Likovna umjetnost za drugi razred gimnazije ARHITEKTURA...Likovna umjetnost za drugi razred...
Transcript of Likovna umjetnost za drugi razred gimnazije ARHITEKTURA...Likovna umjetnost za drugi razred...
Likovna umjetnost za drugi razred gimnazije
Nastavna cjelina: Starohrvatska umjetnost ARHITEKTURA - Hrvati doseljavaju početkom 7.st. - Nakon pada Salone 614.g. i definitivnog kraja antike, pa sve do 9.st. zbog nepismenosti došljaka nema nikakvih zapisa. - Hrvati naseljavaju područja rimskih provincija: Panonije, Dalmacije i Istre - Prihvadaju kršdanstvo, a viši slojevi upoznaju latinski jezik i pismo - Stanovnici antičke Salone, bježedi pred barbarima, nastanjuju se u Dioklecijanovoj palači - Doseljeni Hrvati ne nastanjuju se u opustošenoj Saloni, ved u blizini, na otoku
i oko ušda rijeke Jadro osnivaju novo naselje – Solin.
Različiti utjecaji djeluju na razvoj starohrvatske arhitekture: - utjecaj lokalnog graditeljskog nasljeđa - bizantski utjecaj najočitiji je kroz prisustvo kupole - utjecaj karolinške arhitekture očituje se kroz oblikovanje zapadnog pročelja. Prihvadajudi ove utjecaje starohrvatski graditelji stvaraju neke specifične arhitektonske tipove bez izravnih uzora. - Zašto starohrvatske crkve nazivamo najvažnijim povijesnim spomenicima toga razdoblja? Zato jer se na gredama, zabatima, oltarnim pregradama, na ciborijima i portalima nalaze uklesana imena
hrvatskih knezova i župana. Crkva sv. Donata u Zadru , sagrađena početkom 9.st. najsloženija je i najveda predromanička centralna građevina u Hrvatskoj. Kao monumentalna centralna građevina s galerijom na katu odgovara kraljevskim i carskim crkvama kao što su Sv. Vitale u Ravenni i Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu.
Crkva sv. Donata u Zadru utjecala je na pojavu kružnih šesterolisnih crkvica. U starohrvatskoj se arhitekturi uglavnom grade crkvice skromnih dimenzija, s osebujnim apsidalnim dijelom.
- Koje su glavne karakteristike starohrvatskih crkava?
Male dimenzije, nekoliko osnovnih tipova
(uglavnom nepravilnih) tlocrta, konstrukcije svodova, koji su ponekad vrlo malih dimenzija i nepravilni. Čest je kružni tlocrt iz kojeg izlaze polukružne niše. Takav tlocrt ovisno o broju niša nazivamo TROLIST, ČETVEROLIST, ŠESTEROLIST… Javljaju se i građevine longitudinalnog tlocrta, uglavnom s kupolom. - Kakvom su tehnikom građene te crkvice? Zidali su nepravilnim pritesanim domadim kamenom. Crkve su bile ožbukane izvana i iznutra. Krov im je bio pokriven plosnatim kamenim pločama. Kamen se upotrebljavo za okvire vrata i prozora. TRANZENE – perforirane kamene ploče koje su zatvarale prozore. Kameno je bilo i crkveno pokudstvo, a u vedim trobrodnim crkvama nalazio se i kameni ciborij nad oltarom.
- Usporedi tlocrt Crkve sv. Križa u Ninu , 11.st. s tlocrtom Crkve sv. Trojice u Splitu., 9.st.
Kapele i manje jednobrodne crkve često imaju tlocrt u obliku pravokutika.
Crkva sv. Mihovila u Stonu., 9.st.
Od 11.st. grade se crkve vedih dimenzija i napušta se svodovna gradnja. Kao potpornji se koriste ZIDNI PILONI, a vanjski su zidovi ukrašeni LEZENAMA. Zvonik se nalazi ispred zapadnog pročelja s kojim je konstruktivno povezan.
- Analiziraj tlocrt Crkve sv. Spasa na vrelu Cetine, 9,st.
SLIKARSTVO Pojedini arhitektonski elementi starohrvatskih (predromaničkih) crkava, poput prozora, vrata ili tranzena, nosili su skulpturalnu, reljefnu dekoraciju, a reljefom je bio ukrašen i crkveni kameni namještaj. To je jedina ranosrednjovjekovna skulptura na hrvatskom tlu.
U razdoblju od 6. do 11. st. izostaje puna plastika, a zamjenjuje ju plitki plošni reljef karakterističan za starohrvatsku umjetnost. OLTARNE OGRADE – ograde koja dijeli prostor svetišta od prostora namijenjenog vjernicima. - Koji su dijelovi oltarne ograde? Donji dio čine pluteji i pilastri, srednji dio čine stupovi s kapitelima, gornji dio čini arhitrav i TEGURIJ(zabat). Na vrhu zabata utaknut je kameni križ.
U svetištu crkve nalazi se OLTAR - Koji su dijelovi oltara? Oltar se sastoji od postolja i menze. U vedim se crkvama iznad oltara nalazi CIBORIJ – kamena nebnica. - Koji su dijelovi ciborija? Stupovi s kapitelima nose košaru. Košara se
sastoji od četvrtasta okvira s lukovima i krova. Na vrhu krova nalazi se AKROTERIJ (kameni ukras).
KRSNI ZDENAC – veda kamena posude koja služi pri obredu krštenja.
AMBON(propovjedaonica), ŠKROPIONICA (kamenica za posvedenu vodu), SVODNI PATERI (kameni lusteri u obliku polukalote). PLETER - crkveni je namještaj bio ukrašen plitkim reljefnim ornamentom, uglavnom motiva troprutih vrpci.
Ponekad nalazimo motive poput ptica i rozeta. Na arhitravima i zabatima nailazimo na
motive: akantusa, palmeta, arkada, spirala, voluta i križa (kojem se sa svake strane nalazi po jedna ptica) U razdoblju kasne predromanike, krajem 11.st. Na dekoraciji crkvenog namještaja pojavljuju se figuralni prikazi (ljudski likovi). - Koji su najpoznatiji primjeri figuralnih kompozicija na crkvenom namještaju? To su zabat s likom Bogorodice iz Crkvine u Biskupiji kod Knina, plutej iz Sv. Nediljice u Zadru, s prikazima iz Kristova života te plutej s prikazom krunjenja hrvatskoga kralja iz Crkve Sv. Petra i Mojsija u Solinu.
Plutej iz sv. Nedjeljice u Zadru
Motivi na crkvenom namještaju bili su obojeni – modrom, crvenom i zlatnom bojom. Bazilika u Crkvini u Biskupiji kod Knina i Crkva Sv. Stjepana na Gospinu otoku u Solinu služile su kao mauzoleji hrvatskih vladara, koji su bili pokapani u sarkofazima. Ti su sarkofazi građeni po antičkim i ranokršdanskim uzorima.
- Zašto starohrvatske crkve nazivamo najvažnijim povijesnim spomenicima toga razdoblja?
Zato jer se na gredama, zabatima, oltarnim pregradama, na ciborijima i portalima nalaze uklesana imena hrvatskih knezova i župana. Običaj jedinstven u tadašnjoj Europi. Najstariji su natpisi pisani latinskim jezikom i pismom a krajem 11. st. pojavljuju se natpisi na hrvatskom jeziku, pisani glagoljičkim i diriličnim pismom. - Koji je najstariji natpis? To je natpis na zabatu iz Rižinica kod Solina, nosi ime kneza Trpimira.
- Gdje je pronađen prvi natpis na hrvatskom jeziku? Na ploči oltarne ograde iz crkve Sv. Lucije u Jurandvoru, Baščanskoj ploči, oko 1100.
SLIKARSTVO Slikarstvo predromanike u Hrvatskoj iznimno je rijetko očuvano.
Freske u crkvi Sv. Mihajla u Stonskom Polju jedini su očuvani primjer zidnog slikarstva toga perioda. Nastale su u drugoj polovini 11.st. Likovi svetaca djelo su domadeg majstora. Zadatak slikarstva bio je nepismenom puku približiti sadržaje Biblije i evanđelja, tako se i stonske freske temelje na ideji grijeha - u apsidi crkve nalaze se ostaci zidne slike s prikazom istočnog grijeha i otkupljenja – donator s modelom crkve u rukama.
Iz razdoblja starohrvatske umjetnosti sačuvano je više crkvenih kodeksa, ispisanih na pergamentu i ukrašenih minijaturama. Najstariji hrvatski crkveni kodeks, pisan na pergamentu je Evanđelistar s Evanđeljem po Ivanu, 8.st. Slikarski ukras svodi se na ukrašavanje inicijala. Osorski evanđelistar nastaje između 1070. i 1081. Uz ukrašene inicijale javljaju se i ljudski likovi.