutros bilo uglavnom mirno u svim delovima RepuCela republika je u iščekivanju današnjeg nastavka pregovora lidera tri nacionalne stranke o političkoj budućnRepublike, koji će se pod okriljem Evropske zajednice sastati u Briselu.

    NOVI SPOR OKO MAPE (Brisel, 31. marta):

    Drugi dan šestog zasedanja konferencije o Bosni i Hercegovini protekao je u produbljivanju i konkretizovanjusporazuma iz Sarajeva i naporima da se sinoćnji načelno prihvaćeni usmeni tročlani sporazum ne pretvori u

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    14/15

    Rat u punom jeku: Tipičan bosanski kadarPHOTO: Stock

    uopšteni pisani apel za mir.

    U želji da učvrsti i ojača laboratorijski izbalansiran sarajevski sporazum, predsedavajući konferencije, portugadiplaomata Žoze Kutiljero sinoć je članovima delegacije podelio "papir" u kome su naznačene konture budućeuređenja BiH. Debata o ovom samo naizgled neobavezujućem radnom dokumentu bila je danas razumljivo bupuna dodatnih predloga i sugestija. Po Kutiljerovom predlogu, na čelu države nalazio bi se inokosni, a ne koleorgan. Drugim rečima, funkciju predsedništva republike obavljao bi izabrani predsednik republike, ili nosilac n

    funkcije u konstitutivnim jedinicama – i to naizmenično. Izvršni organ dvodome narodne skupštine zvao bi seministarski savet (ili savet ministara) i brojao devet članova. Portugalski diplomata je predložio paritetnu form"4+3+2" prema kojoj bi Muslimani imali najviše, a Hrvati najmanje članova u ovoj vladi. Radovan Karadžić jpredložio formulu "3+3+3" ali na njoj srpska delegacija previše ne insistira. Ministarski savet bi odluke donosprostom većinom, sem u oblastima za koje je nadležno skupštinsko već konstitutivnih jedinica u kome će se odusvajati četvoropetinskom većinom.

    Najviše polemike izazvao je Kutiljerov predlog oformiranju republičke vojske od 18.000 pripadnika

    koji bi isključivo branili državu od spoljnih napada.Hrvatska delegacija smatra da je takva vojskaprevelika i da je valja prepoloviti. Srpska delegacija uprincipu odbija ideju o stalnoj republičkoj armiji,predlažući da se formiraju tri nacionalne garde koje bi formirale zajedničku vojsku u slučaju spoljneopasnosti po nezavisnost države. Iz muslimanskedelegacije potekao je predlog da se ovakva vojskaupotrebljava i za smirivanje eventualnih unutrašnjih

    sukoba, bar u narednih pet godina.

    Prema Kutiljerovom predlogu, nikome ne bi bilodozvoljeno da organizuje, obučava i finansira ili dajepodršku paravojnim oružanim snagama izvandogovorene republičke armije. U razgovorima o tojbudućoj vojsci pomenuto je i pitanje JNA. Prema oceniRadovana Karadžića, sudbina JNA ne može se rešavatina ovakvom skupu, a njegovo je lično mišljenje da ona u

    BiH treba da ostane još deset godina. Portugalskidiplomata je uopšteno predložio način formiranjazajedničkih troškova buduće države, a prema mišljenusrpske delegacije takva sredstva bi se sakupljalakotizacijom u tri nacionalne jedinice. Kakva bisamostalnost te tri samostalne jedinice bila u odnosu nacentralnu vlast oličenu u narodnoj skupštini,predsedništvu i ministarskom savetu?

    Za sada o tome nije postignut precizan dogovor. To će svakako uticati da se sinoćni usmeni tročlani sporazum kome je druga tačka bar načelno objašnjavala način razgraničenja tri nacionalna prostora, pretvori u uopštenipisani dokument. Jer, Alija Izetbegović odbija upotrebu reči "razgraničenje" a "nacionalni prostor" samo kaoformulu za određivanje pariteta u zajedničkim programima. Izetbegović smatra da takozvani "model za izradu

  • 8/16/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izveštavala 1992. godine (3)

    15/15

    mape" buduće države treba da bude poveren jednoj posebnoj radnoj grupi predvođenoj stručnjakom iz Evropskzajednice. Može se zato dogoditi da se tročlani sporazum pretvori i "izjavu" ili "apel za mir", s tim što AlijaIzebegović i Miljenko Brkić ne prihvataju pojam "prekida vatre" jer ih podseća na hrvatsku situaciju, već insisna "prekidu neprijateljstava i zategnutosti".

    Popodnevni rad Konferencije o Bosni i Hercegovini protekao je u podužim bilateralnim pregovorimapredsedavajućeg Hoze Kutiljera sa predsednicima tri delegacije, a plenarna sednica nastavljena je tek u 22.30

    časova, pa se očekuje da se ovo šesto po redu zasedanje završi tek u ranim jutarnjim časovima sutrašnjeg dan(D. Ribnikar)

    * tehnička podrška: Miloš Obradović

    NASTAVAK FELJTONA - SUBOTA 3. APRIL

    Povezani članci

    Genocid može da počne!

    Komentara (12 poslato)

    http://www.e-novine.com/comments/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.htmlhttp://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html?print&output_type=rsshttp://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html