CRNOGORSKO-TURSKI SUSRETI PRIJATELJSTVA 2010

Predmet: Uloga i znaaj dinastije Crnojevia (1451-1530) u istorijskom i kulturolokom sueljavanju i proimanju naroda Crne Gore i TurskePredrag Malbaadiplomirani arheolog i konzervator savjetnik

Potovana gospodo,Uloga i znaaj dinastije Crnojevia u istorijskom i kulturolokom sueljavanju i proimanju naroda Crne Gore i Turske zaista je inspirativna i interesantna tema koja moe biti i veoma vana za bolje razumjevanje crnogorsko-turskih odnosa ali i za bolje iitavanje kulturnog nasljea Crne Gore. Iz tog raloga odluio sam se da Vas podsjetim na jedan iri kontekst ove teme koji je po meni veoma interesantan.Crnogorci u vrijeme vladavine dinastije Crnojevia imaju kontakt sa za njih tada tri velike nepoznanice, Turskom kao velikom dravom, islamom kao velikom religijom i turskom kulturom kao znaajnim segmentom i nosiocem islamske civilizacije. Slobodan sam zakljuiti i kasnije tokom mog izlaganja i obrazloiti tvrdnju da su standardi i principi koje su prema ovim nepoznanicama utsanovili Crnojevii bili jednako vaei i nepromjenjeni u narednih 400. godina ivota na ovim prostorima. Prva nepoznanica je bila Turska kao drava, veliko carstvo sa organizovanim dravnim aparatom, monom vojskom i poreskim sistemom koja iri svoju teritoriju i uvodi svoj sistem uprave. Taj prvi kontakt karakterie otpor i odbrana teritorije i svog drutvenog ureenja. Odlukom da se nakon izgnastva ponovo vrati u Crnu Goru, da na Cetinju podigne Manastir i u njemu smjesti Mitropoliju, Ivan Crnojevi je iskazao jasan stav. Odbrana batine, zemlje i naroda, borba za slobodu i svoj identitet su po Ivanu Crnojeviu bili iznad linih interesa i ansi. Otpor je u vrijeme Crnojevia prerastao u vievjekovni sukob koji je trajao vjekovima i 1878. godine rezultirao meunarodnim priznanjem Crne Gore kao samostalne drave. Svi vladari Crne Gore poslije Ivana Crnojevia, pratili su i primjenjivali principe koje je on postavo.Druga nepoznanica sa kojom se Crnogorci dodiruju u periodu Crnojevia je Islam kao religija. To je zaista bio susret sa jednom jakom i tvrdom vjerom, koja je sa stanovita naela i principa koji je karakteriu jednom velikau i skromnom domainu u Crnoj Gori bila jednako prihvatljiva i kao pravosljavlje i kao katolianstvo. Treba znati da je to vrijeme kada se na Balkanu preispituju nacionalne i vjerske vrijednosti. U Bosni prije toga cvjeta Bosanska crkva, u Crnoj Gori vladarska porodica Balia je u jednoj generaciji pravoslavna, u drugoj katolika i obratno. Vjersko i nacionalno lutanje balkanskih naroda u tom vremenu dalo je ansu islamu da se nametne kao novi duhovni i religijski izbor. U nauci je nesporno da je jedan od prvih crnogorskih velikaa koji je primio islam bio Stania Crnojevi. Iako mu to nije bila namjera, niti je moda ak i u primisli imao takvu ideju, Stania Crnojevi je crnogorskom narodu poslao poruku koja je znaila da je islam kao duhovno opredjeljenje prihvatljiv.Zato ne treba da nas iznenauje ili udi to je je jedan dio velikaa i stanovnitva prihvatio islam, ve treba da nas udi, zato toga nije bilo vie. Razlozi za to najvjerovatnije lee u otporu prema prvoj nepoznanici o kojoj sam govorio ali i injenici da se islam na teritoriji Crne Gore prihvatao a ne nametao. Bilo kako bilo proces prelaska u islam trajao je sa manjim ili veim intenzitetom takoe do 1878. godine odnosno Berlinskog kongresaTrea nepoznanica sa kojom Crnogorci dodiruju u vrijeme Crnojevia je islamska civilizacija i kultura turskog naroda. Ovdje potovana gospodo nije bilo ni sukoba, ni susreta, ve potpuno proimanje, obogaivanje i potovanje. Islamska kultura od kuhinje do zabave, od lokuma do sevdaha, pa preko arhiteture, garderobe, zanastva, preko toponimaa do jezika i porodinih prezimena za Crnogorace je bila veoma privlana.Privlanost te kulture i civilizacije proizilazi iz injenice to je ona donosila jedan vii ivotni standard u stanovanju, nonji, jelu, uivanju, razviju estetskih osjeanja, posebno po svome pozitivnom odnosu prema prirodi, njegovanje cvijea, zelenila, batama, prema kultu vode, esmama, adrvanima, hamamima. I ovdje se moramo prisjetiti Crnojevia i njihovog odnosa mrema islamskoj civilizaciji i kulturi. Iako si istorisjke okolnosti djelimino ali ne i potpuno poznate, teko je i na nivou fenomena rasvijetliti sve okolnosti pod kojima se ura Crnojevi odluio da ostatak svog ivota provede u Turskoj. Ukoliko se analizira njegov doprinos kulturolokom razvitku Crne Gore prije svega kroz rad tamparije onda njegova odluka da ivi u Turskoj moe protumaiti i kao kulturoloko prihvatanje islama. Tema sukoba, susreta, zatim i na kraju proimanja islamske civilizacije i crnogrske nacije veoma je inspirativna i kompleksna. Ovaj susret danas je rezultirao nespornim kvalitetom koji se ogleda u injenici da islamska kultura danas predstavlja ne segment ili sloj u crnogorskoj kulturi nego neodvoji elemenat crnogorskog kulturnog nasljea i sastavni dio savremenog crnogorskog drutva.I da zakljuim, u vremenu Crnojevia, Turska i Crna Gora su bile u sukobu, religije u susretu a kulture u proimanju i ini mi se sa je ovo tursko i crnogorsko kulturno proimanje bilo veoma znaajno i za istovjetno proimanje o crnogorskoj budunosti koje je rezultiralo obnovom crnogorske drave 2006. godine.