MAKROEKONOMIJA

Definicija, predmet i ciljevi

namik.col1@gmail.com

Makroekonomija izučava funkcioniranje nacionalne privrede kao cjeline i bavi se:

cjelokupnim nivoom proizvodnje,

zaposlenosti,

cijena i

vanjske trgovine.

Makroekonomija istražuje nivo i rast cjelokupne proizvodnje,

proučava inflaciju i nezaposlenost, te istražuje zašto

se neke privrede uspješno razvijaju, a neke stagniraju.

Ni jedno područje ekonomije nije važnije za uspjeh države od njenih makroekonomskih

efekata, jer i politička, i vojna, i društvena sudbina jedne zemlje

zavisi od njenog privrednog uspjeha.

Izborom odgovarajude makroekonomske politike i mjera koje utiču na ponudu novca , poreze i državnu potrošnju, zemlja može ubrzati ili usporiti privredni rast, inicirati ili usporiti rast cijena ( odnosno inflaciju ), proizvesti

trgovinski deficit ili suficit i slično.

Pojava makroekonomske teorije JOHN MAYNARD KEYNESA pomogla je u objašnjavanju uzroka privrednih fluktuacija, i pronalaženju pristupa za

rješavanje osnovnih ekonomskih problema.

U makroekonomskoj analizi susredemo uvijek nekoliko ključnih makroekonomskih varijabli,

od kojih su najvažnije slijedede:

bruto domadi proizvod ili GDP

stopa nezaposlenosti

inflacija

neto izvoz

Bruto domadi proizvod GDP je mjera tržišne vrijednosti svih roba i usluga finalne potrošnje, proizvedenih u jednoj nacionalnoj ekonomiji u jednoj kalendarskoj godini bez obzira u čijem su vlasništvu proizvodni faktori.

Najobuhvatniji pokazatelj ukupne proizvodnje u jednoj privredi je bruto domadi proizvod.

Krajnji cilj svake ekonomske aktivnosti je snabdjevanje stanovništva robama i uslugama koje oni traže.

Ukupno FBiH RS BD

2006 20057 13037 6550 471

2007 22548 14629 7366 553

2008 25519 16426 8507 586

2009 24799 15987 8257 555

2010 25365 16461 8336 568

2011 26231 16927 8703 601

2012 26223 17013 8615 595

2013 26779 17379 8793 607

2014 27359 17827 8887 644

2015 28586 18688 9205 692

2016 29900 19540 9631 730

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA BIH I ENTITETE

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA BIH I ENTITETE

0

5000

10000

15000

20000

25000

2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

FBiH

RS

BD

Država BDP per capita

KATAR 124930

LUKSEMBURG 109190

SINGAPUR 90530

BRUNEJ 76740

IRSKA 72630

NORVEŠKA 70590

KUVAJT 69670

UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI 68250

HONG KONG 61020

SAN MARINO 60360

USA 59500

SAUDIJSKA ARABIJA 55260

HOLANDIJA 53580

ISLAND 52150

Uobičajeni pokazatelj koji se koristi za

mjerenje u makroekonomiji je

stopa nezaposlenosti.

Stopa nezaposlenosti je procenat radne snage koja nema posla, dok se pod radnom snagom

podrazumjevaju svi zaposleni i

nezaposleni.

Stopa nezaposlenosti kao pokazatelj

kretanja u ekonomiji ima tendenciju kretanja kao i

privredni ciklus –kada opada

proizvodnja opada i potražnja za radnom

snagom, odnosno raste nezaposlenost.

XII 2017

Ukupno Žene

Zaposleni 753.202 315.514

Nezaposleni 475.084 257.218

Zaposleni XII 2017Index XII 2017 / XII

2016

Ukupno Žene Ukupno Žene

Ukupno 753.202 315.514 103,6 105,1

Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 17.755 3.683 100,3 103

Vađenje ruda i kamena 18.420 1.662 99,5 103,1

Prerađivačka industrija 155.254 56.375 107,7 108,9

Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom parom i klimatizacija

17.244 3.908 100,2 100,9

Snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom, te djelatnosti sanacije okoliša

13.178 2.229 100,8 101,3

Građevinarstvo 34.332 3.121 104,4 103,7

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila 134.881 66.220 102,1 104,1

Prevoz i skladištenje 36.095 6.250 100,9 100,9

Pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane 38.418 17.385 109,4 109,6

Informacije i komunikacije 18.922 6.837 103,4 105,2

Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranje 16.220 10.188 104 104,1

Poslovanje nekretninama 2.343 855 87,8 96,9

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 21.392 8.902 96,7 101,1

Administrativne i pomodne uslužne djelatnosti 12.654 3.163 101,7 106,8

Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 74.588 28.427 100,4 101,5

Obrazovanje 66.146 44.921 101,8 102,5

Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 51.051 36.322 102,6 103,2

Umjetnost, zabava i rekreacija 10.846 7.108 107,4 108,9

Ostale uslužne djelatnosti 13.464 7.958 131,6 132,3

0 40.000 80.000 120.000 160.000

Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov

Vađenje ruda i kamena

Prerađivačka industrija

Proizvodnja i snabdijevanje električnom …

Snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih …

Građevinarstvo

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila

Prevoz i skladištenje

Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i …

Informacije i komunikacije

Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranje

Poslovanje nekretninama

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti

Administrativne i pomodne uslužne djelatnosti

Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno …

Obrazovanje

Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite

Umjetnost, zabava i rekreacija

Ostale uslužne djelatnosti

Slobodno tržište je cilj svake slobodne tržišne ekonomije.

U tom slučaju tržište usmjerava resurse ka njihovoj najefikasnijoj upotrebi.

Na slobodnom tržištu cijene su određene ponudom i potražnjom, dok se država ne pojavljuje kao regulator cijena bilo kojih dobara ili usluga.

Stabilnost cijena unutar slobodnog tržišta je nastojanje da se održi slobodno tržište, što implicira da je tržišna privreda najefikasniji način organizovanja

vedine privrednih aktivnosti.

Index potrošačkih cijena ( CPI – consumer price index ) prati cijene fiksne potrošačkekorpe.

Potrošačku korpu čine dobra koja služe zaegzistencijalne potrebe, kao što suhrana, odjeda, obuda, medicinskeusluge, troškovi stanovanja i slično.

Promjene u nivou cijena obično se označavajustopom inflacije, koja zapravo označava stopurasta ili pada cijena od jedne godine do druge.

Kada cijene opadaju, odnosno kada je stopainflacije negativna, govorimo o deflaciji.

Godina I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Prosjek 2015 = 100/Average 2015=100

2016. 99.3 98.9 97.8 97.7 99.3 99.8 99.4 98.9 98.9 99.0 99.6 100.2

2017. 101.3 101.6 100.3 100.1 100.0 99.7 99.3 99.7 100.4 101.1 103.1 103,3

Prethodni mjesec = 100/Previous month=100

2016. 99.7 99.6 98.9 99.9 101.6 100.5 99.6 99.5 100.0 100.1 100.6 100.6

2017. 101,1 100.3 98.7 99.8 99.9 99.7 99.6 100.4 100.7 100.7 102.0 100,2

Isti mjesec prethodne godine = 100/Same month of the previous year=100

2016. 99.1 98.6 98.1 97.7 99.3 99.7 99.2 99.1 98.7 98.9 99.8 100.6

2017. 102.0 102.7 102.6 102.5 100.7 99.9 99.9 100.8 101.5 102.1 103.5 103,1

decembar prethodne godine = 100/December of previous year=100

2016. 99.7 99.3 98.2 98.1 99.7 100.2 99.8 99.3 99.3 99.4 100.0 100.6

2017. 101.1 101.4 100.1 99.9 99.8 99.5 99.1 99.5 100.2 101.1 104.1 103,1

Mjesečni indeksi proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu

Mjesečni indeksi proizvođačkih cijena industrije na nedomaćem tržištu

Godina I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Prosjek 2015 = 100/Average 2015=100

2016. 96.8 95.8 95.3 95.2 95.8 97.2 96.8 96.0 95.8 95.8 95.8 96.8

2017. 98.0 99.5 99.9 100.2 100.8 100.5 100.6 100.9 101.4 102.3 103.0 103,2

Prethodni mjesec = 100/Previous month=100

2016. 99.4 99.0 99.5 99.9 100.6 101.5 99.6 99.2 99.8 100.0 100.0 101.0

2017. 101.2 101.5 100.4 100.3 100.6 99.7 100.1 100.3 100.5 100.9 100.7 100,2

Isti mjesec prethodne godine = 100/Same month of the previous year=100

2016. 96.6 94.9 94.5 94.4 94.3 96.0 95.7 95.8 96.8 97.1 98.0 99.4

2017. 101.2 103.9 104.8 105.3 105.2 103.4 103.9 105.1 105.8 106.8 107.5 106,6

decembar prethodne godine = 100/December of previous year=100

2016. 99.4 98.4 97.8 97.7 98.4 99.8 99.4 98.6 98.4 98.4 98.4 99.4

2017. 101.2 102.8 103.2 103.5 104.1 103.8 103.9 104.2 104.8 105.7 107.2 106,6

Dugoročni cilj svake nacionalne ekonomije je vanjskotrgovinska ravnoteža.

Kada je neto izvoz pozitivan broj (vedi od nule), onda postoji trgovački suficit, i obratno - ako je neto izvoz negativan (ako

je uvoz vedi od izvoza), zemlja bilježi trgovački deficit.

Ovaj cilj povedanja međunarodne razmjene postao je veomaznačajan za makroekonomije zemalja u svijetu, pogotovo

nakon što su uočene koristi od međunarodne trgovine

Mjesec

Izvoz ( u milionima) Uvoz Izvoz UvozStopa pokrivenosti uvoza izvozom (%)

2016 2017 2016 20172017 2017

2016 20172016 2016

Ukupno 9.418 11.053 16.161 18.134 117,4 112,2 58,3 61

I 631 722 921 1.010 114,4 109,6 68,5 71,5

II 718 820 1.236 1.398 114,2 113,1 58,1 58,7

III 769 945 1.368 1.568 122,9 114,6 56,2 60,3

IV 801 914 1.436 1.502 114 104,6 55,8 60,9

V 750 904 1.304 1.516 120,5 116,2 57,5 59,7

VI 841 902 1.453 1.637 107,2 112,6 57,9 55,1

VII 774 971 1.342 1.539 125,5 114,6 57,7 63,1

VIII 746 899 1.327 1.534 120,5 115,6 56,2 58,6

IX 828 1.015 1.419 1.633 122,5 115,1 58,4 62,2

X 830 1.001 1.434 1.650 120,6 115 57,9 60,7

XI 892 1.033 1.411 1.646 115,8 116,7 63,2 62,7

XII 832 921 1.503 1.496 110,7 99,5 55,4 61,6

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Uvoz

Izvoz

IZVOZ I UVOZ BIH PO MJESECIMA U 2017

Države

Izvoz Uvoz

I-XII 2017 I-XII 2017

EU 7.866 11.075

CEFTA 1.790 2.319

EFTA 196 124

TURSKA 431 766

RUSIJA 146 856

KINA 38 1.186

USA 73 584

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

EU CEFTA EFTA TURSKA RUSIJA KINA USA

Izvoz I-XII 2017

Uvoz I-XII 2017

Uspješnost politike jedne nacionalne privrede mjeri se kroz posmatranja četiri područja:

proizvodnje,

zaposlenosti,

stabilnosti cijena i

međunarodne razmjene.

Kao osnovni ciljevi makroekonomske politike pojavljuju:

Proizvodnja:

visok nivo proizvodnje

visok nivo stope rasta

zaposlenost,:

visoka stopa ili nivo zaposlenosti

stabilan nivo cijena, sa slijededim ciljevima:

niska inflacija

slobodno tržište, po mogudnosti bez ikakvih

intervencija

odgovarajude trgovinske politike koje se tiču stabilnosti cijena u

privredi

međunarodna razmjena, koja podrazumijeva dva segmenta osnovnih

ciljeva ili politika

stabilna vanjskotrgovinska

politika, što podrazumijeva ravnotežu

uvoza i izvoza

ciljevi vezani za stabilan devizni kurs

bankarskim sistemom.

kreditima

novcem

Monetarna politika, koja se donosi da bi vlada upravljala:

oporezivanje.

javnu potrošnju

Fiskalna politika, koja označava:

Postoje četiri osnovne grupe instrumenata ili četiri makroekonomske politike:

kontrola cijena

Kontrola plada

Politika dohodaka, putem smjernica, preporuka ili potpune regulacije:

politiku koja se tiče vrijednosti deviznog kursa.

spoljnotrgovinsku politiku i politiku razmjene

Međunarodna ekonomska politika, koja se odnosi na:

Ekonomski razvoj možemodefinirati kao dinamični

proces povedanja stepenazadovoljenja ljudskih

potreba.

Ekonomski rast predstavljauvedanje realnog bruto domadegproizvoda određene ekonomije u

odnosu na njegovu veličinu u prethodnom vremenskom

intervalu.