MARTIN HEIDEGGER - BRIGA ZA DRUGENjemaki filozof Martin Heidegger najutjecajniji je suvremeni mislilac zapada i najznaajniji mislilac filozofije egzistencije. Sva dosadanja metafizika, smatra Heidegger,dosie uvijek samo bia,pa onda neko konkretno bie uzdie do bia kao takva,ali ne dosie bitak - ono to bia ini biima. U naem vremenu je dolo do otuenosti, kako ovjeka tako i bitka. Zbog toga se moe rei da budunost zapada lei u odgovoru na pitanje o bitku. "ovijek jest opstanak,egzistencija :on postoji tako da s epita o bitku,nastoji ga shvatiti i tako se i sam konstituira." Iz ove reenice se zakljuuje da ovijek postoji samo ako je i sam svjestan svoga postojanja u svemiru. Njegovo postojanje lei u spoznaji svoje egzistencije,on uvijek tei ka znanju i u njegovoj prirodi je da se pita o istini, jer istina je otkrivenost, neskrivenost smisla vlastitog opstanka,a onda i bitka samog. Naziv egzistencija upotrebljava Heidegger iskljuivo za oznaku ovijekova bitka. Ona imenuje "jedan nain bitka" , i to onog bia koje ima otvoreni obzor bitka, ukoliko u njemu izdrava. To izdravanje iskuava se pod imenom "briga" . Ekstatika bit opstanka proizlazi iz brige. To dvoje je usko povezano i postoji kao cjelina, tako da vrijedi i obrnuto: briga se moe iskusiti samo u njezinoj ekstatikoj biti. Sve ovo se podrazumjeva pod pojmom egzistencije. ovijek jedini egzistira.

Egzistencija je istinska sloboda. U dananjem materijalnom svijetu, ovijek se previe vezao za stvari, radi stvari samih: njima je bit da budu upotrebljene i dohvatljive. Ali egzistencija se takoer sastoji i u tome da se ovijek brine o drugima. Potom postoje dvije opcije. Prva je ona sutentina koegzistencija - ljudi borave zajedno, ali meu njima nema komunikacije koja bi definirala njihovu koegzistenciju, oni naprosto "jesu zajedno" ali zapravo nisu. Drugi nain je autentina koegzistencija - kada ljudi pomau drugima da dou do samospoznaje, da dosegnu istinsku slobodu te preuzmu svoju brigu na sebe i suoe se s njom. U neautentinoj egzistenciji ovjek ne polazi od sebe samoga, nego se bezlino vodi za onim "kako se govori". Jezik sada biva samo isprazno brbljanje, on vie nije sredstvo za postizanje komunikacije ve je tu radi njega samoga. Egzistencija je ovdje baena u svijet stvari i naputena da bude ono to jest. Ispraznost dananjeg svijeta oituje se u znatielja usmjerenoj prema povrinskom umjesto prema bitku stvari. Pravi opstanak odlikuje odlunost za autentinu egzistenciju. Heidegger je bit opstanka definirao kao slobodu. Egzistencija je transcendiranje. Smrt je dakle konana mogunost nebitka. Bitak nestaje kada nestaje svijesti,dakle egzistencije. Glas savijesti zove ovjeka da bude vlastit, da ivi za smrt. Ne da je realizira, nego da shvati nemogunost egzistencije. " Vrijeme je horizont razumijevanja bitka ." Vrijeme kao zbivanje jest smisao bitka. Postoje tri vremena: prolost,sadanjost i budunost. Budunost je ona koja daje dimenziju i prolosti i sadanjosti, uvijek imamo pravo na izbor. Budunost je dakle fundamentalno vrijeme.

LOREDANA MATANOVI,4.B

Smatram da nas Heideggerova filozofija podsjea na istinsku svrhu naega ivota. Ona nam pomae da spoznamo monotoniju materijalnoga i pokuava nas probuditi iz sna kojeg percipiramo kao stvarnost. Dananje ovjeanstvo udaljilo se od tenje za samospoznajom jer se previe fokusiralo na materiju i stvari. Takvo ponaanje nam je nametnuto da zaboravimo tko smo mi zapravo,dolo je do dehumanizacije. Rije je o zaboravu bitka.Heidegger nas pokuava trgnuti iz iluzije i usmjeriti nas da spoznamo sami sebe a time i bitak, koji je esencija naega postojanja.LOREDANA MATANOVI,4.B