Makedonski Jazik za treta godina
description
Transcript of Makedonski Jazik za treta godina
-
:. -
:
:
: ,
:
10000
. 22-5390/1 13.12.2010 .
CIP - . , 811.163.3 (075.3)82 (075.3), III / , . - : , 2011, - 181 . : . ; 24 : . 175-179ISBN 978-608-226-176-81. , []COBISS.MK-ID 86464266
-
Predgovor
Vo ovoj u~ebnik, namenet za u~enicite od sredno stru~no obrazovanie , izraboten spored nastavnata programa na Ministerstvoto za obrazovanie i nauka i Biroto za razvoj na obrazovanieto, avtorite gi objasnuvaat relevantnite su{tini na prezentiranite pojavi, li~nosti i dela od makedonskata i svetskata literatura, koi vremenski go opfa}aat periodot na XIX i XX vek. - realizmot so site vidovi, modernite struewa, periodot me|u dvete svetski vojni, literaturata vo NOB i povoenata literatura.
Seto toa neizbe`no e prika`ano niz istorijata na makedonskata literatura, odrazot na nastanite vo literaturata, ideolo{kata pripadnost na avtorite koi vo ovoj u~ebnik se samo dopreni, bidej}i prioritet e daden na umetni~kite vrednosti, estetskite stavovi i eti~kite pogledi na avtorite, koi niz analiza i citati, dosledno se prezentirani niz delata.
Vo U~ebnikot, celosno, no i delumno, niz inserti, se predadeni najavtenti~nite, sliki i karakteristiki od poezijata, prozata i dramata, so cel da se predizvika silen pottik i motiv za ~itawe i celosno, samostojno prosleduvawe na umetni~kite dela. U~ebnikot samo dava nasoki, kriti~ki sogleduvawa, no istovremeno i ostava mo`nost za samostojno nadgraduvawe,{to vpro~em e i celta na literaturata.
Zada~ite, eseite i pra{awata se pridru`ni elementi koi pomagaat za utvrduvawe na materijalot i proverka na steknatite znaewa.
Po odnos na gramatikata, koja kako podra~je e sostaven del na ovoj u~ebnik, niz razvojot na makedonskiot jazik,na{iot glasoven sistem, site glasovni promeni, sintaksata so svoite modalni konstrukcii i ulogata na mediumite vo zbogatuvawe na leksi~kiot fond i mo`nost za vospriemawe na ponudenite sodr`ini, se dava celosen pregled na seto ona {to u~enikot mo`e da go iskoristi za li~na nadgradba na porano steknatite znaewa.
Posebna preporaka - u~enikot samostojno da gi izraboti prilo`enite zada~i, da zapomni s ona {to kako referenca stoi posle sekoja lekcija, da odgovori na postavenite pra{awa,trajno da gi osvoi segmentite na fonetikata, morfologijata i sintaksata na na{eto jazi~no-gramati~ko podra~je.
Dokolku Vi pomogneme da gi usvoite sodr`inite, da izgradite svoj stav po odnos na estetskite, eti~kite, didakti~kite i filozofskite poraki na prilo`enite sodr`ini, da razre{ime dilemi, pottikneme na ~itawe i zbogatuvawe na re~ni~kiot fond,
Vi blagodarime
avtorite
-
6 .
, .
, . , ,
, .
. ! .
!"#$#% & '# %!#% $ $#
, . " # . $ % :
. ,
, , , , . % 1944 , .& % (%), ' . %
& * + , , , .% & ,
.
,
, , ,
, , , , .
( !)
&
6666666666
-
7 "# $
!
,
, & '
, , , , # #
, ,
*, .
( ' )
-
, ,
./ ,
.
' 0"'2, 2 1944 ! , .
0"'2 . ,
,
1945 .
&(#$!
. * + + (. - /- , 2 1944 , ( $#.
'!0
1. % ?2. 6 ?3. $ % ?
)
7777777777
" # !
-
8" , , 38 11 , . . 2 11 5. " 11 :
- -+( )
- (
)
-
% .
( * ,
8> , ; > ( ; ;> ,8 8> ).
7 ()
, . : ()
. . %
, .
$ XII , :
, .
. > , > >
&
, ."
.
& ;
-
9A-, , ?, ,
0-, , @
"-, , , ,
-
/ ( ), ( ). , .
(/!=>!" $ (/#!$%! '# =/%A#% %! $ !"#$#% &
%
./ . " . / , ..
, , , . % , . *, .
- (, , , , , ). "
:
- , .. ;
- ;
- , . * , ;
- , ;
- .. ./
, ;
- . /
, ;
- .
2 , , .
,
9999999999
A
-
10
&(#$!
-, , 38 -, 11 27 .( + .( . .( * , , , .
(/#C/ = '#%! &$!D
6 , ?
.
1.- ,,C ',, XV :
.
-,, #, , , ' .
2.$ ,, ,, XIII :
. . , , . , .
$ , , , , , ! . " , .
101010101011111
. D , , .. .
- . / . 2
: , , ,
.
. " , .
-
11
'!0
1. ?2.' !3.' ?4. , ,
?
&"A
" .
$%
( )
111111111111111
" : . / . $ .
&
. % , # , ,
./ .
: ( ), .
-
G - , +.
' : F , , , , .
% () : , , , , .
- * (, -).
' : , , , , .
-
12
'!0
1. : $, , G . - H. . 2
/!A!$H
121212121211111
/ - G -.
/ ,
.
. +
. !
.
. - / , .- # ' .
" ." .
" ,
,
, ,
, .
+ ?
' .
!&, , .
&(#$!
.
G - , +. - +.
-
13
D # .
%
.
% , .
D .
%
.
D , # , .
D
(
) . , , , !! .
", *- () ,
, (-).
" # , , , , .. . ", , :
1. - . (-, - /, )
2. 0 . (- , - , H-)
=/%A %/I%I/ $ /!A!$H%
,
1313131313H )
33333
D #
&(#$!
/ , - - .
-
14
3. " . (-, - , - )
4. 1 . (-, ------ , )
5. 2
. (-, -, - )
% , , # , : , , ( ), -. " ! # .
! , - (- ) (, , ). '
.
A ,
(, , , ) , , , .
&(#$!
= .$? , , , -.' - .
'!0 0
. 1.D
J. 2." . 3./ &. 4.& .
(
)
141414141411111
3 " (
-
15
, .
D
, . "
: .
%# , .
"
.
, . ' , : ?, , , . 2 # . 2
.
' : 3 .
-.
.
(/#% /!A!$H
&(#$!
( .( , .. * - .- - .
,
151515151555555
-
16
( () .
/
(, ), ( , ), ( , ). % : - .
=
: .
( .
' : / .( )
/ .( - )
'
.
.
-. *- : , .
" * , .
'!0
% .
- '
?
- , #, . 5 . . / & # ? "
. 5 . # ! 3 . . 3 !
(//# ((/!"%)
1616161616.
11111
-
17
. 6 .
0 .
.
- : , , , , .
. ! .
" .
' - : , -, , , .
. ! .
! .
=- - .% - , /, /, / , , , , / .
. " .
- - ( .) (# ).
- , .
" (, , , ) :
)
*. - .
)
7
' .
.
)
?
! .
) -
.
.
:
,
171717171777777
-
18
&(#$!
( ./ - .= * - .=- - .
'!0 ( :H . .F # . # .2 , # . ( - :/ .G H , .& .* .
181818181811111
-
19
%# , ( ) , . ( , , # . ' : % . %
, .
( :
- - $ .
- # .
- ' .
-- .
-- 8 .
- - , .
:
- $ .
- .
- - % .
- -- .
- ? - .
(#"!% (I!%)
&(#$!
( .' * : , , -, .# *
.
191919191999999
-
20
D
. $
. " , .
+ -
.
. / .
' ,
.
. .
, ." . % .
.
. ' ,9 ,
# , .
. -, 2!. - 2!.
-+
- - .
. / . H .
- , . /
, , : , , , .
. D. 0.
0
, :
#=>I'D! !LI (#"!%#% (//##%
0
202020202022222
-
21
2 : D. 0.
-+ -
, . - .
% ,
: 0.
- # , :
- : % ?
- - - ,
: % .
% # , # : . : .
0 , : C .
- , : L .
, . 0 , # : .
# : .
&(#$!
+ * -+
.' -+ , - .
:
,
:
,
,
0
212121212111111
-
22
%
#, .
D , , , !, .
, : , , , . & . % , . /
, .D
. () . %
.
% : , ,
.
" . " , , ,
.2 .
. M .
" .
" , , , .
"
, .% : , , , , .
'!0
( : * .& ". * ! 2!.
#">$ /%!/% $ /!A!$H%
222222222222222
-
23
.
. .
" .
"
./
:
( ! ( !, : $ /!
,.. . *
.
- .
. * - ? / ?
* . . 6 ? ?
- , .
. G # ? " # ?
.. . , . 2 # .
. ?
&(#$!
. + ( ,, ,)./ :,-, .
'!0
' #
# , , .
.
232323232333333
-
24
% ,
. ' , - . " , , # .% :
/ -.
- .
" :
; ; =; .
, , :
> ; ' +; # .
& :
; $ -; ; .
!&>A$ /!A!$H
&(#$!
.( . - - .
'!0
% - .
- . % - . $ - . C ? #- ! $ . ' G - . . . -.
242424242422222
-
25
% :
- ".1.
" -.2.
, ? ? !
D , .
.
. 0 .
.
.' H.
1. .
() ( )
2. % .
(- ) ( )
6 ?
, , . ' .$ .
. - . M - . . - .
%'$ ('$ /!A!$H
&(#$!
' , .
2525252525
55555
-
26
D . , ,
. L
, , ." ." , . 2
,
. # .
$ ! $ ! $ ! $ . /
.
- ,.
$ . $ .
* .
$ , .
- 2 , , , (, , , , , , ).
$ . $ .
- ' : - (, ), -- (, ), -() .
* . 0 # G .
$ .
$ .
'!0" .
/% .1. 2N-" 50 .2. / .3. " .4. / .5.
$!=H
2
*0
262626262622222
-
27
$ .
% .
: $ .
" .
' , .
&(#$!
# , .( - +: , , , , , , , , .( G . , .
'!0
' -!
2 , . = , , .' .' . ' 0 , .
(- )
272727272777777
$
-
28
% ( ) ! . = ! , .% , :
, . ,
, .
) " .
. .
/ .
; .
; .
* . + : ++? ++?
' : 6 ? 2 : .
? ' .
% , .
) , .2 - # .
. / .
.
" .
" + ? + ?
. "? ' .
' ? ' .
(/!"!%
282828282822222
-
29
&(#$!
( ? .( , . *,
*.
'!0
2 :
0
, # ,
. 0 : #
." .- , . / :
' , . % !
' .
(- " -'.!)
292929292999999
-
30
=
+ . . - .
) I
* :
: , , , , , , ,
: ,, , , , , , .
F :
* :-
.
.
* .
; 9.
*:-
.
- .
% .
* * +: -
; !& 7.
" .
* - :
! .
, , .
) I
:
: , , , , , , ,
I"'#I'D! $ (/!"!%#%
3030303030
33333
-
31
: , , , , , , , .
- :
- *:
.
L .
* :-
1
.
.
* * +:-
.
* :-
1 9.
+ *:-
.
.
$ , , , .
' ?
.
.
- .
&(#$!
.(
*,
*, * * .
313131313111111
-
32
" ( ).2 ( ) + .
" . " ?
" . 2 ?
$ . ' ?
. L .
: - ; ; .
(/!">#C (/!"!% ((/!"!% # (/!">#=)
&(#$!
( .
'!0
' # !
: G # , . % , . % .
323232323233333
-
33
, #
, , , , . ( ),
. %
, , . : - ,
, , , , , , +.
) ( -
" . "
.
. #. !
. " .
2 : ? ? ? .
) ( -
2 . "
.
. 2 #
. . - . 2 : ? ? ?
) ( -
" ." .
. " . ' . $ . 2 : ?
(/>#C #(/!"!>
,
,
.
333333333333333
-
34
) ( -
2 ."
.
. & ! 2!.
H .
- .
2 : ?
) ( -
" .
. $ .
.
' .
" . 2 : ? ? ?
) ( -
" . " .
. + .
" " .
2 : ?
) ( -
" . - .
. G
.
.
2 : ?
343434343433333
) ( -
-
35
) ( - +
2 , .
. 1 & .
&(#$!
( -
, G . -: , , , , , , +.
'!0
( -:
% #, , ./ # , , = .2 = , #,# .
353535353555555
) ( -
-
36
'%#/#%!(!$ /!A!$A$ A>!$#'
%/I% (#&H
- , .
0) -
0 . / .
"
: , ,
F : , 1,
0 .
.
. ; " ; ; .
' : ,
- - : ' , 0 , ,
, ', ", ,
.
)
0 .% , . 0 . / .
. ", , . & , , . - ,
, . 0 . " ?
/
0
3636363636 " ?
33333
-
37
&(#$!
- .$ .
'!0
" :
1. * ./ A." . & . . 2 , .
$ , . ', , . / .. . / , .& , , , , , -, .
. * # .
!
, !
=, , !
= .
" , .
% -G+, , , .
. * ! * . =!, , , ; ; D.
/!A!$A$ !''>!$%
,
,
373737373777777
-
38
&(#$!
" .
'!0
?
2 .
# ,
. " , # .2 .0 , .. .% .% , - .
>#0!$ /!A!$H
$!&'$#>#0!$ /!A!$H ((/%)
' , , ." : , , , .
383838383833333
-
39
." : , , , ____ .
' . /
.
. " .
H
.
.
. ' , .
" , , - -.
. " ,
.
" , .
____ .
# # .
&!>!C: 2 . .
#%'$ (#(I>%'$) $!&'$#>#0!$ /!A!$H
(/#%'$ ("'!/%'$) $!&'$#>#0!$ /!A!$H
. : , , , , , , . " , , .
. , .
" , .
" .
, -
393939393999999
-
40
. " , .
% # , .
" , .
. / , .
' , .
, & .
&!>!C:
.
&(#$!
- . : , , , , , ___ . . : , , , , , .
'!0
% :
$ , # ,
. Q .=
; ,
-. ' , . -
, .
(
--.0#)
404040404044444
-
41
/ , # , # .' # # , # . , .. # .
. G 2! *.
" : G ?
: -, -, -, -, -, - .
. # .
$
-, -, - .
.' , . ' , . , .
" : -, -.
. , .
&!>!C: D
, ,
.
/&"!>$ ("I$%'$) $!&'$#>#0!$ /!A!$H
&(#$!
# , G .: , -, ---, -, -, -, -, -.
,
,
414141414111111
-
42
2 ! . :
, , , .
. " , # .
* ,
#
.
&!>!C: 2 .
'!0
% # :
M .
2 0R .
' .
&>IA$ (#$>I&'$) $!&'$#>#0!$ /!A!$H
>IA$ (!>I&'$) $!&'$#>#0!$ /!A!$H
, .. !.
" : , , , , , .
. " , - .
* , .
* , .
&!>!C: 2 .
424242424244444
-
43
% , , . .= , . 2 . % , , .. . & : , , , , , , , , .
&(#$!
& ? .: , , , , . ? .: , , , , .
'!0
' # .
&'$#>#0!$ /!A!$H ( P(#%)
'/!!$ (%!(#/>$) &'$#>#0!$ /!A!$H
D :
, H .
/ .
( ), .
6 ? ' ?
..
, . ,
4343434343
33333
-
44
D .2 : ? . ? . 2 .
0 # . ' . / , .
. # , # .
* : , , , , , , , .
" . . ( , .
. . * , .
% !
. . ,
.
' . . ' , .
&!>!C: % , .
&(#$!
, G .: , , , , , , , , .
'!0
2 -" ,
.
444444444444444
-
45
$ , , .% , . & ./ : ? 2 .
. ' . " .
. # .
. ' , + .
" , + .
2 : -G, , , .
. / , .
' , + .
&!>!C: , , , .
(/A$ (I&>$) &'$#>#0!$ /!A!$H
&(#$!
& .: -G, , , .
.
454545454555555
-
46
$ !, , , .&
.
. % , .
% : ,
.
: .
. % , .
' , .
2 : , , , - .
. , .
2 , .
&!>!C: , ___ .
(#>!"A$ (#$!I%'$) &'$#>#0!$ /!A!$H
&(#$!
# .: , .
'!0
# ,
# .
464646464644444
-
47
.& ,
.
. / , # .
" , . % .
. / , # .
.
. , .
.
. / , # . 2 : .
F :, , , .F .
. ' , # .
' , # .
G , .
&!>!C: % ,
.
&(#$!
I - .: , , -, ./ , .
I>#'$ (#$"H#$>$) &'$#>#0!$ /!A!$H
.
:
,
474747474777777
-
48
D :
1. / .
2. * # .
3. 0 , .
% : - . " : , . - . " . : ?
. " ? $ .
2 : .
% , .
. 2 .
&!>!C: 6 , .
'!0
% :
0 , # .
, .
0 , # .
H!>$ (Q$>$) &'$#>#0!$ /!A!$H
484848484844444
&(#$!
.: .
-
49
" ,
, ./
+
.
. 1 , - . 2 ,
.
. , .
" : , , , , .
. / .
, .
" .
&!>!C: , . .
'!0
% :
* .
'2 .
, ,
# !
.
"#(I$ (#$H!'$) &'$#>#0!$ /!A!$H
&(#$!
" .: , , , .
,
494949494999999
-
50
" , # .
. M .
- .
* .
" : , , , .
. F .
&!>!C: 2 .
$A$ (#">$) &'$#>#0!$ /!A!$H
&(#$! $ , G
.: , , , - .
= -
. % , , . = , . %
,
, , . $ A Michel de Montaigne. $ : .D, T., *., 0., ., ".#, .*, &.", &./, 0.0, %.F#, H.% .
0 # C.
' , , - C.,
!! ( +)
0
505050505055555
-
51
. C 0 # T H#. " - , ( ), , , , .
1 ' 5 9 '#
-
52
'!$
#">, QI$H, &
F . . =
.
% . . -, - (
, , .).
% , , .
.% , , .
%
: , .
% .
%
.2 ! .
% :
-
;
-
- , , , .;
-
./
;
-
;
% . - !, . %
. %
.
* , , , ,
, . " # . "
525252525255555
-
53
. 2, , # .
&"A
(, , ) , .
' , .
D ?
D, . D .D
, . D! .2
, . , ! .
2 . .D , . , . ' ,
,
. ! ( ).
, , .
% , , , .-
-,
, .
/"#
#">, QI$H, &
.
,
535353535333333
-
54
, .* ,
,
. - !
.
D , .# , .
* ?
? -
?
+ ,
, ", .,
.
/
, # .
/
./
, ./ , ./
# , # ,
.
.
/
,
,
. , , . / . =
%!>!'&
#">, QI$H, &
&"A
' - .6 , ? 6
? , ?
" - - .
!
"
545454545455555
*
-
55
. $- # , !, . () , .
- #
.
/
-, , . "
,
, .
% .2
#
.-
-, , , , , # . $
.
- , ,
. 0 , ! # .
&"A
'
, ?
#
?
%
# ?
,
,
555555555555555
$
-
56
D
.D
, , !
,
.
*
, ? $?
* , .D
./ , , ,
.$, .
D ./ .
% # :, , , , .
" :
- *
- *
- -
- -
-
- -
: , , , , , --.
% # .' .2 ,
, #. #
, . , #
/!>
#">, QI$H, &
/
5656565656 , #
55555
-
57
! . 0 .
&"A
!
6
?
, ! '
, ! * ?
575757575777777
0
-
58
>%!/%I/
Taa e skrovi{te na duhovnite sostojbi na ~ovekot, olicetvorenie na negovite soni{ta i nade`i, negovata vera i verba
Mihail Renxov
-
59
/!>&
-
60
POJAVA I KARAKTERISTIKI NA REALIZMOT
606060606066666
Evropa vo vtorata polovina na XIX vek, ja karakteriziraat mnogu protivre~nosti, no istovremeno i dinami~en nau~en i tehnolo{ki razvoj, so {to kaj ~ovekot se vra}a doverbata vo sopstvenite potencijali. Toa e vek na elektrikata, parnata ma{ina, Darvinovoto otkritie deka ~ovekot e plod na dolgotrajna evolucija, vek na fotografijata i telegramata. Celiot, toj zbir na nau~ni dostignuvawa, izvr{ile revolucionerno vlijanie vrz svesta, deka razumot e najbitnoto oru`je na ~ovekot. Naukata stanuva religija, a razumot - edinstven Bog na taa religija.
Ne samo nau~no-tehnolo{kite otkritija, tuku i samite op{testveno-istoriski i politi~ki presvrti, izvr{ile direktno vlijanie vrz pojavata na novo literaturno dvi`ewe, koe po~nalo da se isprepletuva so romantizmot i da se nadgraduva vrz negovite, ve}e vidlivi ostatoci.
Od ekonomska gledna to~ka, XIX vek, definitivno e vek na klasni protivre~nosti. Od edna strana, krajno bogatata bur`oazija, a od druga strana, razbieno i osiroma{eno rabotni{tvo i bezmilosno uni{teno selanstvo. Toa e svet na prvobitna akumulacija na kapitalot {to neminovno doveduva do monolitnost na rabotni{tvoto, koe svojot bunt go izrazuva najprvo vo Francija 1848 godina vo t.n. Fevruarska revolucija, koja se borela za republikanskite principi, a koja Revolucija na{la odraz i vo Avstrija, Germanija, Ungarija , Rusija i vo drugi evropski zemji. Istata godina Karl Marks i Fridih Engels, go objavile Komunisti~kiot manifest i gesloto - Proleteri od site zemji - obedinete se. Vo 1864 godina vo odbrana na pravata na rabotnicite, bila sozdadena Prvata Internacionala. Streme`ite na rabotni~kata klasa, silno, iako kratkotrajno, odeknale i preku Pariskata komuna 1871 godina, a definitiven rasplet na op{testvenite protivre~nosti, napravi Oktomvriskata socijalisti~ka revolucija vo Rusija 1917 godina.
Vo takva op{testveno - ekonomska atmosfera, zapo~nal da se sozdava noviot literaturen pravec, poznat kako realizam, koj se razvival pod obele`jata na objektivnoto, racionalnoto i vistinitoto. Poimot doa|a od latinskiot zbor realismus -{to zna~i stvaren, vistinit, opredmeten. Realizmot e kni`even i umetni~ki pravec,koj se javuva vo ~etvrtata decenija na XIX vek i zavr{uva vo devettata decenija na XIX vek, so poslednata faza na ovoj pravec, nare~ena naturalizam. Realizmot vo po~etokot na 20 vek, pod vlijanie na Oktomvriskata socijalisti~ka revolucija se javuva vo edna nova transformacija - socijalisti~ki realizam.
So realizmot, pisatelite se vra}aat kon tretirawe na kolektivot, op{testevenata zaednica, nasproti celosnoto svrtuvawe na romanti~arite kon sopstvenoto jas, odnosno istaknuvawe na individualizmot.
Poimot realizam, najdosledno se objasnuva so terminite vistinski, predmeten objektiven - tolkuvawe na `ivotot i svetot, naso~eno kon vistinski, prakti~ni, prisutni pojavi i problemi. Pod terminot realizam se podrazbira analiti~ki interes na pisatelite koi ja istra`uvaat uslovenosta na individualecot od op{testvenite mehanizmi. Za modernite filozofi, realizmot se bazira na svojstvata na logi~no-matemati~kite entiteti i nivnite odnosi. Toa i bilo cel na realistite, objektivno da ja pretstavat stvarnosta so site nejzini komponenti. Slikaweto na site segmenti na `ivotot, baralo pogolema epska forma,(nasproti romantizmot) taka {to romanot bil
-
61616161616111111
najprifatliva forma, na{iroko da se sogleda ~ovekot so site okolnosti koi dovele do formirawe lik-tipi~en za sredinata i su{testvo, usloveno od op{testvenite priliki. Zatoa velime, deka romanite na Balzak se vistinski nau~ni studii, a potvrda za ova e i misleweto na Fridrih Engels: Od romanite na Balzak, mnogu pove}e nau~iv za ekonomijata, otkolku od u~ebnicite i nau~nite trudovi.
So ogled na toa deka intenciite na realizmot uslovuvale epska {iro~ina, neminovno prozniot izraz }e stane dominantna i sovr{ena forma, sozdavaj}i dela koi spored dlabo~inata na problematikata, umetni~kata sila i potrebata od adekvatno prika`uvawe na stvarnosta, edinstveno niz prostornite mo`nosti na prozata, mo`ea da se iska`at sovr{enite tvore~ki potencijali na golemite realisti, kakvi {to bea Tolstoj i Dostoevski. Prozata so bogatiot `ivoten materijal i tretmanite na aktuvelnite politi~ki problemi, vo slednite ~etirieset godini, vo senka }e gi frli drugite literaturni rodovoi - lirikata i dramata.
Realizmot nema da ostane samo pravec vo literaturata, naprotiv so svoeto dlaboko nurnuvawe i razotkrivawe na site op{testveni i duhovni sferi, soodveten odraz }e najde i vo muzikata i vo slikarstvoto.
Dokolku se napravi edno rezime na seto ona {to realizmot kako literaturno dvi`ewe-pravec, go postavi kako svoj postulat, na koj }e se nadgraduvaat site realisti~ni tvorevini, site komponenti mo`eme da gi grupirame vo ~etiri glavni obele`ja ,koi se del od konstrukcijata na ovoj pravec.
1. Vistinsko slikawe na stvarnosta, no ne i fotografsko snimawe na `ivotot, tuku obop{tuvawe, tipizirawe , pod {to se podrazbira izbor na likovi koi gi nosat osobenostite na edna grupa i sredina:lihvari, bezdomnici, kriminalci i dr.
2. Realistite glavno posmatrale, analizirale, vo postojana potraga po karakterot (prirodata) na edna pojava, so kriti~ki osvrt i iznao|awe re{enie i izlez od lavirintite na zamrsenosta.
3. Tipi~ni karakteri vo tipi~ni okolnosti. Realistite za da mo`e da sozdadat lik, treba da analiziraat pove}e likovi od ista grupa ili profesija i od site niv da gi oddelat onie osobini koi se nivna glavna karakteristika i da gi prepi{at na svojot lik, {to go gradat vo tvore~kata kreacija.
4. Najpogodna forma za realisti~ko raska`uvawe se romanite i podolgite raskazi, koi davaat pogolem prostor za do`ivuvawe na likot, prezentacija na nastanot, slika na pejza`ot, fizi~ki i psiholo{ki portreti na likovite.
-
62
VIDOVI REALIZAM
Za tatkovina na realizmot se smeta Franicija, kade se zadr`uva t.n. klasi~en realizam, koj gi slika kapitalisti~kite odnosi i koj kako takov }e bide prifaten i od pisatelite na drugi zemji( pretstavnici -Stendal, Balzak, Dikens, Tolstoj)
Naturalizam
Kako pravec se javuva podocna vo poslednata decenija na XIX vek. Naturalistite gi davaat najtemnite, najmra~nite karakterni crti, kade ~ovekot se javuva kako mizantrop (Emil Zola, Gi de Mopasan, Ibzen i dr.)
Demokratski realizam ili kriti~ki realizam
Ovoj pravec gi otslikuva negativnostite, anomaliite vo op{testvoto koi podle`ele na ostri kritiki. Go pronao|ale problemot, no ne nudele re{enie (Gogoq, Saltikov)
Socijalisti~ki realizam
Se javuva vo XX vek vo Rusija vo godinite pred i posle Oktomvriskata socijalisti~ka revolucija so najzna~ajniot pretstavnik Maksim Gorki.
Psiholo{ki realizam
Ovoj vid na realizam se javuva vo pove}e zemji. Realistite po~uvstvuvale potreba niz introspekcija, da go otkrijat bogatstvoto na du{ata i ras~ekorot me|u svesta i psihata. Toa go pravele niz svoevidna sinteza me|u objektivnata stvarnost i psihata ili samo niz digresija. (odbegnuvawe na glavniot problem i fokusirawe na du{evnata sostojba) (pretstavnici: Dostoevski, Andri}, Stankovi})
PRETSTAVNICI NA REALIZMOT
Za osnovopolo`nik na realizmot se smeta Stendal, ~ie vistinsko ime e Anri Bel, no gigantska figura na francuskiot realizam e Onore de Balzak. Realizmot od svojata tatkovina, Francija, kade za svoi pretstavnici, pokraj Stendal i Balzak, gi ima{e Gi de Mopasan, Gistav Flober, Emil Zola, se prenese vo drugite zemji.
Vo Anglija najzna~aen realist e ^arls Dikens.
Vo Rusija, realizmot ima pove}e sledbenici: Tolstoj, Gogoq, Turgewev, Dostoevski, Nekrasov, ^ehov i dr.
&(#$!
Poimot realizam najdosledno se objasnuva so terminite: vistinski, predmeten, objektiven - tolkuvawe na svetot, naso~eno kon vistinski, prakti~ni, prisutni pojavi i problemi. So ova literaturno dvi`ewe, realistite se vra}aat kon tretirawe na kolektivot i op{testvenata zaednica. Nema realizam bez tipizacija na likovite - sozdavawe na vistiniti, ubedlivi, polnokrvni likovi izgradeni vrz osnova na oddeluvawe od nekoja grupa, odnosno op{testvenata zaednica.
kd
dZ
n
r
ip(D
Bsi
D
626262626266666
-
63
ONORE DE BALZAK
(1799-1850)
636363636333333
Prvata polovina na XIX vek, spa|a vo najneobi~nite periodi i po nastanite i po site presvrti, no istovremeno va`i i za najbogata epoha na francuskata istorija. Vo nea `iveat, dejstvuvaat i se sudiraat najrazli~ni op{testveni, istoriski i duhovni sili. Na edna strana se nemirnite i op{testveno zagrozeni narodni sloevi, a na druga strana staroto i novoto plemstvo so trgovskata, bankarskata i industriskata bur`oazija koja stanuva najmo}en op{testven faktor. Toa e vreme koga edna edinstvena sila se izdignuva i nametnuva svoj bezobziren zakon - silata na parite.
Visoko po~ituvaj}i ja realisti~kata postapka na pisatelite-realisti, Fridrih Engels, napi{al: Realizmot po moe mislewe, osven tipi~nost vo detalite, bara i vistinsko prika`uvawe na tipi~ni likovi vo tipi~ni sredini. Vo delata na Balzak, jas ja gledam celata istorija na francuskoto op{testvo.
Vo toj vrie` na site protivre~nosti i rivaliteti ,`iveel i pi{uval najzna~ajniot pretstavnik na realizmot, najgolemiot svedok na toa doba i negov najveren istori~ar, Onore de Balzak.
Roden e na 11 Maj 1799 vo Tur, vo malogra|ansko semejstvo. Najprvo roditelite go dale na {koluvawe vo eden kolex kade trebalo da se podgotuva za teolo{ka slu`ba, {to bilo sprotivno na negoviot temperament. Na dvanaesetgodi{na vozrast kaj nego se budat kni`evnite afiniteti, koi nikoj seriozno ne gi sfa}al. Roditelite imale ambicija sinot da bide advokat, no Balzak i pokraj zavr{uvaweto na Pravniot fakultet, so {to ja ispo~ituval nivnata `elba, sepak vo 1819 godina odlu~uva da se posveti na literaturata. [est godini naporno pi{uval romani koi gi objavuval pod tu|o ime koi nemaat vrednost, no toa ne go obeshrabruva i hrabro se sprotivstavuva doka`uvaj}i gi svoite duhovni sposobnosti. Na triesetgodi{na vozrast go objavuva romanot [uani so koj se otkriva siot negov tvore~ki potencijal, a izdava~ite se natprevaruvat da gi objavat slednite negovi nenapi{ani romani.
Iako vo ve~na borba so `ivotot, mnogute nevolji, golemite dolgovi kon izdava~ite, Balzak, si postavil cel, da bide bogat ili slaven. Se ispolnilo vtoroto. Stanal slaven, no tonel vo dolgovi od koi ne go spasila ni `enidbata so polskata grofica Evelina Hanska. Pi{uval denono}no, so cel da se oddol`i, pravej}i takvi `ivotni i kni`evni podvizi, koi gi nadminuvaat granicite na ~ove~kata izdr`livost.
^ove~ka komedija
Vo svojata trieset i ~etvrta godina, Balzak do{ol na potpolno nova, originalna misla, likovite od svoite romani i raskazi da gi povrze so sistematsko pojavuvawe
-
64646464646466666
na istite likovi vo razli~en dekor, vospostavuvaj}i `ivo i organsko edinstvo, edno impozantno delo nare~eno ^ove~ka komedija, koe trebalo da bide istorija na francuskoto op{testvo. Toj smel potfat i taa veli~estvena ideja, go prinudile Balzak na denono}no iscrpuva~ko tempo, koe go naplatuva so sopstvenoto zdravje i preranata smrt na 51 godina. Iako nedovr{ena, ^ove~kata komedija pretstavuva zamisla, kakva {to istorijata na kni`evnosta s u{te ne zabele`ala. Toa e takvo ostvaruvawe, koe se stava vo rang na najgolemite tvorevini na ~ovekoviot um, edno dale~no eho na Danteovata Bo`estvena komedija.
Balzak e nedosti`en vo sozdavaweto na op{ti ~ove~ki tipovi. Zatoa nositelite na site va`ni ulogi vo ^ove~ka komedija se tipovi i simboli na ~ove~kite vidovi. Tipovite zadol`itelno bile nositeli na jaka volja, silna energija, neskrotliva strast, dobri ili lo{i osobini, doblesti i poroci. No ona {to e najsilno i najtrajno vo ^ove~ka komedija, toa e Balzakoviot realizam. Toj e najsilen i najkriti~en koga analizira i go slika raspa|aweto na francuskoto op{testvo i napredokot na kapitalisti~kata bur`oazija so seta nejzina koruptivnost, ~ija glavna deviza bila da se zbogati. Balzak odli~no gi poznaval site sredstva na akumulacija na kapitalot, mehanizmite na bogatewe, porocite i navikite na toj svet (bankari, advokati) istaknuvaj}i deka so Francija ne vladee, ni kralot, ni ustavot, no semo}niot - frank. Balzak mnogu rano otkril deka parite se dvi`e~ka sila. Zatoa vistinskiot Balzak ne treba da se bara vo sopstvenite pogledi kon op{testvoto , no vo negovoto slikawe na toa op{testvo, a taa slika na toj svet, e najsvirepo obvinuvawe na site nedela, nasilstva, razvrat, korupcija i gnile`.
Vo brojnite romani na Balzak se opfateni slednite temi: propa|awe na feudalnoto stopanstvo, rasturawe na nacionalnite vrednosti steknati vo vremeto na Napolenovoto carstvo, agresivnosta na kapitalisti~kiot sistem koj celosno }e go degradira gra|anskiot humanizam. Zatoa za Balzak se veli deka ne e estet, no sociolog, ekonomist, filozof i analiti~ar na svoeto vreme.
^ove~kata komedija trebalo da bide zaedni~ki naslov za negovite sto romani podeleni vo tri fazi: Studii na op{testveniot `ivot, Filozofski studiii i Ana-liti~ki studii. Vo prviot del najzna~ajni se romanite: ^ i~ko Gorio, Evgenija Grande, Izgubeni iluzii, Sjajot i bedata na kurtizanite, Rodninata Betsi, Selani i dr.
Vo Filozofskite studii najzna~ajni se romanite: [agrinska ko`a , Barawe na apsolutnoto, dodeka vo Analiti~kite studii ima samo edno delo Fiziologija na `enidbata.
Vo predgovorot na ^ove~ka komedija samiot Balzak pi{uva: Jas se zafativ da ja napi{am istorijata na celoto op{testvo. Zatoa romanite na Balzak ne se prosto kopirawe na `ivotot, tuku negov izraz, vistinski studii na op{testvenite odnosi i na~in na koj tie odnosi proizveduvaat likovi - pretstavnici na opredeleni op{testveni sloevi. Toa e tipizacija- tipizirawe na likovi bez koi nema realizam. Pod tipizirawe na li~nosti se podrazbira sozdavawe vistiniti, ubedlivi, polnokrvni likovi, izgradeni vrz osnova na oddeluvawe od nekoja grupa, odnosno op{testvena zaednica. Tipovi vo koi se sleani najmarkantnite varijacii na lu|eto {to gi sozdalo op{testvoto od negovoto vreme.
^itaj}i ja ^ ove~kata komedija, ~itatelot doa|a do zaklu~ok - nema moral, nema principi, nema ni{to sveto vo ` ivotot. Ima samo borba za opstanok, a }e opstane onoj {to e posilen, onoj {to e nemilosrden i bezobyiren. Toa e slikata na op{testvoto {to ja dava Balzak vo svoite romani, toa e negovata vizija na svetot. Vizija mra~na i beznade`na, koja gi uriva i poslednite iluzii i koja e surovo obvinenie na op{testvoto vo koe `ivee.
-
65656565656555555
^i~ko Gorio
^i~ko Gorio e roman na karakteri. Niz raznolikiot svet, Balzak dava slika i zaedni~ki karakteristiki na op{testveniot zbir, no i isklu~itelna edinka, koja so svojata originalnost se oddeluva od prose~nite. Ova slikawe na obi~en svet i neobi~ni li~nosti so izrazit karakter, bilo novina vo francuskiot roman. Vo ^ i~ko Gorio, Balzak sozdal pove}e tipovi: tip na neblagodarni }erki, tip na zlostornik, tip na plemenitost, naivnost, a site soo~eni so dvi`e~kata sila na op{testvoto - parite. Balzak, ~ij{to `ivot izminal pod znakot na borbata za materijalno obezbeduvawe, jasno uvidel deka parite se osnovata na gra|anskoto op{testvo, deka tie vladeat so lu|eto i deka se edinstvenoto merilo za uspeh, slava, po~it i moral.
Istorijata na romanot zapo~nuva vo malogra|anskiot pansion vo koj se ogleduva seta nevolja na propadnatite, svet koj pre`iveal mnogu `ivotni iskustva i svet koj doprva vleguva vo `ivot.
^etirieset godini ve}e ovaa slika predizvikuva podbivi kaj pomladite pansioneri, koi mislat deka }e se izdignat nad svojata polo`ba ako se podbivaat so bednata ve~era na koja siroma{tijata gi osudila. Kameniot kamin, ~ie{to sekoga{ ~isto ogni{te jasno poka`uva deka vo nego ogan se pali samo vo sve~eni priliki, ukrasen e so dve vazi polni so ve{ta~ki cve}iwa, izvetveni zatvornici pridru`eni so krajno nevkusen ~asovnik od sinkav mermer. Ovaa soba ima rea za koj nema ime vo na{iot jazik, a koja bi trebalo da se nare~e pansionska rea. Taa mirisa na zatvoreno, na muvla i na bajato; studena e, vla`na pri di{eweto, se vpiva vo oblekata...ovde }e ja najde ~ovek onaa neuni{tliva poku}nina {to od sekade e otfrlena... Vakov sobir na lu|e bi trebalo da gi sodr`i i gi sodr`e{e vo malo, elementite na edno kompletno op{testvo.
Ovoj opis na pansionot, ne pretstavuva cel za sebesi, plod na nekakov artizam, no ima funkcionalno povrzuvawe so dramatikata na `ivotot, a vo izvesna smisla i odreduvawe. Pansionot e del od ~i~ko Gorio, od negovata tragi~na sudbina, za{to otfrlen i kako ~ovek i kako tatko, ne mo`e da se zamisli nadvor od nego. Toa e po~vata vrz koja toj `ivurka, klimata vo koja `ivee i koja go pravi toa {to e.
Likot na ^i~ko Gorio
Porane{en fabrikant na testenini koj se zbogatil vo vremeto na ekonomskata kriza, prodavaj}i go bra{noto deset pati pove}e otkolku {to go kupil. Ostanuvaj}i vdovec, seta qubov im ja posvetil na }erkite Anastasija i Delfina, zadovoluvaj}i gi site nivni `elbi, so skapi darovi, ko~ii, toaleti. Bogato gi oddomil - prvata za grofot de Resto, a vtorata za bankarot de Nisen`an, davaj}i im ogromno nasledstvo koe bilo dovolna garancija za bogat `ivot, kakov {to zaslu`uvaat negovite mileni~ki. Na po~etokot vo nivnite domovi bil pre~ekuvan kako gospodinot Gorio , tatkoto so `oltici, sekoga{ postavuvan na ~elo na trpezata, a koga }e osiroma{i }e mu bide poka`ana vratata na slugite pa duri i zabranet vlez. Otkako ja izgubil seta nade` deka }e `ivee kaj edna od niv, se naselil vo bedniot pansion na gospo|a Voker, najprvo vo skap apartman, a naporedno so osiroma{uvaweto sledelo i iska~uvaweto vo gornite, bedni, nezatopleni katovi, kade {to nemal tretman ni na gostin ni na ~ovek. Negoviot `ivot bil enigma za `itelite na pansionot bidej}i ne razgovaral, ne ja otvoral du{ata, i s {to bilo nadvor od temata svrzana za Anastasija i Delfina, bilo nepotrebno da se zboruva i slu{a. Dodeka bil gospodin Gorio, gospodin tatko, interes poka`uvale i sopstveni~kata na pansionot, gospo|a Voker, koja planirala da stane gospo|a Gorio i }erkite, koi vo tatkoto gledale izvor i rudnik na pari.
-
66666666666666666
Kon svoite }erki se odnesuval so bolna psiholo{ka zavisnost, premnogu opsednat od nivnata sre}a. Samiot go sozdaval problemot, mislej}i deka treba samo da dava, a pod davawe podrazbiral kupuvawe na qubov, koja ima svoja cena. Vo taa kupoproda`ba i vo tretmanot na qubovta kako predmet na trgovija, sosema se izgubil i namesto da izgradi zreli, moralni li~nosti koi znaat da baraat i vozvratat so blagodarnost, definitivno site trojca stanale `rtvi na parite.
Za qubov na }erkite gi prodaval najdragite spomeni, sre}en {to ima da prodade, a premnogu nesre}en ako dojdat, a toj ne e vo mo`nost da im dade. Pogolema nesre}a za tatkoto Gorio nemalo. Za nivna qubov bi kradel, ubival, polzel kako ku~e, kriel po parkovite skri{no da gi vidi, da go ima makar pribli`no, tretmanot na pudlicata vo nivnite race. Za niv, na starost bi rabotel vo Odesa - Rusija, da im ja poka`e tehnologijata na proizvodstvo na testenini. Za niv stanal navodaxija, nao|aj}i im qubovnici, s so edna cel - da bide poblisku do niv i da ima informacii za niv. S {to pristignuvalo od niv mu bilo beskrajno drago, pa neka e toa i solza, bitno da ima ne{to {to }e go povrzuva vo momentite na osamenost i kontinuirano razmisluvawe, planirawe i stradawe, koe iako sozdava bolka, sepak e mnogu podobro od otsustvo, nemo}, is~ekuvawe i razmisluvawe vo vrska so nivnoto sekojdnevno dvi`ewe, {to go frla vo nepomirliva izolacija i patolo{ka qubomora kon site koi se nivno opkru`uvawe. Nikoga{ ne po~uvstvuval zamor, nikoga{ ne po~uvstvuval zdodevnost, naprotiv neiscrpna qubopitnost koja go ispolnuva so qubov i gordost, duri i vo momentite koga od niv pristignuvaat prezir i ignoranten odnos, koj se grani~i so sram i poni`uvawe. Beskrajno sre}en {to gi obedinuvaat makite, nevoljite, no i beskrajno ta`en do iscrpenost i potreba so glava da go urne yidot na nesre}ata, samo da mo`e da iskopa pari i vo nivnite o~i da ja vidi onaa radost koja go pravela golem tatko i zadovolen ~ovek. Naokolu s e gluvo, irelevantno, prazno i nepostoe~ko. Bitni se samo tie dvete i parite. Zaludno veruval deka e biten i toj, kako krv, kako vrska me|u sestrite rivalki, kako vrska me|u }erki i tatko, no predocna sfatil deka e nadvor od vidokrugot na nivnite interesi. Kako ponatamu? Kako bez niv? Ostanuva samo dopirot i nepregorot po medaljonot vo koj bile kadricite na negovite male~ki, posleden spomen i iluzorna povrzanost koja ja stopluva du{ata vo pregratkite na student smrt. Zo{to porasnaa? Za da mi go kr{at srceto! Zo{to? Tatkovcite treba sekoga{ da imaat da davaat.
Sosema iscrpen, osiroma{en, tatkoto legnuva na bolni~ka postela so o~i vtren~eni kon vratata nadevaj}i se na nivnoto doa|awe. Molel, baral so policija da gi dovedat, smetaj}i deka kako tatko ima pravo na toa. Predocna sfatil deka najgolem vinovnik e samiot toj, vospituvaweto i parite koi ne mo`at da bidat zamena za srceto. Ne gi prokolnuva, zatoa {to tie dvete bile bezgre{ni, nevini. Vinoven e toj, zakonot, zetovcite, policijata, a tie se angeli koi zaslu`uvaat besmrtnost i besmrten tatko, ve~en niven angel ~uvar na neboto.
Jas sum vistinski tatko. Tie neranimajkovci od blagorodnici, neka ne gi maltretiraat moite }erki. Povraga! Ne znam ve}e {to imam vo venive. Krv na nekoj tigar, oti mi ide da gi raskinam tie dvajca lu|e. Of! Deca moi! Takov e, zna~i va{iot `ivot! No toa e smrt za mene...[to }e bide so vas koga mene ve}e }e me nema? Bi trebalo tatkovcite da `iveat tolku kolku i nivnite deca. Gospodi, kolku e lo{o nareden ovoj tvoj svet! A i ti ima{,kako {to velat, sin. Bi trebalo da ne dozvoluva{ da stradame preku na{ite deca. Mili moi angeli, treba da i blagodarime na nesre}ata {to ste pokraj mene. Vie doa|ate samo za da mi gi ka`ete va{ite solzi. No, da, vie me sakate , go gledam toa. Dojdete, dojdete, iska`ete si gi makite! Moeto srce e golemo, mo`e se da sobere...Mo`ete da go kinete, a od par~iwata pak }e niknat tatkovskite srca. Bi sakal da gi ponesam va{ite maki, da stradam namesto
-
67676767676777777
vas... Ah! Koga bevte mali, vie bevte tolku sre}ni... Da umram... tamu kade {to se odi, }e mi bide mnogu zdodevno. Za eden tatko, pekol e da ostane bez deca, a jas ve}e go vkusiv toa otkako se oma`ija tie. Mojot raj be{e vo ulicata de la @isjen,. Ka`ete mi , ako otidam vo rajot, }e mo`am li da se vratam na zemjava kako duh i da bidam okolu niv?
Nekoga{niot fabrikant, isceden kako limon, frlen kako nepotrebna korka, umira. Zad negoviot kov~eg, kupen od bednite studenti, vrvelo edno ku~e, E`en i slugata Kristof. ]erkite ne go udostoile ni so prisustvo, ni cvet, ni posledno zbogum.
Likot na E`en de Rastiwak
Student po pravo koj od malogra|anska sredina doa|a vo Pariz so mislata koja e moto na negoviot `ivot Jas }e uspeam. Toj ima plemenita du{a, ostroumnost, ambicioznost, da se uspee so sopstveni sili i zaslugi. Siroma{en, opsednat so sjajot i rasko{ot na visokoto op{testvo, postepeno potpa|a pod vlijanieto na sredinata vo koja samiot svesno nurnuva. Poleka, no sigurno ~istata du{a se valka, izme{ana so `elbata za brz uspeh i potrebata da se bide dostoen na nivoto za koe i ne znae deka e moralno i materijalno propa|awe do dnoto koe go gleda, a ne{to nerazbirlivo i silno razbranuvano go vle~e vo zamisleniot uspeh koj s pove}e li~i na propast. Nesvesno ja otfrla qubovta na majkata i sestrite, a svesno ja prifa}a la`nata qubov, koja samo navidum vetuva, a vsu{nost ispraznuva i vle~e kon novi otkritija za Pariz, premnogu gaden i premnogu privle~en za mladiot ~ovek, koj vo s gleda predizvik i ispolnuvawe na ambicijata koja go kr{i, otut|uva i raznebituva. Takviot svet, celiot gnil i poln so poroci , ne se osvojuva. Zatoa neiskusniot palan~anec, do`ivuva niza razo~aruvawa, koi silno }e ja pogodat negovata samodoverba. Vo otmeniot svet go voveduva rodninata de Bosean, davaj}i mu gor~livi soveti za uspeh vo `ivotot, ~ii zaedni~ki imenitel e izmamata. Glasot na sovesta s u{te e prisuten vo nego, s u{te ima iluzii i s u{te ne se pomiruva so uspehot po sekoja cena. Toga{ na scenata na negoviot `ivot stapuva robija{ot Votren, da go otrue so svojot cinizam i ja pomati negovata sovest koja e na krstopat. Zborovite na Votren: So ~esnost ni{to ne se postignuva. Onie koi vo Pariz se valkaat so avtomobili, ~esni se lu|e. Onie koi se valkaat pe{, kradci se. Onie koi }e ukradat sitne`, se smetaat za retkost, onie koi kradat milioni, imenuvani se kako lu|e so vrlini, doblesti. Seto ova ne go prima ramnodu{no, naprotiv se bori , pa|a i se kreva. Dobro go nau~il svetot vo koj bi sakal da uspee, no s u{te ne se otka`al od ~esnosta. Sudbinata na tatkoto Gorio mu gi otkriva site opa~ini na ~ovekovata beda, seta niskost na ~ovekovata priroda i site zlostorstva na svetot vo koj `ivee. Taa tragi~na sudbina kaj Rastiwak, gi ubiva i poslednite iluzii, koi s u{te gi imal za vrednostite na lu|eto. Na pogrebot na Gorio koga grobarite baraat pari , a toj vo xebot nema nitu gro{, go obzema te{ka i gor~liva taga . So razdrazneti nervi gleda vo grobot kade ja pogreba i svojata posledna solza koja ja predizvika svetoto vozbuduvawe na ~istoto srce. Ovaa gletka na svirepost, nepravda i nekazneti zlostorstva go vozbudile seto negovo bitie. Dali vakviot svet treba da se osvojuva so doblest i zasluga, se zapra{al stegaj}i tupanica i poka`uvaj}i kon onoj del na Pariz vo koj `iveel toj svirep, sebi~en svet, koj posakuval da go osvoi i so glas na zakana i predizvik, izvikal: A sega na nas dvajcata e red, so {to doka`uva deka mora da se bide ne~esen za da se pre`ivee. E`en de Rastiwak e tipiziran lik vo dvi`ewe , koj ja izoduva vrvicata od mlad, ~esen provincijalec, do ~ovek koj se adaptira na gadostite na op{testvoto. Za ovoj lik samiot Balzak rekol: ^ovekot e takov, kakov {to }e go napravi op{testvoto.
-
68686868686866666
Anastasija i Delfina
]erki na ~i~ko Gorio ~ii `elbi vo potpolnost bile zadovoleni od tatkoto, koj izgubenata maj~inska qubov ja nadopolnuval so nemerlivost i po`rtvuvanost. Za niv parite stanale i tatko i semejstvo i srce. Bogato oma`eni, ve~no nezadovolni, vo postojan natprevar, koja pove}e }e go ograbi tatkoto i koja }e dobie vleznica vo najotmenite krugovi, nemale ~uvstvo na odgovornost i gri`a kon roditelot, koj vo nivnite o~i bil samo izvor na pari. Bitno bilo da bidat videni, faleni , sekoga{ vo centarot na bogatite slu~uvawa vo Pariz. Samo koga bile vo nevolja, zaguba, beznade`nost, se se}avale na tatkoto, so ista cel - koja }e go ograbi pove}e. Nikoga{ ne se svrtile nazad da vidat vo kakov pekol go ostavaat tatkoto, zatoa {to toa bilo izgubeno vreme, nepotrebna solza, koja }e im go nagrdi liceto.
Mladiot ~ovek se javi kaj Delfina siot skr{en od bolka i ja najde is~e{lana, obuena, samo da si go oble~e balskiot fustan. No, kako {to i poslednite potezi na ~etkata so koi slikarite gi dovr{uvaat svoite sliki, taka i poslednite doteruvawa odzedoa pove}e odo{to samata osnova na platnoto.
-[to! Vie ne ste oble~en za na bal? - re~e taa.-No, gospo|o, tatko vi...
Pak li za tatko mi? - izvika taa prekinuvaj}i go. Nema vie da me u~ite kako da se odnesuvam kon tatko mi. Jas go poznavam odamna nego. Ni zbor pove}e.
Pred niv bil ubaviot `ivot, nemoralot, a zad niv osiroma{eniot tatko koj nosi sram, poni`uvawe i prazna kasa, prazna patni~ka torba koja treba da se ostavi na nepoznat peron, da se svrti grbot, zatoa {to potsetuva na nekorisnost, izlitenost,odvratnost i prekubrojnost. Vo niv zgasnalo s {to e ~ove~ko, a ~ovekot bez ~uvstvo e yver. Sekoga{ tie dvete vo preden plan, sekoga{ bitni tie, s za niv i vreme i pari i du{a i um. Nivnite karanici i glavobolki se pobitni od smrtta na tatkoto koja treba da se odlo`i zaradi pretstojniot bal, a tagata e mislena imenka koja treba da letne kako {to letnalo i prezimeto Gorio, koe nekoga{ bilo gordost, a podocna golema navreda koja im gi zatvora vratite vo luksuznite saloni na primamliviot Pariz. Toj e ve}e bezimen, bednik, nikakvec, tovar od koj treba da se oslobodat, za{to sekoe potsetuvawe oti se krvno povrzani so bedniot Gorio, nosi pogolema nevolja i kolku pobrzo se prese~e toj koren, tolku podobro za niv, za{to grankite i cvetovite treba da niknat bez gadewe od sopstvenata krv. Se zboguvale so potekloto, so prezimeto, a ve}e ~uka ~asot da se zboguvaat i so teloto od koe ne treba da ostane nikakov spomen. Soznanieto za tatkovata smrt gi osloboduva od sramot. Taa smrt stignuva vo vistinski ~as, da ne im pre~i vo sestrinskiot rivalitet i vo baraweto na novi izvori, koi so ogled na nivnata ubavina, sebi~nost, posevetenost na zabavite i strastite, sigurno gi imalo na pretek.
Likot na VotrenPreku likot na Votren, Balzak ni prika`uva do kakvi deformacii mo`e da
stigne li~nosta na ~ovekot vo edno op{testvo ~ija{to dvi`e~ka sila se parite.Vo ovoj lik predadeni se site nedostatoci na gra|anskoto op{testvo, so {to ovoj lik dobiva socijalna voop{tenost. Votren ne se dvoumi na mladite lu|e da im prepora~a da bidat beskrupulozni i cini~ni vo op{tata trka za pari. @ivotot ne e poubav od kujnata, toj smrdi kako nea i ako ~ovek saka ubavo da se nakrka, toj mora da si gi izvalka racete, no treba da znae ubavo da si gi izmie; vo toa e siot moral na na{eto vreme. So likot na Votren, (@an Kolen) (La`i Smrt) Balzak ja voveduva temata na
-
69696969696999999
zlostorot i kriminalecot. Iako zlostornik, Votren dr`i moralni i filozofski predavawa:Rasipanosta e oru`je na osrednosta, ~ie se~ilo }e go setite nasekade. Vo Pariz ~esen ~ovek e onoj koj mol~i i graba s za sebe. ^esnosta ne vredi ni{to. Niz nego kako da zboruva samiot pisatel koj napolno se soglasuva so misleweto na Votren: Kako mo`e da sudi ona op{testvo koe kon tebe bilo nepravedno, te osiroma{ilo i so toa te tera na zlostor. Kako dobar analiti~ar i mudrec, koga Votren bi se rodil vo popravedno op{testvo, sigurno bi ` iveel soodvetno na svojata inteligencija i mo} na presuduvawe, sokrien vo vol~ja ko`a. Polni 20 godini u`iva vo skrivali{teto na siviot, bedniot i zaboraveniot pansion na Voker. Misterija i za vlastite i za stanarite na pansionot, a i za sebe, zo{to nikomu ne dozvoluva da mu yirne vo du{ata i tu|ata ko`a nare~ena La`i smrt. Ve{to, prevrtlivo se poigruva so sebe i sudbinata na site, sekoga{ pretstavuvaj}i se kako spasitel koj go nudi svojot dobronameren sovet. Votren vo s gledal presmetlivovost, iako kaj stanarite posle apseweto iznudil so`aluvawe i vina za predavstvo. Kaznata ne zastaruva, sekogo go stignuva.
-
70
&"A
Napi{i esej - So parite se kupuva s, no ne i sre}ata
(Mala pomo{, sovet) Vo vovedot se postavuva problemot
a) Bogatite gi u`ivaat site zadovolstva
Vo glavniot del (razrabotka) - iskoristi gi slednite stavovi, so koi go potvrduva{ (brani{) postaveniot problem.
-parite nosat sigurnost, mnogu u`ivawa, patuvawa, luksuz, elitno dru{tvo, skapa brendirana obleka, vlijatelnost i dominantnost, ja pothranuvaat qubovta so u`ivawe i skapi podaroci, spokoj, bez gri`a za egzistencija, bez stresni sostojbi, se falat, rasfrlaat, nekoi se sebi~ni, nekoi humani, vo zamena za qubov i vnimanie nudat samo pari, se fotografiraat, sakaat da bidat videni, ne se pesimisti, ne boleduvaat od depresija, gordi se i bezobzirni, sklu~uvaat prijatelstva od interes, gi u`ivaat site privilegii vo op{testvoto i sl.
Vo zavr{niot del potkrepi gi site ve}e poso~eni stavovi, so kratka koncizna misla pr. Mojot son e da pripa|am na bogatite.
b) I bogatite pla~at
Vo razrabotkata - glavniot del, neka ti poslu`at slednite stavovi, so koi }e go potvrdi{(brani{) postaveniot problem.
Sre}ata ne se kupuva so pari; zdravjeto, nevoljite, kataklizmite, nemaat cena. Parite nosat nesonica, karanici, rasipni~ki `ivot, prezafatenost, nebezbeden `ivot, grabe`i, kidnapirawa, otu|enost, licemerie, la`ni prijateli, razgaleni deca prepu{teni na porocite, sebi~nost, izoliranost vo haciendi, nedopirlivost, strav, pridru`ba na bodigard, nemawe na li~en `ivot, ne umeaat da se raduvaat na mali ne{ta, megalomani, sebi~ni, navidum sre}ni, a nezadovolni so ni{to.
Zavr{en del - Site sre}ni semejstva nalikuvaat edno na drugo, a sekoe nesre}no semejstvo e nesre}no na svoj na~in - Lav Tolstoj. Sre}ata e vo malite ne{ta. Sre}ata e vo zdravjeto, za koe i bogatite pla~at.
&(#$!
^i~ko Gorio e roman na karakteri. Niz raznolikiot svet, Balzak dava slika i zaedni~ki karakteristiki na op{testveniot zbir, no i isklu~itelna edinka, koja so svojata originalnost se oddeluva od prose~nite. Ova slikawe na obi~en svet i neobi~ni li~nosti so izrazit karakter, bilo novina vo francuskiot roman. Vo ^i~ko Gorio, Balzak sozdal pove}e tipovi: tip na neblagodarni }erki, tip na zlostornik, tip na plemenitost, naivnost, - site soo~eni so dvi`e~kata sila na op{testvoto - parite.
707070707077777
-
71
FJODOR MIHAILOVI^ DOSTOEVSKI(1821 1881)
Osnovopolo`nik na pisholo{kiot roman vo vremeto na docniot realizam e Fjodor Mihailovi~ Dostoevski. Za nego Tomas Man veli: Dostoevski e najgolemiot psiholog vo svetskata kni`evnost iako spored mnogumina pisateli ostanuva neiscrpeno ona {to toj kako psiholog go prika`al
Negovata `ivotna sudbina bila predodredena so ra|aweto vo siropitali{te, kade se formiral kako li~nost i kade {to se formirale negovite stavovi po odnos na bedata i nepravdata, koi }e bidat lajt-motiv vo negovoto tvore{tvo. Samiot podatok deka rastel vo siropitali{te, zna~i deka rastel bez qubov, mnogu bole`liv, zatvoren vo sebe, bez prijateli, ~esto gladen, pod silen pritisok na sudbinata i opsesijata deka brzo }e umre.
Rano ja napu{til dr`avni~kata rabota i celosno se posvetil na literaturata. Gi preveduval Balzak i [iler, nadevaj}i se deka so toa }e ja podobri svojata meterijalna polo`ba. Na 23 godi{na vozrast go zavr{uva prvoto delo Bedni lu|e. Ponesen od prviot uspeh prodol`uva da pi{uva no toa ne zna~i deka slavata gi podobrila negovite finansii i uslovi za `ivot. Obvinet za u~estvo vo utopisko-socijalisti~ki kru`ok, uapsen e i odveden vo Pavlovata tvrdina. Osuden na smrt, no pred samoto izvr{uvawe na kaznata e pomiluvan od carot i smrtnata kazna e preina~ena so robija vo Sibir, okovan vo prangi, vo dru{tvo na razbojnici i ubijci. Po ~etirigodi{nata kazna se vra}a vo toga{en Petrograd kade nikoj ne go spomenuva negovoto ime. Iako mu gi simnale prangite, du{ata mu ostanala zarobena od stravot. Duri za vreme na reformate go objavil romanot Zapisi od mrtviot dom, ~ija ideja se rodila vo zatvorot vo Sibir od kade mu pi{uva na bratot: Kolku tipovi na lue od narodot sum ponel od robija. Kolku do`ivuvawa na skitnici i razbojnici...]e bide dovolno za mnogu tomovi knigi. Ruskata javnost ovoj roman na Dostoevski go sporeduva so Dante, koj se sleguval vo pekolot, dotolku pove}e stra{en, zatoa {to postoi vo stvarnosta.
Vo 1859 godina go objavuva romanot Seloto Stepan~ikovo - napi{ano vo Sibir, a pod vlijanie na satirata i cinizmot na Gogoq. Potoa sledi romanot Poni`eni i navredeni, koj e prodol`enie na Bedni lu|e, a so romanot Zapisi od mrtviot dom postignuva vistinska prerodba. Cela Rusija, pa i carot gi ~itaat negovite Zapisi i pla~at. Dostoevski prvpat vo `ivotot bil zadovolen poradi sopstvenata slava.
Razo~aruvawata i bedata ne mo`at da bidat potisnati od slavata i zatoa zapo~nuva da talka po svetot, vo Germanija, Francija i Italija. Soo~en so bolesta, bedata, bez rubqa vo xebot, gi pi{uva romanite Zlostorstvo i kazna, Idiot, Zli du{i, Kockar, Demoni, Mladi~ i kapitalnoto delo Bra}a Karamazovi.
a i o n a . a . e d e a o
, i mi
a ,
i
717171717111111
-
72
ZLOSTORSTVO I KAZNA
Romanot Zlostorstvo i kazna od Fjodor Dostoevski, e vistinski kni`even pametnik na realizmot, poto~no na psiholo{kiot realizam, ~ii temeli gi postavi tokmu Dostoevski so svoite romani, vo koi nurnuva dlaboko i so znaewe na vistinski pishoanaliti~ar ja razgoluva psihata na lu|eto koi nemaat nikakov du{even problem so sebe, no so op{testvoto.
Prviot del od naslovot na romanot - zlostorstvo, vsu{nost e ubistvo, a vtoriot del - kazna, koja ne stignuva od instituciite, no od sopstvenata sovest.
Neslu~ajno, Dostoevski, lokalizacijata na dejstvoto ja odreduva vo Petrograd, (dene{en Sankt Petersburg) vo golem grad, kade edni na drugi si protivre~at materijalnite sostojbi na bogatite i siromasite, osobeno studentite, koi od provincijata so sebe gi nosat ~esnosta i ambicijata, no i sekoga{ prazniot xeb, {to e preduslov za sudir sami so sebe, a potoa i so zakonot, koj za novodojdencite, dotoga{ bil nepoznanica i otstapka od moralnite pati{ta na svoeto osoznavawe na svetot.
Sekoja `ivotna sudbina od romanot e prikazna za sebe. Sekoj lik `ivee vo svoj svet, po svoi zakoni i normi, `elbi i predrasudi, po svoi krivoliniski pati{ta i lavirinti niz koi gi vodi |avolot, a ne razumot. Sekoj od niv e raspnat pome|u polaritetot: pome|u padot i vozvi{eniot son, pome|u konfliktot so svetot, i konfliktot so sebesi.
Rodion Raskoqnikov Za nego e najbitno pra{aweto na koja kategorija na lu|e pripa|a toj samiot. Zatoa i odlu~uva da ja ubie babata da se ubedi sebesi deka pripa|a na neobi~nite i odbranite. Dolgo vreme stoel na praviot pat kako sin, brat student, drugar i kako ~ovek. Znael {to sakal i {to }e bide vo `ivotot, vo koj pove}e mislel na majkata i sestrata, otkolku na sebe. No skr{nat od `ivotnata vrvica, neminovno negovata psiha se deformira {to za nego e sosema normalno, zatoa {to koga na ~ovekot }e mu se odzemat mo`nostite za `ivot, toga{ edinstveno mu preostanuva borbata so sebe i okolu sebe. Negoviot moralno primeren lik na sin, brat i ~ovek se uriva onoj moment koga se soo~uva so svojata i op{tata studentska beda. Tropaj}i na portata na bedata i portata na babata Aqona Ivanovna, koja nemilosrdno gi iskoristuvala bednite studenti, Raskoqnikov do{ol na ideja da se preispita sebesi, svojata izdr`livost doslednost i principielnost. Pritisnat od bedata, pomislata deka premnogu materijalno gi iskoristuva doma{nite i postojanoto tropawe na gazdaricata koja potsetuvala na neplatenata kirija, Raskoqnikov, sebesi si postavuval pra{awa; Dali zlostorstvoto e opravdano? Dali zlostorot e vo slu`ba na povisoki humani celi? Dali nasilstvoto e edinstven pat da se promeni svetot?
@iveel so ubeduvaweto deka na babata ne se potrebni pari bidej}i se nao|a na krajot na `ivotot. Studentite, se tie koi se na pragot na `ivotot, no bez sredstva za egzistencija, kako osnoven uslov za realizirawe na site nivni ambicii i potrebi. Dve dijametralno sprotivni strani - mladosta i starosta, bedata i bogatstvoto. Ottamu i idejata - so smrtta na babata }e se spasat iljadnici studenti {to mu dava za pravo u{te pove}e da bide opsednat so ubistvoto.
Mnogu raboti bi mo`ele da se izvr{at so parite na babata koi gi opredelila za
ptps
v
(mpeb
sipk
pndnn}smnbipkDc
kediu
M
727272727277777
Na 5o godi{na vozrast, povtorno se vra}a vo Rusija. Umira mnogu slaven, no beden. Bidej}i lu|eto go smetale za za{titnik na siromasite, poni`enite i navredenite, masovno go ispratile do negovoto ve~no po~ivali{te. Na pogrebot prisustvuvala cela Rusija. Ne razbral deka mu se ispolnila `elbata za obedinuvawe na Rusija.
-
73
manastir. Stotici mladi lu|e da se izvadat na prav pat, desetici semejstva da se spasat od siroma{tvo. Da ja ubie{ i da gi zeme{ parite pa potoa so niv da se posveti{ na celoto ~ove{tvo.
Logikata na idejata dejstvuva kako matemati~ka formula. Razumot s presmetal, odmeril, opravdali i - pogre{il. Celoto negovo odnesuvawe posle ubistvoto e nerazumno: otepal zaradi pari , a parite ostanuvaat neiskoristeni; se izvlekol od stanot nezabele`an i gi imal site uslovi da ja so~uva tajnata, a se predava. Paradoksalna sostojba. Dodeka se re{avalo sudbinskoto pra{awe da se ubie ili ne, razumot bil aktiven, baral, sistematski slo`uval, doa|aj}i do logi~nosta na planot, a posle prviot uspe{en ~ekor, koga se sozdadeni site uslovi za realizacija na planot, razumot se zapletkal poka`uvaj}i ja seta svoja nemo}. Enigmata za neiskoristenite pari se objasnuva so faktot {to junakot potsvesno ~uvstvuva deka ni majkata, ni sestrata, nikoj nema da se nafati da gi re{ava sopstvenite problemi so parite natopeni so krv. So neiskoristenite pari, Dostoevski ja otkriva ~ovekovata etika, so {to se potvrduva mislata deka bez moral - go nema i ~ovekot.
Raskoqnikov e li~nost navredena od op{testvoto, a nadarena od prirodata. Ubavinata, snagata i umot, ja hranele samodoverbata i gi budele ambiciite, a bedata sozdala kompleks na inferiornost i begstvo od lu|eto, konflikt so svetot, konflikt so sebe i neramnote`a - eden protiv site. Vo negovoto odnesuvawe se diferenciraat tri fazi: podgotovka na zlo~inot, izvr{uvawe na zlo~inot i ` ivot posle zlo~inot. Prvata faza se karakterizira so fantazirawe za mo}ta na Napoleon. Toa e eden vid na konpenzacija. Kompleksot na vo{ka go predizvikalo da se doka`e kako ~ovek. U{te dodeka go kovel planot, si go postavuval pra{aweto: Zo{to se otkrivaat zxlo~inite. Doa|a do zaklu~ok deka voljata popu{ta toga{ koga e najpotrebna. Vo fazata posle ubistvoto kaj Raskoqnikov se sogleduvaat dve tendencii: maksimalno nastojuvawe da ne se otkrie zlo~inot i nesvesno oddavawe. Sudnicata stanuva psihijatriska ordinacija, a Raskoqnikov pacient. Toj ~uvstvuva deka Porfirij mu postavuva zamka, no razumot ne mo`e da ja otkrie taa zamka, za{to instinktot nepogre{livo ja brani egzistencijata tokmu vo momentite koga toj razum ja gubi efikasnosta. Zatoa celosno se naso~uva kon odbranata. Da bil vinovnik, toj bi pobegnal od mestoto na ubistvoto, naprotiv svesno oti{ol i vodel razgovor so molerite, {to nalikuva na obi~na ~ove~ka qubopitnost. Doka`uva deka ne e vo bunilo i deka nema optovarena sovest koja{to sekoj ubiec go vodi povtorno na mestoto na zlo~inot.
Opsesijata za ubistvoto i sokrivaweto na vistinata, vnesuva pusto{ vo negovata du{a, preispituvawe na sopstvenata mo} i vovlekuvawe vo ambisot na beznade`nosta, prete{ka i bezizlezna ne samo za nego, tuku i za tie koi `iveat za nego. Do ~inot na ubistvoto imal fizi~ka sila, no vedna{ potoa stanal ruina. Sosema sam, otse~en od svetot, samo toj, gri`ata, beskrajnoto izma~uvawe i nevozmo`noto begstvo od sebe.
Mojot `ivot sepak ne umre zaedno so babata. Neka odi vo carstvoto nebesko- pa dosta e maj~i~ke, vreme e da se smiram. Sega nastapi carstvoto na razumot i na svetlinata i na voljata i na silata i da vidime sega? Da si gi odmerime silite... -dodade toj so gordost kako da i se obra}a na nekoja mra~na sila i ja predizvikuva... -Jas ne ubiv ~ovek, ami princip...Of kolku ja mrazam babata, da se razbudi, verojatno pak bi ja ubil. Kutrata Lizaveta! Zo{to taa se najde tuka?No ~udno e, zo{to za nea ne mislam kako da ne sum ja ubil?
Ni{to ve}e ne e potrebno, ni parite, zlatnicite, ni prijatelot, ni najbliskite, za{to sovesta e tolku mra~na, a svetot pak nepromenet iako veruva{e deka ubistvoto }e donese renesansa za site. Gi sokri site tragi na zlostorstvoto, a toa tolku silno zaleleka vo opusto{enata du{a, no krikot nitu smee{e da go pu{ti, nitu dozvoluva{e
a e
, e d a l e t e ,
o e
, a e : a .
l o o e a e a n o .
o
a , a d
a a
o a
, o o e
m
737373737333333
t St t d | d d t p p t d t j t d
-
74
nekoj da zabele`i deka s e izvalkano, odzemeno i prazno vo taa du{a koja ve}e i ne mo`e{e da se nare~e du{a. S {to prethodno qube{e i s {to prethodno `ivurka{e vo taa du{a, odedna{ se stopi kako grutka sneg, ostavaj}i studeniloto da go zamrznuva srceto koe ve}e nema{e sila da gi qubi i po~ituva duri i najbliskite. Ne saka{e ni~ie so`aluvawe, ni~ie prisustvo, ni~ij razgovor,samo ehoto na praznata du{a, koja ja potvrduva{e surovata vistina. Vesnicite, islednicite, povicite na soslu{uvawe, go teraa da se poigruva kako ma~ka i glu{ec, sebesi da si doka`uva deka }e izdr`i vo bitkata na razotkrivawe, a mre`ata okolu nego strplivo se plete{e ~ekaj}i samiot da padne vo nea. Samiot na sebe si be{e ogromen tovar, a zgora na toa i majkata, sestrata, prijatelot Razumihin, Sowa i nejzinite doma{ni - pregolem tovar za krevkoto telo i u{te pokrevkata du{a. Nema{e ni{to vo xebovite, a ima{e `elba da pomogne sekomu, da ostane i ponatamu onoj istiot ~ove~en, koj ne zgaznal ni na mravka, a silnata obzemenost, ramna na ludilo, mu go otru razumot i nesvesno popu{ti pred taa |avolskata opsednatost. Krena raka na tu|i `ivoti, no nema{e hrabrost da krene raka na sebe. Opravduvawe na svojata postapka nikade ne mo`e{e da najde. Duri i da se rastrgne , da pomaga, da se moli, da se `rtvuva, nema{e takvo ne{to koe mo`e da gi opravda storenite grevovi.
Najgolema kazna e sebeizma~uvaweto ili kako {to Sowa Marmeladova }e zaklu~i: Misle{e da ja ubie staricata, a se ubi sebesi. ..Da go primi{ na sebe stradaweto, za da se otkupi{ Kako }e `ivee{ bez ~ovekot? [to }e stane sega so tebe? Zgora na toa i Lu`in i Svidrigalov i tolku milata i nevina nivna `rtva, sestrata Duwa, koja mora{e da se spasi od nivnite kanxi, a toj i samiot nemo}en, zaroben vo kanxite na zlostorstvoto i policijata za koe ne{to nikoj ne smee{e da doznae. Sekade potreben, a vi{ok na sebesi. U{te ne ras~istil so dnevniot i no}niot ko{mar, a ve}e pred nego se ispre~uvaat fizi~kite i materijalnite pre~ki postaveni od Lu`in i Svidrigalov koi lavovski se naflile na bespomo{nata Duwa, koja bara za{tita, a popusto tropa na gluva vrata. Treba rodenata sestra da se spasi od pretstojnoto zlo, da se po{tedi majkata od vistinata, da se prifati sovetot na Sowa i najposle da se ispravi pred kaznata koja neminovno mora da se istrpi i prifati kako spasenie i nov poinakov pravec i horizont vo zabludeniot `ivot.
Sekoe zlostorstvo e kazna. Stradaweto na Raskoqnikov, du{evnoto rastrojstvo, nemo}ta da se izbega od sebe, denono}noto soo~uvawe so sebe, oddale~uvaweto od majkata, sestrata, prijatelot, studiite, so {to ja gubi i vrskata so vremeto i generacijata, se najgolema kazna, pogolema i od sekoja sudska presuda.
Ete! Razumihin rabote{e , dr`e{e ~asovi, jas stanav lo{, kako pajak se vovlekov vo svoj agol, vo dupka, ne izleguvav, ne rabotev, ne jadev, samo le`ev i razmisluvav...jas sakav da se osmelam i ubiv. Jas samo sakav da se osmelam. Ne go izvr{iv ubistvoto da i pomognam na majka mi... ne ubiv za da se zdobijam so sredstva i vlast. Ja ubiv zaradi sebesi. Mene ne mi trebaat pari, no da doznaam dali sum vo{ka ili ~ovek. Dali }e bidam sposoben da izvr{am zlostorstvo...|avolot me natera da odam tamu, a duri potoa mi objasni deka sum nemal pravo bidej}i i jas sum isto taka vo{ka kako i site drugi... sebesi se ubiv. Babata ja ubi |avolot, ne jas.
Na sudskiot pretres, Raskoqnikov vo podrobnosti raska`al za ubistvoto. Na toa ubistvo se re{il poradi svojata lesnomislena i slobodoumna priroda, razdrazneta od bedata. Na pra{aweto od sudiite {to go nateralo samiot da se prijavi, odovoril - iskrenoto kaewe. Tokmu zaradi kaeweto, presudata od osum godini zatvor, bila blaga. Raskoqnikov voop{to ne se branel, sakal samiot da se kazni, da do`ivee moralen preporod i posle ~istili{teto da zapo~ne nov `ivot.
nmvsnjgbdskpatrso
Mztmzasknmkp
nsn
Essisbpd
toiRp
747474747477777
j b j }
-
75
Negovite visoki celi, nade`ta na najbliskite, idninata svoja i idninata na site za koi se soo~i so zakonot, s ostana zakopano pod kamenot zaedno so parite, ili mo`ebi i porano, s se stopi vo krvta na ubienite `eni, so koja krv ja izvalka sopstvenata du{a i ostana bez du{a. Duri i po sovetot na Svidrigalov, da pobegne vo Amerika ili spored sopstvenoto mislewe da ostane vo Rusija na sloboda, sekade i sekoga{ bi se ~uvstvuval pomalku od ~ovek . Dodeka bil buden, svesta nadvladuva, no soni{tata otkrivaat deka negovoto moralno ~uvstvuvawe ne se poklopuva so svesta i idejnite ubeduvawa. Edinstven na~in da se oslobodi od |avolot vo sebe i povtorno da stane ~ovek, e da se priznae zlostorot, da se pokae, da strada i plati danok vo zatvorot, kako vistinska {kola na o~ove~uvawe i vra}awe na vistinskiot pat kade {to ~ekori teloto, potkrepeno od ~istota na du{ata koja pokajni~ki povtorno se vra}a vo sopstvenata ko`a. Eti~ki gledano, so stradaweto treba da se pronajde patot do pravoto, kako ramnopraven ~ovek da se vrati vo ~ove~kata zaednica.
Tragedijata na Raskoqnikov e vo toa {to razumno sfatil deka svetot na nepravdata prirodno predizvikuva `elba da se bide poinaku, da se izgradi sopstvena terorija, no toj ne go doizgradil planot, poradi naplivot na stariot moral, koj dejstvuva kako sila na sredinata i kako vnatre{en otpor.
Sowa Marmeladova vxa{eno se pra{uvala: Ovie pari {to gi dadovte na Katerina Ivanovna da ne se od onie pari? Na {to Raskoqnikov brzo odgovara: Ne, Sowa tie pari ne se od onie pari, smiri se. Ovoj dijalog ja otkriva tajnata na ~esniot ~ovek komu mu e potrebno soznanieto i ~uvstvoto deka s e ~isto. Bez toa, vistinska sre}a, za praviot ~ovek ne mo`e da ima. Sowa e `rtva na `ivotot, moralnite normi na op{testvoto, semejnata atmosfera, koja na dnoto gi frla site ~lenovi i `rtva na sebi~nosta i zlopamtiloto na Lu`in. Sama, pod silen pritisok na ma}eata, tatkovoto pijanstvo i gladot na decata, taa izleguva na ulica `rtvuvaj}i go svoeto telo. Sowa i ulicata. Raskoqnikov i ulicata. Nivnite sudbini se vkrstuvaat, isprepletuvaat, nadopolnuvaat i razbiraat. Samo Sowa umeela da go slu{a, da ja ~uva tajnata, da go te{i, da se bori i `rtvuva za nego.
Nie sme zaedno prokolnati, zaedno i }e odime. Ti mene si mi potrebna, zatoa dojdov kaj tebe. Zarem ti ne napravi zlostorstvo. Se nafrli na sebesi, ti si go ubi `ivotot...Ako ostane{ sama }e poludi{ kako mene... Zna~i treba da odime po eden ist pat... Ako ne dojdam utre i samata }e ~ue{ i toga{ seti se za ovie zborovi. Ako pak dojdam utre, }e ti ka`am koj ja ubi Lizaveta. Znam koj ja ubi, }e ti ka`am tebe i samo tebe.
Taa doverba, taa tajna, gi obedinila. Qubovta rodena od so~uvstvo, so`ivot i potpora, podocna prerasnala vo iskrenost i doslednost. Taa, qubov gi izvlekuva od pekolot i vodi vo rajot. Kolku {to bila silna sudbinata, tolku bila silna i qubovta. Taa gi izvela na praviot pat, a zad niv ostanuva zlostorstvoto kako nezaboravno minato i kaznata koja mora da se plati, da se pokae i da se odi napred vo `ivotot, vo koj vladee zakonot- sekoe zlostorsto e kazna.
Sekoj lik vo romanot e tragi~en. Site se `rtvi na sudirot, na sopstvenata cel koja na patot na realizacijata se sudira so propasta, za koja duri otposle stanuvaat svesni.
Romanot na Dostoevki ne ostana zaklu~en vo dve korici ili vo sudskata arhiva, naprotiv razvi {iroka polemika za osnovnite moralni vrednosti na ~ove{tvoto, vo koj ~ovekot e bitie so razum i emocii, a zakonot e pismen dokument koj ograni~uva, dr`i vo stapica, kaznuva i prevospituva. Vo finaleto na romanot, zvu~at vo kontrapunkt Raskoqnikoviot strog sud za sebe i kaeweto zo{to ne izdr`al; stradaweto zaradi proleanata krv i mirnata sovest. O~aj i nade`. O~ajot e stvarnosta, a nade`ta e
a , a o i o a o o e }o
a a j
a
t a i a o a ,
o
v i n o e
i d .
o o
l t
, o i t i e
`
757575757555555
N jb j
-
76
&"A
Napi{i esej - Zlostorstvoto n ubiva samite sebe
&(#$!
Romanot Zlostorsatvo i kazna e vistinski kni`even pametnik na psiholo{kiot realizam. Dostoevski so znaewe na vistinski psihoanaliti~ar ja razgoluva psihata na lu|eto koi nemaat nikakov du{even problem so sebe, no so op{testvoto. Prviot del na romanot e zlostorstvo, vsu{nost ubistvo, a vtoriot del e kazna, koja ne stignuva od instituciite, no od sopstvenata sovest.
767676767677777
idninata koja ne mora da stane realnost.
Religioznite pogledi na Dostoevski
Religioznata komponenta na likovite se ~uvstvuva ili prikrieno (vo somne`) ili vo bunt. Vo ispovesta na Marmeladov se ~uvstvuva dozata na verata, koja rezultira od zaostanatoto par~e svest, a pove}e od ~uvstvoto na vinovnost i `elbata da mu bide oprosteno. Marmeladov mu se obra}a na stra{niot sud: ]e n so`ali onoj koj site gi so`aluva. Zatoa site negovi nade`i se preneseni na drugiot svet, {to zna~i deka site nade`i na ovoj svet se izgubeni.
Sowa e izrazit tip na verba i o~aj. Dr`ej}i ja Biblijata v race, ~ita, povtoruva i sekomu dr`i predavawa za verbata vo Spasitelot na ~ove~kite du{i. Raskoqnikov cini~no gi nabrojuva site zla koi ja sna{le vo `ivotot i koi i ponatamu }e doa|aat. Toj toa go pravi so o~ekuvana namera da ja pridobie kon svojot sopstven stav, koj e mnogu porazli~en od nejziniot. Izma~ena, kako so no` da ja ranile, Sowa se brani so nade`ta deka Bog takov u`as nema da dozvoli. Nea Bog e potreben za da mo`e da veruva vo ~udo. Ako e ~udo voskresnuvaweto od mrtvite, toga{ samo ~udoto mo`e da ja vrati ~istotata na valkanata prostitutka. Toa e osnovata na nejzinata religioznost. Vo toa nema logika, no ima vistina poradi ~ove~kata nesre}a i psihi~koto poremetuvawe {to proizleguvaat od toa.
Kaj Katerina Ivanovna nema vera vo ~udoto. Buntot ja potisnal verbata. Pred sve{tenikot, koj ja ute{uva pokraj mrtviot soprug, velej}i: Bog e milostiv, nadevajte se na pomo{ta od Sevi{niot, Katerina odbiva da se ispoveda. Jas nemam grevovi. Bog treba da mi oprosti i bez ispovest... Samiot znae kolku sum stradala. Ako ne mi oprosti - i ne mi treba.
Taka veruvaat site nesre}ni vo romanot Zlostorstvo i kazna. Zarem toa e vera? Vo su{tina, toa e samo o~ajuvawe.
-
77
LAV TOLSTOJ
(1828-1910)
Golemoto i obemno tvore{tvo na Lav Tolstoj, od vkupno devedeset dela, se bogatstvo na ~ove~ka mudrost, stalo`enost na istori~ar, virtuoznost na slikar-realist, liri~nost na poet i mo} na spazuvawe na vrven psiholog.Taa sestrana sposobnost, zdru`ena vo krepkoto telo i vitalniot duh, ni dade kni`evno delo koe ni do denes ne e nadminato. Genijalen, kolosalen pisatel, koj zad sebe ostavi grandiozni dela, koi ostanuvaat trajna svoina ne samo na ruskata, no i na svetskata klasika. Deloto na Tolstoj nema geografska granica, nema vremenska ramka - ednostavno toa e enciklopedija koja se prelistuva vo sekoja sega{nost.
Roden e na 29 avgust 1828 godina vo Jasna Poljana vo grofovsko semejstvo. @ivotot vo Jasna Poljana dlaboko se vre`al vo svesta i se}avaweto na maliot Lav i idili~nite sliki i
spomeni za detstvoto, nikoga{ ne go napu{tile. Ne{to silno go vle~elo kon toa pitomo, dobro, prostonarodno, mudro selo, vo koe ja gledal silata i idninata na cela Rusija. Majkata ja izgubil vo svojata vtora, a tatkoto vo devettata godina od `ivotot. Pominuvaj}i da `ivee kaj tetkata vo Kazaw, Lav zapo~nuva poinakov `ivot. Na Univerzitetot vo Kazaw studira isto~ni jazici, a potoa preminuva na pravnite nauki. Mlade{kite nemiri, talkawa, `elbata za ne{to neizvesno, go turkaat vo novi predizvici, zaradi koi mladiot Lav se opredeluva za vojni~ki `ivot. Vo po~etokot na 1851 godina, Tolstoj zaminuva na Kavkaz, kade {to sosema slu~ajno ostanal `iv (kraj negoviot top eksplodirala granata od koja zaginale site opslu`uva~i, a toj ne bil ni povreden) Vo 1856 u~estvuva vo Krimskata vojna, vo odbrana na gradot Sevastopoq. Posle sklu~uvaweto na mirot, toj gi zapo~nuva svoite patuvawa vo Evropa: [vajcarija, Germanija,Francija, Belgija, Anglija i Italija, no Tolstoj ne bil inspiriran od zapadnata civilizacija i smetal deka vo toj del na svetot ima pove}e lagi, licemerie, ~ove~ka rasipanost i drugi poroci, otkolku vo negovata rodna Rusija. Umoren od `ivotot se povlekuva na Jasna Poljana, gi prosvetuva selanite, `ivee so niv, se oblekuva kako niv. So cel da im go olesni `ivotot na selanite, Tolstoj rabotel na nivnoto prosvetuvawe, poradi {to stanal pedagog - u~itel, otvoraj}i u~ili{te vo rodnata Jasna Poljana, a zapo~nal da izdava i pedago{ko spisanie i da sorabotuva so u~itelite od okolnite mesta. Se smeta deka ova negovo povlekuvawe e begstvo od op{testvenite zbidnuvawa, zamerka so vlastite, carskiot dvor i crkvata.
Umira na `elezni~kata stanica vo Astapovo. Toj negov pat, taa kratka pro{etka do Astapovo, vsu{nost bilo odewe kaj ruskiot selanec, kade {to smetal deka pripa|a, no zakonomernostite na prirodata se beskompromisni. Prethodno go odbil pomiluvaweto na crkvata. Po negova `elba bil pogreban vo Jasna Poljana, a negoviot grob, pak po negovo barawe, ostanal bez nikakvi obele`ja.
v o , a a o i n i o a - a
a o }i a a d . e i a j
i . , d , d e a o a d
a l o a
777777777777777
-
78
Kni`evno tvore{tvo
Prvite kni`evni dela na Tolstoj nastanuvaat za vreme na vojnata na Kavkaz, kade {to ja zapo~nal rabotata na svojata trilogija Detstvo, Mom~e{tvo i Mladost (avtobiografski dela), potoa Utroto na eden spahija, i Kozaci. Pove}e od dvanaeset meseci rabotel na Detstvo, prepi{uvaj}i go nekolku pati. Koga prviot del se na{ol vo racete na kriti~arot Nekrasov, vedna{ bila prifatena i odobrena celata trilogija. Vo toj period mladiot Tolstoj po~nuva da go formira svojot talent i svoite sfa}awa za ` ivotot, smrtta, bolkata, qubovta i drugite pra{awa koi gi interesirale i mnogute umovi na toa doba. Svoite i tu|ite ve{tini i potresni prikazni za vojnata i odbranata na gradot Sevastopoq gi iska`al vo voenite prikazni pod naslov Sevastopoqski raskazi, koi so voodu{evuvawe bile pre~ekani od golemite ruski pisateli. U{te edna{ potvrda i priznanie dobiva negoviot talent so novelite Dvajca gusari i Markerovi zapisi. Vpe~atocite od svoite patuvawa niz Evropa, nezadovolstvoto od zapadnata civilizacija i spokojstvoto koe go prona{ol vo svojata rodna Rusija gi iznel vo deloto Lucern. Vo1863 po~nuva da go sozdava najgrandioznoto delo Vojna i mir. Vo {to e silata na ovaa epopeja? Napi{ani se celi studii za ovoj roman, koi sevkupno se pogolemi i od samiot roman . Sekoj sakal da vleze vo tajnata na Tolstoevata mo} na prika`uvawe na Napoleonoviot pohod na Rusija, vojni~kata sposobnost i ~ovekovata doblest. Mnogu sakale da ja otkrijat voshituva~kata sposobnost so koja Tolstoj prodira vo psihata i gi gradi likovite na Bolkonski, Bezuhov, Nata{a, so koi uspeva vo edno delo, so izvonredno majstorstvo, da prika`e golem broj na likovi, familii, generacii i klasi . Seto toa {to e komponirano so ve{tata raka na vrvniot pisatel - realist, `ivee i denes so sve`inata na izrazot, ubavinite na opisite i brilijantniot stil. Vo edna prilika eden poznat kriti~ar rekol: Kako da se prisutni site tie lu|e od Vojna i mir; tie potsetuvaat na olimpiski ogan koj nikoga{ ne se gasi , samo go palat novi lu|e, novi pokolenija. ^uvstvuvam deka tie se realni, deka `iveat so mene i stanuvaat moja opsesija i moi sovremenici.
Seto toa e vistina, bidej}i so sekoe ~itawe i analizirawe na Vojna i mir, sekoga{ ima novo i nedore~eno. Posle Vojna i mir Tolstoj ja pi{uva Ana Karenina ~ija istoimena junakiwa e edna od najgolemite likovi vo ruskata literatura. Vo ovoj roman, Tolstoj se pribli`uva do semejstvoto, konfliktite vo nego, a pri~inite gi nao|a vo socijalnata polo`ba na bra~nite partneri. Sekoe sre}no semejstvo, nalikuva edno na drugo, a sekoe nesre}no semejstvo e nesre}no na svoj na~in. (vaka go zapo~nuva romanot Ana Karenina) Toj traga vo potsvesta na `enskoto bitie, da gi zapoznae negovite psihi~ki tekovi so {to otkriva novi ~ove~ki kvaliteti. Golemiot moralist Tolstoj, nikoga{ ne prostil na Ana, zatoa spored nego, taa go zaslu`ila fatalniot kraj. Problemot na opstanokot na semejstvoto, sekoga{ go privlekuvalo Tolstoj. Ovaa tematika ja razrabotuva i vo novelata Krojcerova sonata.
Potoa sledat filozofsko -moralnite razmisluvawa vo koi go kreva glasot protiv porokot, bedata, dr`avata, religijata i sovremenata civilizacija. Toga{ ras~istil i so crkvata.Najzna~ajni dela od toj period se Smrtta na Ivan Ili~- silen psiholo{ki raskaz(novela) i osuda na malogra|an{tinata, potoa romanot Voskresenie i Haxi Murat.
Smrtta na Ivan Ili~
Novelata ima inverzna kompozicija Spored toa glavniot lik e mrtov, u{te na po~etokot na ovaa novela. Koga negovite kolegi ja doznavaat tragi~nata vest, namesto
K
k(mntsiiSpDnrdrnssBgvuro^s
s~rnernTkt
prsV
S
p
787878787877777
KK
-
79
`alewe, taa pobuduva interes, koj }e go zazeme negovoto mesto. Ovaa novela vo svojot prv del, pripa|a na kriti~kiot socijalen realizam, a vo vtoriot del na psiholo{kiot realizam. Po smrtta na Ivan Ili~, Tolstoj ja zapo~nuva bitkata - presmetka so birokratijata, licemerieto i lagata na `ivo