1.ZNAČAJKE TRŽIŠTA TUR.PROIZVODA DESTINACIJE

Kao znanost marketing se bavi proučavanjem razmjenskih odnosa, i to njihovim nastajanjem, stimuliranjem, olakšavanjem i vrednovanjem. Da bi se određena disciplina mogla smatrati znanošću, trebaju biti zadovoljena sljedeća tri uvjeta:

1. imati određen predmet proučavanja koji proizlazi iz realnoga svijeta i koji se može opisati i klasificirati

2. imati pretpostavljene zakonitosti i pravila povezane s predmetom proučavanja 3. primjenjivati nepristrane i provjerljive procedure pri istraživanju predmeta proučavanja

RAZMJENSKI ODNOS= interakcija između dviju ili više strana sa svrhom dobrovoljnoga uzajamnog priskrbljivanja određene vrijednosti.

MARKETINŠKI STRUČNJACI i POTROŠAČI – strane koje sudjeluju u procesu razmjene

Da bi se razmjena dogodila, neophodno je postojanje određenih uvjeta. To su : postojanje najmanje dviju strana svaka od strana mora imati nešto što predstavlja vrijednost za drugu stranu svaka strana mora biti sposobna komunicirati s drugom i isporučiti dobro ili uslugu koju

druga strana želi svakoj strani mora biti omogućeno da prihvati ili odbije ponudu svaka strana mora vjerovati da je prikladno ili poželjno surađivati s drugom

Marketing kao KONCEPCIJA POSLOVANJA podrazumijeva ostvarenje dugoročnog uspjeha organizacije i njezinih ciljeva koordiniranom usmjerenošću cijeloga skupa zaposlenih na stvaranje zadovoljnoga kupca.Prem Kotleru, koncepcija marketinga počiva na 4 oslonca:

1. fokusiranju tržišta2. orijentaciji na kupca 3. koordiniranom marketingu4. profitabilnosti

SUDIONICI NUŽNI U RAZVOJU TRŽIŠNE ORIJENTACIJE PODUZEĆA: Top menadžment (komunikacija i podrška. Aktivnost u implementaciji

koncepcije marketinga) Marketinški menadžeri (razvoj podrške i povjerenja u koncepciju marketinga

kod nemarketinških menadžera) Nemarketinški menadžeri (međusobno razumijevanje i briga za ideje i

probleme svih funkcionalnih područja poduzeća) Potrošači (čvrsta i otvorena povezanost s potrošačima. Organizacija i potrošači

surađuju da bi postigli svoje ciljeve)

Marketing kao PROCES predstavlja slijed svih aktivnosti koje povezuju proizvodnju i potrošnju, omogućavajući da proizvodi i usluge idu potrošačima, a informacije o potrebama potrošača proizvođačima. Te aktivnosti i njihov slijed su:

1. analiziranje tržišnih prilika2. istraživanje i izbor ciljnih tržišta3. oblikovanje marketinške strategije4. planiranje programa marketinga

5. organiziranje, primjena i kontrola marketinških napora

KLASIFIKACIJA MARKETINGA

PREMA CILJNIM TRŽIŠTIMA : tri input javnosti ( podupiratelji, zaposlenici, dobavljači) dvije output javnosti (zastupnici, potrošači) četiri sankcionirajuće javnosti ( vlada, konkurencija, posebna i opća javnosti)

PREMA VRSTI PROIZVODA koji je predmet razmjene: marketing dobara marketing usluga marketing organizacija marketing osoba marketing mjesta marketing ideja

PREMA VRSTI NOSITELJA MARKETINŠKE AKTIVNOSTI: gospodarski politički društveni religijski kulturni znanstveni

Faze u razvoju turizma i uporaba mark.funkcija kod ponuđača na tur. tržištuFaze u razvoju turizma Najčešće korištene marketinške funkcije Počeci razvoja turizma (do 2.svjetskog rata)

UVOĐENJE MARKETINGARazvoj proizvoda

Suvremeni (masovni) turizam (od završetka 2.sv.rata do sredine 80-ih god.)

RAZVOJ MARKETINGA S NAGLASKOM NA POJEDINE FUNKCIJE Distribucija, cijena, promocija

Razvoj posebnih oblika turizma (od sredine 80-ih god. nadalje

INTEGRALNI MARKETING Marketinški miks usmjeren na potrebe tur.potrošača, ali i potrebe ostalih dionika tur.destinacije

Prema J.Krippendorfu marketing u turizmu predstavlja sustavno i koordinirano prilagođavanje poslovne politike tur.poduzeća, kao i tur. politike države na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom planu, kako bi se optimalno zadovoljile potrebe određenih skupina potrošača i na osnovu toga postigao određeni profit.

Marketing u turizmu karakteriziraju određene posebnosti te su one rezultat sljedećeg: specifičnosti odnosa koji vladaju na tur.tržištu specifičnosti tur.proizvoda specifičnosti turista kao potrošača i njegova ponašanja na tur. tržištu

Tur. potražnju karakteriziraju : mobilnost, heterogenost, elastičnost i sezonalnost.

Proces tur.potrošnje moguće je podijeliti u 4 faze :1. prije putovanja, odnosno u mjestu stalnog boravka turista 2. za vrijeme putovanja turista 3. za vrijeme boravka turista u tur. destinaciji4. nakon povratka turista iz tur.destinacije u njegovo stalno mjesto boravka

4 razine okruženja marketinga :1. interno2. ciljno tržište 3. dionici organizacije 4. šire okruženje (demografsko, ekonomsko, političko, društveno-kulturno, fizičko,

tehnološko)

2. POJAM, OBILJEŽJA I UVJETI RAZVOJA TUR.DESTINACIJE

TURiSTIČKA DESTINACIJA- turistički organizirana i tržišno prepoznatljiva prostorna jedinica, koja skupom svojih tur. proizvoda potrošačima nudi cjelovito zadovoljenje tur.potrebe

Međusobno se razlikuju po veličini, sadržajima, proizvodima i uslugama koje nude.

ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA SU: amalgami (miks različitih elemenata; atrakcije, receptivni sadržaji, pristupačnost,

dostupni paket-aranžmani, aktivnosti, pomoćne usluge) kulturološke potvrde vrijednosti (rezultat je ocjene turista s aspekta uloženog novca i

vremena u posjet izabranom odredištu) područja neodvojive proizvodnje i potrošnje (pripremljeni proizvodi i usluge

konzumiraju se u odredištu gdje su proizvedeni odnosno pruženi) područja s više korisnika (domicilno stanovništvo, turisti i drugi stalni i privremeni

korisnici)

Prema RAZVOJNOM PUTU, turističke destinacije dijele se na: TRADICIONALNE; proizašle su iz tur. mjesta koja su u dugom povijesnom razdoblju

zadovoljavale tur.potrebe SUVREMENE; šira regionalna tur. područja, neovisna o administrativnim granicama, sa

širom i raznolikijom ponudom koja privlači sve veći broj turista.

Prema VELIČINI TRŽIŠTA dijele se na: REGIONALNE; obuhvaćaju uži prostor sa specifičnim tur.proizvodom (Istra i Kvarner) NACIONALNE; tur. ponuda jedne države MEĐUNARODNE; prostor više regionalnih zajednica i više država

Prema UDALJENOSTI I MOTIVIMA putovanja dijele se na: UDALJENE tur.destinacije ; ciljna mjesta koja su najudaljenija od domicila turista GLAVNE tur. destinacije; one u kojima turisti provode najviše vremena MOTIVIRAJUĆE tur.destinacije; primarni cilj posjetitelja

Prema DUŽINI BORAVKA dijele se na: PRIMARNE; tur.destinacije koje su turisti odabrali za glavni cilj putovanja i u njima se

najduže zadržavaju SEKUNDARNE; tur.destinacije koje se nalaze između domicila turista i primarne

destinacije, turisti ih usput posjećuju i u njima se kraće zadržavaju

Prema VRSTI PUTOVANJA dijele se na : Putovanja u OSNOVNU DESTINACIJU; polazište za posjete okolnim destinacijama KRUŽNA putovanja; duži višednevni program i eventualno zadržavanje u usputnim

destinacijama REGIONALNA KRUŽNA putovanja; posjet turista užem tur.području i upoznavanje

njegovih tur.privlačnosti

Osnovni činitelji uspješnosti razvoja turizma u destinaciji su: PROMETNA DOSTUPNOST ATRAKTIVNOST PONUDE (prirodne rijetkosti, kulturne znamenitosti, zabavni dog.) RAZVIJENOST RECEPTIVE UČINKOVITOST PROMOCIJE KREATIVAN MENADŽMENT

Izvorište pojma tur. destinacija : turističko mjesto - turistički kompleks – rivijera – turističko središte – turistička zona – tur. destinacija

Održivim razvojem zaštićuje se okoliš i osigurava napredak i budućim generacijama.Temelji se na sljedećim načelima;

1. ekološkim (osigurava da razvoj turizma u des.bude u suglasju s poštivanjem ključnih ekoloških procesa, te bioloških resursa i raznolikosti)

2. sociokulturnim (osigurava da razvoj turizma bude u suglasju s tardicionalnim kulturnim vrijednostima lokalnih i nacionalnih zajednica)

3. ekonomskim (osigurava da razvoj bude u suglasju s ekonomskom efikasnošću i racionalnim upravljanjem tur.potencijalima)

4. tehnološkim (primjena suvremenih tehnologija u turizmu destinacije koje ne ugrožavaju okoliš)

1992.godine, načela održivog razvoja stekla su međunarodnu afirmaciju Konferencijom Ujedinjenih naroda o razvoju i zaštiti okoliša održanoj u Rio de Janeiru.

Dugoročnim planiranjem razvoja turizma i drugih gosp.djelatnosti, te efikasnim funkcioniranjem strateškog menadžmenta postiže se ravnomjeran razvoj destinacije uvažavajući načela održivog razvoja.

WTO, 2005 godine usvojila upute i načela kojih se trebaju pridržavati destinacije u razvoju turizma. (vidi 31str., Berc Radišić)

2 BITNA KONCEPTA ODRŽIVOG RAZVOJA TUR.DESTINACIJE: KONCEPT NOSIVOSTI; maksimalan broj turista koje odredište može prihvatiti, a da se

time održi kvaliteta usluga i ne degradiraju resursi.

Ocjenjuje se s fizičkog (okupiranost zemljišta receptivnim kapacitetima) , psihološkog (tolerancija na gužve, buku, razinu zadovoljstva koju očekuju), biološkog (utjecaj turizma na razvoj flore i faune) i socijalnog aspekta (odnos turista i lokalnog stanovništva)

Dugoročno strateško planiranje

STRATEŠKO PLANIRANJE TEMELJI SE NA:1. analizi stanja destinacije s aspekta zaštite okoliša2. definiranju dugoročnih razvojnih ciljeva turizma u destinaciji3. izradi strategije ostvarivanja dugoročnih ciljeva u turizmu destinacije4. programu marketinških ciljeva u oblikovanju, promociji i plasmanu tur.proizvoda

destinacije5. provođenju nadzora nad ostvarivanjem strateškog plana održivoga razvoja turizma i

zaštite okoliša u destinaciji

U izradi strateškog plana destinacije trebaju sudjelovati lokalno stanovništvo, zaposlenici, turisti i lokalni organi vlasti.

Osnovne aktivnosti menadžmenta tur.destinacije su : planiranje, organiziranje, vođenje i kontrola. Raspoloživi resursi u destinaciji su : ljudi, financijska sredstva, oprema i informacije.

INTEGRALNO UPRAVLJANJE u tur.destinaciji podrazumijeva definiranje ciljeva, praćenje ostvarenih rezultata te poticanje kreativnosti i kvalitete u razvoju i poslovanju u destinaciji.

Destinacijski menadžment treba primjenjivati strategijsko upravljanje destinacijom. To je proces koji uključuje određivanje ciljeva destinacije, formuliranje i realizaciju strategija, kao i kontrolu i njihove primjene.

Strategijski menadžment ima za cilj osigurati dugoročan i cjelovit razvoj tur.destinacije , imajući pri tome u vidu vlastite potencijale i promjene u okruženju.

PROMIJENJENE VRIJEDNOSTI, ŽIVOTNI STIL I DEMOGRAFIJA STANOVNIŠTVA OD UTJECAJA NA PROFILIRANJE NOVOG TIPA TURISTA

Kategorija Opis

Vrijednosti od ˝imati˝ prema ˝biti činjenje stvari iz čistoga zadovoljstva osjetljivost spram okoliša cijeni se različitost ˝ ˝high touch potraga za izvornim i prirodnim˝

Životni stil fleksibilno radno vrijeme veći dohodak više slobodnog vremena zdraviji život učestaliji ali kraći odmori putovanje je način života

Demografija starenje populacije manja kućanstva više samaca i parova ˝prazno gnijezdo˝ bračni par s odraslom djecom

3.ISTRAŽIVANJE I SEGMENTACIJA TRŽIŠTA TUR.PROIZVODA

MARKETINŠKO ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA tur.proizvoda je sustavno praćenje, prikupljanje i analiziranje informacija o kotiranju proizvoda. Svrha istraživanje je osigurati pravovremene i relevantne informacije za donošenje učinkovitih odluka.

Marketing istraživanje tržišta tur. proizvoda može biti globalno i segmentarno.GLOBALNO obuhvaća kretanje ponude i potražnje tur.proizvoda te konkurencije na tržištu. SEGMENTARNO obuhvaća pojedine elemente tržišta tur.proizvoda kao što su potražnja, pomuda i konkurencija te kanali prodaje i njegove promocije.

HIPOTEZA je pretpostavka o određenom problemu ili istraživanju. Temelji se na saznanju o istraživanju problema iz ranije prikupljenih informacija i podataka.

3 moguća pristupa u istraživanju tur.tržišta : 1. IZVIĐAJNI; primjenjuje se kada je potrebno prikupiti više informacija o problemu

istraživanja 2. OPISNI; primjenjuje se kada je potrebno razumijevanje određenih pojava. Zahtjeva od

istraživača detaljno poznavanje problema istraživanja 3. UZROČNI; primjenjuje se kada postavljena hipoteza upućuje na povezanost više pojava

koje su uzrokovale nepovoljno stanje na tržištu tur.proizvoda.

Istraživači mogu prikupljati podatke ii dva izvora:SEKUNDARNI; nalazi se unutar destinacije, odnosno marketinškim službama nositelja ponude ali i izvan njih. Ti podaci nisu skupljeni radi konkretnog istraživanja već radi uobičajenog evidentiranja poslovanja i javnog objavljivanja. Proces mar.istraživanja započinje prikupljanjem sekundarnih podataka.

PRIMARNI; dobivaju se od potencijalnih posjetitelja i boravišnih gostiju u smještajnim objektima opažanjem pojava ili anketiranjem ispitanika.U prikupljanju primarnih podataka na tur.tržištu koriste se tri metode :

1. METODA PROMATRANJA; istraživač promatra turiste i bilježi njihovo ponašanje i reakcije na ponuđeni tur.proizvod. Promatranje se može ostvariti osobno ili uz pomoć tehničkih sredstava.

2. METODA ISPITIVANJA; istraživači postavljaju pitanja turistima vezana za ciljeve istraživanja (usmeni, pismeni oblik) . Pri tome se koriste osobna, telefonska, ispitivanja putem pošte i interneta.

3. EKSPERIMENTALNA METODA; postupak koji se može primijeniti u laboratoriju i na terenu. U laboratoriju je moguće eksperimentirati segmente tur.proizvoda i zadovoljstvo potražnje ciljnog tržišta s njihovom strukturom, kvalitetom, cijenom i promocijom.Terenski eksperiment može se primijeniti u izabranoj tur.destinaciji prilikom prezentacije njenog tur.proizvoda. Pri tome istraživači trebaju pratiti i ocjenjivati na kakav je prijem i odjek naišla prezentacija.

Interpretiranje rezultata istraživanja problema na tur.tržištu ima dvije povezane faze:1. TABLIRANJE PRIKUPLJENIH PODATAKA; istraživači prikupljene podatke

prikazuju u obliku tablica2. ANALIZIRANJE TABLIRANIH PODATAKA; formiraju se ocjene i zaključci o

provedenom istraživanjuIzvješća o rezultatima istraživanja podnose se naručitelju projekta, marketingu tur.proizvoda (u pismenoj formi)

SEGMENTACIJA TRŽIŠTA je proces kojim se kupci na raznovrsnim tržištima razvrstavaju u manje, sličnije ili u istovrsne segmente. Pri tome se nastoji uspostaviti ravnoteža između dobivanja razumno velikih i pouzdanih skupina i postizanja dovoljno velike sličnosti među njima, sa svrhom ponude standardnog marketinškog spleta

SEGMENTACIJA TRŽIŠTA tur.proizvoda provodi se tako da se na tur.tržištu pronalaze potencijalni korisnici proizvoda koji imaju slične potrebe i želje, približno iste platežne sposobnosti i podudarno vrijeme posjeta odredištu.

U istraživanju segmenata koji čine postojeće i planirane skupine tur.potražnje tur.proizvoda mogu se temeljiti na sljedećim parametrima;

Dosadašnjem iskustvu i ponašanju posjetitelja (tijek, vrijeme, način i vrsta proizvoda koje kupuju, te tko sve donosi odluku o kupnji)

Zemljopisnim demografskim obilježjima (dob, spol, stupanj obrazovanja, zanimanje, bračni status,..)

Psihografskoj analizi i analizi životnog stila (grupira posjetitelje prema njihovim posebnim interesima i stilu življenja)

Profitabilnosti (kombinira informacije koje proizlaze iz ostalih parametara s ciljem segmentiranja tržišta ma temelju njihove vrijednosti kao posjetitelja.

Prednosti segmentacije tržišta odnose se na potencijalne korisnike tur.proizvoda, konkurenciju, racionalniju upotrebu resursa i strateško planiranje.Segmentacija tržišta je proces koji se sastoji od segmentacije, odabiranja ciljnih tržišta i pozicioniranja proizvoda.

4. BREND I IMIDŽ TURISTIČKE DESTINACIJE

Uspjeh destinacije na tur.tržištu ovisi o njenom imidžu, brendu, zaštićenom znaku u identitetu marke proizvoda.

Brend označava širok pojam koji pokriva ime, dizajn , simbol, pravno zaštićene elemente itd. koji se koriste radi razlikovanja proizvoda, usluga i proizvođača u odnosu na druge.

Brend čije ime nije poznato na tržištu prolazi kroz 4 faze:1. stvaranje svijesti o postojanju brenda među potencijalnim turistima2. prepoznavanje brenda od strane budućih korisnika3. odluka korisnika o preferenciji ili nepreferenciji brenda , odnosno kupnji ili odbijanju

brenda4. lojalnost privlačnom brendu od strane korisnika tur. proizvoda

Stvaranje destinacijskog brenda je multidisciplinaran proces.

P.Kotler razlikuje više elemenata brenda: ime ili onaj dio koji se ne može izgovoriti znak ili onaj dio brenda proizvoda koji se može prepoznati ali ne može izreći ( simbol,

dizajn..) zaštitni znak ili dio brenda proizvoda što je u isključivoj upotrebi naknadno pravo je isključivo zakonsko pravo repodukcije , objavljivanja i prodaje

sadržaja i oblika literarnih, glazbenih i umjetničkih djela.

Brend treba: izraziti kratko i jasno, treba biti jednostavan za izgovor i čitanje, treba biti jednostavan za pamćenje i razlikovanje i treba biti takav da se može izgovoriti na dominantnim jezicima.

Brend u turizmu ulazi na tržište na dva načina:1. INDIREKTNO; kroz druge proizvode koji sudjeluju u formiranju tur.proizvoda2. DIREKTNO; kao proizvod destinacije

Brend destinacije izražava njenu lokaciju, aktivnosti i sadržaje unutar njenih granica. Preko 80% rezervacija u svjetskom hotelijerstvu čine se zbog određenog brenda.

Prilikom kreiranja brenda dest.potrebno je stvoriti generalni identitet s kojim će profitirati svi sudionici dest.proizvoda. Ovakav model brenda se naziva krovni ili kišobran brend.

IMIDŽ TURISTIČKE DESTINACIJE- skup vjerovanja, ideja i utisaka koje ljudi imaju o mjestu ili destinaciji. 4 temeljne karakteristike imidža tur.destinacije : složenost, višeslojnost, relativnost i dinamičnost.

Imidž tur.destinacije treba povećati i održati pozornost turista te kao takav treba biti: Jednostavan i grafički dobro uobličen Po sadržaju usmjeren k prošlosti, tradiciji i sadašnjem životu Lako razumljiv Značajan za destinaciju Istinit

Za imidž tur.destinacije karakteristično je da: Je otporan na brze promjene Njegova izmjena zahtijeva fokusiranu i dugoročnu strategiju Predstavlja dio imidža nekog većeg entiteta Prije modificiranja iziskuje ocjenu postojećeg imidža

5.PONAŠANJE TURISTA I IZBOR TURISTIČKE DESTINACIJE

MOTIVACIJA- upravljačka snaga koja tjera pojedinca na uklanjanje osjećaja nelagode izazvanoga nezadovoljenom potrebom.

Na svijest turista o tur.destinaciji utječu dvije egzogene varijable; karakteristike turista i marketinške varijable. Percepcija uključuje : pozornost (nepotpomognuto prisjećanje iz dugotrajne memorije i potpomognuto prepoznavanje) , kategoriziranje i asociranje.

Kategoriziranje potencijalnih tur.destinacija provodi se u dva slučaja:1. kupnja je nov ili modificiran zadatak u kojem pojedinac tipično traži informacije i

vrednuje alternative 2. kupnja podrazumijeva određen stupanj rizika te zahtijeva visoku razinu uključenosti

Kategorizacija tur.destinacija u sklopu izbornog seta obavlja se u 3 faze :1. formiranje tzv. inicijalnog ili rano razmatrajućeg seta (potencijalni turist bi ih mogao

posjetit)2. formiranje evocirajućeg ili kasno razmatrajućeg seta (realna mogućnost da će ih posjetit)3. konačni izbor destinacije

Za pomicanje kroz faze kategorizacije tur.destinacija turist se koristi AFEKTIVNIM ASOCIJACIJAMA, odnosno povezivanjem osjećaja s pojedinom tur.destinacijom koju razmatra.

Motivacija Pozornost i izbordestinacije

Formiranje očekivanja

Stjecanje iskustva

Formiranje stava

Očekivanja su pokušaji mentalne predstave budućih događaja. Pozitivno su ili negativno usmjerena i strukturirana od kognitivnih, afektivnih i konativnih elemenata

ISKUSTVO TURISTA: ostvarene interkulturalne interakcije provodene tur.aktivnosti kvaliteta pružene usluge

6.POSEBNOSTI TUR.PROIZVODA DESTINACIJE

Usluge imaju 4 obilježja : 1. neopipljivost2. neodvojivost proizvodnje od potrošnje3. neuskladištivost4. heterogenost

SASTAVNICE TUR.PROIZVODA DESTINACIJE: prirodne privlačnosti, antropogene posebnosti, tekuća događanja, tur.receptiva, prometna povezanost, tur.kultura

TUR.AKTIVNOSTI DESTINACIJE dijele se u sljedeće skupine: prirodne privlačnosti ;odraz geografske pozicije u prostoru (klima, hidrografski elementi,

reljef,flora i fauna) antropogene posebnosti zanimljiva tekuća događanja

Privlačni oblici reljefa očituju se u njihovoj horizontalnoj i vertikalnoj razvedenosti. Horizontalna razvedenost izražava se u kvaliteti morske obale i plaža gdje se uglavnom razvijaju ljetni oblici turizma. Vertikalna razvedenost reljefa karakteristična je za planinska područja na kojima se pretežito razvija zimski turizam.

Posebnosti destinacije ogledaju se u različitosti antropogenih atraktivnosti. U antropogene atraktivnosti ubrajaju se objekti, predmeti i pojave u prostoru koje su svojim znanjem i aktivnostima stvorili ljudi u svom povijesnom razvitku.

ANTROPOGENE POSEBNOSTI dijele se na : povijesno-kulturne (spomenici, muzeji, galerije, knjižnice…) etnosocijalne (materijalna i duhovna kultura jednog naroda) manifestacijske (kulturne, umjetničke, sportske i zabavne priredbe) ambijentalne (različiti tipovi naselja, veliki gosp. i prometni objekti, parkovi, ulice) umjetno stvorene atrakcije

MARKETINŠKA ORGANIZACIJA ZA PROMIDŽBU DESTINACIJE djeluje na 2 razine:1. destinacijskoj2. organizatora ponude

Na razini destinacije mark.aktivnosti programiraju i provode u pravilu državne tur.organizacije i organi raznolikih naziva. Ciljevi mark.aktivnosti na razini destinacije su :

animirati što više domaćih i stranih turista da posjete destinaciju ubrzati razvoj turizma i drugih djelatnosti u njegovoj funkciji zaštiti prirodne i druge kulturne atraktivnosti od moguće devastacije

Na području destinacije , promocija se ostvaruje putem informativnih centara lociranih uz prometnice na ulazima u gradove i u blizini prirodnih i drugih atraktivnosti. Imaju dvije temeljne funkcije; davanje informacija turistima i distribuciju promidžbenih materijala.

Na razini organizatora ponude, marketinške aktivnosti programiraju i provode službe marketinga u organizacijama i ustanovama koje nude i prodaju svoje proizvode i usluge. Ciljevi mar.aktivnosti organizatora ponude su :

promoviranje svojih proizvoda i usluga na tur.tržištu privlačenje što većeg broja turista u destinaciju i objekte ponude ostvarivanje što većeg prometa i dobiti u objektima ponude

Tur.proizvod destinacije doživljava na tržištu uspone i padove. Da bi s proizvodom bilo manje ˝potresa˝ menadžment destinacije treba osigurati :

saznanja o zahtjevima tur. potražnje na ciljnom tržištu sustavno marketinško praćenje konkurentnosti proizvoda na tur.tržištu

Tur. proizvod prolazi kroz 4 tržišna ciklusa :1. pojava 2. ekspanzija (u ovom ciklusu tur.proizvod treba osvojiti tur.potražnju svojom

strukturom, kvalitetom i cijenom)3. stabilizacija4. stagnacija (tur.proizvod više ne kotira na ciljnom tržištu)

MOTIVI PUTOVANJA LJUDI mogu se podijeliti u dvije skupine: 1. poslovna putovanja (sastanci, događaji,grupna putovanja, sajmovi, konferencije, projekti)2. putovanja u slobodno vrijeme (zabava, odmor, bijeg, opuštanje od stresa, druženje..)

Marketinško djelovanje ima 4 faze a odvija se na temelju marketinške strategije nositelja ponude:

1. osmišljavanje i planiranje tur.proizvoda 2. pripremanje i utvrđivanje koncepcije njegove prezentacije na tržištu3. prezentiranje tržištu (putem medija, tur.agenata i sajmova4. usmjeravanje aktivnosti na plasman svoga proizvoda

Razvoj tur.proizvoda moguće je osigurati na dva načina:1. obogaćivanjem postojećeg proizvoda (boljom kvalitetom i strukturom ponude te

funkcionalnijom organizacijom korištenja)2. uključivanjem novih segmenata ponude u proizvod destinacije

Novi tur.proizvodi mogu doživjeti neuspjeh na tržištu zbog nedostatnog planiranja, manjka usmjerenosti na potrošače, nepotpunog ili krivo protumačenog istraživanja tržišta, lošeg vođenja, slabog koncepta.