Lokalna i regionalna samouprava
-
Upload
jasmina-mala -
Category
Documents
-
view
91 -
download
4
description
Transcript of Lokalna i regionalna samouprava
![Page 1: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/1.jpg)
POJAM REGIJE I KONCEPT EUROREGIJE
POJAM REGIJE
Regije su u biti zaokružene prostorne cjeline u geografskom, privrednom, historijskom, kulturnom i komunikacijskom pogledu.
Regija - lat. regio – određena teritorija sa posebnim i specifičnim karakteristikama.
Regije se takođe mogu definisati kao administrativne, ekonomske i prirodne jedinice u kojima postoji jedan grad kao regionalni centar.
EVROPSKA UNIJA I KONCEPT EUROREGIJE
Bitnu ulogu u razvoju Evropske unije, a posebno u harmonizaciji socijalnog razvoja imaju regije i međuregionalna saradnja.
Prekogranične regije (euroregije) predstavljaju poseban oblik regionalne diferencijacije i važnu komponentu međuregionalnog povezivanja.
Programi prekogranične saradnje odnose se na: razvoj urbanog i ruralnog područja, jačanje poduzetništva, razvoj malih i srednjih preduzeća, turizam, pomoć za tržišnu integraciju i socijalnu uključenost, razvoj infrastrukture, zaštitu okoline.....
BOSNA I HERCEGOVINA U EUROREGIJAMA
Euroregija “Drina – Sava – Majevica” Sjedište Regionalnog saveza je u Bijeljini. Potpisivanjem Deklaracije o osnivanju Jadranske euroregije u Veneciji, u
februaru 2006. godine, pod okriljem Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, nastala je euroregija sa 22 milijona stanovnika na obalama Jadranskog mora.
Ciljevi Jadranske euroregije su slijedeći:
Stvaranje područja mira, stabilnosti i suradnje Zaštita kulturne baštine
![Page 2: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/2.jpg)
Zaštita okoliša Održivi ekonomski razvoj posebno na području turizma, ribarstva,
poljoprivrede Rješavanje prometnih i infrastrukturnih pitanja Potpora ulasku svih jadranskih država u Evropsku uniju
Euroregija “Dunav – Drava – Sava”
POLITIKA I INSTITUCIONALNA OSNOVA REGIONALNOG RAZVOJA EVROPSKE UNIJE
POLITIKA REGIONALNOG RAZVOJA EU
Regionalna politika je jedna od najznačajnijih zajedničkih politika Evropske unije i sintetizira dvije osnovne vrijednosti na kojima počiva, i to na:
solidarnosti prema građanima i područjima koji su siromašniji od prosjeka EU i
koheziji u smislu smanjivanja razlika u prihodima i bogatstvu regija i država unutar Evropske unije.
U članu 2 i 3 Ugovora o osnivanju Evropske Unije se navodi da je zadatak zajednice“...postizanje i unapređenje harmoničnog i izjednačenog privrednog razvoja, zaposlenosti, socijalne zaštite, životnog standarda, privredne i socijalne saradnje i solidariteta među državama članicama“.
INSTITUCIJE REGIONALNOG RAZVOJA
Mrežu najznačajnijih institucija relevantnih za regionalni razvoj čine:
Skupština evropskih regija (AER), Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe (CLRAE), Vijeće evropskih općina i regija (CEMR), Komitet regija (COR).
Komitet (odbor) regija (The Committee of the Regions – COR)
![Page 3: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/3.jpg)
To je savjetodavno tijelo koje čine predstavnici evropskih regionalnih i lokalnih vlasti.
On osigurava da te vlasti imaju svoju riječ u odlučivanju o politikama Evropske unije, te da regionalni i lokalni identiteti i prerogativi budu poštivani.
Članovi Komiteta regija imenovani su u specijalizirane “komisije”, čija je zadaća pripremiti plenarne sjednice.
Tih komisija je šest:
1. Komisija za politiku teritorijalne kohezije (COTER), 2. Komisija za ekonomsku i socijalnu politiku (ECOS), 3. Komisija za održivi razvitak (DEVE), 4. Komisija za kulturu i obrazovanje (EDUC), 5. Komisija za ustavna pitanja i evropsku upravu (CONST) 6. Komisija za vanjske poslove (RELEX).
FONDOVI, PROGRAMI I PROJEKTI
EVROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ (ERDF)
Evropski fond za regionalni razvoj (ERDF) ERDF je namijenjen razvoju socijalne i privredne kohezije u Evropskoj uniji
kako bi se smanjile razlike u socio-ekonomskoj razvijenosti regija. Sredstva su raspoređena po državama prema posebnom ključu (razina
razvijenosti regija i stepen nezaposlenosti), a djelatnosti koje mogu dobiti podršku iz ovog fonda su:
1. Industrija, zanatstvo i usluge. Visina učešća može varirati od 20 do 50% ukupnih ulaganja;
2. Infrastruktura neophodna za razvoj industrije, zanatstva i usluga. Učešće fonda može iznositi do 30%, a kredit se odobrava uz godišnju kamatnu stopu od 3%;
3. Infrastruktura za razvoj poljoprivrede i sela.
EVROPSKI SOCIJALNI FOND (ESF)
Evropski socijalni fond (ESF) bavi se prekvalifikacijom radnika, ima proračun od 7,5 milijardi eura godišnje.
![Page 4: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/4.jpg)
Najvažniji je financijski instrument za poticanje zaposlenosti i unapređenje ljudskih potencijala.
Sredstva ovog fonda usmjeravaju se u:
1. obuku za zanimanja i pomoć za preseljenje nezaposlenih osoba, koje žele ili su primorane da napuste poljoprivredu ili tekstilnu industriju;
2. pomoć nezaposlenim ili djelomično zaposlenim (koji rade kraće od punog radnog vremena); i
3. strukturne poduhvate nezaposlenih u nerazvijenim područjima u posebnim teškoćama (useljenici, mladi nezaposleni, žene, hendikepirane osobe, općenito – teško zapošljive osobe).
EVROPSKI FOND ZA USMJERAVANJE I GARANCIJE U POLJOPRIVREDI (EAGGF)
Evropski fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (EAGGF) koristi se za strukturalne reforme u ruralnim krajevima.
Ima budžet od ok 4 milijarde eura godišnje Iz sredstava fonda podržavaju se aktivnosti koje vode racionaliziranju
poljoprivredne proizvodnje i aktivnosti vezane za poljoprivrednu proizvodnju u rubnim područjima.
FINANSIJSKI INSTRUMENT ZA USMJERAVANJE RIBARSTVA (FIFG)
Finansijski instrument za usmjeravanje ribarstva (FIFG) namijenjen je rekonstrukciji i obnovi ribarske flote, razvoju akvakulture, smanjenju kapaciteta ribarske flote, pilot-projektima u razvoju ribarstva, izgradnji ribarskih luka, razvoju proizvoda i tržišta ribe i prerađevina koje imaju tržišnu perspektivu.
KOHEZIJSKI FOND
Pored ovih “strukturalnih” fondova, od 1993. godine postoji i Kohezijski fond.
On je usmjeren ka siromašnijim državama članicama, a budžet mu je blizu 3 milijarde eura godišnje.
Ova sredstva unapređuju i stimuliraju investiranje privatnog sektora kao i državnih i regionalnih vlasti.
![Page 5: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/5.jpg)
FOND SOLIDARNOSTI
U novembru 2002 godine Evropska unija je osnovala Fond solidarnosti (SFEU), sa ciljem pomoći regijama pogođenim težim prirodnim katastrofama.
Raspodjela Strukturnih fondova je raspoređena po sljedećim kriterjima:
1. 70% sredstava je usmjereno na regije čiji BDP je ispod 75% prosjeka EU. 22% evropskog stanovništva je nastanjeno u 50 regija koje spadaju u tu kategoriju;
2. 11,5% sredstava je usmjereno na regije koje su zbog strukturnih problema u ekonomskoj stagnaciji. 18% evropskog stanovništva je nastanjeno u tim regijama.
3. 12,3% sredstava se usmjerava za incijative i programe otvaranja novih radnih mjesta i obrazovanje;
4. 5,35% strukturnih fondova se usmjerava na projekte prekogranične saradnje opština i gradova.
Evropski fondovi za regionalni razvoj djeluju u okviru tri nova cilja regionalne politike Evropske unije. (2007 -2013)
Ti ciljevi su:
1. konvergencija, 2. regionalna konkurentnost i zapošljavanje i 3. evropska teritorijalna saradnja.
Regije koje se pomažu u okviru prvog cilja dobivaju sredstva za projekte modernizacije privredne strukture te na otvaranje novih radnih mjesta u oblastima: istraživanja i tehnološkog razvoja, zaštite okoline, prevencije od rizika, turizma, kulture, transporta, energije, obrazovnja i zdravstva
U okviru drugog cilja podržavaju se projekti koji obuhvataju tri oblasti:1. Jačanje regionalnih kapaciteta u oblasti istraživanja i tehnološkog razvoja; 2. stimulisanje inovacija i poduzetništva;3. Zaštita okoline (posebno u gradovima) i prevencija od rizika;
U okviru trećeg cilja koji se odnosi na evropsku teritorijalnu saradnju sredstva se usmjeravaju na tri oblasti:
![Page 6: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/6.jpg)
1. Podrška prekograničnim privrednim i socijalnim projektima;2. Podržavanje transnacionalne saradnje uključujući bilateralnu saradnju
između priobalnih regija;3. Uspostavljanje mreža međuregionalne saradnje i razmjene iskustava izmežu
regionalnih i lokalnih vlasti.
NUTS SISTEM
Kao sistem raspodjele resursa i finansijskih sredstava koristi se Nomenklatura statističkih teritorijalnih jedinica. (NUTS)
To je sistem posredstvom kojeg se prikupljaju i analiziraju statističke informacije u svrhu planiranja regionalnog razvoja.
Osnovni kriterij za klasifikaciju je broj stanovnika određene regije. Regije koje pripadaju NUTS 1 kategoriji imaju od 3 – 7 miliona
stanovnika, tako da manje države u cijelosti pripadaju toj kategoriji dok su na primjer u Njemačkoj takve regije 16 saveznih pokrajina.
NUTS 2 regije imaju od 800 000 – 3 miliona stanovnika. NUTS 3 regije imaju od 150 000 – 800 000 stanovnika. NUTS 4 i 5 obuhvata lokalne zajednice.
Ukupan budžet strukturnih i kohezionih fondova će u periodu 2007-2013 iznositi oko 308 milijardi eura što iznosi oko 36% ukupnih izdataka Evropske Unije u tom periodu.
Sredstva su raspoređana u tri kategorije:
1. 79% sredstava je usmjerno na razvoj nerazvijenih regija;2. 17% je usmjereno na jačanje konkuretnosti i otvaranje novih radnih mjesta u
nerazvijenim regijama;3. 4% su usmjerena na projekte prekogranične međuregionalne saradnje.
ISTORIJSKI NASTANAK REGIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
U srednjem vijeku kao zasebne prirodno-geografske cjeline izdvajaju se:
![Page 7: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/7.jpg)
1. Centralni dio Bosne od Vranduka do Vrhbosne (Sarajevo)2. Soli – sjeveroistočni dio Bosne3. Usora – Posavina4. Donji Kraji – Dolina Vrbasa i Sane5. Zapadne strane ili Završje – Livanjsko područje6. Primorje, 7. Humska zemlja – Hercegovina8. Gornje Podrinje i Polimlje
PERIOD OSMANSKE UPRAVE U BOSNI I HERCEGOVINI
Prema uredbi iz 1864. godine Bosna i Hercegovina je podijeljena na sedam sandžaka – okruga.
Bili su to sljedeći sandžaci – okruzi:1. Banjalučki – sa sjedištem u Banjaluci2. Bihaćki – sa sjedištem u Bihaću3. Hercegovački – sa sjedištem u Mostaru4. Sarajevski – sa sjedištem u Sarajevu5. Travnički – sa sjedištem u Travniku6. Zvornički – sa sjedištem u Zvorniku7. Novopazarski – sa sjedištem u Sjenici
AUTRO – UGARSKI PERIOD
Uspostavom austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini, aktom Ministarstva finansija iz 1878., formirani su ovi okruzi:1. Banjalučki2. Bihaćki3. Mostarski4. Sarajevski5. Travnički6. Zvornički
U dužem vremenskom razdoblju, od XV do početka XX stoljeća, na prostoru Bosne i Hercegovine historijski je oblikovano šest regionalnih cjelina, a s njima i šest regionalnih gradskih centara:
1. Bihać2. Banjaluka
![Page 8: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/8.jpg)
3. Mostar4. Travnik5. Tuzla6. Sarajevo
KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
Banovine u Kraljevini Jugoslaviji (Dunavska banovina), - Novi Sad (Dravska banovina), - Ljubljana (Drinska banovina), - Sarajevo (Primorska banovina), - Split (Moravska banovina), - Niš (Savska banovina), - Zagreb
(Vardarska banovina), - Skopje (Vrbaska banovina), - Banja Luka (Zetska banovina), - Cetinje
PERIOD SOCIJALISTIČKOG RAZVOJA BIH
Nakon Drugog svjetskog rata, u prve dvije decenije razvitka socijalistička vlast u Bosni i Hercegovini uspostavlja najprije teritorijalnu organizaciju sa sedam okruga:
1. Bihaćki2. Banjalučki3. Tuzlanski4. Dobojski5. Travnički6. Sarajevski i7. Mostarski.
Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine iz 1949. godine uspostavljene su četiri oblasti:
1. Banjalučka (sa 20 srezova)2. Mostarska (sa 14 srezova)3. Sarajevska (sa 15 srezova)4. Tuzlanska (sa 18 srezova)
![Page 9: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/9.jpg)
Od početka pedesetih godina pa do 1992. godine postojala je regionalna struktura samo unutar Privredne komore BiH.
Radi se o sedam osnovnih privrednih komora:1. Bihaćka2. Banjalučka3. Tuzlanska4. Mostarska5. Sarajevska6. Zenička7. Dobojska
REGIONALIZACIJA BIH U MEĐUNARODNIM MIROVNIM PLANOVIMA
Radi se o sljedećim mirovnim planovima:1. Vance-Owenov plan, 2. Owen-Stoltenbergov plan, 3. Vašingtonski sporazum, 4. Plan Kontakt grupe i 5. Dejtonski mirovni sporazum.
Vance-Owenov plan (1993) je unutarašnju teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine zasnivao na deset provincija.
Tri provincije su bile s većinskim bošnjačkim stanovništvom i obuhvatale su 26,36% površine Bosne i Hercegovine.
Tri provincije su bile s većinskim hrvatskim stanovništvom i sa 25,87% površine Bosne i Hercegovine.
Tri su bile s većinskim srpskim stanovništvom, a obuhvatale su 42,23% prostora Bosne i Hercegovine.
Sarajevo je imalo poseban status: 5,54% prostora Bosne i Hercegovine. Owen-Stoltenbergov plan (1993) zasnovan je na konceptu triju etničkih
republika: hrvatske (16,59% teritorija), srpske (52,08% teritorija) i bošnjačke (28,29% teritorija).
Gradovi Sarajevo i Mostar imali su poseban status.
Vašingtonski sporazum (1994) je mirovni plan kojim se obrazuje federacija hrvatskog i bošnjačkog naroda.
![Page 10: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/10.jpg)
Federacija Bosne i Hercegovine je teritorijalno ustrojena s deset kantona: pet s bošnjačkom većinom, tri s hrvatskom većinom i dva mješovita.
Plan Kontakt-grupe (1994) zasniva se na ideji razgraničenja teritorija Bosne i Hercegovine na Federaciju Bosne i Hercegovine i teritorij sa većinskim srpskim narodom i u odnosima 49% za Federaciju Bosne i Hercegovine, zatim 48% za teritorij s većinskim srpskim stanovništvom i 3% za Sarajevo kao distrikt.
Teorijske koncepcije regionalizacije Bosne iHercegovine
Četiri makroregije: Banjalučko-bihaćku (Bosanska krajina), Sarajevsko-zeničku (Centralna Bosna), Tuzlansko-dobojsku (Sjeveroistočna Bosna), te Mostarsko- trebinjsku (Hercegovina).
Prijedlozi regionalizacije Bosne i Hercegovineu postdejtonskom razdoblju
Projekt Europske unije Regionalni ekonomski razvitak (EURED) uspostavljen je 2003. godine. EURED projekt je imao četiri glavna zadatka: 1. definiranje okvira za regionalni ekonomski razvitak,2. Osnivanje i institucionalne izgradnje regionalnih razvojnih agencija (RDA), 3. Izradu strategije regionalnog ekonomskog razvitka I4. osiguravanje projektnih sredstava za sufinansiranje projekata.
Dakle, EURED projekt je uspostavio četiri regije i jednu makroregiju, i to:1. Sarajevsku ekonomsku makroregiju s Agencijom SERDA I centrom u
Sarajevu,2. Sjeverozapadnu ekonomsku regiju s Agencijom ARDA i centrom u
Banjaluci,3. Sjeveroistočnu ekonomsku regiju s Agencijom NERDA i centrom u Tuzli,4. Centralnu ekonomsku regiju s Agencijom REZ i centrom u Zenici,5. Hercegovačku ekonomsku regiju s Agencijom REDAH i centrom u Mostaru
USTAVNO – ZAKONSKI KONCEPT LOKALNE SAMOUPRAVE U BOSNI I HERCEGOVINI
![Page 11: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/11.jpg)
USTAVNI KONCEPT LOKALNE SAMOUPRAVE U FBIH
U ustavu FBiH utvrđeno je da je FBiH jedan od dva entiteta od kojih se sastoji država BiH.
NADLEŽNOSTI OPŠTINSKOG VIJEĆA I NAČELNIKA OPŠTINE PO USTAVU FEDERACIJE BiH
OPŠTINSKO VIJEĆE:
1. USVAJA STATUT OPŠTINE2. USVAJA OPŠTINSKI BUDŽET3. DONOSI PROPISE O OPOREZIVANJU4. DONOSI DRUGE PROPISE U IZVRŠAVANJU OPŠTINSKE
NADLEŽNOSTI
NAČELNIK OPŠTINE:
1. POSTAVLJA I SMJENJUJE OPŠTINSKE FUNKCIONERE;2. PROVODI OPŠTINSKU POLITIKU I IZVRŠAVA OPŠTINSKE PROPISE
TE NADLEŽNOSTI OPŠTINE KOJE SU PRENESENE OD FEDERALNIH I KANTONALNIH VLASTI;
3. PODNOSI IZVJEŠTAJ OPŠTINSKOM VIJEĆU I JAVNOSTI O SPROVOĐENJU OPŠTINSKE POLITIKE;
4. ODGOVORAN JE ZA UKUPNO OSTVARIVANJE IZVRŠNO UPRAVNE FUNKCIJE U OPŠTINI ČIJI JE ON LEGITIMNI NOSILAC.
KRITERIJI ZA KONSTITUISANJE OPŠTINE U FBIH
Općina se može konstituisati za područje: na kojem postoje uslovi za ostvarivanje lokalne samouprave; koje predstavlja jedinstvenu prostornu, odnosno prirodno – geografsku cjelinu i sastoji se od jednog ili više međusobno povezanih naseljenih mjesta; na kojem postoje ekonomski i drugi uslovi da stanovništvo može zadovoljavati svoje lične i zajedničke potrebe.
NADLEŽNOSTI JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
![Page 12: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/12.jpg)
Vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave su:
osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom; donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave; donošenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i
stvaranje uvjeta za privredni razvoj i zapošljavanje; utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove
okoline; donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova; utvrđivanje i provođenje stambene politike i donošenje programa stambene i
druge izgradnje; utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine naknada za korištenje
javnih dobara; utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, korištenja i upravljanja
građevinskim zemljištem; utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja imovinom jedinice lokalne
samouprave; utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne
samouprave i raspodjele sredstava ostvarenih po osnovu njihovog korištenja; upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne
komunalne infrastrukture organizovanje i unapređenje lokalnog javnog prevoza; utvrđivanje politike predškolskog obrazovanja, te upravljanje i finasiranje
javnih ustanova predškolskog obrazovanja; osnivanje, upravljanje, finansiranje i unapređenje ustanova osnovnog
obrazovanja; osnivanje, upravljanje, unapređenje i finansiranje ustanova i izgradnja
objekata za zadovoljavanje potreba stanovništva u oblasti kulture i sporta; donošenje propisa o porezima, naknadama, doprinosima i taksama iz
nadležnosti jedinice lokalne samouprave; raspisivanje referenduma za područje jedinice lokalne samouprave; raspisivanje javnog zajma i odlučivanje o zaduženju jedinica lokalne
samouprave; preduzimanje mjera za osiguranje higijene i zdravlja; osiguravanje uvjeta rada lokalnih radio i TV stanica, u skladu sa zakonom; osiguravanje i vođenje evidencija o ličnim stanjima građana i biračkih
spiskova;
održavanje premjera i katastra zemljišta i evidenciju o nekretninama; organiziranje efikasne lokalne uprave prilagođene lokalnim potrebama;
![Page 13: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/13.jpg)
uspostavljanje organizacije mjesne samouprave.
FINASIRANJE I IMOVINA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
Ti prihodi su:1. Vlastiti prihodi (porezi, lokalne takse i naknade, kazne i kamate, prihod od
upotrebe i prodaje imovine, prihod od preduzeća i drugih pravnih lica, prihodi od koncesija, donacije, samodoprinosi.
2. Drugi prihodi (prihodi od dijeljenih poreza, transferi i grantovi od viših nivoa vlasti..)
NEPOSREDNO UČESTVOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU
Građani neposredno odlučuju o pitanjima iz nadležnosti organa jedinica lokalne samouprave putem referenduma, mjesnog zbora građana i drugih oblika neposrednog izjašnjavanja.
Svoje prijedloge građani podnose putem građanske inicijative (do 5% građana), udruženja građana, nevladinih organizacija.
USTAVNI KONCEPT LOKALNE SAMOUPRAVE U RS
USTAVNI KONCEPT
U članu 102. Ustava navedene su nadležnosti opštine. „Opština preko svojih organa u skladu sa Zakonom:
1. Donosi program razvoja, urbanistički plan, budžet i završni račun;2. Uređuje i obezbjeđuje obavljanje komunalne djelatnosti;3. Uređuje i obezbjeđuje korišćenje gradskog građevinskog zemljišta i
poslovnog prostora;4. Stara se o izgradnji, održavanju i korišćenju lokalnih puteva, ulica i drugih
javnih objekata od lokalnog značaja;5. Stara se o zadovoljavanju potreba građana u kulturi, obrazovanju,
zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, fizičkoj kulturi, informisanju, zanatstvu, turizmu i ugostiteljstvu, zaštiti životne sredine i drugim oblastima;
6. Izvršava zakone, druge propise i opšte akte Republike, čije je izvršavanje povjereno opštini, obezbjeđuje izvršavanje propisa i opštih akata opštine;
![Page 14: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/14.jpg)
7. Obrazuje organe, organizacije i službe za potrebe opštine i uređuje njihovu organizaciju i poslovanje.
NADLEŽNOSTI JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
Samostalne nadležnosti opština prema Zakonu obuhvataju:
1. poslove na planu regulatornih radnji i upravljanja opštinom i2. poslove na pružanju usluga građanima.
a) na planu regulatornih radnji i upravljanja opštinom:- usvajanje programa razvoja opštine;
- usvajanje razvojnih, prostornih, urbanističkih i provedbenih planova;
- donošenje budžeta i završnog računa budžeta;
- uređenje i obezbjeđenje korištenja građevinskog zemljišta i poslovnog prostora;
- organizovanje komunalne policije;
- poslove inspekcijskog nadzora;
- upravljanje i raspolaganje imovinom opštine;
- obrazovanje opštinskih organa, organizacija i službi i uređenje njihove organizacije;
- vršenje katastarskih, geodetskih i imovinsko pravnih poslova;
- naplatu, kontrolu naplate i prinudnu naplatu izvornih prihoda opštine;
- poslove pravnog zastupanja opštine i obezbjeđivanje izvršavanja zakona i drugih propisa.
b) na planu pružanja usluga:
- obavljanje specifičnih funkcija u oblasti kulture, obrazovanja, sporta, zdravstva i socijalne zaštite, civilne zaštite, informacija, zanatstva, turizma, ugostiteljstva i zaštite okoline;
- uređenje i obezbjeđenje obavljanja komunalnih djelatnosti.
![Page 15: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/15.jpg)
GRAD KAO JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
Pored opštine lokalna samouprava se ostvaruje u gradovima kao jedinicama lokalne samouprave.
Grad se može uspostaviti na urbanom području koje čini koherentnu geografsku, socijalnu, ekonomsku, istorijsku i teritorijalnu cjelinu sa odgovarajućim nivoom razvoja.(Član 55.Zakona).
Grad koji u svom sastavu nema više opština ima nadležnosti koje se zakonom dodjeljuju opštini.
Grad koji u svom sastavu ima više opština ima proširene nadležnosti.
FINANSIRANJE LOKALNE SAMOUPRAVE
Izvorni prihodi lokalne samouprave uključuju:
• lokalne poreze (porez na nekretnine, porez na prihod od poljoprivrede i šumarstva, porez na dobit od igara na sreću i ostali lokalni porezi utvrđeni zakonom);
• lokalne takse (opštinske administrativne takse, takse za komunalije i ostale lokalne takse utvrđene zakonom);
• lokalne naknade (naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, naknade za korištenje prirodnih i drugih dobara od opšteg interesa, naknada za prostorno i urbanističko planiranje i ostale lokalne naknade);
• prihode od imovine (prihodi od najma, prihodi od kamata, prihodi od prodaje imovine koja ne ugrožava javne funkcije i nadležnosti opštine);
• prihode od samodoprinosa;
• prihode od novčanih kazni izrečenih u prekršajnom postupku.
OBLICI NEPOSREDNOG UČEŠĆA GRAĐANA
• REFERENDUM,
• ZBOR GRAĐANA,
• GRAĐANSKA INICIJATIVA,
![Page 16: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/16.jpg)
• MJESNA ZAJEDNICA,
• PANELI GRAĐANA,
• ŠEME PRIJEDLOGA, ˝SATI GRAĐANA˝ U SKUPŠTINAMA OPŠTINA I
• DRUGI OBLICI KOJI NISU ZABRANJENI ZAKONOM.
Građani jedinice lokalne samouprave prema Zakonu mogu pokrenuti inicijativu za:
1. donošenje ili promjenu statuta jedinice lokalne samouprave;2. donošenje ili promjenu akta kojim se uređuje određeno pitanje iz
samostalnog djelokruga i3. raspisivanje referenduma.
GRAD KAO JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
NADLEŽNOSTI GRADA OBUHVATAJU : FINASIJE I PORESKU POLITIKU, U SKLADU SA FEDERALNIM I KANTONALNIM ZAKONOM; ZAJEDNIČKU INFRASTRUKTURU; URBANISTIČKO PLANIRANJE; JAVNI PROMET; DRUGE NADLEŽNOSTI KOJE GRADU POVJERI KANTON ODNOSNO OPŠTNE.
Kao organi grada određeni su : GRADSKO VIJEĆE I GRADONAČELNIK.
Grad u Republici Srpskoj ima organe :
SKUPŠTINA GRADA GRADONAČELNIK GRADSKA UPRAVA
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi grad u RS ima sljedeće nadležnosti:
1. donosi program razvoja grada;2. donosi razvojne, prostorne i urbanističke planove;
![Page 17: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/17.jpg)
3. osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti za područje grada;4. donosi budžet i završni račun;5. uređuje program uređenja gradskog građevinskog zemljišta6. izgrađuje i održava lokalne puteve;7. organizuje komunalnu policiju;8. stara se o zadovoljavanju određenih potreba građana u kulturi, sportu,
zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, zanatstvu, turizmu, socijalnoj zaštiti;9. preduzima mjere zaštite okoline; 10. osniva gradsku upravu, organizacije i službe.
Grad je jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovništva.
Grad se, osim ustavom, uspostavlja federalnim zakonom, na osnovu sporazuma o udruživanju dviju ili više opština, odnosno odluke opštinskog vijeća opštine koja ispunjava propisane kriterije stava 1. ovog člana, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom središtu kao zaokruženom urbanom području živi najmanje 10.000 stanovnika.
Izuzetno od uslova iz st. 1. i 2. ovog člana, gradom se može proglasiti opština od posebnog povijesnog i kulturnog značaja.
GRAD SARAJEVO
Na prostoru Sarajeva obrazovana su tri nivoa vlasti: OPŠTINSKA GRADSKA KANTONALNA
Sarajevo je glavni grad BiH, FBiH i sjedište Kantona Sarajevo. Prema Ustavu Kantona Sarajevo Grad Sarajevo čine 4 opštine: STARI GRAD CENTAR NOVI GRAD NOVO SARAJEVO
NADLEŽNOSTI GRADA SARAJEVA
Grad Sarajevo je samostalan u odlučivanju o poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu sa Ustavom i Zakonom
Grad Sarajevo je nadležan za :1. urbano planiranje;
![Page 18: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/18.jpg)
2. javne službe i infrastrukturu;3. gradske finansije;4. javni saobraćaj;5. kulturu;6. osnovno i srednje obrazovanje;7. lokalni biznis;8. lokalni radio i tv9. izvršne aspekte stambene politike10. druge nadležnosti koje gradu prenese kanton ili općine.
ORGANI GRADA
Organi Grada Sarajeva su : Gradsko vijeće Gradonačelnik Gradski savjet Gradska uprava
Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva i najviši organ.
Nadležnosti gradskog vijeća su :1. donosi statut;2. donosi odluke i opće akte i daje njihovo tumačenje;3. bira i smjenjuje gradonačelnika, predsjedavajućeg i njegove zamjenike,
članove radnih tijela i sekretara gradskog vijeća;4. usvaja budžet5. osniva javna poduzeća6. odlučuje o zaduživanju grada7. donosi programe razvoja8. vrši druge poslove utvrđene zakonom
GRADONAČELNIK je izvršni organ i odgovoran je Gradskom Vijeću Nadležan je za :1. provođenje gradske politike i odluka i izvršavanje prenesenih nadležnosti
gradu od kantona sarajevo;2. imenovanje i smjenjivanje gradskih službenika;
![Page 19: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/19.jpg)
3. podnošenje izvještaja gradskom vijeću i javnosti o sprovođenju politike4. obavještavanje kantona o izvršavanju kantonalne politike, zakona i propisa
povjerenih gradu5. podstiče saradnju gradskih opština i najmanje jednom mjesečno saziva
sastanak svih načelnika gradskih opština
GRADSKI SAVJET čine:
1. GRADONAČELNIK;2. ZAMJENICI GRADONAČELNIKA;3. NAČELNICI GRADSKIH SLUŽBI;4. SEKRETAR GRADSKE UPRAVE
GRAD MOSTAR
Čini ga 6 opština i Centralna zona koja nije opština, ali je pod upravom gradskog vijeća.
Nadležnosti Grada Mostara obahvataju:1. finansije i poresku politiku;2. urbanističko planiranje;3. infrastrukturu;4. ekonomsku politiku u skladu sa zakonima fbih;5. javni promet, uključujući i željezničku stanicu;6. druge nadležnosti koje gradu prenesu opštine ili kanton.
ORGANI GRADA GRADSKO VIJEĆE GRADONAČELNIK
GRADSKO VIJEĆE - NAJVIŠI ORGAN NADZIRE UPRAVU I URED GRADONAČELNIKA
ODLUKE SE DONOSE VEĆINOM GLASOVA, IZUZEV: urbanistički plan statut – izmjene i dopune budžet priznanja i nagrade grada smjena gradonačelnika i predsjednika vijeća izgledu grba, zastave i drugih simbola grada davanju naziva ulicama, trgovima
![Page 20: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/20.jpg)
2/3 glasova
GRADONAČELNIK predstavlja grad nosilac je izvršne vlasti provodi odluke gradskog vijeća odgovoran je za funkcionosanje gradske uprave postavlja i smjenjuje službenike primjenjuje propise kantona i federacije daje plan budžeta podnosi polugodišnje i godišnje izvještaje o izvršenju budžeta nadzire javne ustanove u vlasništvu grada U NADLEŽNOST POVJERENSAVA SPADAJU :1. donošenje odluka o raspodjeli prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog
zemljišta;2. sudjelovanje o donošenju odluke o raspisivanju referenduma sukaldno članu
5. statuta grada mostara
MODEL LOKALNE SAMOUPRAVE U REPUBLICI SLOVENIJI
USTAVNI I ZAKONSKI KONCEPT
Ustavom Slovenije su uspostavljena dva nivoa samoupravnih lokalnih zajednica:
- Temeljne samoupravne zajednice su opštine („obične“ i gradske) a šire samoupravne zajednice su pokrajine.
Opština prema Zakonu mora imati najmanje 5.000 stanovnika a ukoliko postoje geografski, historijski ili ekonomski razlozi opština se može obrazovati i za naselje sa manje stanovnika.
Prema Zakonima u izvorne nadležnosti opštine spadaju:
- prostorno uređenje,
- lokalni putevi,
- komunalne djelatnosti i javne službe,
![Page 21: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/21.jpg)
- zaštita okoline, socijalna zaštita,
- kultura, sport i rekreacija.
Prema članu 141. Ustava posebnu kategoriju opština čine gradske opštine.
ORGANI LOKALNIH VLASTI
U pogledu organizacije opštinskih vlasti u Republici Sloveniji najznačajnije nadležnosti odlučivanja o svim javnim pitanjima su u rukama opštinskog savjeta/vijeća.
Izvršni organ vlasti u opštini je župan (načelnik), koji se bira neposredno od građana opštine.
NEPOSREDNO ODLUČIVANJE GRAĐANA
Kao oblici građanske participacije predviđeni su:
- građanske skupštine,
- lokalni referendumi i
- narodne inicijative. POKRAJINE
Prema Ustavu (član 143) “ pokrajina se definiše kao samoupravna lokalna zajednica koja vrši lokalne dužnosti od šireg značaja i zakonom regulisane dužnosti od regionalnog značaja .”
Predviđeno je da u nadležnosti pokrajina ulaze sljedeći poslovi:
- regionalni razvoj,
- ekonomija i energija,
- zaštita okoline,
- zapošljavanje i socijalna politika,
- saobraćaj,
- kultura,
- poljoprivreda,
- zaštita šuma, prehrana,
![Page 22: Lokalna i regionalna samouprava](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052207/55cf9c4a550346d033a95090/html5/thumbnails/22.jpg)
- školstvo, uključući i visoko obrazovanje.
Kao pokrajinski organi predviđeni su: POKRAJINSKI SAVJET i PREDSJEDNIK POKRAJINE.