1 Manirizam

Jacopo Tintoretto,Posljednja veera,1592.-94., ulje na platnu, 3,66x5,69 m,San Giorgio Maggiore,Venecija.Manirizamje umjetniki pravac uzapadnoj Europiiz druge polovice16. stoljea.2 Sadraj[sakrij] 1Nastanak i osobine 2Slikarstvo 3Kiparstvo 4Arhitektura 5Manirizam izvan Italije 6Poveznice 7Vanjske poveznice3 Nastanak i osobine[uredi VE|uredi]

Giorgio Vasaris naslovnice njegove knjigeivoti slavnih umjetnikaiz1568.Vasari je bio maniristiki slikar i arhitekt, te s ovim djelom (Biografije renesansnih umjetnika) jedan od prvihpovjesniara umjetnosti.

Jacopo Pontormo,Polaganje Krista u grob,1525.-28., ulje na platnu, 3,12x1,93 m, Crkva sv. Felicije,Firenca.Otkrie novih putova prema Istoku, koji zaobilazeMediteran, otkrieAmerike, pojava engleskog sukna na tritu, priliv amerikog zlata uzrokovali su propadanje talijanskih gradova i uzdizanje zapadnoeuropskih (prije svegapanjolciiPortugalci, potomEngleziiFrancuzi), koji su iskoristili ekonomsku prednost svoga geografskog poloaja za naglo bogaenje. No, duhovna kriza uItalijiprisutna je i u itavojEuropikao rezultat dubokih drutvenih promjena i nestanka jedinstvene, katolike, feudalne Europe. ak su i u svemiru otkrivena kretanja koja odstupaju odKopernikovesavrenesimetrijekrunice (Tycho BraheiJohannes Kepler), renesansna "divna simetrija" je izgubljena, otvara se i rui.Usklaenost, strogost i perfekcionizamvisoke renesansedovode umjetnost do granica svojih mogunosti, drutvo ima osjeaj da je svakome napretku kraj, te se ne moe zadovoljiti obinim ponavljanjem estetskih dostignua koje su majstori renesanse utvrdili kao svojevrsna pravila umjetnosti. Kao odgovor na ovo "zatvoreno" stanje duhovne krize javlja se vie pravaca koje jednim imenom zovemomanirizam(tal.maniera= nain, "osobni" stil, manira). Manirizam, kao "protu-renesansa", je logino razdoblje druge polovice 16. st. i prijelaz iz kulminirajue faze visoke renesanse premabaroku. Pokret se najprije pojavio u Italiji oko1520.kao svjesni "umjetni" stil temeljen na nekim oblicimaRafaelovaiMichelangelovastvaralatva. Stil je uskoro postao meunarodni, jer su mnogi dogaaji, kaokuga1522.i panjolskapljaka Rima1527., omeli njegov razvoj i premjestili umjetnike i pokret u inozemstvo, gdje se nadalje razvijao.Manirizam je stil krajnje istananosti, naglaavajui sklad, raznolikost i majstorstvo nautrb sadraja, jasnoe i jedinstva. Visoko-renesansno traganje za originalnou je preraslo u krajnju individualnost umjetnika od kojih je svaki stvarao u svojoj maniri putajui svojoj mati na volju. Prostor vie ne prikazuju kao zatvoren i stabilan, ve elastian, tekui i nepregledan;proporcijei efekti proizvoljni, a teme i sadraji mnogostruk; nekad se uspostavlja i vie gledita u prostoru ime se dobiva efekt postojanja vieperspektiva. Takova djela posjeduju uglaenu otmjenost, a ponekad i bizarne zamisli.4 Slikarstvo[uredi VE|uredi]

Parmigianino,Dugovrata Madonna,1534.-40, ulje na dasci, 216 x 132 cm,Uffizi,Firenca.Djelo ostalo nedovreno nakon autorove smrti.

El Greco,Uskrsnue Kristovo,1597.-1610., ulje na platnu, 2,75x1,27 m,Prado,Madrid.U slikarstvu i kiparstvu se udaljava od skladnih, renesansnih proporcija, one se izduuju, a svjetlo i sjena su uznemireniji, ponekad neprirodni, kao i boje koje vie nisu lokalne (kao u prirodi), nego postaju slobodne (proizvoljne). Prve naznake nemira vide se u djelimaRossa FiorentinaiJacopa Pontorma.Parmigianino(1503.-1540.) slika otmjene, prozrane likove neobino vretenastih proporcija kao to jeDugovrata Madonna. Najbolji prikaz maniristikog pogleda na svijet je njegovAutoportret u konveksnom ogledalu. Disproporcionalno uveana ruka u prvom planu je realna, ali u suprotnosti s renesansnim shvaanjem o nepromjenjivosti ljepote.Vrijedno je spomenuti da je maniristiko doba vrijeme kada po prvi put ene ostvaruju umjetniku slavu. Jedna od prvih je bilakiparicaizBologneMadonna Properzia de' Rossi(oko 1490.-1530.), a najslavnija je bila slikaricaSofonisba Anguissola(1532.-1625.) koja je bila slubena slikarica panjolskog kraljaFilipa II.VenecijanskislikarJacopo Robusti Tintoretto(1518-1594) je jedan od najdramatinijih umjetnika u europskoj umjetnosti. Njegove slike velikih kompozicija s bljeskovima svjetlosti i boja su prepune maniristike uznemirenosti i deformiranja oblika; udesna sinteza realnog i irealnog. (Npr.Posljednja veera).Domenikos Theotocopoulosili jednostavnoEl Greco(Grk) (1541.-1614.) je posljednji veliki maniristiki slikar. Najpoznatije mu je djeloPogreb grofa Orgaze(Toledo). To je slika u kojoj deformirani likovi u igri boja i vijugavih izduenih formi streme uvis potencirajui svoj mistini zanos. El Greco postie jak efekt proimanja volumena i prostora, a likovi su mu izrazito vijugavi, izdueni, te lomljeni jakim bojama, svjetlou i sjenama, u elji da izgledaju velianstveni (Npr.Uskrsnue Kristovo).Tehniki savren slikar osebujnog i originalnog maniristikog stila koji je djelovao preteno u Pragu bio jeGiuseppe Arcimboldo.5 Kiparstvo[uredi VE|uredi]

Giambologna,Otmica Sabinjanki,1581.-1583., mramor,Piazza Signorola,Firenca.Maniristiki kipari nisu se svojim ostvarenjima uspjeli pribliiti dostignuima slikara. Najzanimljivije skulpture toga razdoblja odlikuju se otmjenou i nastale su izvan Italije. Najpoznatiji predstavnik tog stila jeBenvenuto Cellinikoji je isticao svoju domiljatost i vjetinu na svojim nepokretnim, ali otmjenim i izduenim likovima glatke puti. Cellini je najvie radio na dvoru francuskog kraljaFranje I.u Fointanebleau koji je postao svojevrsnom renesansnom kolom za mlade europske umjetnike.Takav je bio i FrancuzJean de Boulogne(poznatiji kaoGiovanni Bolognaili jednostavnoGiambologna), najvaniji kipar u Firenci poslije Michelangela. Njegova mramorna grupaOtmica Sabinjankiu nadnaravnoj veliini i danas zauzima poasno mjesto uPallazo Vecchio. Giambologna je elio u monumentalnoj skulpturi spojiti tri potpuno razliita lika ujedinjena pokretom i gledljiva sa svih strana.6 Arhitektura[uredi VE|uredi]

Andrea Palladio,Vila RotondauVicenzi,1550.-1606.Jedan od etiri ista proelja.U arhitekturi, najistaknutiji predstavnik manirizma je svakakoAndrea Palladio(1508.-1580.). NjegovaVila Rotonda, aristokratski ljetnikovac u bliziniVicenze, je najbolji primjer maniristike arhitekture. On se sastoji od etvrtastog bloka s kupolom i etiri jednaka trijema sa svake strane koji izgledaju poput proelja antikog hrama. Graevina vie nije statina s glavnim proeljem i leima, njena su sva etiri proelja jednako vrijedna. Strogog, simetrinog, centralnog tlocrta s etiri prostrane terase kao da tjera stanara da se kree prema vani, prema prirodi. Tako je Palladio unio odreenu dinaminost u arhitekturu. To su najjasnije odlike manirizma nemir i neodreenost.

Michelangelo,TrgCampidoglio(Kaptol) uRimu.Bakropistienne Dupraca.Jo jedno od djela maniristike arhitekture i uvod u barok je djelo svestranog genijaMichelangela, a to je rjeenjetrgaCampidoglio. Zapravo promatrajui njegova djela, ve odDonijeva medaljona(1503.) iPosljednjeg sudauSikstinskoj kapeli(1520.-34.), otkrivamo umjetnikov veliki doprinos manirizmu. Campidoglio je trg uRimukoji nije statian, asketski geometrian, miran, statian, dakle nije renesansni kao svi trgovi do tada. On se kao prvo nalazi na breuljku (Kaptol), te se do njega dolazi preko tri razliita uspona od kojih je jedan ak vijugav, okruuju ga tri zgrade bogato ralanjenih volumena koje su postavljene utrapez(ne ukvadrat) i time ponitava iluziju skraenja, a centralno dvorite ispunjeno je nemirnomeliptinomshemom. Michelangelo je postigao dotada nepoznati efekt potpune promjene arhitekture ovisno od pogleda na nju i iz nje; elio je djelovati na posjetitelja kojemu ovaj trg iznie pred oima kako se on penje do njega ukljuio je vrijeme u doivljaj arhitekture.7 Manirizam izvan Italije[uredi VE|uredi]Manirizam izvan Italije ne izrasta izravno iz renesanse, nego iz mjeavinekasne gotikeumjetnosti italijanskih renesansnih utjecaja.Hieronymus Boschje slikao velike kompozicije s nebrojeno mnogo fantastinih likova u nadrealnompejzau. Njegovo najintenzivnije djelo jePakaoiz triptihaVrt uivanja, gdje segrotesknilikovi u neprestanojmetamorfoziuobliuju i sjedinjuju svjetlou i bojom s pejzaom.8 Poveznice[uredi VE|uredi] Popis maniristikih umjetnika Renesansa Visoka renesansa Reformacija Protureformacija9 Vanjske poveznice[uredi VE|uredi]NaZajednikom posluiteljupostoje datoteke vezane uz:Manirizam

(engl.)John Haber: Eseji o Visokoj renesansi i manirizmu10 El GrecoEl Greco

manirizam

Autoportretiz1604.god., 52.7 46.7 cm,Metropolitan,New York.

Roenjeoko1541.Fodelos,Kreta

Smrt7. travnja,1614.Toledo,panjolska

Vrsta umjetnostislikarstvo-crte-arhitektura-kiparstvo

PraksaKreta,Venecija,Rim,Toledo

UtjecaoDiego Velazquez,Pablo Picasso, itd.

UtjecaliMichelangelo,Tizian,Tintoretto,Julije Klovi

Poznata djelaPogreb grofa OrgazePogled na ToledoRoenje Kristovo (El Greco)Uskrsnue Kristovo (El Greco)Laokont (El Greco)Molitva na maslinskoj gori (El Greco)

Portal o ivotopisima

El Greco(napanjolskomznai jednostavnoGrk) roen kaoDominikos Theotokpulos( ) (1541.,FodelosnaKreti,Grka-7. travnja,1614.,Toledo,panjolska). Iako podrijetlom Grk, veinu svog stvaralatva (a koje obuhvaaslikarstvo,kiparstvoiarhitekturuiknjievnost) ostvario je u panjolskoj, poglavito u Toledu, te se smatra panjolskim slikarom.11 Sadraj[sakrij] 1ivotopis 2Djela 2.1Kronoloka galerija djela 3Biljeke 4Poveznice 5Vanjske poveznice12 ivotopis[uredi VE|uredi]

PortraitJulija Kloviaje najraniji sauvani portret koji je naslikao El Greco (oko 1570.,ulje na platnu, 58 86 cm,Museo di Capodimonte,Napulj). Ova slika je bila poklon najranijem prijatelju i pomagau mladog kretskog slikara.Na Kreti (koja je jo bila podmletakom vlau) je bioslikarikonau stilu posljednje fazebizantske umjetnosti, ali je u dobi od 26 godina krenuo uVenecijukako bi nauio zapadnjaki stil slikanja. Bio je uenikTizianaiTintoretta, ali je na njega utjecala imaniristikaslikarska kola, osobito Tintoretto iJacopo Bassano. Kasnije (oko 1570.-72.) je otiao uRim(gdje su ga dojmilaMichelangelovadjela) i ponovno se vraa u Venciju (1572.-76.).Slikar i povjesniar umjetnosti, F. Pacheco, sominje da je El Greco bio i velikifilozof, no njegove je spise zamelo vrijeme, kao to je i prekrivalo zaboravom njegovo znaajno likovno djelo gotovo do polovice 19. stoljea kad je1833.god. A. Ronchini u Rimu objavio, kao prvi autentini dokument o postojanju El Greca, pismohrvatskogminijaturistaJ. Klovia(iji jeportretnaslikao1570.)kardinaluAlessandru Farnese (Rim, 16. studenog 1570.)[1].Godine1577., u 36 godini ivota, otputovao je u Toledo, pradavno panjolsko sredite (jo odVizigota) a tada najvanije katoliko mjesto, gdje je ostao sve do smrti. Po dolasku je za crkvuSanto Domingo el Antiguoizradio prvu sliku u panjolskoj. Taj samotar, melankolik i okorjela svaalica je postao pravimpanjolcemi zaljubljenikom u Toledo kojeg slika u oluji, zabiljeivi tako mistini i nestvarni duh ekstatineprotureformatorskepanjolske toga doba.Pokopan je kapeli toledske crkve Santo Domingo el Antiguo, a nakon njegove smrti je u njegovoj je radionici pronaeno 115 slika, 15 zapoetih skica, 4 grisaillea i oko 150 crtea. El Greco nije drao slikarsku kolu, a neke je njegove slike dovrio njegov sin Jorge Manuel, a druge vjeto kopirao. Inspirirao je i jednog od najveih slikara20. stoljea-Pabla Picassa.13 Djela[uredi VE|uredi]

Pogreb grofa Orgaze, 1586.1588., ulje na platnu, 480 360 cm, Santo Tom, Toledo.Na El Greca je najprije utjecalokranski motivibizantskeikonografije, koje je on kasnio upotpuniomaniristikimoblicima odMichelangelai neprirodnimTintorettovimbojama. Dakle, njegova djela sumranih tonova, mistinog ugoaja, izduenih lica i vijugavih figura predstavljaju spojbizantskogikonopisa i zapadnjake kasnerenesansetvorei jedinstven maniristiki stil.El Greco je po venecijanskom receptu mijeao boje s mlijeismokvinalista, i s tom je smjesom postizao azurne boje (otrovne i bolesne, ali i opojne i omamljive nijanse), hladne poput odsjaja u starim zrcalima. Uz njih koristio je i slabane zemljane boje, i bogati raspon od crvenog purpura do duboke ljubiaste u snanom tamnom okviru. Takvapaletaje bila svarena za njegove uskovitlane melankolinekompozicije.Prva njegova utvrena slika jePoklonstvo pastirau crkvi Santo Domingo el Antiguo u Toledu, a kasnije postaje jedan od najznaajnijih slikaraoltarau panjolskoj. U novom dvorcuFilipa II.,EscorialukodMadrida, slikao je slike za palau isamostanSan Lorenzo. esto je slikao prizore izKristovaivota,krajolikeToleda, brojneportrete(Juraj Klovi, Veliki inkvizitor Don Fernando Nio de Guevara), i teme izApokalipse, a ostvario je i varijantu teme oLaokontu. Njegova su djela izloena u vie muzeja, od kojih treba navestiMuzej PradouMadridui Muzej i kua El Greca u Toledu. Spomenimo neka od njih:Navjetenje,Pogreb grofa Orgaze,Uznesenje Djevice,Laokont,Sveti Franjou molitvi, i dr.

Uskrsnue Kristovo (El Greco), oko1595.,Prado,Madrid.Slika u kojoj se najbolje odraava njegov irealni slikarski stil jePogreb grofa Orgazeu maloj crkviSan Tomu Toledu. Na toj slici bizantskog rasporeda, svjetlo je potpuno nestvarno; ono ne samo da isijava uokolo svih likova, ve postaje fluidni glavni element izraavanja. To je svjetlo prozirno i stakleno u gornjem dijelu, gdje nagi grof dOrgaz ulazi u nebo, dok je na donjem zemljskom dijelu odsjeva, ljeska se po ukrasima i pojedinim licima pogrebne pratnje (jedno od njih je i umjentikovautoportret) i rukama. Ljudska lica su izduljena i nalik jedno na drugo poput brae. Stavovi su im ponegdje nemogui, a njihove ukoene i sveane kretnje su veliajne i hijerarhijske.

14 Kronoloka galerija djela[uredi VE|uredi] Navjetenje, oko 1578., ulje na platnu, 26 19 cm, Prado, Madrid. Sveta obitelj, oko 1590.-95., ulje na platnu, 127 x 102 cm, Hospital de Tavera. Krtenje Kristovo, oko 1597., ulje na platnu, 26 19 cm, Prado, Madrid. Pogled na Toledo, 1597. - 1607., ulje na paltnu, 121 x 109 cm,Metropolitan,New York. Krist izbacuje trgovce iz hrama, oko 1600., ulje na paltnu, 350 x 144 cm,Nacionalna galerija,London. Sveti Ivan Evanelist, oko 1600., ulje na platnu, 102 177 cm, Prado, Madrid. Poklonstvo pastira, oko 1600., ulje na platnu, 319 180 cm,Prado,Madrid. Don Fernando Nio de Guevara, oko 1601., ulje na platnu, 171 108 cm,Metropolitan,New York. Molitva na maslinskoj gori, 1605., ulje na platnu, 103 132 cm,Nacionalna galerija,London. Otvaranje petog peata(Apokalipsa), oko 1608., ulje na platnu,Metropolitan,New York. Laokont, oko 1610., ulje na platnu, 142 193,Nacionalna galerija, Washington. Raspee, ulje na platnu, 95.5 x 61 cm, muzej Getty,Los Angeles.15 Biljeke[uredi VE|uredi]1. Jump upU tom pismu preporuke Klovi kae:Ovamo u Rim stigao je mlad ovjek iz kandije, Tizianov uenik, kojeg smatram da je slikar rijetke darovitosti ... Kao slikar izveo je vlastiti portret komu su se divili svi rimski slikari. elio bih, kao to i on eli, da bi ga Vae gospodstvo poastilo svojim pokroviteljstvom, bez ikakvih drugih obveza to se tie njegova ivota do li stana u palai Farnese.16 Poveznice[uredi VE|uredi] manirizam

17 MADONNA PROPERZIA DE' ROSSI

Vrijedno je spomenuti da je maniristiko doba vrijeme kada po prvi put ene ostvaruju umjetniku slavu. Jedna od prvih je bila kiparica iz Bologne Madonna Properzia de' Rossi (oko 1490.-1530.)Rano u svojoj karijeri, Properzia slavila za nju kompleksa, ali male skulpture izraen od kamena voa jamama, kao to su od marelice, breskve i trenje. Predmet tih malih "friezes" esto bila vjerska, s jednom od najpoznatiji je raspee u Peach Pit.Dok je prilazila tridesetima, de 'Rossi je poela raditi u velikim razmjerima. Njezini Mramorni portret poprsja iz tog razdoblja, donijele su joj znaaj i javne povjerenstava, ukljuujui dekorativne programa za oltara Santa Maria del Baraccano u Bologni . Ona je takoer pobijedio u natjecanju za izradu skulptura zapadnog proelja San Petronio u Bologni. Zapisi pokazuju da je bio plaen za stvaranje tri sibyls, dva anela, i par bareljef panela, ukljuujui i ploe s prikazom Josipa i Potiphar supruga . U sceni, Josip pokuava pobjei od supruga egipatskog asnika . De 'Rossi koristi draperije tekuine za ilustraciju napetost u ovom dinaminom sceni.Dok de 'Rossi osvojio vane provizije u svom ivotu, ona je umrla prije nego to dosegne etrdeset, bankrot i bez blie rodbine ili prijatelja.

De 'Rossi je bio jedan od 30-ak ena umjetnika , uglavnom slikara, u renesansnoj Italiji. enski kipari su bili rijetki. Ona je bila jedina ena koja je ukljuena u Giorgio Vasari je ivote umjetnika , prikupljanje biografije onih koji ga gleda kao najistaknutijih umjetnika posljednjih stoljea. Meutim, njegovi komentari o de 'Rossi ponekad pogrdan. Na primjer, dok on naziva svoje voe jama skulpture "udesno", on je takoer, tvrdi, vjerojatno pogreno, da je De Rossi 'je prikaz supruga egipatskog asnika bio autoportret. On je tvrdio da je de 'Rossi imao neuzvraenu ljubav za Antona Galeazzo malvazije , mladog plemia, a bareljef ploa dopustio joj da ilustriraju Malvazija je poricanje ljubavnoj vezi. Vasari tvrdnja je osnovan vjerojatno na apokrifnog prii, meutim, njegovo ukljuivanje u incidentu u svojoj biografiji Properzia je vjerojatno zbog vjerovanja u renesansi da su ene sklonije biti prevladana i sprijeen od melankolije. Vasari koristi Properzia San Petronio kao primjer kako se sve ene, ak i one koji su veliki obrtnici, ne moe pobjei svoju "ensku" prirodu.

Read more:http://likovnakultura.webnode.com/manirizam/kiparstvo/madonna-properzia-de-rossi/Create your own website for free:http://www.webnode.com

Giambologna

Hendrick Goltzius, "PortretGiambologne".Giambologna, pravog imenaJean de Boulogne, poznat i kaoGiovanni Bologna(Douai,1529.Firenca,13. kolovoza1608.), bio jeflamansko-talijanskikiparmanirizma.

Otmica Sabinjanki, 1574.-82., mramor visok oko 2 m,Firenca.Roen u Douai-u u Flandriji (danas u Francuskoj), Jean de Boulogne je zapoeoslikarskinauk uMonsu; studirao je nekoliko godina uRimugdje se potpuno posvetiokiparstvu. Napokon se nastanio u Firenci gdje je vodio radionicu u kojoj su se formirali mnogi talijanski,njemakii flamanski kipari. Svoja ponajbolja djela napravio je radei za obiteljMedici.Giambologna, kako su ga zvali u Italiji, znatno je utjecao na razvoj kiparstva u prijelaznom razdoblju izmeuvisoke renesanseibaroka, ne samo u Italiji nego i u cijeloj Europi. Svojem flamanskomrealistikomshvaanju skulpture pridodao je oznake talijanskog stila kasnogacinquecenta. U bronci i mramoru je pravio slikovito komponirane grupe kojima je postizao iluziju dubokih prostora.18 Djela[uredi VE|uredi]

Merkur, 1576., bronca,Louvre,Pariz.

Herkulubija Nesa, 1599., mramor,Loggia dei Lanzi, Firenca.Giambolognino tehniko savrenstvo u izradi bronanih skulptura oito je uNaptunovoj fontaninaPiazza Maggiore(Glavni trg) uBologni.Takoer je oblikovao grupe mitolokih i religioznih figura, konjanike spomenike i samostalne kipove kao to su:Otmica Sabinjanki;Henrik IV. na konju;Krist sa sv. Petrom i Pavlom;Merkur, itd.Njegov bronaniMerkuriz1576.g. pokazuje vanost prostora u maniristikoj skulpturi. Cijela figura stoji na jednoj nozi oslonjenoj na daak vjetra, a oblici su tanki i produeni na sve strane. Giambologna je uspio iskoristiti frontalno kretanje lika i osjeaj nemira, koji su karakteristini za manirizam, kako bi doarao brzinu leta.19 Vanjske poveznice[uredi VE|uredi]NaZajednikom posluiteljupostoje datoteke na temu:Giambologna.

Biografija s portretima na kfki.hu Giambologna na mega.it Giambologna na artcyclopedia.comKategorije: Maniristiki kipari Talijanski kipari

manirizam(tal.manierismo,odmaniera:nain ili franc.manirisme,odmanire;izgovor prema njem.Manierismus[maniri'smus]).1.Poseban likovni izraz u razdoblju izmeu visoke renesanse i baroka; trajao je priblino od 1510/20. do 1600. Znaajna je pojava poglavito u slikarstvu (Pontormo, Parmigianino, A. Bronzino, slikari fontainebleauske kole, El Greco), a manje u graditeljstvu (G. Vasari, B. Ammannati) i kiparstvu (B. Cellini, Giovanni da Bologna, Michelangelo Buonarroti). Obiljeja su manirizma otklon od harmonine uravnoteenosti renesansne kompozicije, umjesto koje se javljaju pretjerani zanos i nemir, a u koloritu jaki kontrasti tame i svjetla. Likovi su izdueni, izrazi lica ekstatini, a okoli u koji su smjetene figure i grupe ostaje neodreen ili samo nagovijeten.2.U knjievnoj znanosti pojam manirizam rabi se u irem znaenju pretjerane i ishitrene ornamentalnosti stila nekoga knjievnog teksta, neovisno o njegovu nastanku, ali i u uem znaenju kao naziv za prijelazno razdoblje izmeu stilskih ili poetikih epoha renesanse i baroka. Otkako je iz povijesti umjetnosti preuzet u prouavanje knjievnosti, pojam manirizam koleba se izmeu tipolokog i povijesnog znaenja, spajajui u sebi ideju evolucije s idejom kontinuiteta. E. R. Curtius (Europska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje,1948) i Gustav Ren Hocke (Manirizam u knjievnosti,1959) uklapali su ga u natpovijesnu dinamiku smjene klasinih i maniristikih stilskih epoha, pronalazei slinosti u razliitim razdobljima europske kulturne povijesti od antike do danas, pa je manirizam skup stilskih postupaka koji se pojavljuju svaki put kada je neka klasina epoha u krizi. Iako najprepoznatljiviji izraz ti postupci nalaze u knjievnosti i kulturi postrenesansnoga doba (konceptualizam, gongorizam, marinizam i dr.), mogue ih je nai primjerice u helenizmu, srednjem vijeku, romantizmu i avangardi. Kao povijesno razdoblje, meutim, manirizam treba podjednako razlikovati i od renesanse i od baroka (Arnold Hauser,Manirizam,1965; P. Pavlii,Poetika manirizma,1988). S barokom manirizam dijeli ingenioznu oksimoronsku i paralogiku metaforiku(concetti),ali se od njega i razlikuje samosvjesnim uslonjavanjem i razgradnjom naslijeenih znaenja te strogih anrovskih i stilskih pravila knjievnog prikaza. U tom smislu, struktura je maniristikih tekstova obiljeena aktivnim i osvijetenim odnosom prema vlastitoj tradiciji. U njima se pokuava iznova odrediti mjesto i uloga knjievnosti u kriznome razdoblju protestantske reformacije (predstava u predstavi uHamletuW. Shakespearea ili uVeneri i AdonuM. Dria,Don QuijoteM. de Cervantesa).3.U medicini, neprirodnost u izraavanju, kretanju ili ponaanju, to moe postati sastavnicom neije osobnosti ako pojedinac takvo ponaanje koristi esto ili ustrajno, ali za razliku odstereotipije, manje je uporan u monotonu ponavljanju.MANIRIZAM, Angiolo Bronzino, Portret Eleonore od Toleda i njezina sina Giovannija Medicija, 154550., Firenca, Galleria degli Uffizi