Medicina o ravnoteži kiselina i lužina

Načini mjerenja i česte zablude

Prevela i preradila Vanja Kovačić

www.natura-naturans.hr

Je li moje tijelo previše kiselo?

Mnogi bi rado znali odgovor na to pitanje. Mnogi samostalno poduzimaju različite mjere alkalizacije (olužnjavanja): alkalna (lužnata) prehrana, alkalni pripravci raznih proizvođača, klistiri sa sodom bikarbonom, alkalne (lužnate) kupke.Zbog mnogobrojnih, dijelom vrlo različitih, pa i proturječnih informacija o širokoj temi kiselo-lužnate ravnoteže, dolazi do nesigurnosti i zbunjenosti.Na hrvatski su prevedene dvije knjige koje detaljnije obrađuju ovu temu.

dr. Theodore A. Baroody: Alkalizirajte ili umriteIzdavač: Sitis San d.o.o.dr. Mark Sircus: Soda bikarbona, liječenje raka za sve, bogate i siromašneIzdavač: Omegalan d.o.o.

Ovim putem nadopunit će se još uvijek nedostajuće informacije.

Pitate li svog liječnika ili terapeuta, čitate li u stručnim časopisima ili časopisima o prirodnoj medicini, razgovarate li s prijateljima i znancima, ubrzo ćete ustanoviti da se mišljenja veoma razlikuju.Ovaj tekst će jednim dijelom razjasniti najčešće nesporazume i nejasnoće.Postoje različite vrste kiselosti organizma i različiti načini mjerenja kiselosti. Iz njih možemo izvesti vrlo različite zaključke. Proučit ćemo detaljnije načine mjerenja i procjene zakiseljenostiorganizma.

Mjerenje pH

pH vrijednost je kemijski opis kiselosti ili lužnatosti neke otopine ili tvari.Tako nam već osjet na jeziku govori da je limunov sok kiseo, a voda s nešto sode bikarbone je lužnata.

Te dvije tekućine razlikuju se po koncentraciji vodikovih iona.Najčešći je način da se pH vrijednost tekućine definira kao koncentracija vodikovih iona u nekoj otopini.

Ako ima više vodikovih hidroksidnih iona, tvar ili tekućina je kisela, a ako ih ima manje, tada je lužnata.Vrijednost pH opisana je kao logaritamska ljestvica i obuhvaća vrijednosti od 1 do 14.Vrijednost pH 7 označuje neutralno područje, vrijednosti pH 7 – pH 14 označuju lužnato, a vrijednosti od pH 7 – pH 1 označuju kiselo područje.

lužnatost = alkalnost = pH 7 - 14kiselost = acidnost = pH 7 - 1

Želučana kiselina ima pH 1-2, a suhe smokve imaju pH 8.

Usporedimo li tekućine, npr. voda pri 25° C ima pH 7, a voda s određenom količinom sode bikarbone ima pH 8, to znači da se ove otopine razlikuju po koncentraciji vodikovih iona H+ deset puta.Razlika između pH 7 i pH 9 opisuje razliku H+ od sto puta.Primjer koji opisuje kiselost je primjer s dva uzorka urina, gdje prvi uzorak ima pH 7, a drugi pH 5. Uzorak urina s pH 5 je sto puta kiseliji od neutralnog uzorka pH 7.

Vrijednost pH određuje se na nekoliko načina. Najjednostavniji način je s pomoću indikatorskih pH listića, a za vrlo precizna mjerenja rabi se sprava pH metar.

Naše tijelo sastoji se, pojednostavljeno rečeno, od oko 80% lužnatih i oko 20% kiselih tvari.Stoga je kiselo-lužnata ravnoteža u tijelu vrlo kompleksna tema o kojoj možemo lakše govoriti ako točnije definiramo o čemu se radi.Idealna vrijednost tijela je, pojednostavljeno rečeno, pH 7.Kiseline i lužine tijela tada su u biološkoj ravnoteži.Većina sustava za stvaranje energije u tijelu dovodi do stvaranja kiselina. Naše tijelo ima predviđene sustave za puferiranje i održavanje stabilne biološke ravnoteže.Ako su rezerve mineralnih zaliha (kapaciteta za puferiranje) iscrpljene ili tijelo zbog nekog razloga više nije u stanju generirati lužnate tvari, dolazi do raznih metaboličkih poremećaja.

pH arterijske krvi 7,35-7,45

Današnja konvencionalna medicina ne poznaje pojam „kiselost tijela“ ili razne druge oblike kiselosti (acidnosti) tkiva. Istodobno se pojavio cijeli niz knjiga i članaka, namijenjenih zainteresiranim laicima, koje izričito govore o različitim vrstama kiselosti tijela/tkiva. Acidoza u kontekstu konvencionalne medicine opisuje isključivo promjenu pH arterijske krvi.Arterijska krv ima pH vrijednost od 7,35-7,45 i kreće se u tom ekstremno uskom rasponu. Akoarterijska krv postane kiselija, nastupa stanje akutno opasno za život. Samo na odjelu intenzivne njege postoji mogućnost mjerenja pH arterijske krvi. U slučaju pomaka na kiselu stranu, pH krvi korigira se odmah intravenskim unosom lužine (soda bikarbona i elektroliti). U normalnim okolnostima naše tijelo uvijek održava navedeni veoma uski raspon pH.

Ako se poveća količina kiseline u tijelu, stupaju na snagu regulativne mjere, koriste se lužnatezalihe ili puferi. Radi se o mineralnim tvarima iz tijela.Znači da arterijska krv ostaje zdrava, a tijelo s vremenom troši rezerve lužnatih tvari.

Trošimo li mineralne zalihe bez nadoknađivanja, postupno dovodimo do pomaka ukupnog pH tijela u kiselo područje.

Konvencionalna medicina promatra isključivo arterijsku krv pa „kiselost“ tijela ne postoji.

No mjerenje pH vrijednosti arterijske krvi ne obuhvaća različite vrste kiselosti organizma.Zato moguća stanja kiselosti organizma prosječnom liječniku ostaju nepoznata i neotkrivena.

Arterijska krv i iscrpljeni kapacitet puferiranja krvi

Naše tijelo uvijek održava vrijednost pH arterijske krvi konstantnim. Postoje vrlo sofisticirani sustavi puferiranja kiselih tvari koji omogućuju održavanje stabilne lužnato-kisele ravnoteže.Ako, na primjer, pri intenzivnom fizičkom naporu dođe do povećanog stvaranja mliječne kiseline u mišićima, ta kiselina dolazi i u krv.Bez sustava za puferiranje i reguliranje kiselih tvari vrlo brzo bi došlo do zakiseljavanja arterijske krvi i nagle smrti.Sofisticirani načini puferiranja neutraliziraju kiseline i održavaju pH vrijednost arterijske krvi konstantnom i stabilnom. Ako puferske zalihe nisu dovoljno regenerirane i nadopunjene, smanjuje se sposobnost i kapacitet puferiranja.Kao primjer možemo zamisliti neku ekstremnu fizičku aktivnost pri kojoj dolazi do stvaranja velike količine kiselih tvari. Sustavi puferiranja neutraliziraju stvorene kiseline. U krajnjem slučaju može se dogoditi da pri još jednom, dodatnom fizičkom naporu tijelo više ne može puferirati akutno novonastale kisele tvari. Tada, u najgorem slučaju, može doći i do srčanog udara s mogućom smrtnom posljedicom.Poznati su nam tragični slučajevi iznenadnih slomova aktivnih sportaša, na primjer profesionalnih nogometaša. Jedan dio može biti prouzročen urođenom srčanom manom pa srce nije izdržalo ekstremne napore. No dobar dio takvih slomova može biti izazvan upravo opisanim poremećajem akutno iscrpljenog sustava puferiranja arterijske krvi.

Mjerenje kapaciteta puferiranja krvi

Nekoliko je istraživača i praktičara pokušavalo izmjeriti kapacitet puferiranja krvi i tjelesnih tekućina.

Heilpraktiker (praktičar prirodne medicine) G. Jörgensen razvio je u Njemačkoj veoma

prihvaćenu i često primjenjivanu metodu mjerenja kapaciteta puferiranja krvi. Mjerenje kiselo-lužnate ravnoteže po Jörgensenu provodi se, pojednostavljeno rečeno, tako da se uzorku krvi i krvne plazme (razdvoje se krvne stanice i krvna plazma) dodaje po jedna kap solne kiseline. Što brže pH krvi i krvne plazme opada, to je niži trenutačni kapacitet puferiranja krvi.

Mjerenje kapaciteta puferiranja krvi po Jörgensenu nadopunio je i proširio dr. van Limburg Stirum, liječnik specijalist komplementarne medicine i voditelj klinike Seegarten u Zürichu.Dr. van Limburg Stirum izvješćuje da prema njegovu iskustvu oko 10% pacijenata ima upravo takvo stanje kiselosti kao posljedicu iscrpljenih kapaciteta puferiranja krvi.Mjerenje kapaciteta puferiranja i dinamike kiselo-lužnate ravnoteže po dr. van Limburg Stirumu odnosi se samo na sposobnost tijela da puferira akutnu plimu kiselina.Stoga ovaj način mjerenja ne pruža uvid u stanje ostalih tkiva u tijelu ili, drugim riječima, na općenito stanje kiselosti tijela.

Profesor Louis-Claude Vincent, osnivač bio-električne analize terena BE-T-A, razvio je metodu uvida u tjelesni teren (milje) ili tjelesnu sredinu. Mjeri pH vrijednosti sline i venske krvi,također i pH urina, no u ovom sažetku i opisu metode, pH urina nije od važnosti.

Mjerenje pH vrijednosti sline i venske krvi provodi se uvijek ujutro nakon 12-satne potpune suzdržanosti od jela i pića. Metoda pruža prilično dobar uvid u stanje organizma.Što su tkiva kiselija, to su slina i venska krv lužnatije.To znači da je pri postojećoj kiselosti organizma pH vrijednost arterijske krvi još uvijek u granicama normale.

Ovaj primjer odmah predočuje zašto ima toliko proturječnih izjava i podataka.U raznim člancima gotovo nikad se ne navodi o kojoj pH vrijednosti se govori – o venskoj ili arterijskoj krvi, o slini ili urinu, ili unutrašnjosti stanice. Stoga je razumljivo da su rezultati i interpretacije međusobno proturječne. To dovodi u pitanje i baca loše svjetlo na cijelu raspravu o kiselosti tijela.

Mana ovog vrlo zahtjevnog postupka jest ta što pacijent daje uzorke nakon 12 sati suzdržavanja od jela i pića. Prije uzimanja uzorka sline pacijent ne smije ni oprati zube.Nedostatak postupka je i činjenica da tijekom dana dolazi do većih amplituda i promjena u tijelu koje nisu uzete u obzir pri jednokratnom uzimanju uzorka jutarnje sline i venske krvi.

Istraživač prehrane Friedrich Sander je prije pedeset godina proučavao i razvio točno mjerenje kiselosti tijela i njegovih organa i tkiva. Mjerio je ukupne dnevne količine izlučenih kiselih tvari iz 6-7 uzoraka urina po danu. U to doba, za razliku od danas, još nisu bili poznati mnogi fiziološki procesi u tijelu. Sander je svaki uzorak urina titrirao te mjerio količinu izlučenekiseline svakog uzorka urina. Tako je mogao izračunati ukupnu količinu izlučenih kiselina i upoznati ritmičke pomake tijekom dana.

Ako su izlučene količine kiselina previsoke, znači da postoji kiselost cijelog organizma. Pa ipak, ovi rezultati ne pružaju uvid u stanje pH vrijednosti krvi niti u kapacitet puferiranja krvi tijela.

Danas se u komplementarnoj medicini rabi izraz kiselost tijela koji podrazumijeva dva stanja: stanje kiselosti tkiva u organizmu i stanje smanjenoga kapaciteta puferiranja zbog manjka lužnatih tvari.

Stanje kiselosti organizma pretpostavlja i opisuje smanjenu tj. kiselu pH vrijednost nekih tkiva.Ovisno o mjestu pohrane kiselih tvari, može doći do snižene pH vrijednosti na primjer kože, vezivnog i masnog tkiva, organa, mišića, tkiva živčanog sustava ili kosti. O kojem se tkivu ili organu točno radi nije moguće orediti na temelju mjerenja po Sanderu, no vidljivo je postoji li općenita kiselost organizma.

Nedostatak mjerenja po Sanderu jest to što je ono vremenski veoma zahtjevno (stoga i skupo) titriranje urina. Zbog toga se mjerenje najčešće provodi kao jednodnevni profil kiselinaiz ukupno izlučenog urina. Dnevne amplitude pojedinačnih uzoraka urina kao ni dinamika promjena uzoraka tijekom nekoliko dana ne uzimaju se u obzir.U Njemačkoj ima svega nekoliko laboratorija koji nude tu vrstu mjerenja. Tko želi tu metodu primijeniti u svojoj praksi mora to vremenski zahtjevno titriranje urina provoditi samostalno.

Heilpraktiker (praktičar prirodne medicine) Dominik Golenhofen razvio je metodu koja znatno olakšava i pojednostavljuje cijeli postupak, a omogućuje dobar ukupni uvid. Količina ukupno izlučenih kiselina tijekom dana ne uzima se u obzir. Usprkos tomu, mogu se dobiti

pouzdani praktični podaci o kiselosti tijela, i to u prihvatljivom vremenskom i financijskom okviru. No prije opisa te praktične provjere opisat ćemo i tzv. intracelularnu kiselost.

Intracelularna kiselost (kisela sredina unutar stanice)

Od nadasve velike je važnosti unutarnja sredina naših stanica. Kad se govori o kiseloj sredini unutar stanice, tzv. intracelularnoj kiselosti stanice, govori se o veoma ozbiljnom poremećaju.Ako su kapaciteti puferiranja (mineralne zalihe) tijela iscrpljeni, tijelo taloži kisele tvari u različita tkiva. Ova pojava uvijek počinje postupno i s vremenom dovodi do dubokih poremećaja važnih metaboličkih procesa i nastanka mnogih bolesti. Tako je ustanovljeno da bolesti kao što su arterioskleroza, artroza, osteoporoza i tumorske bolesti uvijek dovode do povišenja pH vrijednosti (lužnatosti!) venozne krvi uz istodobno smanjenje kapaciteta puferiranja intracelularnog prostora ili, jednostavnije rečeno, do intracelularne kiselosti.

Primjer iz prakse – dnevni profil kiselosti tijela po D. Golenhofenu

Dominik Golenhofen je temeljito proučio metode mjerenja kiselo-lužnate ravnoteže po G. Jörgensenu, dr. med. van Limburg Stirumu, prof. Vincentu i F. Sanderu te ih primjenjivao u svojoj ordinaciji tijekom desetak godina. Postalo je očito da metoda po Sanderu daje najbolje podatke za procjenu. Sander je svojedobno smatrao da mora titrirati urin i dobivati količinske podatke o izlučenim kiselim tvarima. No pri točnijem promatranju u svojoj ordinaciji D. Golenhofen ustanovio je da točne količine izlučenih kiselih tvari nisu potrebne za stjecanje uvida u stanje organizma. Nisu ga zanimale točne brojke, već općenita dijagnoza s ciljem točne procjene potrebne terapije za pojedinog pacijenta.

Svaki pacijent dobije pH listiće kojima mjeri i zapisuje svaku vrijednost pH urina tijekom tri uzastopna dana. Svaki očitani rezultat pacijent upisuje u tablicu i dobije točne i pregledne dnevne profile. Analogno po Sanderu na taj način postaje vidljiv i dnevni ritam promjena. Dnevni ritam pH vrijednosti urina prati ritam obroka tijekom dana koji se također uzimaju u obzir. Što je veća opterećenost organizma kiselim tvarima, to je urin kiseliji. Titracija urina postaje nepotrebna.U međuvremenu je D. Golenhofen pregledao više od 1000 grafičkih prikaza i još uvijek je oduševljen kako se jednostavno može steći uvid u stanje kiselosti tijela.Nevjerojatno je da, prema njegovu iskustvu, nijedan drugi liječnik ili praktičar prirodne medicine ovu jednostavnu metodu nije dosljedno provodio u svakodnevnoj praksi.

Tablica za upisivanjeočitanih vrijednosti pH urina

lužnato područje(iznad pH 7)

kiselo područje(ispod pH 7)

Što više grafičkih prikaza dnevnih profila vidimo, to više detalja možemo otkriti, samim time i ciljano pomoći pacijentu. U njegovoj praksi otprilike 2/3 pacijenata ima kiselo tijelo, što je izravno ili neizravno povezano s pacijentovom bolešću.

Dnevni profili mjerenja pH urina

Normalni ili zdravi dnevni profil

Preko noći zdravo tijelo uvijek izluči maksimalnu moguću količinu kiselih otpadnih tvari. Bubrezi mogu koncentrirati urin do pH vrijednosti 4,5. Sve kisele, otpadne metaboličke tvari zdravog čovjeka izluče se s jutarnjim urinom. Zato vrlo kiseli jutarnji urin sam po sebi nije pokazatelj kiselosti organizma. Jutarnja plima kiselih tvari dio je normalnog izlučivanja otpadnih tvari od prethodnog dana. Ostale izmjerene vrijednosti tijekom dana kreću se oko neutralnog područja pH 7. Nema vrijednosti u sivoj zoni tablice.

Slika 1: dnevni profil – zdravi urin

Još uvijek se često ponavlja mit o tome da kiseli jutarnji urin dokazuje kiselost tijela. To nije točno.

Kiseli dnevni profil

Kad postoje nakupljene i neizlučene kiseline u tkivima, znači da je tijelo već počelo biti kiselo. Stoga tijelo nastoji taj višak kiselina izlučiti preko dana. To je normalna i logična pojava. Zato osoba s viškom kiselih tvari i preko dana često ima kiseli urin.

Slika 2: dnevni profil - kiseli urin tzv. "pomak u kiselost"

Ako su pH vrijednosti urina nekoliko puta dnevno u sivoj zoni tablice (manje od pH 6,4),možemo pretpostaviti da sve kisele tvari nisu izlučene i da se dijelom nalaze nakupljene u nekom od tkiva. U tom slučaju pH vrijednost dotičnog tkiva opada, ono postaje sve kiselije. U nepovoljnom slučaju sve više tkiva može postajati sve kiselije i dolazi do tzv. kiselog tijela.

Što su očitane vrijednosti pH urina tijekom dana niže, to je više kiselih tvari nataloženo u tijelu.U krajnjem slučaju može doći do toga da pH listići predviđeni za mjerenje pH do 5,5 ne pokazuju nikakvu vrijednost. To znači da je urin znatno kiseliji od predviđenih mjernih mogućnosti listića. Čak i sve dnevne vrijednosti mogu biti kisele.Osoba može spontano pomisliti da pH listići nisu u redu, no radi se o ekstremno kiselom urinuod 4,5 do 5,5 koje pH listić više ne pokazuje.

Slika 3: dnevni profil - kiseli urin, sve vrijednosti su oko pH 5 (a mogu biti i niže! )

U ovom slučaju (slika 3) sve su izmjerene vrijednosti oko pH 5. To pokazuje da su sva tkiva zasićena kiselinama, ali da bubrezi još uvijek mogu dobro izlučivati kiseline. No konstantna kiselost urina dovodi do preopterećenja bubrega kao i do njihovog "ubrzanog starenja".

Početna stanja zakiseljenosti tijela nisu loša jer tijelo još uvijek može samo izlučiti prekomjerne količine tijekom dana. Sposobnost tijela za kompenziranje i izlučivanje dobra je i očuvana. Ako u tom trenutku počnemo korigirati prehranu, unositi lužnate namirnice, otkiseljavati s pomoću lužnatih kupki, unositi lužine preko lužnatih soli citrata, moći ćemo vrlo brzo alkalizirati kiselo tijelo i dovesti ga u zdravo stanje.

Preporuka: lužnati citrati trebaju uvijek biti bogati kalijem, ne smiju imati laktozu (mliječni šećer) kao punilo.

Intracelularno kiseli dnevni profil

Tijekom višegodišnjeg iskustva D. Golenhofen ustanovio je da ljudi, koji imaju kiseli jutarnji urin i dnevne vrijednosti uvijek oko pH 7 neovisno o obrocima, najčešće imaju intracelularnu kiselost. Ti su pacijenti u nekom ranijem razdoblju imali samo ekstracelularnu kiselost, no zahvaljujući zdravoj lužnatoj prehrani ili drugim terapijama za alkaliziranje, već su postigli ekstracelularno otkiseljavanje. Otkiseljavanje same stanice još nije uspjelo, no na dobrom su putu. Pri prvome mjerenju takvi primjeri susreću se u svakodnevici vrlo rijetko. Najčešće je to prijelazno stanje nakon sustavne i namjerne alkalizacije. U ovom članku tu temu ne produbljujemo. Za radoznale čitaoce više na www.agenki.de

Slika 4: dnevni profil - kiseli urin, tzv. "intracelularna kiselost"

Dnevni profil kiselo blokiranih organa

Ako početno stanje prekiseljavanja traje predugo, u nekom trenutku naši su organi za izlučivanje (jetra i bubrezi) preopterećeni od stalne plime kiselina i njihova sposobnost metaboliziranja i izlučivanja postupno slabi. Glavno vrijeme za noćno izlučivanje više ne postoji. To rezultira u porastu vrijednosti jutarnjeg pH urina.

Slika 5: dnevni profil – kiseli urin, tzv. "kiselo blokirani organi"

Tijelo je djelomično još uvijek u stanju izlučiti dio kiselih tvari tijekom dana, tada su dnevne pHvrijednosti u kiselom području. Daljnje pogoršanje stanja očituje se u tome što su i dnevne pH vrijednosti previsoke. I jutarnji idnevni pH urina nalaze se u lužnatom području.

Slika 6: dnevni profil – lužnati urin tzv. "kiselo blokirani organi"

Iz priloženog postaje jasno da uvijek moramo precizno mjeriti jer i lužnate vrijednosti urina mogu upućivati na izrazito kiselo tijelo.

Posljedice blokiranih organa za naše tijelo i zdravlje su zastrašujuće. Sve kiseline koje su se trebale izlučiti jutarnjim urinom ostaju u tijelu i svakodnevno opterećuju i preopterećuju sve organe i tkiva. Ako takvo stanje traje mjesecima i godinama, tada su zaista sva tkiva i organi zasićeni kiselim otpadnim tvarima. Te osobe moraju najprije jačati bubrege i jetra kako bi se kisele tvari uopće mogle izlučiti. U tom slučaju ne treba uzimati lužnate pripravke jer minerali iz pripravka dodatno preopterećuju organe.

Navedeni primjeri pokazuju da svaka zainteresirana osoba treba kontrolirati pH urina i ustanoviti postoji li uopće kiselost organizma. Ovisno o svojim rezultatima i grafikonu, ostale zainteresirane osobe mogu primjerenije provoditi alkalizaciju.

Literatura:

Dominik Golenhofen: Messmethoden und Irrtümer der Säure-Basen-MedizinČasopis Naturheilkunde 3/2012

John van Limburg Stirum: Moderne Säure-Basen-Medizin, Physiologie, Diagnostik, Therapie, Stuttgart, 2008.

Friedrich F. Sander: Der Säure-Basenhaushalt des menschlichen Organismus und sein Zusammenspiel mit dem Kochsalzkreislauf und Lebensrhythmus, 2. izdanje, Stuttgart, 1999.