7/27/2019 LN 106 Gajski Cijepljenje kao dogma

1/2

ispravak

62

U prosjenim okolnostima (djelo-mina podudarnost vakcine) treba cijepiti 100ljudi da bi se izbjegao jedan sluaj simptomagripe." Istraivai su, dakle, nali da cjepivou tipinim okolnostima pomae jednom od100 cijepljenih ljudi, i to samo u smislu sprje-avanja bolesti; nije dokazano smanjenjeuestalosti komplikacija i hospitalizacija.Meutim, i taj su nalaz doveli u pitanje: "Nairezultati vjerojatno su precijenjeni zato topokusi s vakcinama financirani od kompanija,proizvode nalaze u prilog njihovih proizvoda,

potom stoga to neki nalazi dolaze iz pokusaprovedenih u idealnim okolnostima, te zboginjenice da su dostupni podaci o kodljivostivakcina ogranieni". To znai da, s obziromda je polovica analiziranih pokusa imala pri-vatne sponzore, a imbenik pristranosti u tak-vim je istraivanjima 4 do 5, uinkovitost cje-piva treba podijeliti barem jo na pola, daklekorist u jednog od 200 cijepljenih, te tomepribrojiti tetu od vakcine, o kojoj se nedo-voljno zna jer je to podruje neistraeno. Do-voljno za moju tvrdnju o neuinkovitosti cje-piva protiv gripe? Ili da je jo "podebljam"injenicom da se navedeni nalazi odnose sa-mo na populaciju odraslih zdravih ljudi. Zaone starije od 65 godina, koje nadleni stru-njaci iz godine u godinu posebno pozivaju nacijepljenje, niti takvi mizerni dokazi o koristivakcine ne postoje. Evo to stoji u zakljukuCochraneovog pregleda koji je analiziraodjelotvornost cjepiva u starijih: Zbog loekvalitete dostupnih znanstvenih nalaza, zaljude starije od 65 godina nikakav se zakljuak

o efektu cijepljenja protiv gripe ne moe do-nijeti."

Potvrdu ovih nalaza dao je i sustav-ni pregled uinkovitosti cjepiva protiv influen-ce odobrenih u SAD, objavljen krajem listopa-da 2011. u Lancetu, iji se rezultati sasvim po-klapaju s Cochraneovim. Koristim ovdje pri-godu spomenuti da sam Povjerenstvu za me-dicinsku etiku i deontologiju Hrvatskoglijenikog zbora i komore uputila predstavkuu vezi s dezinformacijama o uinkovitosti cje-piva protiv gripe koje dolaze od nadlenihstrunjaka i institucija.

U vezi s obranom teze o djelo-tvornosti cjepiva, vano je primijetiti da usvojim tekstovima kolege nisu navele nitijedan sustavni pregled koji bi dokazao uin-kovitost bilo koje vakcine. Pa ak i kad je rijeo pojedinanim istraivanjima, dr. Kai smatrada nema smisla navoditi brojne autore" i "ti-sue radova" koji to potvruju. Doista, slaemse da nema potrebe navoditi pojedina, estometodoloki problematina i privatno finan-cirana istraivanja, kad su kompetentni i neo-visni znanstvenici iz Cochraneove mree, npr.u sluaju MoPaRu vakcine, ve skupili sva onavaljana, analizirali ih ... i pokazali da dokazao djelotvornosti nema.

Nadalje, kolege nisu citirale nijedanznanstveni rad ili knjigu koji bi demonstriralida je cijepljenje imalo znaajniju ulogu u pov-laenju zaraznih bolesti. Niti su pokuali argu-mentirano osporiti vrijednost literature kojusam ja navela, a koja dokazuju upravo suprot-no. Kao neupitnu, mr. Kai iznosi postavku daje cijepljenje protiv tuberkuloze eliminiralodiseminirane oblike te bolesti. No to je, inise, njegovo osobno miljenje. Jedan drugi epi-demiolog, Mladen Smoljanovi, smatra dabeseiranje nije imalo utjecaja na nestanakmilijarne TBC i TBC meningitisa, ve to imamozahvaliti drugim mehanizmima (premunicija).Broj djece s tim oblicima tuberkuloze jednakje u nas i u zemljama gdje nema beseiranja.Na slian nain kolega Kai spreman je ospo-ravati prolongirano oslobaanje antigena izcjepiva, premda drugi kompetentni strunjak,imunolog Sreko Sladoljev, tvrdi da je to isti-na. Dr. Kai je siguran da su svi sastojci cjepivapoznati i istraeni, dok znanstvenici koji su ra-dili na cjepivima i insideri iz farmaceutskeindustrije svjedoe sasvim suprotno.

Kad je rije o dugoronim tetnimuincima cijepljenja, udi i zabrinjava neo-pisiva lakoa" kojom nai strunjaci otklanjajutu mogunost. Kategorika tvrdnja prof. Gje-nero-Margan i prof. Polia da niti jedno odkoritenih cjepiva nema negativne dugoroneposljedice na zdravlje cijepljenih osoba", aki kad ne bi bilo istraivanja i svjedoenja kojana to ukazuju (jedna od brojnih adresa na

Prvo, drago mi je da je konanojedan od mojih tekstova izazvao reakciju jermi je cilj otvarati raspravu o, po mom milje-nju, vrlo vanim temama i dilemama s kojimasmo danas kao lijenici suoeni.

Meutim, tekstovi kolega BernardaKaia, Josipa Begovca, te Ire Gjenero-Mar-gan i Bojana Polia objavljeni u prolombroju Lijenikih novina obiluju paualnimnavodima i pruaju malo materijala za pravustrunu debatu. Rado u se osvrnuti na jediniprigovor koji polazi, odnosno oslanja se na

znanstveno istraivanje. Mr. Kai zamjera dasam iz Cochraneovog pregleda uinkovitosticjepiva protiv gripe zakljuila da je onoskromno djelotvorno ili nedjelotvorno. Citiranaenu uinkovitost od 44-73%. Prof.Margan i Poli navode zatitu u 30-90% ci-jepljenih. Tu se, meutim, slue klasinim"trikom" promotora lijekova i cjepiva - istiurelativnu redukciju rizika, a skrivaju njegovoapsolutno smanjenje koje i sami autori Co-chraneovog pregleda istiu u prvi plan u sa-etku istraivanja: "U razmjerno neuobiaje-noj situaciji kad se cjepivo podudara s tipom

virusa u cirkulaciji i kad je cirkulacija visoka,simptome gripe razvilo je 4% necijepljenih i1% cijepljenih ljudi. Odgovarajue brojke zasezone slabe podudarnosti vakcine i virusabile su 2% i 1%. ... Zbirni rezultati ovih poku-sa pokazali su da pod idealnim okolnostima(cjepivo potpuno odgovara konfiguracijivirusa u cirkulaciji) treba cijepiti 33 zdraveodrasle osobe da bi se sprijeio jedan sluajsimptoma gripe.

Cijepljenje kao dogma

Osvrt na reakciju mr. Kaia,prof. Begovca i prof. Gjenero-Margan- prof. Polia na moj lanak

"Cijepljenje - spas od zaraznih bolestiili nepotreban rizik"*

* Osvrt objavljujemo kao ispravak na temelju sljedeih odredb i Zakona o medijima. lanak 40. (4 ): Pod pojmom ispravak ne mislise samo na ispravak u uem smislu, odnosno ispravljanje pogrenih tvrdnji ili netonih navoda u o bjavljenoj informaciji, ve i

na iznoenje injenica i okolnosti kojima povrijeeni pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode u objavljenom tekstu.lanak 41. (1) Ispravak se mora objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na istiili istovrijedan nain na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi. Ispravak ne smije biti nerazmjerno dulji odinformacije, odnosno od dijela informacije na koji se odnosi.

Lidija Gajski, dr. med., spec. interne medicineDom zdravlja Zagreb - Centar

7/27/2019 LN 106 Gajski Cijepljenje kao dogma

2/2

ispravak

63

kazima i pravo na zdravlje. No gdje su todokazi o vezi cijepljenja i zdravlja?

Kao obino kad su argumenti slabi,izbjegava se sutina problema. Pozornost seskree na druge teme. Svi autori bez iznimke,i to ve na poetku lanka, dovode u pitanjemoju kompetenciju i vjerodostojnost mojihizvora. Ne znam odakle bi se, u jednoj analizikoja eli pruiti drugi pogled na cijepljenje,trebali uzeti podaci i argumenti (u ovoj slua-ju samo dio njih), nego i s adresa antivakci-nalnih pokreta. Jo samo najnaivniji ive u uv-jerenju da kritike analize i znanstveni radoviiji nalazi rue postojee paradigme, mogutako lako nai mjesto u velikim, "respekta-bilnim" medicinskim asopisima. U svijetuselekcioniranih informacija i dezinformacijau kojem ivimo, istinu esto treba tra ili namjestima izvan mainstreama, na adresamaneovisnima o novcu korporacija i politike. Da-nas je svima jasno da je sintagma "teorija za-vjere" sredstvo za etiketiranje i eliminiranjeneistomiljenika i da se ne radi ni o teoriji, nio zavjeri, ve o vrlo konkretnim interesima,a posljedice se vide svuda oko nas. U odabiruliterature u prvom se redu treba rukovoditikvalitetom i uvjerljivou teksta, a ne njego-vim porijeklom; o kompetenciji autora najbo-lje govori sadraj njegova lanka ili knjige. Jasam se u svojoj argumentaciji pozvala na onekoje krasi strunost (veina su lijenici), aliistodobno mudrost i integritet.

Zanimljivo je i znakovito da kolegezagovornici cijepljen ja u prilog svojih tvrdnjine navode nikakvu literaturu. Tako je uskra-ena mogunost da ja analiziram njihove iz-vore. Tek prof. Begovac na jednom mjestu,kritizirajui moj izvor, R. Obomsawina (eks-pert neupitne kompetencije, kvalifikacija semoe provjeriti na http://www.whale.to/a/obomsawin_b1 .html#B IOGRAPHICALSKETCH OF: RAYMOND OBOMSAWIN), nudisvoje autoritete - biveg ovisnika o heroinu,rock kritiara i Katica-za-sve-novinara SethaMnookina, te Paula Offita, amerikog pedi-jatra specijaliziranog za podruje vakcinacije,prozvanog dr. Profit zbog masivnih financij-skih veza s proizvoaima cjepiva i vlasnitvanad patentima za vakcine.

Kad je rije o mojoj kompetenciji,valjda nije sporno da lijenik raspravlja o me-dicinskoj temi. Pri tom treba rei da je za kva-litetu spoznaje i debate vanija irina diskursai sposobnost sintetikog miljenja, nego uskospecijalistiko znanje. Moralni habitus i per-spektiva zdravog razuma moe biti vrednijai konstruktivnija od one subspecijalistike. Up-ravo ovo potonje, zdrav razum, omoguujeonda da, primjerice u vezi s tvrdnjama o dje-lotvornosti HPV vakcine, zahtijevate dokazeo smanjenju klinike pojavnosti raka i pro-

kojima se mogu nai: http://www.novaccine.com/vaccine-risks/), iznimno je hrabra" i go-vori u najmanju ruku o neupuenosti u obi-ljeja i kontekst suvremene znanosti i medici-ne, koje, financirane i kontrolirane od proizvo-aa medicinske tehnologije, nemaju interesaza istraivanje i registriranje tetnih uinakamedicinskih postupaka i irenje takvih saz-nanja. Istraivanje nuspojava vakcina obeshra-bruje se na itav niz naina, od toga da jeteko nai financijska sredstva, preko injeniceda takva istraivanja ne pomau izgradnji pro-fesionalne karijere, pa sve do grubog obrau-navanja kakvo je doivio dr. Andrew Wake-field, kojeg u negativnom kontekstu spominjei prof. Begovac. Dr. Wakefield nije, kako pieprof. Begovac, istraivao cjepivo za morbile,mumps i parotitis, nego MoPaRu cjepivo, i

nije ga, kako navodi prof. Begovac, u svojojstudiji niti jednom rijeju povezao s autiz-mom. Optuba da je krivotvorio podatke iz-miljena je kako bi ga se oklevetalo i obes-hrabrilo budue istraivae vakcina. Svojustranu prie Wakefield je iznio u nedavnoobjavljenoj knjizi Callous Disregard", a zado-voljtinu, uloivi tubu za klevetu, trai i nasudu.

U osvrtu na moje citiranje nalazaMillera i Goldmana, dr. Kai navodi da ko-relacija koju su Miller i Goldman nali u svomotkriu" ne govori apsolutno nita o uzro-

no-posljedinoj vezi cijepljenja i smrtnostidojenadi, to zna prepoznati svaki lijenik".Pitam se odakle kolegi pomisao na uzrono-posljedinu vezu; ne spominju je ni autoristudije, niti ja u svome lanku.

to rei o izjavi dr. Kaia da u me-dicini nema mjesta pretpostavkama"? Parazvoj znanja upravo ovisi o pretpostavkama;svako znanstveno istraivanje polazi odhipoteze. U medicini lienoj pretpostavki os-taju samo dogme. Jedna je od njih, oito, ci-jepljenje. S vrlo malo znanosti koja je podu-pire vakcinacija je pretvorena u religiju, a na

svakog tko je preispituje gleda se kao na he-retika. U takvom sustavu temeljenom navjerovanju, samozvani zastupnici i braniteljiznanstvenih dokaza i istina, koji pojedince kojipostavljaju pitanja proglaavaju pseudo-znanstvenicima", ne samo da uope ne ras-polau znanstvenim dokazima, ve negirajui samo pravo na preispitivanje, to je osnovnonaelo i pretpostavka znanstvenog pristupa.

U svojim osvrtima kolege uope ni-su komentirali opravdanost ideje o eradikacijizaraznih bolesti. Nisu ih zanimali ni razlozizbog kojih u mnogim zemljama cijepljenjenije obavezno. O slobodnom izboru izjasniose samo prof. Begovac, i to protiv. Kao argu-mente naveo je medicinu utemeljenu na do-

duenju ivota (kojih u ovom sluaju nema),a ne one o "smanjenju perzistentne infekcijei displazije cerviksa" to je za subspecijalistuu pitanju cijepljenja oito dovoljno. I dok zah-tjev za kliniki relevantnim dokazom mr. Kaiprepoznaje kao "dramatinu uskraenost zastrunu literaturu", ja sam sklona zadovo-ljavanje patohistolokim nalazom smatrati"dramatinom uskraenou za zdrav razum".Na slian nain, s kolegi Kaiu nedokuivog"zdravoseljakog" stanovita, sasvim je irele-vantno praviti razliku izmeu "sprjeavanjagripe" i "sprjeavanja gripi slinih bolesti". Na-dalje, konstatacija da "autorica lanka nemapojma tko i na koji nain donosi preporuku oProgramu obveznih cijepljenja u Hrvatskoj"jer inae ne bi "optuivala cijelu struku", mo-da i stoji iz perspektive epidemiologa, no izperspektive nekoga tko promatra i iz godineu godinu zamjeuje porast broja cjepiva, inici-jator i kreator preporuka za program cijeplje-nja savreno je prepoznatljiv, i struka se pritom ne prikazuje nimalo neduna. (Nisam batako neupuena kako kolega misli - kad seuvodilo obavezno cijepljenje protiv hepatitisaB, kao i uvozno "5 u 1" cjepivo, znam da suepidemiolozi smatrali da za to nema strunogopravdanja; na kraju su ipak popustili.)

Iako bih radije diskutirala o cijep-ljenju, a ne o sebi ili o kompetenciji autora la-naka, moram na kraju ipak primijetiti da je za

vjerodostojnost autora jednog teksta vje-rojatno najbitnija njegova neovisnost. Smatrali itko da o jednoj stvari, u ovom sluaju medi-cinskom postupku, nepristrano i objektivnomoe govoriti onaj kome je taj postupak glavnisadraj rada, koji od njega prima plau, nekadi dodatne honorare (pedijatri, infektolozi) i nanjemu gradi strunu karijeru? Ili to ipak boljemogu oni koji su financijski i profesionalno odtoga potpuno odvojeni i neovisni?

Kad bi strune skupove i edukacijuo cijepljenju organizirali ovi drugi, kolega Kaibi me tamo sasvim sigurno susretao.

Izjava o sukobu interesa: Bez sukoba interesa

Ispravak i isprika U lanku "Pierre Famel i hrvatski

lijenici" (LN 103, str 61) omakom je uz imedr. Zvonimira Suia (1907-1989) objavljenafotografija prof. dr. Zvonimira Suia.

Ispriavamo se za ovu nenamjernugreku koja je nastala zbog istog imena islinog prezimena obojice.