MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA
description
Transcript of MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA
![Page 1: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/1.jpg)
MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROKOBJAšNJENJE DUGOROčNOG PRIVREDNOG RASTA
21 mart
![Page 2: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/2.jpg)
tri izvora privrednog rasta(1) rast radno sposobnog stanovništva,(2) akumulacija kapitala(3) tehnički progres
tehnički progres – meren kao rezidual Soloua – u stvari, jedini istinski pokretač razvoja.
najubedljivije objašnjenje divergencije u razvijenosti zemalja u svetu- razlike u nivou i rastu TFP –
ukupne faktorske produktivnosti
![Page 3: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/3.jpg)
Hipoteza o konvergenciji
stopa rasta neke privrede biće veća od stope rasta u stabilnom stanju (α)
ako je tekući BDP manji od BDP u stabilnom stanju možemo ga predvideti na osnovu stope štednje i
tehnologije. Parametar β - brzina konvergencije
![Page 4: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/4.jpg)
Robert Baro (Robert Barro) sa Harvarda i Salaj Martin (Sala-i-Martin) sa Univerziteta Pompeu Fabra2
β 0,02 Godišnje se u proseku zatvori oko 2% gepa između per capita
dohodaka posmatranih zemalja.
![Page 5: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/5.jpg)
sledi da je u proseku potrebno 35 godina da bise eliminisala 50-procentna razlika u razvijenosti izmeđunekog zaostalog i nekog razvijenog.
To je pravilo 70, odnosno 72
70/r= vreme udvostručenja
Ako varijabla x raste po konstantnoj pozitivnoj stopi rasta od g% godišnje, ona će se udvostručiti za 70/g godina. Ako se smanjuje po stopi g, varijabla x će se prepoloviti za 70/g godina.
![Page 6: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/6.jpg)
.Zemlje Juga 1880. godine imale 1/3 BDP razvijenog Severa.
Trebalo je više od jednog veka da ove države konvergiraju na rastojanjeod 10% u odnosu na razvijene države.
Slično tome, nade i očekivanja južne Italije, istočnog dela Nemačke ili zapadne Španije da se brzo ujednače sa vodećim regionima u zemlji nisu se sasvim ostvarile.
Zašto dolazi do zastoja u konvergenciji?
regioni unutar SAD
![Page 7: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/7.jpg)
Potvrđena konvergencija u 25 zemalja
![Page 8: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/8.jpg)
nije kad se uzorak poveća na 102 zemljemnogi siromašni rastu sporije od bogatih
![Page 9: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/9.jpg)
Životni standard bogatijih zemalja organizovan u vidu klubovakonvergencije,
mnoge siromašnije zemlje kao da su upale u „zamku rasta” na niskom nivou BDP per capita, kao i na niskim ili čak i na negativnim stopama rasta.
Kako se može objasniti ova očigledna kontradikcija sa principima izloženim u Poglavlju 3?
Stvarnost: Klubovi i zamke rasta
![Page 10: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/10.jpg)
1. - siromašne zemlje imaju nedovoljno kapitala zbog niskog nivoa štednje, ratova, razaranja ili prirodnih katastrofa
---- nedovoljna štednja ne može sama da objasni ovu situaciju. ---- Investicije NE moraju biti jednake štednji van stabilnog stanja.---- kapital bi trebalo da se seli u zemlje gde je nizak K/l
2. Druga je mogućnost da hronično siromašne zemlje pate od tehnološke zaostalosti ili da imaju disfunkcionalnu privredu. Mora biti da, iz nekog razloga, najsiromašnije zemlje nisu mogle da dostignu stabilno stanje tački B na Slici 3.4.
![Page 11: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/11.jpg)
•U tom slučaju, ako i kada eliminišu barijere •ove zemlje bi trebalo da počnu da rastu brže od bogatih zemalja,
•Kojima stopu rasta diktira isključivo tehnički progres.
•Dobar primer je Kina, koja je rasla po stopi od oko 10% godišnje još od početka 1980-ih, od kada je napustila sistem centralno planske privrede.
to se u mnogim zemljama jednostavno nije desilo.
![Page 12: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/12.jpg)
ukoliko bi Indija i SAD imale istu proizvodnu funkciju,
marginalni proizvod kapitala u Indiji morao da bude 58 puta veći nego u SAD!
“Ako je ovaj model iole precizan... jasno je da bi sva investiciona dobra napustila SAD i druge bogate privrede, i premestila se u Indiju i druge siromašne zemlje.
Zaista, sa takvom razlikom u prinosima očekivalo bi se da investicije u bogatim zemljama potpuno presuše”. (Lukas, 1990: 92)
Nobelovac Robert Lukas je procenio
![Page 13: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/13.jpg)
Uslovna konvergencija – početni uslovi+tačka stabinog stanja
![Page 14: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/14.jpg)
![Page 15: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/15.jpg)
Informacije su slobodno dostupne,
Neizostavno se nameće da svi koriste iste proizvodne tehnike,
Bilo da se proizvodnja obavlja u Tajvanu, Nemačkoj, Indiji ili Zimbabveu.
Pa ipak, većina eksperata će se složiti da je produktivnost po stanovniku u tim zemljama toliko različita čak i u slučajevima kadimaju istu količinu kapitala po efektivnom radniku.
Ali, zašto bi se proizvodne funkcije razlikovale?
![Page 16: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/16.jpg)
jeste postojanje drugih inputa koji povećavaju produktivnost kapitala i rada,
baš kako to čini tehnički progres.
ponekad su sasvim evidentne razlike u bogatim i brzorastućim zemljama od karakteristika koje one imaju u siromašnim i stagnirajućim sredinama.
Koji su to tačno faktori?
Najvažniji razlog zbog koga se proizvodne funkcije razlikuju
![Page 17: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/17.jpg)
a. Obrazovanje i obuka investicije u ljudski kapital.
Stoga ima smisla da se proces proizvodnje opisujekao kombinacija fizičkog kapitala K i L i trećeg inputa, ljudskog kapitala H.
Agregatna proizvodna funkcija postaje:(4.2) Y = A F(K, L, H).+ + +Poput fizičkog kapitala, ljudski kapital se može akumulirati i može se amortizovati.
Koji su to tačno faktori
![Page 18: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/18.jpg)
ljudski kapital doprinosi rastu autputa per capita, te zemlje koje više ulažu u obrazovanje i obuku na dugi rok bolje prolaze i težićeda njihova proizvodna funkcija bude kao ona sa Panela (a) na Slici 4.2.
Ako proizvodna funkcija (4.2) ima konstantne prinose,
marginalni prinos ljudskog kapitala će biti opadajući!!!
sledi da će stoga dugoročne stope rasta još uvek biti iste i bićeodređene stopom rasta tehničkog progresa. Naravno, zemlje koje više ulažu u ljudski kapitala biće bogatije i produktivnije.
![Page 19: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/19.jpg)
Prvi je ljudski kapital, prvo kroz obrazovanje, a zatim kroz b. Zdravstvo
hronične i zarazne bolesti Očekivana dužina života biće
niska. smanjuje investicije u ljudski
kapital ali i produktivnost inače zdravih
pojedinaca,
čak može i da uslovi da bogatiji delovi društva odluče da emigriraju.
Loše zdravstvene usluge mogu poslužiti kao naredno objašnjenje za zamke rasta.
Ali, odmah se javlja problem uzročnosti: da li zdravlje utiče na dohodak,
ili dohodak utiče na zdravlje, ili su obe veze na snazi?
![Page 20: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/20.jpg)
očekivano trajanje života sapadom dohotka dramatično pada. Pozitivna veza koja
postoji između dohotka i očekivane
dužine života ni u kom slučaju nije linearna.
na nižim nivoima dohotka vladaju duboke nejednakosti.
![Page 21: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/21.jpg)
Katastrofa sa AIDS-om u Africi tragičan je primer začaranog kruga
u kome siromaštvo skraćuje očekivanu dužinu života, što zatim obara motivaciju za ulaganje u ljudski kapital i u budući rast.
Čuveno pismo – Dear Bono
Ni za 100 godina neće biti izlečeno siromaštvo ako ne ispraviš svoju koncepciju
Bono i Bob Geldorf – prikupljaju novac za Afriku
Ali je tamo kljlučni problem “kapacitet apsorpcije” – hoće li pomoć biti produktvno iskorišćena ili protraćena
![Page 22: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/22.jpg)
Neželjeni efekti primanja pomoći
Primaoci će verovatno smanjiti, umesto da povećavaju štednju
To je “prokletstvo pomoći - aid curse” “oil curse”; Precenjuje valutu, razvija sektor nerazmenljivih
dobara, obara rast – Dutch disease, holandski sindrom.
Izlečila se Norveška pravilom 4%, ali ovde to nije cilj, već suprotno – da dođe novac
![Page 23: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/23.jpg)
Novac može ostati u razvijenim zemljama Aids and malarija Bolje je donirati zapadne laboratorije
Dogovorenih 0,7% BDP daju samo skandinavske zemlje
![Page 24: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/24.jpg)
Drugi nedostajući faktor proizvodne funkcije je javna infrastruktura
Y = A F(K, L, H, KG)
![Page 25: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/25.jpg)
Y = A F(K, L, H, KG) + + + + Javna infrastruktura je često besplatna, ali
svakako da je proizvedena uz znatne troškove – od mostova do puteva, itd.
u toku poslednje decenije, proizvodnja električne energije, telefonija, vodoprivreda,
železnica itd. bile su privatizovane upravo iz tog razloga. Kog?
![Page 26: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/26.jpg)
2 rizika u odsustvu bez privatizacije
vlade mogu premalo da investiraju zbog toga što politička isplativost nekih drugih izdataka može biti mnogo veća, ili usled pritisaka na smanjenje javnih rashoda. Usporavanje rasta zbog zaostajanja
ako politički lobi koji podržava javne radove bude uspeo da odbrani ovu stavku, može doći do prekomernih državnih investicija u infrastrukturu. ili zastoj usled prekomernog oporezivanja.
![Page 27: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/27.jpg)
Ali, kad isključimo uticajobrazovanja, zdravstva i infrastrukture, ostaje još neobjašnjenih razlika između
najbogatijih i najsiromašnijih zemalja sveta.
BDP per capita u SAD skoro 35 puta veći od Nigera.
kad se sve ove razlike uzmu u obzir, američki radnici ostaju osam puta produktivniji u per capita iznosu.
![Page 28: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/28.jpg)
Svojinska prava
moraju se zasnivati na jasnoj, verodostojnoj i primenljivoj zakonskoj regulativi
ili ustavnim odredbama kojima se garantuje da pojedinci i firme ne mogu biti lišeni svojine, osim u slučaju da prekrše zakon, pa i tada jedino nakon odgovarajućeg sudskog procesa
![Page 29: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/29.jpg)
To je društvena infrastruktura
U ekstremnom slučaju, moglo bi se garantovati
da se nečija svojina može uvek koristiti na
način koji izabere vlasnik
Ako investitori nisu sigurni da će u budućnosti posedovati svoju investiciju u nekoj zemlji, zašto bi uopšte tamo i ulagali?
Čak i da je stopa prinosa u SAD na niža, niži je tamo i rizik od eksproprijacije ili od arbitrarnih ograničenja svojinskih prava, što može presuditi u njihovu korist.
Ako nema investicija, nema ni rasta u budućnosti.
![Page 30: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/30.jpg)
Premija na rizik, ugrađena u posao
Veća kamatna stopa kod stranih banaka u Srbiji
![Page 31: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/31.jpg)
Bocvana, Gambija, Mauricijus, Senegal i Zimbabve
![Page 32: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/32.jpg)
Dostizanje (konvergencija).
Tabela ukazuje da ekonomska zaostalost nestaje pri stopi rasta od oko 2,5% godišnje (što je veći inicijalni BDP, niža je kasnija stopa rasta), itd.
![Page 33: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/33.jpg)
U mnogim zemljama u razvoju prisustvo žena u školi je mnogo niže,
tako da mali efekat daje veliki rezultat. Takođe, bolje obrazovane žene će prenositi ideju o važnosti obrazovanja
na svoju decu i bolje će paziti na zdravstveno stanje
porodice. Žensko obrazovanje takođe utiče na priraštaj
![Page 34: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/34.jpg)
http://www.youtube.com/watch?v=6nG63ISt_Ek&feature=player_embedded
![Page 35: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/35.jpg)
![Page 36: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/36.jpg)
![Page 37: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/37.jpg)
bicikli
Bez bicikla
![Page 38: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/38.jpg)
Zatvara se jaz za 25%
![Page 39: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/39.jpg)
Endogeni rast
razlikama u ljudskom kaptalu, javnim investicijama i društvenoj infrastrukturi možemo objasniti dugoročni nivo dohotka,
Ali ne i rast!!!!
Per capita rast dohotka se na dugi rok svodi na rast tehničkog progresa, koji je egzogen i deluje tako što povećava stopu.
α raste egzogeno, bez obzira na sve ostale okolnosti.
![Page 40: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/40.jpg)
rast može obnavljati samo ako marginalni proizvod kapitala prestane da opada
Dovoljan uslov za endogeni rast
ako je nagib proizvodne funkcije uvek strmiji od nagiba linije širenja kapitala,
to bi značilo da bi za dovoljno visok nivo
k, proizvodna funkcija postala prava linija.
![Page 41: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/41.jpg)
dovoljan uslov za postojanjeendogenog rasta marginalni proizvod
kapitala mora da prestane da opada.
Pitanje je da li je ovo razuman uslov i da li
važi u stvarnosti
1. Eksterni efekti i konstantni prinosi
2. Znanje
![Page 42: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/42.jpg)
Eksterni efekti
Alfred Maršal (Alfred Marshall) postavio je hipotezu o tome da se realizovani agregatni ishod može bitno razlikovati od sume efekata koje vide pojedinci.
Svaki pojedinac ima opadajuće marginalne prinose na investicije u sopstveni proizvodni faktor, ali se može desiti da se sa uključenjem svih ostalih efektivna
produktivnost nimalo ne smanji, nego da ostane ista. Ovaj tip pozitivne eksternalije zove se maršalijanska eksternalija
![Page 43: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/43.jpg)
Primeri maršalijanske eksternalije
1. Ljudski kapital Y=Kα(AL)1-α, pri čemu je A = H
2. Infrastruktura A=(KG)Y, Ovde će poreska stopa т imati ulogu stope štednje.-
javna štednja Ovaj slučaj bi bio argument u korist državnih investicija u
obrazovanje.
3. Maršalijanske eksternalije A=ZY, Z je suma svih autputa svih individualnih firmi ako je y=1-α, privreda ima konstantne prinose, mada nijedan
pojedinačni proizvođač to ne može da dokuči.
![Page 44: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/44.jpg)
Znanje
Posebno svojstvo znanja jeste da je to javno dobro.
dva svojstva. Prvo, nema mogućnosti isključenja, što znači da
potrošač javnog dobra ne može fizički ili legalno sprečiti bilo koga da istovremeno sa njim troši to javno dobro.
Drugo, nema ni rivaliteta u potrošnji, to jest, potrošnja jednih ne smanjuje mogućnost da ga troše, da u njemu uživaju i drugi
![Page 45: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/45.jpg)
očekujemo ispodprosečna ulaganjaprivatnog sektora u u istraživanje i razvoj. Zašto?
![Page 46: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/46.jpg)
Zoo vrt?Dečje jaslice?Proizvodnja javnih preduzeća
gasstrujaPTTvoda
Je li osnovna škola javno dobro
![Page 47: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/47.jpg)
Hoće li pronalazači sledećeg čarobnog leka ili nekog novog telekomunikacionog sredstva uspeti da zarade nešto od toga ili će piraterija da im uzmesve pare?
Svojinska prava na idejegarantuju onima koji tu ulažu novac danjihov posao neće biti uzaludan.
![Page 48: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/48.jpg)
Jedno je mišljenje da otkrića, manje ili više, nastaju slučajno.
Drugo mišljenje, koje je inicijalno izneo Jozef Šumpeter (Joseph Schumpeter), jeste da velika otkrića dolaze u talasima.
1. pad profita vodi traženju novih izvora zarade kroz R&D2. Kada i ako profit počne spektakularno da raste, nastaje žestoka konkurencija. u dva vida: kao poboljšanje ili kao imitacija.
Oba krune monopolski položaj originalnog inovatora, smanjujući mu profit i smanjujući njihovu finansijsku podlogu, ali i želju da nastave sa daljim istraživanjima.
Kako nastaju otkrića?
![Page 49: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/49.jpg)
![Page 50: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/50.jpg)
Kada dođemo do politike, onda je možda najbolje slediti pravilo „ako nije polomljeno, nemoj ga popravljati”.
U privredama koje dobro funkcionišu najbolje je prepustiti domaćinstvima i firmama da se rukovode svojim interesima,osim ako se baš pojavi neki ubedljiv primer koji bi podržao državnu intervenciju.
Dobar primer je stopa štednje. Zlatno pravilo (Odeljak 3.3) namje jasno pokazalo da veća stopa štednje ne mora neizostavno da dovede ni do veće potrošnje per capita, niti do većeg blagostanja
Politika privrednog rasta
![Page 51: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/51.jpg)
vrlo je verovatno da treba subvencionisati obrazovanje i razvojna istraživanja pa čak i neke vrste investicione potrošnje.
može višestruko da podigne profitabilnost preduzetničkih aktivnosti,
ali isto tako može imati smisla da se istraživači zaštite od piraterije.
ubedljivi argumenti u korist državneintervencije
![Page 52: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/52.jpg)
•veliki broj otvorenih pitanja. Za razliku od mnogih investicija, kod ljudskog kapitala nema hipoteke, tj. kapitala koji se može založiti u slučaju da se zajam ne može vratiti
•mnogi ljudi, naročito u siromašnim zemljama, ne mogu da finansiraju sopstveno obrazovanje.
•Standardno rešenje je da država preuzme funkcije javnog obrazovanja i da obezbeđuje stipendije za siromašnije studente.
•Ljudski povećava produktivost i ubrzava difuziju inovacija.•Hrvatska - Srbija
1. Obrazovanje i istraživanje
![Page 53: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/53.jpg)
![Page 54: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/54.jpg)
imamo isti problem sa znanjem kao što smo imali kod javne infrastukture:
teško je, ako ne i nemoguće, odrediti adekvatan nivo sredstava za finansiranje istraživanja.
na kraju ispada da je vrlo moguće da se nedovoljno troši na aktivnosti koje nisu politički atraktivne, a opet, na dugi rok, mogu da budu esencijalan izvor rasta životnog standarda.
![Page 55: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/55.jpg)
vlasnik patentnog prava izvesno vreme moći da formira cene izkojih će moći da pokriti troškove istraživanja i razvoja. Ali, tu se javlja jedan propratni efekat: patentom se pronalazaču dodeljuje monopol, a time mu se dozvoljava da naplaćuje mnogo više odrazvojnih troškova.
2. Intelektualna svojina, patenti ipolitika konkurencije
![Page 56: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/56.jpg)
3. Otvorenost razmene ikonkurencija• Otvorene privrede imaju brži
rast. • Ali • brži rast može biti rezultat
dejstva brojnih faktora.• (learnig by doing), ljudi
unapređuju svoje znanje u toku rada
Privredni rast i otvorenost su pozitivno korelirani.
Otvorenost olakšava protok
ideja. dovodi do rasta inostrane
konkurencije. Domaći proizvođači više ne
mogu da se oslonjaju na protekcionističke mere
Moraju biti u žiži novih tehnologija, što zahteva ili inovacije ili imitacije;
obe mere će imati pozitivne efekte na produktivnost i privredni rast
![Page 57: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/57.jpg)
Politika, demokratija, jednakost istabilnost demokratije ne
spadaju u grupu savršenih institucija,
a veza demokratije i privrednog rasta prilično je kontroverzna
zakonski pritisak na „bogataše” od nacionalizacija do surovog
oporezivanja Srbija - tajkuni
dobro organizovane lobističke grupe
![Page 58: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/58.jpg)
![Page 59: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/59.jpg)
Šta demokratije teško mogu da urade(1) povećanje stope štednje u cilju akumulacije
kapitala za buduće generacije,(2) restrukturiranje privrede, koje povlači bolan
pad aktivnosti nekih sektora (stočarstva i rudarstva, na primer)
(3) reforma mreže socijalne sigurnosti i regulativa na tržištu rada
![Page 60: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/60.jpg)
jačaju tvrdnje da jedino diktature mogu dovoljno dugo da suzbijaju snage koje se protive promenama,
![Page 61: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/61.jpg)
Gini 100 – potpuna nejednakost
![Page 62: MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJA š NJENJE DUGORO č NOG PRIVREDNOG RASTA](https://reader034.fdocument.pub/reader034/viewer/2022042609/56814cf7550346895dba02bc/html5/thumbnails/62.jpg)