Lyons, skripta, prvi dio.doc

7/22/2019 Lyons, skripta, prvi dio.doc

1/10

John Lyons

SEMANTICS

Volume I


2/10

1. Introduction: some basic terms and concets

1.1. The meanin! o" #meanin!#

U ovome odjeljku autor daje generalnu definiciju semantike kao lingvistike

discipline koja prouava znaenje i pritom postavlja pitanje koje se u manjoj ili veoj

mjeri provlai kroz itavu knjigu: $a$o de"inirati #%na&en'e#(

Umjesto definicije pojma 'znaenje' Lyons za poetak tek naglaava vanost

prouavanja 'e%i&ne uorabe, tj konteksta, istiui da se znaenja rijei i reenica

odre!enog jezika ue iskljuivo nji"ovom upora#om, odnosno u kontekstu irekomunikacijske situacije $naenje se ne moe ni teorijski o#jasniti ni empirijski dokazati

ukoliko pokuamo zao#ii jezinu upora#u

1.). *se and mention

%edna od najvaniji" karakteristika ljudski" jezika jest nji"ova mogunost da se

referiraju sami na se#eLyons tu oso#inu naziva refleksivnou jezika &z toga proizlazi i

njegovo razlikovanje pojmova, tj uspostavljanje svojevrsne di"otomije use+mention

Uzmimo za primjer sljedee dvije reenice:

a (az#ilo mi se #ifokalno staklo na naoalama

# )to znai rije *#ifokalno*+

U prvoj reenici nailazimo na primjer uotrebeuse rijei bifokalno, a u drugoj na

primjer njezina na,o-en'amention, tj drugom se reenicom referiramo na samu rije

kao jedinicu jezinoga sustava, a ne na ono to ona oznauje Upravo je to primjer

spomenute refleksivnosti jezinoga sustava, tj njegove mogunosti referiranja na samog

se#e


3/10

1.. /b'ect0lan!ua!e and metalan!ua!e

-va opozicija proizlazi iz pret"odne opozicije use . mention:'e%i$ ob'e$tzapravo

je onaj jezik koji opisujemo, a meta'e%i$je jezik kojim se sluimo kao instrumentom

opisa /ao svojevrstan *priruni* metajezik moe nam posluiti neki prirodni jezik koji

se razlikuje od jezika o#jekta 0ako nam "rvatski jezik moe posluiti kao metajezik u

opisu francuskoga moemo, primjerice, rei: Francuska rije "homme" je imenica

&pak, metajezicima se o#ino nazivaju osebno $onstruirani i "ormali%irani susta,i

kojima se sluimo prilikom opisa i koji sadre termine pomou koji" se referiramo na

elemente jezika o#jekta i identificiramo i", kao i te"nike termine koji opisuju nji"ove

me!uso#ne odnose, mogue kom#inacije itd

1.. Tye and to$en

-va pojmovna opreka preuzeta je iz filozofije, gdje ju je uveo ameriki filozof 1 2

3ierce -dnos izme!u tipova i tokena vrlo je jednostavan: tokeni su konkretni primjeri

svoji" tipova Ukoliko, primjerice, kaemo da je za pisanje enskog imena 4ar#ara

potre#no 5 slova, zapravo mislimo na 5 to$ena 4, 6, (, 4, 6, (, 6 Ukoliko pak

kaemo da za pisanje istog imena tre#amo tri slova, mislimo na 7 tia 4, 6 i ( 0ipove,

dakle, moemo definirati kao apstraktne razlikovne jedinice, dok su tokeni jedinstveni

fiziki entiteti, smjeteni na odre!enom mjestu u prostoru i vremenu, a identificiramo i"

kao tokene istoga tipa za"valjujui nji"ovoj me!uso#noj slinosti -dnosi tip8token mogu

se, naravno, uoiti i na svim drugim razinama jezinoga opisa

1.2. 3orms4 le5emes and e5ressions

-ve pojmove moemo ilustrirati na primjeru sljedee reenice:

9ngleske rijeifoundifindrazliiti su o#lici iste rijei


4/10

-ito je kako se terminu rije u ovom sluaju pripisuju dva oprena znaenja: u

prvom dijelu reenice on oznaava obli$, a u drugom le$sem 2toga #i, uzimajui u o#zir

ovu terminoloku opreku, svakako #ilo #olje rei da su foundifindrazliiti o#lici istoga

leksema

0ermin i%ra% 6e5ression7 preuzet je iz filozofije i logike, a oznaava jezinu

jedinicu koja se referira na neki izvanjezini entitet referring epression ili pak neto

predicira predicative epression Lyons unutar svoga modela ne vidi potre#u za tim

terminom pa nadalje koristi samo termine o#lik i leksem, a izraz izjednaava s leksemom

1.8. Theories4 models and data

U ovom odjeljku Lyons naglaava potre#u za preciznom terminologijom, istiuikako uvijek postoji mogunost opisivanja jezika o#jekta #arem do odre!ene granice

pomou *intuitivni"* termina koji ne pripadaju niti jednomu teorijskom modelu, ve

proizlaze iz osjeaja izvornoga govornika ;e!utim, unutar odre!enoga teorijskog okvira

moraju postojati jasno razgranieni termini kojima se koristimo u jezinoj analizi /ao

primjer prvospomenuti" intuitivni" termina Lyons navodi pojmove tvrdnja, pitanje i

naredba, a kao nji"ove parnjake uklopljene u razliite teorijske modele navodi pojmove

deklarativ, interogativ i imperativ.


5/10

). Communication and in"ormation

).1. 9hat is communication

Lyons definira komunikaciju kao *namjerni prijenos informacija unutar

odre!enoga signalnog sustava*, a taj proces ukljuuje signal, poiljatelja, primatelja i

komunikacijski kanal kojim se signal prenosi


6/10

).. The t,enu i e$sresi,nu.

2vojom des$riti,nom "un$ci'omodre!eni se iskaz referira na injenino stanje, a s

o#zirom na nju on se moe pri"vatiti ili opovrgnuti Vani pada kia. 2ocijalnu i

ekspresivnu funkciju neto je tee razgraniiti jer se i socijalno i ekspresivno znaenje

iskaza, za razliku od deskriptivnoga, referiraju na razliite aspekte odnosa izme!u

govornika i sugovornika

Soci'alnom "un$ci'omjezika ne prenose se injenine informacije= ona ima za cilj

uspostaviti zajednitvo me!u sugovornicima i odrati komunikacijski kanal protonim

slino %ako#sonovoj fatikoj funkciji jezika te definirati prirodu odnosa me!u

sugovornicima s o#zirom na nji"ovu prisnost8distanciranost, nadre!enost8podre!enost i

sl


7/10

E$sresi,na "un$ci'ajezika otkriva govornikove elje i psi"ika stanja, ali tako!er u

odre!enoj mjeri ukljuuje i sugovornika, s o#zirom na injenicu da esto tre#a poluiti

nekakav praktian uinak

. Lan!ua!e as a semiotic system

.1. Verbal and non0,erbal si!nallin!

Lyons u svojoj tipologiji s o#zirom na vrstu komunikacijskoga kanala razlikuje dvije

glavne skupine signala, !laso,ne i ne!laso,ne, istiui pritom kako glasovno nije isto to

i jezino >ok s jedne strane svi glasovni signali ne moraju istovremeno #iti i jezini npr

ki"anje ili zijevanje, neki neglasovni signali to s druge strane mogu #iti primjerice,

pisani tekst

Lyons u prouavanju daje prednost glasovnom ostvaraju jezika, dok pisani smatra

uvjetovanim, tj izvedenim iz njega *nutar !o,orno ost,areno!a 'e%i$apak ra%li$u'e

,erbalnu4 ro%odi's$u i aralin!,isti&$u geste, mimika i sl $omonentu

U lingvistiki model opisa o#ino ulaze ver#alna i prozodijska komponenta, dok

paralingvistika ostaje po strani ;e!utim, Lyons i" ne razdvaja na taj nain,

o#janjavajui kako nije dovoljno generalno razdvojiti prozodijsku od paralingvistikekomponente na glasovnoj podlozi, ve je u o#zir nuno uzeti i nji"ovu funkciju

Umjesto jasnog razgranienja i odvajanja triju komponenti, Lyons razvija model

centra i eri"eri'ete ver#alnu komponentu unutar takvoga lingvistikog modela smatra

centralnijom od prozodijske, a prozodijsku pak od paralingvistike &pak, i unutar

prozodijske komponente odre!eni su elementi naglasak, duljina, intonacija centralniji

od drugi", a isto vai i za raspored elemenata unutar paralingvistike komponente

)to su odre!ene jedinice #lie centru takvoga modela, to je vei stupanj nji"ove

strukturiranosti i karakteristinije su za prirodne jezike nego za druge signalne sustave

2toga je upravo ver#alna komponenta u tom smislu najrazlikovnija i ee je vezana uz

deskriptivnu funkciju jezika vidi ?@, dok su never#alne komponente prozodijska i

paralingvistika ee vezane uz njegovu socijalnu i ekspresivnu funkciju


8/10

.). ?aralin!uistic henomena

3aralingvistika komponenta unutar Lyonsova modela opisa ima dvije funkcije:

funkciju modulaci'e i un$tuaci'e ;odulacija iskaza zapravo je prekrivanje sadraja

iskaza pose#nom nijansom govornikova stava, isticanje govornikove su#jektivne

ukljuenosti u sadraj iskaza, njegove elje da sugovornika zadivi ili uvjeri u neto

3unktuacija je iskaza pak oznaavanje njegovi" vanjski" i unutarnji" granica kako #i se

odre!eni elementi istaknuli, grupirali unutar krai" i pregledniji" cjelina, kako #i se

prido#ila pozornost sugovornika za nastavak iskaza i sl

>a #i se odre!eni jezik teno govorio i da #i se iz#jegli mogui nesporazumi u

komunikaciji, govornik mora u potpunosti ovladati i paralingvistikim elementima

gestikulacija, mimika i sl

.. Lan!ua!e and medium

Ljudski jezik moe se, uz govor, ostvariti i pismom, znakovnim sporazumijevanjem

za glu"e oso#e, 4railleovom a#ecedom i sl 2ve su to razliiti otenci'alni mediji jezine

komunikacije, a termin medi'pokriva sustavne funkcionalne i strukturne razlike izme!u

govornoga i pisanog jezika 2toga se ne moe izjednaiti s terminom $anal vidi ??,

koji pokriva a$tualniprijenos signala, iako su me!uso#no u velikoj mjeri uvjetovani

.. The desi!n "eatures o" lan!ua!e

0ermin @desi!n "eatures@odnosi se na skup opi" oso#ina po kojima se jezik moe

u tipoloke svr"e uspore!ivati s drugim semiotikim sustavima ljudskoga i ivotinjskog

svijeta Lyons navodi A7 takvi" oso#inaA:

A Arbitrarnost B proizvoljnost znakova u jezinom sustavu, nji"ova

neuvjetovanost, u suprotnosti s ikoninou geometrijskom identinou

ALyonsove nazive prevodio sam tamo gdje je to #ilo mogue #ez rtava na planu sadraja, a u preostalimsluajevima nisam elio forsirati stvar 6nglisti e ovdje vjerojatno imati do#re ideje na koje ja nisamdoao


9/10

oznaitelja i oznaenog $a"valjujui toj oso#ini jezini sustavi pokazuju veu

fleksi#ilnost od drugi" znakovni" sustava

? =ualnostB slino ;artinetovoj dvostrukoj artikulaciji= jezik posjeduje ? razine

strukturne organizacije Lyons i" naziva fonolokom i gramatikom= te su

razine me!uso#no povezane i kom#iniranjem tvore jedinice vii" razina

7 ?rodu$ti,nostB mogunost stvaranja neogranienog #roja jezini" iskaza, pa i

oni" koje govornik nikada prije nije uo

@ =is$retnost B odnosi se na jasnu, vrstu razgranienost elemenata unutar

sustava, na nji"ovu apsolutnu razliitost

C SemanticityB asocijacijska povezanost jezinoga signala i elemenata vanjskog

okruenja

D =islacement 6i%m'e>tenost7 mogunost referiranja na stvari i doga!aje kojisu udaljeni u vremenu ili prostoru

5 Interchan!eabilityB svaki organizam sposo#an za odailjanje signala unutar

sustava istodo#no je sposo#an i za nji"ovo primanje= uloge primatelja i

poiljatelja u komunikacijskom lancu lako se mijenjaju

E ?otuna o,ratna in"ormaci'aB govornik moe pratiti i nadzirati vlastiti iskaz

i sugovornikove reakcije, tj mijenjati iskaz tijekom procesa komunikacije kako

#i postao razumljiviji

F Seci'ali%aci'a si!nala B izravna povezanost odre!enog signala i odre!ene

reakcije od strane primatelja, a da oni pritom nisu funkcionalno povezani

3rimjerice, ako na stol postavimo tanjure i pri#or za jelo, taj e postupak

rezultirati okupljanjem ukuana oko stola jednako kao i iskazVeera je uskoro

gotova.;e!utim, u sluaju postavljanja stola postoji funkcionalna povezanost

izme!u signala i reakcije primatelja, dok je u drugom sluaju, sluaju jezinoga

iskaza, signal specijaliziran s o#zirom na svr"u izazivanja reakcije &pak, uska

specijaliziranost odre!eni" signala ea je u drugim znakovnim sustavima nego

u ljudskim jezicima

AG Bulturalno reno>en'eB u suprotnosti s genetskim naslje!ivanjem, sposo#nost

jezinoga komuniciranja stjee se uenjem i pouavanjem unutar odre!ene

zajednice


10/10

AA LearnabilityB svaki zdrav pojedinac moe nauiti u djetinjstvu #ilo koji jezik

jednako do#ro

A? e"le$si,nost B samo ljudski sustavi sporazumijevanja imaju mogunost

referiranja na pojedine elemente unutar sustava, nasuprot referiranju na elemente

izvanjezine stvarnosti vidi A?

A7 ?re,arication B mogunost koritenja znakovnoga sustava u svr"u krivog

informiranja primatelja tu mogunost imaju i neki ivotinjski sustavi

sporazumijevanja

.2. The ori!in o" lan!ua!e

Lyons u ovome odjeljku postavlja osnovna pitanja o porijeklu i nastanku jezika je lijezik nastao iz nekoga nejezinog sustava, razlikuju li se faze njegova nastanka prema

stupnju kompleksnosti sustava, je li mogunost jezinoga komuniciranja uro!ena ili

steena, mogu li neke naprednije ivotinjske vrste jezino komunicirati itd te na#raja

o#jektivne razloge z#og koji" je nemogue na #ilo koje od ti" pitanja dati jednoznaan

odgovor U zakljuku ipak istie kako je tzv racionalistiki pristup tim pitanjima, koji u

o#zir uzima samo ver#alnu komponentu jezika, a izostavlja mimiku, gestikulaciju i sl,

ogranien u svome uvidu u taj znakovni sustav samo na njegovu deskriptivnu funkciju te

kako prouavanje na takvim temeljima nikada ne moe dati potpune odgovore na

postavljena pitanja

Lyons, skripta, prvi dio.doc

Documents

Transcript of Lyons, skripta, prvi dio.doc