Lokalna E-uprava Servisi i Korisnicka Resenja
-
Upload
marina-ceke -
Category
Documents
-
view
126 -
download
1
description
Transcript of Lokalna E-uprava Servisi i Korisnicka Resenja
Lokalna e-uprava
Lokalna e-uprava servisi i korisnička rešenja
Tehnički fakultet "Mihajlo Pupin"
Sadržaj
Lokalna e-uprava
Uvod...........................................................................................................................................4
Lokalna e-Uprava.......................................................................................................................5
Integralni informacioni sistem lokalnih uprava.........................................................................8
E-pisarnica..............................................................................................................................8
Osnovni model.................................................................................................................10
Procesni koraci.................................................................................................................13
Aplikacije informacionog sistema e-lokalne uprave........................................................14
Aplikacije za interno poslovanje......................................................................................15
Informacioni Sistem Hermes....................................................................................................16
Opšti poslovi........................................................................................................................18
Pisarnica...........................................................................................................................18
Organi rešavanja...............................................................................................................19
Unos i pregled pošte.........................................................................................................19
Birači i izbori........................................................................................................................20
Registar stanovnika i birački spiskovi..............................................................................20
Izborna procedura.............................................................................................................21
Administracija......................................................................................................................21
Adminitracija dokumenata...............................................................................................21
Administracija korisnika sistema.....................................................................................21
Informacioni Sistem Libra.......................................................................................................22
AVP sistem...............................................................................................................................24
Informacioni sistem za automatizovano vođenje predmeta privatnih izvršitelja (AVPPI)......25
Informacioni Sistem „Sistem48“..............................................................................................25
E-uprava Zrenjanin...................................................................................................................26
2
Lokalna e-uprava
Virtuelni Matičar..............................................................................................................27
Birački spisak...................................................................................................................29
Lokalna poreska administracija........................................................................................30
Registar Investitora..........................................................................................................30
Merenje e-Spremnost lokalne uprave u Srbiji..........................................................................32
Obim istraživanja.................................................................................................................32
Zašto meriti eSpremnost?.....................................................................................................35
Kako se meri eSpremnost?...................................................................................................36
Indeksi za merenje eSpremnosti gradova i opština u Srbiji.................................................38
Lista relevantnih zakona i propisa u oblasti elektronske uprave..............................................42
Strategija razvoja E-lokalne uprave u Srbiji............................................................................48
Zaključak..................................................................................................................................50
Literatura..................................................................................................................................51
3
Lokalna e-uprava
Uvod
E-Uprava je Web bazirana tehnologija koju koristi javna uprava kao komunikacioni kanal
koji je ponuđen posetiocima, građanima, poslovnim partnerima, lokalnoj samoupravi,
vladinim i nevladinim institucijama i zaposlenima. Ako se poseduje odgovarajuća
infrastruktura, ako građani imaju poverenje u informaciono-komunikacione tehnologije
(veruju u privatnost i zaštitu svojih podataka), ako postoje definisani odnosi između
zainteresovanih partnera (lokalne samouprave, vlade, privrede, građana) onda možemo
sagraditi stabilnu građevinu e-Uprave.
Obzirom da se e-Uprava najčešće pominje u kontekstu lokalnih ili gradskih vlada to se
nadalje može definisati i kao mogućnost za lokalnu upravu da stavi na raspolaganje
informacije i servise putem Web-a, preko touch screen kioska, ili na osnovu interaktivnog
prepoznavanja glasa. Ove usluge i servisi se stavljaju na raspolaganje građanima i poslovnim
partnerima, a raspoloživi su 24 sata dnevno 365 dana godišnje.
Uvođenje e-uprave ima za cilj smanjenje administrativnih prepreka, veću efikasnost i
dostupnost javnih servisa kao i poboljšan kvalitet rada koji se odnosi na automatizaciju i
optimizaciju servisa čiji su korisnici fizička ili pravna lica.
4
Lokalna e-uprava
Lokalna e-Uprava
E-Uprava se može promatrati od "on-line pristupa servisima" do "alata za izgradnju i
obnovu demokratije". Pogled na e-Upravu prije svega zavisi od interesa onoga koji je opisuje.
Poslovnom čovjeku to je brza elektronska registracija preduzeća, uređen, elektronski vođen
katastar ili javne nabavke on-line. Građaninu je najzanimljivija provera i plaćanje poreza on-
line, izborni sistem u kome nema krađe, rezultati upisa u škole i na fakultete na Internetu ili
obaveštenje o javnim radovima. Novinar je prvenstveno zainteresovan za neograničen, brz i
besplatan pristup javnim informacijama. Borcima za ljudska prava je značajan sistem nadzora
rada vlasti, itd.
Živimo u društvu koje je sve više povezano, u kome je Internet uzrokovao ogromna
poboljšanja efikasnosti i uslužnih servisa. Ljudi koriste telefon i Internet kako bi bili usluženi
24 sata dnevno, sedam dana u nedelji.
Više od 60 procenata svih Internet korisnika u razvijenim zemljama koristi vladine
Internet sajtove. E-Uprava će sačuvati poreskim obveznicima značajnu sumu novca i u isto
vreme povecati kvalitet usluge. Državni organi su svuda u svetu najveći potrošači IT opreme
i usluga. Visok nivo IT trošenja otvara ogromne mogućnosti za transformaciju vlade u e-
Upravu koncentrisanu na građane. Primarni ciljevi vladinih inicijativa u oblasti e-Uprave
usmerene su:
Da olakša građanima dobijanje usluga i interakciju sa saveznom vladom;
Da poboljša efikasnost i efektivnost vlade;
Da poboljša vladinu odgovornost prema građanima
5
Lokalna e-uprava
Korisnici e-Uprave se mogu svrstati u sljedeće kategorije:
U kontekstu zajedničkih funkcija uprave i ostalih funkcija koje se odnose na interno
funkcionisanje svih nivoa uprave, neophodno je pokrenuti projekte koji informatizuju procese
između različitih segmenata uprave (G2G servisi - uprava sa upravom).
G2G -servisi se implementiraju za povezivanje automatizovanih procesa između:
jedinica uprave različitih nivoa, jedinica uprave istih nivoa, jedinica uprave Bosne i
Hercegovine i organa uprave stranih zemalja.
G2B -servisi uključuju servise za provođenje javnih tendera i nabavki putem
interneta, servise za poslovanje uprave sa bankama elektronskim putem, servise za dobijanje
uputstava, informacija i zakonskih procedura za koje su privredni subjekti zainteresovani itd.
Servisi B2G će omogućiti da privrednici obavljaju sve poslove sa državom
elektronskim putem. Ovi servisi između ostalog uključuju: registraciju preduzeća, plaćanje
obaveza prema državi, prijavljivanje radnika, plaćanje obaveza prema radnicima,
kontrolne mehanizme za sve navedene funkcije.
Servisi C2G i G2C trebaju da omoguće građanima da preko interneta obave sve
poslove u vezi sa plaćanjem poreza, preuzimanjem ličnih dokumenata, prijavama rođenja i
smrti, zakazivanjem vjenčanja, te dostupnost raznih servisnih informacija kao i učestvovanje
u demokratskim procesima.
6
G- Government Javna uprava
E-Employee Zaposleni
B-Business Poslovni partneri
C-Citizen Građani
Lokalna e-uprava
U grupu servisa C2G i G2C potrebno je posebno uključiti identifikacioni
menadžment (IM), odnosno praćenja stanja identifikacije građana elektronskim putem
uvođenjem tzv. elektronske lične karte, odnosno „inteligentnih“ elektronskih kartica, te na
principima sigurnosti i globalne međuoperativnosti.
7
Lokalna e-uprava
Integralni informacioni sistem lokalnih uprava
Integralni sistem e-lokalne uprave treba da objedini sve službe lokalne uprave i rad
javnih preduzeća na rešavanju problema građana. Prijavljivanje svih problema je
centralizovano na jednom mestu i sve informacije o toku rešavanja se takođe dobijaju na
jednom mestu. Osnovni zadatak razvoja e- lokane uprave je uspostavljanje on-line servisa za
gađane i preduzeća iz nadležnosti lokalne uprave, kojim bi se poboljšanje komunikacije i
pristupa informacijama između građana i lokalne uprave i komunalnih preduzeća, ostvarila
jednostavnost i fleksibilnost u radu i jedinstvenost podataka u sistemu.
Razvoj sistema je vođeno sa oslanjanjem na nekoliko smernica:
jedinstvno mesto kontakata za sve poslove,
fleksibilnost sistema,
jedinstvenost podataka.
E-pisarnica
Pisarnice u sistemu e- lokalne uprave predstavljaju osnovu celog informacionog
sistema. Kroz ovaj modul se vrši prijem i evidencija svih dopisa koji stižu u opštinsku upravu
– formiraju se predmeti, unose se osnovni podaci o predmetu, i prosleđuju organima na
rešavanje. Sistem treba da omogući praćenje rešavanja predmeta, rad referenata na predmetu,
načini rešavanja, eventualno prosleđivanje na rešavanje drugim instancama, i na kraju vrši
arhiviranje predmeta.
8
Lokalna e-uprava
Slika 1. E-Pisarnica
Osnovne funkcionalnosti Elektronske pisarnice:
Primanje, evidentiranje i dostavljanje u rad akata i predmeta
Arhiviranje predmeta i njihovo čuvanje po propisanim pravilima
Praćenje efikasnosti i ažurnosti organa državne uprave kroz veći broj izveštaja ili
uvidom u predmete
Propisani šifarnici i registri
Praćenje promena i dopune predmeta uz brzu i jednostavnu pretragu dokumenata
Funkcionalnosti koje su propisane Uredbom i uputstvom o kancelarijskom poslovanju
Popisi akata i definisanje rokova za rešavanje predmeta
Rešavanje predmeta i žalbi
Rokovi čuvanja i arhivske knjige sa rokovnikom
Prednosti Elektronske pisarnice:
9
Lokalna e-uprava
Jedinstvena evidencija svih predmeta bez obzira da li su organizacione jedinice
dislocirane sa praćenjem statusa i kretanjem predmeta kao i zaduženog obrađivača
Digitalizacija dokumenata i njihovo čuvanje u elektronskom obliku uz automatsko
vezivanje za odgovarajući predmet
Efikasnost i ekonomičnost organa državne uprave ili drugih državnih organozacija i
javnih preduzeća smanjenjem ukupnog vremena obrade predmeta
Korisnički orijentisana web aplikacija prilagođena intenzivnom unosu i produktivnom
radu, organizovano i centralizovano smeštanje dokumenata u eDocumentus
Dodatni izveštaji specifični za konkretnu lokalnu upravu (naručioca) koji obuhvataju
celokupnu evidenciju lokalne uprave kao i konkurentni rad velikog broja korisnika
Bezbednost informacija i dozvole pristupa obezbeđene su na različitim nivoima
organizacione strukture i funkcija, a po potrebi i enkripcijom sadržaja dokumenata.
Softver elektronske pisarnice je integrisan sa eDocumentus-om tako, da se dokumenti koji
su vezani za određeni predmet prikazuju na istoj prezentacionoj formi (HTML stranici) u
softveru, a čuvaju se u sistemu za upravljanje dokumentima. Dokumenti koji se generišu u
softveru se smeštaju u eDocumentus automatski bez intervencije korisnika. Softver
elektronske pisarnice omogućava čitanje, unošenje, menjanje i brisanje dokumenata. Sve
izmene dokumenata se automatski snimaju u eDocumentus-u.
Osnovni model
Osnovni model u sistemu e-lokalne uprave treba da obezbedi takav osnovni servis
korisniku da je pošaljilac u mogućnosti da šalje podatke primaocu elektronski, da primi
odgovor elektronski i ima uvid o stanju rešenja predmeta u toku njegovog rešavanja u
nadležnom organu.
Neki od ovih procesnih koraka ili čak čitavi procesi mogu da se izvrše automatski u
10
Lokalna e-uprava
celini. Za druge korake i procese, web lokalne uprave pruža online pomoć:
Informacioni servisi (portali, web sajtovi, direktorijumi) olakšavaju sakupljanje
informacija.
Procesne korake koji se često ponavljaju izvršava sistem (npr. registraciju zahteva,
autentifikaciju, dodelu zahteva, plaćanje).
stručne aplikacije podržavaju specijalizovane kancelarije u izvršenju zadatka i
pripremanju odgovora.
Poslovni procesi se uobičajeno sastoje od tri faze: pokretanja kontakta, izvršenja i
završetka kontakta. Svaki put se menja izvršilac koji je u pitanju, podaci iz slučaja moraju da
se proslede novom izvršiocu.
Ovaj tok rada administrativnog procesa je ilustrovan slikom koja se nalazi ispod. Ne
pokreću se svi zadaci spolja. Često se pokretanje procesa vrši i između samih organa ili službi
u okviru jednog organa.
Slika 2. Generički administrativni proces
11
Lokalna e-uprava
Korak 1 Pokretanje kontakta
Poslovni proces obično pokreće korisnik koji stupa u kontakt sa administrativnom
jedinicom vlasti. Po pravilu, ovo je osoba, bilo privatna osoba ili zaposleni u preduzeću,
organizaciji ili nekoj drugoj upravi. Sve češće, međutim, pokretač je kompjuter.
Mogućnost pokretanja procesa preko Interneta pokretač je za inicijative e-Uprave. Svako
kome je potrebna informacija ili ko želi da koristi usluge može da pristupi informacijama
koristeći računar sa Internet pretraživačem.
Korak 2 Transport
Podaci se prenose između dva ili više učesnika u rešavanju zahteva korisnika U
skladu sa tim, neophodna infrastruktura je centralna komponenta arhitekture e-Uprave. Mora
da osigura jeftino, brzo i sigurno prenošenje podataka.
Korak 3 Završetak kontakta
Završeni rezultat ili „finalni proizvod“ prenosi se pokretaču procesa, koji ga onda
prihvata. Kontakt između administracije i građana ili preduzeća je završen. Izvršenje,
kontrola procesa i dokumentacija. Većina administrativnih procesa mora da se planira,
koordinira, nadgleda i dokumentuje na vidljiv način.
IKT rešenja pružaju alate koji olakšavaju kontrolu procesa: Kontrole toka rada
podržavaju proces dobavljača usluga, dokumentuju tok rada procesa i uvek su u mogućnosti
da pruže informacije o statusu zadatka (praćenje). Upravljački Informacioni Sistemi (UIS) i
sistemi upravljanja kvalitetom pružaju menadžmentu i političarima željene pokazatelje i
omogućavaju im da optimizuju svoje procese. Jednom kada se zadaci izvrše elektronski, takvi
alati postaju nezamenljivi.
12
Lokalna e-uprava
Procesni koraci
Generički procesni koraci u administrativnom toku rada
Svaka faza administrativnog procesa i njegovog izvršenja se sastoji od nekoliko
generičkih procesnih koraka.
Po pravilu, prvo pokretanje kontakta sa lokalnom upravom se sastoji od sledećih
koraka: sakupljanje informacija (šta treba da uradim da bih dobio izvod?), identifikacija
osoba koje postavljaju pitanje (npr. unos imena i lozinke) i unos podataka (npr. Informacije
koje se tiču izdavanja izvoda).
Pojedinačni koraci u stvarnom izvršenju su obično složeniji: Sistem registruje
dolazeći zahtev i utvrđuje da li je korisnik onaj za koga se izdaje (autentifikacija). Ako je
identitet korisnika poznat, sistem utvrđuje da li je korisnik ovlašćen da koristi zahtevanu
uslugu (autorizacija). Tek tada se zahtev prenosi na kancelariju odgovornu za to. Kancelarija
prima zahtev, utvrđuje da li su ispunjeni uslovi, izvršava zahtev, daje odgovor klijentu i, gde
je potrebno, fakturiše korišćene servise.
Ne prolazi svaki administrativni zadatak neophodno kroz baš svaki procesni korak.
Ponekad pojedinačne akcije obuhvate nekoliko koraka i – neretko – jedan ili više procesnih
koraka moraju da se ponove. Neki od ovih procesnih koraka ili čak čitavi procesi mogu da se
izvrše automatski u celosti.
13
Lokalna e-uprava
Aplikacije informacionog sistema e-lokalne uprave
1) Matične knjige(rođenih, venčanih i umrlih).
Ovo su moduli koji omogućavaju kompletno vođenje matičnih knjiga – vršenje osnovnih
upisa, izmena, štampanje izvoda, Takođe omogućeno je vođenje naknadnih upisa, kontrola
štampe naknadnih upisa, unošenje stranih naziva i štampanje statističkih listića.
2) Knjiga državljana.
Ovaj modul omogućava osnovni upis, izmene, štampanje uverenja o državljanstvu.
Integrisan je sa matičnim knjigama u onom delu koji se odnosi na izdavanje uverenja o
državljanstvu po osnovu upisa u matičnu knjigu rođenih.
3) Registar stanovnika i birački spiskovi.
Vođenje jedinstvenog registra stanovništva i odvojenih biračkih spiskova - sa svim
potrebnim operacijama koje se odnose na pretraživanje aktivnih i pasivnih birača, pregled
istorije promena, kao i ažuriranje BS - unos novih, promena podataka, dopune i ispravke,
brisanje, doseljavanje - odseljavanje, promena statusa i slično. Za svaku promenu može da
postoji definisano rešenje ili neki drugi dokument koji se može ispraviti pre štampe.
4) Komunalni poslovi, javne površine.
Ovaj segment tretira oblast zauzeća javnih površina, u kojem se vode upravni postupci,
donose i štampaju odgovarajuća rešenja, zaključci, itd. Komunalne usluge vode evidenciju i
omogućavaju obračun naknada za komunalne usluge, koje uključuju vodosnabdevanje,
usluge održavanja kanalizacione mreže, usluge iznošenja čvrstog otpada i dimničarske usluge
i sl.
5) Izgradnja objekta.
Vodi se jedinstven registar svih objekata na području opštine, koji su u obavezi da
poseduju i vrše automatizaciju provera uzdavanja sledećih dokumenta:
14
Lokalna e-uprava
a. Akt o urbanističkim uslovima,
b. Odobrenje za izgradnju,
c. Prijava početka izvođenja radova,
d. Potvrda o prijemu,
e. Obračun naknada za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta.
6) Imovinsko pravni poslovi se obavljaju u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji i Zakonom
o planiranju i izgradnji. Vode se i obrađuju podaci vezani za eksproprijaciju i donose
relevantna rešenja.
7) Inspekcijske službe.
a. Građevinska inspekcija, predmeti koji je otvaraju po službenoj dužnosti ili po
zahtevu građana, i omogućava evidenciju i obradu određenih rešenja iz te oblasti.
Ovaj modul koristi jedinstveni registar ili eksterne podatke.
b. Komunalna inspekcija, generiše rešanja iz oblasti rada komunalnih službi i
registar komunalnih objekata.
c. Ekološka inspekcija. Vodi se upravni postupak iz oblasti ekološke i saobraćajne
inspekcije. Kroz ovu aplikaciju, obavlja se unos novih zapisnika, ali i pregled i
ažuriranje onih koji su uneti ranije i povezani sa izabranim predmetom.
Aplikacije za interno poslovanje
Sednice organa lokalne uprave
Javni prihodi i budžet
a. Zavođenje poreskih prijava za sve vrste javnih prihoda (lokalne komunalne takse,
samodoprinos, boravišna taksa)
b. Evidencija uplata
c. Izveštavanje
15
Lokalna e-uprava
Administracija lokalne uprave
Informacioni Sistem Hermes
IS „Hermes“ je razvijen prvenstveno kao jedinstveni integralni informacioni sistem
lokalne uprave, organizovan modularno, sa preko 50 modula koji pokrivaju celokupno
poslovanje lokalne uprave. Svi podaci su jedinstveni u sistemu i jednom unešeni se kasnije
koriste i dopunjuju prema potrebi. Bitna funkcionalnost IS „Hermes“ je mogućnost
generisanja i čuvanja dokumenata (rešenja, zaključci, uverenja, zahtevi i sl.). Pored modula
kojima su obuhvaćeni svi segmenti poslovanja opštinske uprave (pisarnica, matične knjige,
birački spiskovi, kadrvoska evidencija, stambeno-komunalni, građevinski, imovinsko-pravni,
inspekcijski i skupštinski poslovi, finansijski moduli, poslovi lokalne uprave javnih
prihoda…), sistem je nadograđen i modulima za komunikaciju sa građanima, kao što su: web
portal, info kiosk i sms servis.
Komponeta ovog IS može da bude i sistem za evidenciju radnog vremena, koji može
da funkcioniše i nezavisno.
16
Lokalna e-uprava
HERMES obuhvata sledeće grupe modula:
17
Lokalna e-uprava
Opšti poslovi
U okviru opštih poslova nalaze se moduli:
Pisarnica
Organi rešavanja (Pisarnica)
Unos pošte
Arhiva
Evidencija radnih knjižica
Pisarnica
Modul koji predstavlja osnovu celog informacionog sistema. Kroz ovaj modul se vrši
zavođenje svih pismena koji stižu u opštinsku upravu – formiraju se predmeti, unose se
osnovni podaci o predmetu, i prosleđuju organima na rešavanje. Omogućava se praćenje
rešavanja predmeta, rad referenata na predmetu, unose načini rešavanja, eventualno
prosleđivanje na rešavanje drugim instancama, i na kraju vrši arhiviranje predmeta.
Postoji puno kriterijuma za pretragu, odnosno za Odabir predmeta, kao što su:
Podnosilac, Broj predmeta, Adresa predmeta/Kratak sadržaj itd., zatim prema mestu
nalaženja, da li su to predmeti u pisarnici, kod organa, izdati na revers, što omogućava brzu i
laku pretragu podataka.
Postoji minimalna mogućnost greške zbog odgovarajućih zabrana prilikom unosa
podataka.Prosleđivanje referentu je bitno jer se na pregledu premeta može videti kod kog
referenta je predmet, a i iz razloga definisanja prava pristupa predmetima iz drugih modula
sistema. Postoji mogućnost kreiranja različitih izveštaja definisanjem parametara od strane
samog korisnika, kao na primer: Izveštaj otvorenih predmeta, Izveštaj rešenih/nerešenih
predmeta, Zbirni statistički pregled predmeta, Izveštaj po obrađivačima i ostali izveštaji
18
Lokalna e-uprava
propisani Uredbom o kancelarijskom poslovanju (Obrazac 22, Obrazac 29...). Svaki od njih
ima više kriterijuma za generisanje, sa grafičkm prikazom.
Organi rešavanja
Modul Organi rešavanja omogućava uvid u predmete zavedene u pisarnici i
prosleđene referentu prema pravima pristupa. Pored toga, ovaj modul služi za obradu
predmeta od strane referenata – obrađivača. Prava pristupa predmetima se definiše u tri nivoa
– nivo obrađivača predmeta (može da pristupi samo onim predmetima koji su njemu upućeni
na rešavanja), nivo administratora (uvid u sve predmete u okviru sekretarijata i pravo
raspoređivanja predmeta obrađivačima), nivo superadministratora (pravo uvida u sve
zavedene predmete bez mogućnosti menjanja podataka).
Postoji mogućnost vođenja predmeta kroz popis akata i po skraćenom delovodniku.
Napredne mehanizme pretraživanja predmeta po raznim kriterijumima, uz mogućnost
njihovog kombinovanja i zadavanja samo dela reči za pojedine kriterijume. Registar lica
(pravnih i fizičkih),u kojem su osnovni podaci o svim pravnim i fizičkim licima koja se
pojavljuju u sistemu (radnici lokalne uprave, podnosioci zahteva u pisarnici, lica u matičnim
knjigama i knjigama i državljana, stanovnici i birači, investitori, vlasnici, lica na zapisnicima
inspekcija i slično). U takvom registru, osim izmena i ispravki podataka postoji još i
funkcionalnost prevezivanja lica, kao i genereisanja LIB-a (lični identifikacioni broj) koji
služi za pristup web portalu lokalne uprave.
Unos i pregled pošte
Unos i pregled pošte - zavođenje i pregled pošte na ličnost i na funkciju, zavođenje
knjiga i časopisa, kao i ekspedicija pošte. S obzirom da se zavođenje vrši na jednom mestu, a
pregled na drugom, postoje dva modula. Modulu za pregled pošte imaju pristup samo oni
19
Lokalna e-uprava
koji primaju neku poštu, i to imaju samo pristup pošti koja je stigla na konkretno ime ili
funkciju.
Pošta koja stiže razvrstava se prema tipovima:
Pošta na ličnost – evidencija primljene pošte koja se prosleđuje službeniku opštine.
Pošta na funkciju – evidencija primljene pošte koja se prosleđuje nekoj od funkcija
(npr. predsedniku opštine, načelniku opštinske uprave, građevinskom inspektoru itd.).
Svi uneti podaci o prispeloj i ekspedovanoj pošti kasnije se mogu pretraživati i menjati.
Na osnovu tih podataka štampaju se izveštaji o prispeloj pošti, ekspedovanoj pošti, prispelim
knjigama i časopisima itd. Podatke o prispeloj pošti mogu da pregledaju lica kojima je pošta
stigla i to isključivo o onoj koja je njima upućena, što se obezbeđuje definisanjem
korisiničkih prava na sistemu.
Birači i izbori
Registar stanovnika i birački spiskovi
Vođenje jedinstvenog registra stanovništva ( evidencija maloletnih), i odvojenih
biračkih spiskova - sa svim potrebnim operacijama koje se odnose na pretraživanje aktivnih i
pasivnih birača, pregled istorije promena, kao i ažuriranje BS - unos novih, promena
podataka, dopune i ispravke, brisanje, doseljavanje - odseljavanje, promena statusa i slično.
Za svaku promenu može da postoji definisano rešenje ili neki drugi dokument koji se može
ispraviti pre štampe. Takođe se može štampati i potvrda o biračkom/izbornom pravu. Moguće
je dobijanje različitih konfigurabilnih izveštaja iz navedene evidencije ( dnevne promene,
probni izvodi iz BS, i izveštaji o biračima po mestu, ulici, kućnom broju, biračkom mestu,
statusu i sl.).
20
Lokalna e-uprava
Izborna procedura
Izborna procedura je modul za pripremu izbora i oslanja se na podatke iz modula
registar ulica i kućnih brojeva i birački spiskovi. U njemu se zakazuju izbori, definišu birački
statusi i biračka mesta (izborne jedinice) koje učestvuju na zakazanim izborima. Zaključuje
se birački spisak, štampa rešenje o zaključenju BS, evidentiraju naknadne izmene u BS (po
rešenju suda), pripremaju i štampaju obaveštenja biračima, prva strana i zaključni list izvoda
iz BS. Moguć je unos kandidata za lokalne izbore i provera potpisa za njih. Izgled štampanih
izvoda iz BS je konfigurabilan.
Administracija
Adminitracija dokumenata
Kroz ovaj modul se dodaju novi i menjaju postojeći šabloni dokumenata koji se
koriste u drugim modulima IS Herrmes.
Administracija korisnika sistema
U ovom modulu se dodaju i menjaju podaci o radnicima, dodeljuju i menjaju prava
korisnika IS Hermes. Takođe se kroz ovaj modul može resetovati korisnička lozinka. U
modulu postoje i opcije za rad sa organizacionom strukturom, kao podešavanje sistema prava
pristupa predmetima od strane refernata/obrađivača.
Postoje i izdvojeni moduli za kreiranje administratora sistema i promenu lozinke.
21
Lokalna e-uprava
Informacioni Sistem Libra
IS „Libra“ je razvijen kao integralni Informacioni Sistem za rad Pravosudnih organa
(sudovi, tužilaštva, pravobranilaštva, itd.). Osnova ovog sistema je "document tracking
system" sa kompletno implementiranom poslovnom logikom rada Pravosudnog organa.
Sistem je baziran na jedinstvenim registrima i otvoren je za kasnije uključivanje u nadređene
sisteme pravosuđa. Trenutno je implementirana procedura za komunikaciju sa okružnim
tužilaštvom preko procedura definisanih u pravilniku o radu Javnih tužilaštva.
IS Libra predstavlja jedinstveni integralni sistem namenjen radu pravosudnih organa.
Pokriva sve aspekte poslovanja u okviru pravosudnih organa.U potpunosti je saglasan sa
svim važećim propisima koji regulišu ovu oblast.
Osnovne karakteristike informacionog sistema LIBRA su:
preciznost – tačna, pravovremena i sveobuhvatna informacija o predmetu
intuitivnost – lakoća korišćenja funkcija programa
transparentnost – direktan pristup elektronskim putem svim neophodnim
informacijama
sigurnost– sprečena mogućnost nesavesnog ponašanja u vođenju predmeta
pouzdanost – zaštita podataka od neovlašćenog korišćenja
Sistem je razvijen na taj način da je moguće upotrebiti ga za reorganizaciju sudske
uprave i celoga suda na mnogo efikasniji način. Osnovni problem prethodnih sistema je bila
centralizovana pisarnica koja nije omogućavala izmeštanje administracije iz jednog centra i
reorganizaciju suda u sudske jedinice. Nakon uvođenja IS Libra ovaj vid reorganizacije je
moguć zbog tehničkih mogućnosti ovog sistema što omogućava realno merenje učinka
22
Lokalna e-uprava
svakog administrativnog rada u sudu i njegovo objektivno ocenjivanje. Na ovaj način rad
suda će biti u značajnoj meri efikasniji i produktivniji. IS Libra predstavlja sistem koji je
prilagođen radu celokupnog osoblja u okviru pravosudne institucije.Sistem koriste svi
zaposleni od upisničara do sudija (tužioca, pravobranioca). Sve informacije u vezi predmeta
su mnogo dostupnije.Dokumenti koji su vezani za predmet su skenirani pa se samim tim
smanjuje gubitak vremena u međusobnoj komunikaciji između zaposlenih jer nema potrebe
da se od službenika traži da im se predmet fizički donese kad je sve već u elektronskoj formi.
Izveštaji predstavljaju značajan kvantitativan i kvalitativan pokazatelj rada pravosudne
institucije. Automatsko generisanje izveštaja kroz IS Libra predstavlja značajnu uštedu
vremena za službenike pri čemu je kvalitet informacija dobijenih na ovaj način znatno bolji.
Takođe pomoću IS Libra moguće je uraditi mnoge preglede , statističke proračune,
automatski izračunati taksu, dobiti potvrdu sa brojem predmeta i sudijom pri zavođenju
predmeta što pre uvođenja IS Libra nije bilo moguće uraditi.
Sistem je potpuno fleksibilan, što znači da nijedan od upisnika koji se vode u
tužilaštvu, sudu ili pravobranilaštvu nije posebno obrađivan kroz sistem, nego korisnik sam
ima mogućnost da modifikuje i prilagođava upisnike svojim potrebama, pa čak i da kreira
potpuno novi upisnik ako mu zatreba.
23
Lokalna e-uprava
AVP sistem
AVP Sistem je moderan sistem koji sudskoj upravi pruža mogućnost za unapređenje
performansi. AVP je automatizovan sistem koji omogućava praćenje predmeta sudija,
osoblja, pravnika, parničnih stranki i javnosti uz pomoć on line pristupa detaljnim
informacijama o predmetu. AVP sistem poboljšava efikasnost poslovanja, uvodi kompletnu
transparentnost, sprečava manipulaciju predmetima, strankama i predstavlja prvi korak
reforme pravosuđa. Razvijeno je i optimizovano rešenje koje je omogućilo automatizaciju
procesa i koje je omogućilo automatsko arhiviranje dokumenata, njihovo praćenje i
jednostavan pristup. Posebna specifičnost jeste visoka poverljivost dokumenata i visok stepen
zaštite i kontrole pristupa. Time je pravosuđu u Srbiji omogućeno da u tehnološkom smislu
ne zaostaje za pravosuđem u ostatku sveta. AVP sistem podržava nezavisno, transparentno,
odgovorno, efikasno sudstvo koje ispunjava međunarodne standard za sistem pravosuđa. Do
sada je AVP sistem za automatsko vođenje predmeta implementiran u ceo sistem privrednih
sudova (17), ceo sistem osnovnih sudova (34) i ceo sistem viših sudova (26).
24
Lokalna e-uprava
Informacioni sistem za automatizovano vođenje predmeta
privatnih izvršitelja (AVPPI)
Informacioni sistem za automatizovano vođenje predmeta privatnih izvršitelja
(AVPPI) razvijen je kao Web aplikacija koja pokriva sve radnje privatnog izvršitelja, od
zavođenja predmeta preko sprovođenja izvršnih radnji, do okončanja postupka i izrade
izveštaja o finansijskom i poslovnom radu izvršitelja.
AVPPI sistem ima mogućnost rada na više operativnih sistema i korišćenje više
softverskih paketa za rad sa dokumentima. Pored Windows operativnog sistema moguća je
upotreba i besplatnih operativnih sistema na računarima u kancelariji izvršitelja. Sistem
podržava rad sa Libra Office paketom koji omogućava rad sa Dokumentima u MS-DOC
formatu, kao i Excel XLS tabelama.
Korisnici ne moraju biti ograničeni na pristup aplikacijai samo iz kancelarije
izvršitelja. Web arhitektura aplikacije omogućava pristup sa svih računara povezanih na
internet, uz poštovanje svih sigurnosnih protokola.
Informacioni Sistem „Sistem48“
IS „Sistem48“ Integralni IS koji objedinjuje rad svih javnih preduzeća i opštine na
rešavanju problema građana. Prijavljivanje svih problema je centralizovano na jednom mestu
i sve informacije o toku rešavanja se takođe dobijaju na jednom mestu. Ovaj sistem
predstavlja osnovu za elektronski grad i objedinjavanje svih poslovnih procesa u okviru
jednog grada. Zahtevi za rešavanje problema, mogu se uputiti telefonskim pozivom (uz
modućnost korišćenja govornog automata), dolaskom na šalter, putem SMS-a, ili putem
25
Lokalna e-uprava
interneta preko WEB portala ili e-maila, a istim putem se mogu dobiti i informacije o toku
rešavanja problema građana.
E-uprava Zrenjanin
Na sajtu grada Zrenjnanin se nalazi opcija e-upava, gde građani mogu koristiti usluge
elektronske uprave.
Slika 7. Usluge e-uprave
26
Lokalna e-uprava
Virtuelni Matičar
Virtuelni Matičar omogućava Vama koji ste upisani u matične knjige koje se vode za
matično područje Zrenjanin, da putem interneta naručite i na kućnu adresu dobijete izvode i
uverenja iz naših matičnih knjiga.
Prilikom preuzimanja izvoda ili uverenja platićete taksu i poštarinu i potpisati povratnicu.
Izvod iz matične knjige rođenih
domaći obrazac
dvojezični obrazac
internacionalni obrazac
Izvod iz matične knjige venčanih
domaći obrazac
dvojezični obrazac
internacionalni obrazac
Izvod iz matične knjige umrlih
domaći obrazac
dvojezični obrazac
internacionalni obrazac
Uverenje o državljanstvu
domaći obrazac
dvojezični obrazac
27
Lokalna e-uprava
Slika 8. Virtuelni matičar
28
Lokalna e-uprava
Birački spisak
Grad Zrenjanin posetiocima sajta omogućava da putem interneta provere da li su
upisani u Jedinstveni birački spisak. Upit u birački spisak sadrži podatak o glasanju birača po
mestu prebivališta, a ne i podatak da će birač na predstojećim izborima glasati prema
izabranom mestu glasanja odnosno prema mestu boravišta u inostranstvu.
Slika 9. Birački spisak
Unošenjem svog JMBG-a dobijamo rezultat gde smo upisani u Jedinstveni birački
spisak.
29
Lokalna e-uprava
Lokalna poreska administracija
Grad Zrenjanin je omogućio fizičkim licima, preduzetnicima i pravnim licima,
obveznicima lokalnih javnih prihoda, da putem interneta dobiju osnovne informacije,
podnesu poreske prijave za imovinu i izvrše uvid u stanje na računima lokalnih javnih
prihoda. Otvaranje korisničkog naloga možete izvršiti na početnoj strani Internet aplikacije:
Lokalne poreske administracije.
Slika 10. Loklna poreska administracija
Registar Investitora
Registar investitora predstavlja JAVNU EVIDENCIJU svih raspoloživih podataka o
fizičkom ili pravnom licu kao investitoru, ustanovljen radi zaštite interesa građana –
potencijalnih kupaca i dosupan je na uvid, preko ovlašćenog lica za vođenje registra, u
sedištu jedinice lokalne samouprave ili u elektronskom obliku na ovoj internet strani.
30
Lokalna e-uprava
U Registar su uneti podaci o investitorima kojima je izdata građevinska dozvola od
11. septembra 2009. godine, kada je stupio na snagu novi Zakon o planiranju i izgradnji. Po
članu 5 - Ako investitor proda objekat u izgradnji, ili deo objekta u izgradnji, ili posebne
fizičke delove objekta u izgradnji, dužan je da primerak overenog ugovora dostavi Registru.
U opštini Zrenjanin, Registar investitora vodi Gradska uprava, Odeljenje za
urbanizam.
Slika 11. Registar investitora
31
Lokalna e-uprava
Merenje e-Spremnost lokalne uprave u Srbiji
Planiranje razvoja lokalne eUprave treba da bude u skladu sa sposobnošću lokalne
uprave da usvaja i integriše projekte sa novim tehnologijama u Republici Srbiji. Merenje
eSpremnosti je procenjivanje te sposobnosti zasnovane na kvantitativnom i kvalitativnom
merenju IKT infrastrukture, kao i njene fizičke i finansijske pristupačnosti stanovništvu.
Proces evaluacije eSpremnosti može da pomogne definisanju realnih projekata i da
identifikuje tehničke i ljudske faktore koje treba menjati da bi se efikasno implementirala
lokalna eUprava. Međutim, procenjivanje eSpremnosti ne može da postane zamena za
konsultacije sa zainteresovanim ciljnim grupama.
U najopštijem smislu, merenje eSpremnosti je procena sposobnosti lokalne uprave da
koristi IKT za individualni, ekonomski i društveni razvoj.
Obim istraživanja
Danas je eSpremnost i načini njenog merenja na nivou država vrlo prisutna tema. Veliki obim
dokumenata o procenjivanju i međusobnom rangiranju država je raspoloživ na Internetu.
Metodologije koje se preporučuju su raznovrsne. Neke su kvantitativne, a neke kvalitativne.
Osnovni motiv je premošćavanje ‘digitalnog jaza’, odnosno činjenice da se jaz između onog
stanovništva koje ima pristup i korist od upotrebe IKT od onog koje to nema sve više
produbljuje, što ima direktne posledice na produbljivanje ekonomskih dispariteta između
zemalja i regija. Pogledajte primere merenja razvoja eUprave Ujedinjenih Nacija i merenja
digitalne omogućenosti Međunarodne Unije za Telekomunikacije
32
Lokalna e-uprava
Slika 12: Izvor podataka je baza znanja razvoja eUprave Ujedinjenih Nacija. Ovde su prikazana 3 od 5 indeksakojima se meri razvoj eUprave za 2010. godinu i to samo za evropske zemlje. Ujedinjene Nacije inače mere ove indekse
na nivou svih zemalja sveta.
33
Lokalna e-uprava
Slika 13: Merenje Indeksa digitalnog oportuniteta, Međunarodne Unije za Telekomunikacije, 2005. Indeks digitalnog oportuniteta meri mogućnost da stanovništvo na određenoj teritoriji pristupi na jednak i ekonomski pristupačan način
informacijama putem IKT.
Merenje eSpremnosti do sada nije rađeno na nivou lokalnih uprava i nema puno
izvora koje je moguće koristiti. Neke indekse i pokazatelje, kao i metodologije, moguće je
koristiti podjednako na nivou države i lokalne uprave, a neke ne. Za kvantitativne indekse
osnovni problem je raspoloživost detaljnih (lokalnih i regionalnih) podataka za koje inače
postoje podaci na nivou zemlje.
Korišćenje kvalitativnih metoda zavisi od profila izabranih procenjivača i može da
bude „obojeno“njihovim stavovima. Sa druge strane, prednost kvalitativnih metoda koje se
sprovode u vidu radnih sastanaka sa diskusijom je da pospešuju komunikaciju i analizu
ponuđenih ocena izmedju ocenjivača.
Izbor i defincija indeksa, kao i predložena metodologija u merenju eSpremnosti na
lokalnom nivou u Srbiji, ograničeni su na viziju, tehnološki i organizacioni aspekt. To je u
skladu sa činjenicom da će dobijeni rezultati u mnogome zavisiti od lokalnog nivoa uprave,
dok zakonodavstvo, kao i opredeljenost pretežno zavise od države.
34
Lokalna e-uprava
Zašto meriti eSpremnost?
Merenje stepena eSpremnosti lokalnih uprava ima za cilj uspostavljanje referentnih
vrednosti, ali i stvaranje osnove za definisanje standarda. Na osnovu rezultata biće moguće
definisati potencijalne projekte, kao i identifikovati tehničke i ljudske faktore koje treba
menjati da bi se efikasno implementirala eUprava na lokalnom nivou.
Neka predložena rešenja će biti čisto tehnička. Na primer: povećanje infrastrukture
širokopojasnih mreža u ruralnim područjima. Međutim, izabrani indeksi mogu takođe da
pomognu u kreiranju strateških i političkih odluka pri proceni kapaciteta lokalnih zajednica
da integrišu IKT u svakodnevni život i društveni napredak. Izbor indeksa nije neutralan, jer
ima uticaj na donošenje odluka. Autori istraživanja su se trudili da on najpre bude
pragmatičan i u najboljem interesu lokalne samouprave.
Na sledećem dijagramu je šematski prikazan proces prikupljanja podataka, selekcije
indeksa i vršenja procene. Takođe, sugerisana je ciklična i uzročno-posledična priroda ovog
procesa.
35
Lokalna e-uprava
Slika 14: Dijagram procesa merenja eSpremnosti
Kako se meri eSpremnost?
Merenje eSpremnosti lokalnih samouprava zahteva metodološki okvir za prikupljanje
relevantnih podataka koji su u skladu sa namenom istraživanja. Metodološki okvir se zasniva
na indeksima i pokazateljima kao i usvojenim stepenima njihovog rangiranja. Indeksi su
agregatne ocene pojednih aspekata pojave koja se meri. Indeksi imaju brojčanu vrednost
između 0 i 1, i mogu da se koriste za rangiranje i poređenje. Vrednost se dobija sintezom
vrednosti pokazatelja koji se detaljno mere. Izvori podataka za svaki indeks mogu se podeliti
na primarne (na primer: podaci dobijeni iz anketa) i sekundarne (na primer: podaci dobijeni iz
dokumenata i publikovanih izveštaja).
36
Lokalna e-uprava
Prikupljeni podaci mogu biti kvantitativni (na primer, procenat stanovništva sa
mobilnim telefonom – podaci prikupljeni kroz statistička istraživanja) i kvalitativni (ocene
eksperata kakve možemo videti u najboljim praksama i analizama stanja). Svakom
pokazatelju mogu se dodati težinski faktori: svima jednaki (u postojećoj literaturi se ne
preporučuje), subjektivni (srednja vrednost ekspertskih procena) i objektivni. U našem
istraživanju usvojen je pristup da indeksi treba da budu gde god je to moguće
kvantitativni. Neki od pokazatelja neće moći kvantitativno da se mere. Umesto toga
uvedena je kvalitativna ocean (1 do 5).
37
Lokalna e-uprava
Indeksi za merenje eSpremnosti gradova i opština u Srbiji
Merenje eSpremnosti obuhvata kako ponudu tako i potražnju elektronskih usluga.
Zato je skup predloženih indeksa definisan tako da daje sliku obe strane eSpremnosti.
Predviđeno je snimanje izabranog skupa indeksa i pokazatelja na nivou svih opština i
gradova. Za one indekse za koje izvorni podaci nisu raspoloživi na nivou opštine, ali je
moguće naći ih na nivou regiona primenjeno je adekvatno “ukrupnjavanje”.
Prvi indeks koji treba snimiti je mogućnost potražnje elektronskih
informacija i usluga od strane lokalnog stanovništva. On obuhvata
fizičku i materijalnu pristupačnost relativno novim medijima preko kojih stanovnici mogu
dobiti informacije i usluge od strane svoje jedinice lokalne samouprave. Taj indeks je
Lokalni indeks digitalne omogućenosti – LIDO. LIDO se
sastoji od tri grupe pokazatelja: omogućenost, infrastruktura i
korišćenje. Omogućenost se iskazuje kroz teritorijalnu pokrivenost populacije mobilnom
telefonijom i ekonomsku pristupačnost Internetu I mobilnoj telefoniji. Infrastruktura se
izražava kroz pokrivenost domaćinstava fiksnom telefonijom, pristupom Internetu i
prosečnim brojem vlasnika mobilnih telefona i pretplatnika na Internet. Korišćenje se meri
kroz procenat stanovništva koje koristi Internet, kao i kvalitet njihovog pristupa Internetu.
Drugi odabrani indeks je odraz ponude i on izražava meru “popularnosti” elektronskih servisa
kao i lakoću korišćenja od strane stanovništva. To je Indeks korišćenja servisa
lokalne eUprave – IKOS. Pokazatelji mere pristup, učestalost kontakata, preuzimanje
formulara i broj transakcija sa eUpravom. Takođe se predviđa merenje korišćenja
elektronskih potpisa od strane pravnih i fizičkih lica.
38
Lokalna e-uprava
Da bi ponuda eUprave bila sigurna i kvalitetna valja meriti
spremnost i kompetentnost službi u lokalnim samoupravama da
održavaju postojeće i uvode nove, savremenije elektronske servise. To izražava indeks Nivo
IKT kapaciteta lokalnih samouprava – IKAP. Odgovarajući pokazatelji se dobijaju
snimanjem hardverskih, softverskih i kadrovskih mogućnosti lokalne samouprave, kao i
planiranih ulaganja u njih.
Dodatni indeks koji izražava organizacionu spremnost jedinice lokalne samouprave je Nivo
organizacione i strateško-regulatorne spremnosti u lokalnim
samoupravama – NORS. Izabrani pokazatelji odslikavaju preduslove za efikasnu
organizaciju informatičkih službi pri lokalnim samoupravama, zasnovanu na dugoročnom
planu, strategiji i pravilnicima.
Neophodan uslov da se usluge eUprave prihvate u što širem obimu
je da su potencijalni korisnici uvereni da su podaci koji se koriste
bezbedni i da je njihova privatnost garantovana. Zato, indeks Nivo IKT bezbednosti
podataka i zaštite ličnih podataka – IBEZ odslikava osposobljenost lokalnih uprava
da smeštaju, čuvaju i bezbedno raspolažu podacima od najveće važnosti za korisnike.
Odabrani pokazatelji mere postojanje opreme i procedura za sigurno rapolaganje podacima i
standardni su za sve informacione sisteme.
Otvorenost eUprave prema svima, u punom smislu te reči, se meri
kroz stepen prilagođenosti elektronskih servisa osobama sa
invaliditetom. Indeks koji to izražava je Nivo ePristupačnosti na postojećim
Internet prezentacijama – PRIS. Ovaj indeks uključuje i situacionu pristupačnost kroz
mogućnost pristupa sajtu preko mobilnih telefona i drugih uređaja. Socio-kulturna
pristupačnost je uključena u smislu pristupa sadržaju na maternjem jeziku.
39
Lokalna e-uprava
Uz stanovništvo, merenje tražnje obuhvata i preduzeća na teritoriji
lokalne samouprave koja se posmatra. Indeks Nivo razvijenosti
ePoslovanja na teritoriji opštine - RAPO meri
opremljenost preduzeća i njihovu zainteresovanost za korišćenje elektronskih servisa. Ovaj
indeks izražava trenutni stepen korišćenja elektronskih servisa, ali isto tako i očekivanja
poslovnog okruženja za sveobuhvatnijim elektronskim uslugama od strane lokalne
samouprave.
Nove usluge nisu prosto prilagođavanje postojećih administrativnih procesa
Internetu. Indeks koji meri stepen transformacije i interakciju administrativnih
procesa lokalnih samouprava u skladu sa ponudom elektronskih usluga je Nivo
integrisanosti sistema, podataka i procesa – NINT. Kako se mera ove
transformacije teško moze kvantifikovati, ovaj indeks se meri kvalitativnim ocenjivanjem na
bazi upitnika uz učešće eksperata. Obuhvaćeni pokazatelji izražavaju meru postojanja
horizontalne i vertikalne koordinacije i integracije sistema, podataka i procesa u okviru
lokalne samouprave i između njih. Takođe, meri se i postojanje vertikalne koordinacije i
integracije sistema i procesa između lokalnih samouprava i odgovarajućeg organa državne
uprave.
Prezentacija širine i kvaliteta ponude elektronskih usluga stanovništvu i privredi na teritoriji
opštine je data kroz perspektivu krajnjih korisnika. Gradacija nivoa razvijenosti elektronskih
usluga prati petostepeni benchmarking model koji koristi Evropska komisija:≪ ≫
Najniži nivo razvijenosti elektronskih usluga je pružanje statičkih informacija
potrebnih za dobijanje tražene usluge uobičajenim administrativim putem.
Jednosmerni interakcioni servisi omogućavaju pristup i skidanje elektronskih
formulara potrebnih za dobijanje tražene usluge.
40
Lokalna e-uprava
Dvosmerni servisi su oni koji dozvoljavaju ‘upload’ (postavljanje dokumenta na
server) popunjenih dokumenata ili slanje upita od strane korisnika.
Transakcioni servisi su oni koji registruju zahtev korisnika dodeljivanjem
jedinstvenog broja tako da se može pratiti životni ciklus transakcije od početka do kraja.
Svaki korisnik ovakvih usluga može da se identifikuje (korisnički nalog/lozinka/elektronski
potpis) da bi pratio tok izvršenja usluge.
Personalizovani servisi sa integrisanim uslugama su oni koji na bazi jednog servisnog
zahteva stvaraju nekoliko paralelnih transakcija koje mogu biti obavljene od strane više
službi.
41
Lokalna e-uprava
Lista relevantnih zakona i propisa u oblasti elektronske
uprave
Zakonodavstvo, koje zavisi od države, je neophodan uslov za brže uvođenje eUprave i
na lokalnom nivou. Ispitujući trenutno stanje u zakonodavnom okviru, zaključak je da
osnovni propisi postoje i nema nepremostivih prepreka za uvođenje eUsluga na lokalnom
nivou. Prepreke mogu da se jave prilikom, npr. primene Zakona o opštem upravnom
postupku koji je potpuno neusklađen u pogledu primene IKT. Sve one procedure koje ne
zahtevaju postupanje po upravnom postupku, a za koje je eventualno potrebna neka manja
izmena u opštinskim propisima mogu nesmetano da koriste IKT za komunikaciju i pružanje
usluga korisnicima.
Osnovni ciljevi i smernice državne strategije u oblasti razvoja elektronske uprave
definisani su u dokumentima Strategija razvoja elektronske uprave u Republici
Srbiji za period od 2009. do 2013. godine i Strategija razvoja
informacionog društva u Republici Srbiji (2006). Ovim dokumentima određeno je
da procesi funkcionisanja i metodologija primene informacionih i komunikacionih
tehnologija treba da postanu osnova za kompletnu reformu javne uprave i izražen je stav da
propise u oblasti informacionih tehnologija treba uskladiti sa zakonodavstvom EU.
Poslovi državne uprave i stručni poslovi u oblasti razvoja informacionog društva na
nivou Republike Srbije i lokalne samouprave su u nadležnosti Ministarstva za
telekomunikacije i informatičko društvo i Ministarstva za državnu upravu i lokalnu
samoupravu.
42
Lokalna e-uprava
Najvažniji propisi koji uređuju oblast elektronske uprave u Srbiji su:
Zakon o elektronskim komunikacijama ("Službeni glasnik RS", brој 45/10).
Zakonom се uređuju uslovi i način za obavljanje delatnosti u oblasti elektronskih
komunikacija, nadležnosti državnih organa u oblasti elektronskih komunikacija, položaj i rad
Republičke agencije za elektronske komunikacije kao i druga pitanja od značaja za
funkcionisanje i razvoj elektronskih komunikacija u Republici Srbiji.
Zakon o elektronskom dokumentu ( „Službeni glasnik RS” 51/2009). Zakon
omogućava da dokumenti u elektronskom obliku, pod određenim uslovima, budu pravno
punovažni i da imaju dokaznu snagu.
Zakon o elektronskom potpisu ("Službeni glasnik RS", broj 135/04). Odredbe
zakona primenjuju se na međusobnu komunikaciju organa, komunikaciju organa i stranaka,
dostavljanje i izradu odluke organa u elektronskom obliku u upravnom, sudskom i drugom
postupku pred državnim organom, ako je zakonom kojim se uređuje taj postupak propisana
upotreba elektronskog potpisa, što najčešće nije slučaj. Zakon sadrži odredbe o elektronskom
i kvalifikovanom elektronskom potpisu, elektronskim sertifikatima i sertifikacionim telima,
pravima, obavezama i odgovornostima korisnika i sertifikacionih tela, odredbe o nadzoru u
sprovođenju odredbi zakona i kaznene odredbe.
Zakon o javnim nabavkama (Službeni glasnik RS", broj 116/2008). Zakon predviđa
mogućnost dostavljanja elektronske ponude, ukoliko ona ispunjava načela propisana
posebnim propisima elektronskog poslovanja. Takva ponuda mora da ima zaštitu
kvalifikovanog elektronskog potpisa i da sadrži vremensku oznaku. Elektronska licitacija je
takođe predviđena u postupku javne nabavke ukoliko informacioni sistem naručioca može da
obezbedi tehnološki nezavisan prijem ponuda i uvid u ponude tek po isteku roka za prijem
ponuda. Ministar finansija posebnim aktom bliže uređuje način postupanja sa elektronskim
43
Lokalna e-uprava
ponudama i način sprovođenja elektronske licitacije. Do maja 2010. još nije donesen takav
akt.
Zakon o elektronskoj trgovini (Službeni glasnik RS", br. 41/2009). Ovaj zakon
utvrđuje obaveze i odgovornosti za pružanje usluga informacionog društva. Zakon uvodi
pojam ugovor u elektronskoj formi koji pravna i fizička lica zaključuju, šalju, primaju,
raskidaju, otkazuju, kome pristupaju i koji prikazuju elektronskim putem uz korišćenje
elektronskih sredstava i koji po potrebi potpisuju elektronskim potpisom.
Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja ("Službeni
glasnik RS", broj 120/04). Ovim zakonom uređuju se prava na pristup informacijama od
javnog značaja kojima raspolažu organi javne vlasti, radi ostvarenja i zaštite interesa javnosti
da zna i ustanovljava se institucija Poverenika za informacije od javnog značaja.
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti („Službeni glasnik RS” br. 97/08). Cilj zakona je
obezbeđenje prava na privatnost i ostalih ljudskih prava svim licima čiji se podaci prikupljaju
ili obrađuju u sistemima poluautomatske ili automatske obrade podataka od strane organa
vlasti ili od strane drugih lica.
Krivični zakonik ("Službeni glasnik RS", broj 85/05, 85/2005, 88/2005 - ispr. i
107/2005 - ispr.). U glavi 27 ovaj zakonik uređuje sedam krivičnih dela kojima se
sankcioniše ugrožavanje bezbednosti računarskih podataka (tzv. računarski kriminal –
računarska prevara, pravljenje i unošenje računarskih virusa, itd.). Najozbiljnije krivično delo
u ovoj grupi je računarska sabotaža koja se odnosi na umišljajno uništavanje podataka ili
opreme od značaja za rad javnih službi, za koje je predviđena kazna zatvora od šest meseci
do 5 godina.
Zakon o registraciji privrednih subjekata ("Službeni glasnik RS", broj 55/04).
Zakon predviđa mogućnost podnošenja registracione prijave elektronskim putem tako što
44
Lokalna e-uprava
njen podnosilac unosi podatke u propisani obrazac objavljen na internet strani Agencije, a
dokumentaciju koja se prilaže uz registracionu prijavu dostavlja u elektronskoj formi na
elektronsku adresu Agencije.
Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv
visokotehnološkog kriminala ("Službeni glasnik RS", broj 61/05) predviđa osnivanje
posebnog odeljenja u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, Okružnog tužilaštva,
posebnog odeljenja (Veća) Okružnog suda u Beogradu za krivično gonjenje i suđenje u
krivičnim predmetima koji se odnose na visokotehnološki kriminal. Visokotehnološki
kriminal u smislu ovog zakona predstavlja vršenje krivičnih dela kod kojih se kao objekat ili
sredstvo izvršenja krivičnih dela javljaju računari, računarske mreže, računarski podaci, kao i
njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku.
Carinski zakon ("Sl. glasnik RS", br. 73/2003, 61/2005 i 85/2005 - dr. zakon).
Propisuje da carinski organi primenjuju informacione tehnologije kada je to isplativo i
efikasno za Upravu carina kao i za privredu uopšte. Ovim zakonom je propisano da se
carinska deklaracija podnosi elektronskom razmenom podataka ako to dopuštaju tehničke
mogućnosti i ako upotrebu elektronskih sredstava odobri direktor. Svaki carinski agent koji je
registrovan u Upravi carina potpisuje ugovor o elektronskom podnošenju dokumenata čime
dobija pristup sistemu za elektronsko podnošenje carinske deklaracije.
Zakon o informacionom sistemu organa i organizacija Savezne Republike
Jugoslavije („Službeni glasnik SRJ“ br. 59/98) i Zakon o informacionom sistemu Republike
Srbije ("Službeni glasnik RS", broj 12/96). Formalno i sadržajno ovi zakoni su potpuno
prevaziđeni. Zakon je trebalo da uredi smernice za uspostavljanje jedinstvenog
informacionog sistema RS u koji bi bili uključeni organi javne vlasti, preduzeća i ustanove
koje obavljaju javna ovlašćenja što nikada nije ostvareno.
45
Lokalna e-uprava
Uredba o određivanju ministarstva unutrašnjih poslova za izdavanje
kvalifikovanih elektronskih sertifikata ("Sl. glasnik RS", br. 111/2009). MUP se upisuje u
Registar sertifikacionih tela za izdavanje kvalifikovanih elektronskih sertifikata koji vodi
Ministarstvo za telekomunikacije i informaciono društvo.
Uredba o elektronskom kancelarijskom poslovanju organa državne uprave ("Sl.
glasnik RS", br. 40/2010) uređuje postupanje sa dokumentima (elektronskim i dokumentima
koji nisu elektronski) u elektronskom kancelarijskom poslovanju.
Uredba o merama zaštite podataka i informacija u informacionom sistemu
saveznih organa i organizacija („Službeni list SRJ” br. 23/00). Ovom uredbom, koja se
primenjuje kao republički propis, štite se elementi informacionog sistema republičkih organa
i organizacija, a naročito podaci, informacije, programska podrška, informatička oprema,
računarska mreža i prostorije u kojima su smešteni oprema i instalacije.
Uredba o utvrđivanju kućnih brojeva, označavanju zgrada brojevima i
označavanju naziva naseljenih mesta, ulica i trgova ("Službeni glasnik RS", br. 110/03,
137/04 i 58/06). Uredbom je uređeno vođenje Registra kućnih brojeva, naziva ulica i trgova
(Adresni registar) kao deo jedinstvene evidencije prostornih jedinica. Adresni Registar je
jedan od najvažnijih registara u informacionom sistemu Republike, jer podaci koji ga čine
predstavljaju osnovu za formiranje mnogih informacionih sistema državnih organa.
Pravilnik o Registru sertifikacionih tela za izdavanje kvalifikovanih elektronskih
sertifikata u Republici Srbiji ("Službeni glasnik RS", broj 26/08). Ovim pravilnikom
propisuje se sadržaj i način vođenja Registra sertifikacionih tela za izdavanje kvalifikovanih
elektronskih sertifikata u Republici Srbiji, način podnošenja zahteva za upis u Registar,
potrebna dokumentacija koja se prilaže uz zahtev, obrazac zahteva, kao i način objavljivanja
podataka iz Registra.
46
Lokalna e-uprava
Pravilnik o tehničko-tehnološkim postupcima za formiranje kvalifikovanog
elektronskog potpisa i kriterijumima koje treba da ispune sredstva za formiranje
kvalifikovanog elektronskog potpisa ("Službeni glasnik RS", broj 26/08).
Pravilnik o bližim uslovima za izdavanje kvalifikovanih elektronskih sertifikata
(„Službeni glasnik RS” br. 26/08). Propisuju se bliži uslovi za izdavanje kvalifikovanih
elektronskih sertifikata i način provere njihove ispunjenosti.
Pravilnik o prikupljanju, obradi, iskazivanju, objedinjavanju, prenosu i razmeni
podataka i informacija u pravosudnom informacionom sistemu („Službeni glasnik RS”
br. 114/05). Ovim pravilnikom utvrđene su metodološke osnove za ustanovljavanje
pravosudnog informacionog sistema koji sadrži podatke i informacije o propisima, sudskoj
praksi, odlukama ustavnih sudova i stručnoj pravnoj literaturi, kao i druge podatke i
informacije koji se koriste za ostvarivanje funkcije i zadataka pravosudnih organa.
Pravilnik o načinu podnošenja poreske prijave elektronskim putem (“Službeni
glasnik RS” br. 127/03). Ovim pravilnikom bliže se uređuje način podnošenja poreske prijave
putem razmene elektronskih poruka preko sredstava za telekomunikaciju što obuhvata
određivanje učesnika u podnošenju poreske prijave elektronskim putem, pojam i sadržaj
poreske prijave u elektronskom obliku i potvrde o njenom prijemu, sadržaj elektronske
poruke i postupak registracije poreskog obveznika i podnošenja poreske prijave.
Odluka o elektronskom načinu obavljanja platnog prometa (Službeni glasnik RS,
br. 57/2004). Ova odluka je propis Narodne banke Srbije o uslovima obavljanja elektronskih
platnih transakcija i odgovornosti za ispravnost elektronskih poruka u elektronskom platnom
prometu. Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu somoupravu radi na izmenama
Zakona o opštem upravnom postupku. Ove izmene će značiti jedan veliki korak na putu do
eUprave ukoliko omoguće primenu elektronskog dokumenta u upravnom postupku.
47
Lokalna e-uprava
Strategija razvoja E-lokalne uprave u Srbiji
Strategija razvoja elektronske uprave u Republici Srbiji za period od 2009. do 2013.
godine usvojena je početkom oktobra 2009. godine. U ovoj Strategiji definisani su osnovni
ciljevi, načela i prioriteti unapređenja stanja u ovoj oblasti. Utvrđen je Akcioni plan sa
neophodnim aktivnostima, nosiocima aktivnosti, kao i rokovima ispunjenja. Strategija se
zasniva na usvojenim opredeljenjima Vlade za razvoj informacionog društva i reformu
državne uprave sadržanih u Strategiji razvoja informacionog društva u Republici Srbiji i
Strategiji reforme države uprave u Republici Srbiji. Strategija je kompatibilna sa i2010
inicijativom “i2010 Evropsko informaciono društvo za rast i zapošljavanje” koja predstavlja
osnov politike Evropske unije u oblasti eUprave. Strategija polazi i od stanja regulative u
ovoj oblasti i postignutih rezultata u implementaciji zakonskih rešenja. Poseban značaj u
tome ima implementacija Zakona o elektronskom potpisu, Zakona o elektronskom
dokumentu, kao i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
Vrlo važan element Strategije je da će građanima biti omogućeno da se sve javne usluge, za
koje je to pogodno, koriste posredstvom Interneta i svog ličnog računara, drugog kućnog ili
mobilnog uređaja. Građanima će biti omogućeno da javne usluge koriste i na klasičan način,
ali bez potrebe da obilaze više šaltera, sa efikasnom realizacijom usluge, kao i sa punim,
jasnim i na Internetu lako dostupnim informacijama o usluzi. Opšti ciljevi:
Povećanje zadovoljstva korisnika javnim uslugama;
Svi građani imaju koristi od e-Uprave;
Smanjenje tereta administracije za privredne subjekte i za građane;
Povećanje efikasnosti javne uprave upotrebom IKT;
Prekogranična interoperabilnost, posebno sa zemljama EU;
48
Lokalna e-uprava
Pozitivan uticaj na slobodu kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga;
Uvećanje transparentnosti i odgovornosti kroz inovativnu upotrebu IKT;
Jačanje participacije građana u demokratskom odlučivanju;
Zaštita privatnosti i bezbednost.
49
Lokalna e-uprava
Zaključak
Razvoj, primena računara i sve veća pristupačnost Interneta, doveli su do mogućnosti, da
korisnici usluga javne uprave više ne moraju za svaku potvrdu i uverenje da idu na šaltere
uprave, već da neke usluge mogu da dobiju i preko portala nadležnog organa na Internetu. To
omogućuju elektronski servisi u okviru razvoja e-Uprave.
Svuda u svetu, pa i kod nas, primene elektronskih servisa donose brojne korisne efekte, a
pre svega raste zadovoljstvo građana i drugih korisnika radom javne uprave i popravlja se
imidž zemlje kod potencijalnih investitora zbog jednostavnijih procedura u komunikaciji sa
javnom upravom. Povećava se efikasnost rada i smanjuju se pojedini troškovi i broj
zaposlenih u javnoj upravi. Obavlja se reinženjering radnih procedura kako bi se prilagodile
primenama računara i postale racionalnije. Korisni efekti najpotpunije se ostvaruju u
sredinama gde ih političari i menadžeri prihvate kao svoj cilj.
Izgradnjom sistema e-Uprave obezbeđuje se efikasniji rad, racionalnost u potrošnji
sredstava što dovodi do smanjenja troškova i uštede vremena. Potrebno je razumeti da e-
Uprava nije samo alternativni način ostvarivanja servisa javne administracije, ona mora biti
efikasnija i jeftinija i tako vremenom potisnuti klasični način šalterskog pružanja servisa.
50
Lokalna e-uprava
Literatura
www.euprava.gov.rs/
http://www.academia.edu
http://www.scribd.com
http://www.digitalnaagenda.gov.rs/FileSystem/SiteDocuments/Merenje%20eSpremnosti
%20LS%20u%20Srbiji.pdf
www.mega.rs
51