LJEKOVITO I AROMATINO BILJE

L AVA N D A

SAVJETODAVNA SLUBA

LAVA

ND

ALAVANDA

LAVAN

DA

Ugodni za oko, opojnoga mirisa, nasadi lavande polako nalaze mjesto u krajolicima Hrvatske. Osim estetske vrijednosti, lavanda ima vanu industrijsku primjenu, to je glavni razlog irenja uzgoja te aromatine biljke.Od pedesetak vrsta koje pripadaju rodu Lavandula, najvanije su tri vrste: L. latifolia, L. angustifolia i L. hybrida. Eterino ulje hibridne lavande (L. hybrida), lavandina ili kultivara Budrovke rabi se u proizvodnji kozmetikih preparata i sapuna. Najvee koliine eterinog ulja nalaze se u ainim listiima cvatova lavande, a najzastupljeniji u njegovu sastavu jesu 1-linalilacetat i 1-linalol. Zastupljene su i ove kemijske sastavnice: borneol, kamfor, geraniol, citronelal te terpenski ugljikohidrati.

Uvjeti uzgojaZa uzgoj kultivara Budrovke - lavandina osobito su pogodni topliji sunani poloaji jugoistonih i jugozapadnih ekspozicija breuljkastih terena. Svjetlost je jako vaan imbenik. Pri nedovoljnoj svjetlosti cvatnja stagnira, a time se znatno smanjuje sadraj eterinog ulja u cvatu te koliina estera sadrana u eterinom ulju. O izloenosti suncu izravno ovisi kvaliteta i kvantiteta eterinog ulja. Oblano vrijeme moe utjecati na smanjenje koliine eterinog ulja za 30-50 %, a koliine estera u ulju mogu se smanjiti i za 20-30 %.

Osim u mediteranskom podruju lavanda se uspjeno uzgaja i u kontinentalnim krajevima, na nadmorskoj visini do 1200 m. Svakako treba obratiti pozornost na kasne proljetne mrazove koji mogu unititi mlade biljice. Kultivar Budrovka moe podnijeti temperature i do -20 C, a uspijeva na laganim, pjeskovitim ili ljunanim tlima. Pogodna su i glinasto-humusna tla na krenjacima ili kalcitnim stijenama. Vano je istaknuti da lavandin ne podnosi kisela i vlana tla, na parceli se ne smije zadravati povrinska voda, a pogubna je i visoka razina podzemne vode. Optimalna pH vrijednost tla za uzgoj Budrovke trebala bi se kretati izmeu 6,5 i 7,5. Ako su tla kisela, mogu se popraviti dodavanjem vapna, komposta i pepela.Pri uzgoju kultivara Budrovke - lavandina najvei su problem korovi. U ekolokom uzgoju upotreba herbicida nije doputena, a u konvencionalnom uzgoju herbicide je potrebno aplicirati u svibnju ili lipnju te u kolovozu izmeu redova nasada. Ako se planira uzgoj lavandina na zakorovljenim terenima, potrebno ih je godinu dana prije podizanja nasada obraivati kao crni ugar.U cilju borbe protiv korova preporuuje se pri sadnji lavandina uporaba crnog PE filma irine 120 cm i izrada gredica. Istovremeno s polaganjem PE filma postavlja se i sustav za navodnjavanje kapanjem.

Nasad kultivara Budrovke u Jastrebarskom (foto: Slavko Kopilovi)

Nasad kultivara Budrovke u Zemuniku (foto: Hrvoje Klari)

LAVANDA

LAVA

ND

A

LAVANDALAVA

ND

A

Ugodni za oko, opojnoga mirisa, nasadi lavande polako nalaze mjesto u krajolicima Hrvatske. Osim estetske vrijednosti, lavanda ima vanu industrijsku primjenu, to je glavni razlog irenja uzgoja te aromatine biljke.Od pedesetak vrsta koje pripadaju rodu Lavandula, najvanije su tri vrste: L. latifolia, L. angustifolia i L. hybrida. Eterino ulje hibridne lavande (L. hybrida), lavandina ili kultivara Budrovke rabi se u proizvodnji kozmetikih preparata i sapuna. Najvee koliine eterinog ulja nalaze se u ainim listiima cvatova lavande, a najzastupljeniji u njegovu sastavu jesu 1-linalilacetat i 1-linalol. Zastupljene su i ove kemijske sastavnice: borneol, kamfor, geraniol, citronelal te terpenski ugljikohidrati.

Uvjeti uzgojaZa uzgoj kultivara Budrovke - lavandina osobito su pogodni topliji sunani poloaji jugoistonih i jugozapadnih ekspozicija breuljkastih terena. Svjetlost je jako vaan imbenik. Pri nedovoljnoj svjetlosti cvatnja stagnira, a time se znatno smanjuje sadraj eterinog ulja u cvatu te koliina estera sadrana u eterinom ulju. O izloenosti suncu izravno ovisi kvaliteta i kvantiteta eterinog ulja. Oblano vrijeme moe utjecati na smanjenje koliine eterinog ulja za 30-50 %, a koliine estera u ulju mogu se smanjiti i za 20-30 %.

Osim u mediteranskom podruju lavanda se uspjeno uzgaja i u kontinentalnim krajevima, na nadmorskoj visini do 1200 m. Svakako treba obratiti pozornost na kasne proljetne mrazove koji mogu unititi mlade biljice. Kultivar Budrovka moe podnijeti temperature i do -20 C, a uspijeva na laganim, pjeskovitim ili ljunanim tlima. Pogodna su i glinasto-humusna tla na krenjacima ili kalcitnim stijenama. Vano je istaknuti da lavandin ne podnosi kisela i vlana tla, na parceli se ne smije zadravati povrinska voda, a pogubna je i visoka razina podzemne vode. Optimalna pH vrijednost tla za uzgoj Budrovke trebala bi se kretati izmeu 6,5 i 7,5. Ako su tla kisela, mogu se popraviti dodavanjem vapna, komposta i pepela.Pri uzgoju kultivara Budrovke - lavandina najvei su problem korovi. U ekolokom uzgoju upotreba herbicida nije doputena, a u konvencionalnom uzgoju herbicide je potrebno aplicirati u svibnju ili lipnju te u kolovozu izmeu redova nasada. Ako se planira uzgoj lavandina na zakorovljenim terenima, potrebno ih je godinu dana prije podizanja nasada obraivati kao crni ugar.U cilju borbe protiv korova preporuuje se pri sadnji lavandina uporaba crnog PE filma irine 120 cm i izrada gredica. Istovremeno s polaganjem PE filma postavlja se i sustav za navodnjavanje kapanjem.

Nasad kultivara Budrovke u Jastrebarskom (foto: Slavko Kopilovi)

Nasad kultivara Budrovke u Zemuniku (foto: Hrvoje Klari)

LAVANDA

SadnjaLavanda Budrovka moe se saditi u jesen ili na proljee. Zbog klimatskih uvjeta i povoljnije cijene presadnica lavandu treba saditi u proljee. Za jesenju sadnju u kontinentalnim podrujima vano je osigurati jae i vee presadnice lavande koje e moi prezimiti. im je biljka vea, ima i veu cijenu. Presadnice lavandina za proljetnu sadnju imaju i do 30 % niu cijenu u odnosu na one namijenjene za sadnju u jesen.Za proljetnu sadnju Budrovke, tlo je potrebno pripremiti u jesen prethodne godine. Priprema tla obuhvaa duboko oranje i dodavanje gnojiva bez klora (NPK 7-14-21 S ili NPK 5-20-30 S oko 500 kg/ha), a u proljee se moe dodati oko 200 kg/ha KAN-a. To su orijentacijske doze jer svakako je potrebno obaviti kemijsku analizu tla i dalje se drati preporuka koje proizlaze iz analize.Sadnja biljaka obavlja se u redove, po mogunosti smjera sjever-jug. Preporuljivi razmaci za sadnju lavandina jesu 180-220 cm izmeu redova, a unutar reda 110-130 cm. Tako za jedan ha nasada treba 4200-5000 presadnica.

ZalijevanjeLavandin treba umjereno (oskudno) zalijevati. To znai da nasad treba zalijevati onda kada je suh. U sunom mediteranskom podruju, navodnjavanje je od osobite vanosti za ivot biljaka. Navodnjava se u vrijeme podizanja nasada, u poetnoj fazi rasta biljka, a kasnije dva puta godinje: krajem svibnja i u prvoj dekadi lipnja. Budrovka dobro podnosi suu, a suviak vlage moe dovesti do odumiranja korijena i propadanja biljke. Jake kie, kao i ve spomenuta naoblaka, mogu smanjiti i do 50 % udio eterinog ulja u cvatovima, dok sua kod hidrodestilacije moe smanjiti udio eterinog ulja za 60-80 %.

Nasad kultivara Budrovke u Paukovcu (foto: Marija evar)

Njega nasadaU prvoj godini nakon podizanja nasada ne moe se oekivati cvatnja karakteristina za nasade stare 3-5 godina, kad se dostie puna cvatnja. Zato je u tim poetnim etapama uzgoja nasada potrebno orezivanjem jaati grmove. Lavandin treba rezati im poinje stvarati cvatove, dok su cvjetovi jo zatvoreni. U tom e se sluaju sva snaga biljke usmjeriti na busanje, a nee izgubiti snagu na razvoj cvata na slabim busovima. Kasnije, kada grmovi ojaaju, orezivanje je potrebno obavljati odmah nakon cvatnje, ime se produava njihova starost i obnavlja snaga grmova. Budrovka - lavandin je dosta otporan kultivar na bolesti i tetnike. U Republici Hrvatskoj nisu zapaene bolesti poput Phoma lavandulae ili mozainog virusa lucerne, ali zato postoji znatan problem s korovima. Za to se upravo i preporuuju iri razmaci sadnje lavandina, da bi se olakalo mehaniko plijevljenje. U guem sklopu nasada kombinira se runo plijevljenje s aplikacijom kontaktnih herbicida samo u zoni izmeu redova uz obvezatnu uporabu titnika.

Nasad kultivara Budrovke u Beliu (foto: Snjeana Peut-Pilon)

Mladi nasad kultivara Budrovke u Beliu (foto: Snjeana Peut-Pilon)

LAVA

ND

ALAVANDA

LAVAN

DA

LAVANDA

SadnjaLavanda Budrovka moe se saditi u jesen ili na proljee. Zbog klimatskih uvjeta i povoljnije cijene presadnica lavandu treba saditi u proljee. Za jesenju sadnju u kontinentalnim podrujima vano je osigurati jae i vee presadnice lavande koje e moi prezimiti. im je biljka vea, ima i veu cijenu. Presadnice lavandina za proljetnu sadnju imaju i do 30 % niu cijenu u odnosu na one namijenjene za sadnju u jesen.Za proljetnu sadnju Budrovke, tlo je potrebno pripremiti u jesen prethodne godine. Priprema tla obuhvaa duboko oranje i dodavanje gnojiva bez klora (NPK 7-14-21 S ili NPK 5-20-30 S oko 500 kg/ha), a u proljee se moe dodati oko 200 kg/ha KAN-a. To su orijentacijske doze jer svakako je potrebno obaviti kemijsku analizu tla i dalje se drati preporuka koje proizlaze iz analize.Sadnja biljaka obavlja se u redove, po mogunosti smjera sjever-jug. Preporuljivi razmaci za sadnju lavandina jesu 180-220 cm izmeu redova, a unutar reda 110-130 cm. Tako za jedan ha nasada treba 4200-5000 presadnica.

ZalijevanjeLavandin treba umjereno (oskudno) zalijevati. To znai da nasad treba zalijevati onda kada je suh. U sunom mediteranskom podruju, navodnjavanje je od osobite vanosti za ivot biljaka. Navodnjava se u vrijeme podizanja nasada, u poetnoj fazi rasta biljka, a kasnije dva puta godinje: krajem svibnja i u prvoj dekadi lipnja. Budrovka dobro podnosi suu, a suviak vlage moe dovesti do odumiranja korijena i propadanja biljke. Jake kie, kao i ve spomenuta naoblaka, mogu smanjiti i do 50 % udio eterinog ulja u cvatovima, dok sua kod hidrodestilacije moe smanjiti udio eterinog ulja za 60-80 %.

Nasad kultivara Budrovke u Paukovcu (foto: Marija evar)

Njega nasadaU prvoj godini nakon podizanja nasada ne moe se oekivati cvatnja karakteristina za nasade stare 3-5 godina, kad se dostie puna cvatnja. Zato je u tim poetnim etapama uzgoja nasada potrebno orezivanjem jaati grmove. Lavandin treba rezati im poinje stvarati cvatove, dok su cvjetovi jo zatvoreni. U tom e se sluaju sva snaga biljke usmjeriti na busanje, a nee izgubiti snagu na razvoj cvata na slabim busovima. Kasnije, kada grmovi ojaaju, orezivanje je potrebno obavljati odmah nakon cvatnje, ime se produava njihova starost i obnavlja snaga grmova. Budrovka - lavandin je dosta otporan kultivar na bolesti i tetnike. U Republici Hrvatskoj nisu zapaene bolesti poput Phoma lavandulae ili mozainog virusa lucerne, ali zato postoji znatan problem s korovima. Za to se upravo i preporuuju iri razmaci sadnje lavandina, da bi se olakalo mehaniko plijevljenje. U guem sklopu nasada kombinira se runo plijevljenje s aplikacijom kontaktnih herbicida samo u zoni izmeu redova uz obvezatnu uporabu titnika.

Nasad kultivara Budrovke u Beliu (foto: Snjeana Peut-Pilon)

Mladi nasad kultivara Budrovke u Beliu (foto: Snjeana Peut-Pilon)

LAVA

ND

A

LAVANDALAVA

ND

ALAVANDA

etvaDa bi se dobilo kvalitetno eterino ulje, kultivar Budrovke se kosi u punoj cvatnji, u mediteranskom podruju izmeu 1. i 15. srpnja, a u kontinentalnom izmeu 15. srpnja i 1. kolovoza. Mogue je eti i drugi put izmeu rujna i listopada, pri emu se dobiva 20-30 % cvijeta u odnosu na prvu etvu. etva se moe obavljati runo i strojno. U nas se etva najee obavlja runo jer su strojevi dosta skupi. Specijalizirani modificirani strojevi, koji su se isprva koristili za berbu aja, nalaze primjenu na plantaama lavande, zajedno uz uporabu traktorskih beraa vlastite izvedbe. Neki se pak proizvode u manjim serijama poput beraa lavande francuske tvrtke Clier.Bitno je da se etva obavlja za suhog vremena, u mediteranskom podruju u jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, a u kontinentalnom podruju izmeu 8 i 11 sati, kad se povue jutarnja rosa. Poslije kie treba priekati nekoliko sunanih dana prije nego se pone etva. Najpogodnije vrijeme za etvu jest kada se otvori gornja polovica cvata, to ovisi o meteorolokim uvjetima i podruju na kojem se nasad nalazi. Vano je obratiti pozornost da se kosi samo cvat. Pokoeni lavandin treba uvati u suhom stanju do prerade. Lavandin ne smije pokisnuti. U protivnom gubi na vrijednosti. S nasada kultivara Budrovke starog dvije godine sa 100 grmova moe se oekivati prinos od 50-100 kg cvjetova, to daje 1-2 kg ulja. U treoj godini uzgoja lavandina

moe se oekivati puni urod. Tada se od jednog grma dobiva 1-1,5 kg cvijeta. Za litru ulja potrebno je oko 30 kg cvjetova.Meu vanijim otkupljivaima lavandina jest i tvrtka IREKS-AROMA iz Jastrebarskoga, koja sklapa ugovore s proizvoaima na podruju Republike Hrvatske. U njihov kotao za destilaciju moe odjednom stati oko 230-240 kg lavandina. Iz te mase destilacijom se moe dobiti oko 5 kg ulja. Koliina dobivenog ulja ovisi o nainu branja biljaka.Kotlovi za destilaciju lavandina mogu biti razliitog volumena(100-7000 l).

Proizvodnja presadnicaZa sadnju se koriste presadnice odreenih sorti lavande i hibrida. Sorte se proizvode generativno sjemenom, dok se hibridi, primjerice kultivar Budrovke proizvode iskljuivo vegetativno, reznicama i mikro-razmnoavanjem u uvjetima in vitro. To je najkvalitetniji i najsigurniji nain razmnoavanja i preporuuje se u komercijalnoj proizvodnji.

Destilacija Budrovke u Jastrebarskom (foto: Snjeana Peut-Pilon)

LAVA

ND

ALAVANDA

LAVAN

DA

LAVANDA

Formirani izdanci Budrovke dobiveni mikrorazmnoavanjem in vitro(foto: Joko Crmari)

etvaDa bi se dobilo kvalitetno eterino ulje, kultivar Budrovke se kosi u punoj cvatnji, u mediteranskom podruju izmeu 1. i 15. srpnja, a u kontinentalnom izmeu 15. srpnja i 1. kolovoza. Mogue je eti i drugi put izmeu rujna i listopada, pri emu se dobiva 20-30 % cvijeta u odnosu na prvu etvu. etva se moe obavljati runo i strojno. U nas se etva najee obavlja runo jer su strojevi dosta skupi. Specijalizirani modificirani strojevi, koji su se isprva koristili za berbu aja, nalaze primjenu na plantaama lavande, zajedno uz uporabu traktorskih beraa vlastite izvedbe. Neki se pak proizvode u manjim serijama poput beraa lavande francuske tvrtke Clier.Bitno je da se etva obavlja za suhog vremena, u mediteranskom podruju u jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, a u kontinentalnom podruju izmeu 8 i 11 sati, kad se povue jutarnja rosa. Poslije kie treba priekati nekoliko sunanih dana prije nego se pone etva. Najpogodnije vrijeme za etvu jest kada se otvori gornja polovica cvata, to ovisi o meteorolokim uvjetima i podruju na kojem se nasad nalazi. Vano je obratiti pozornost da se kosi samo cvat. Pokoeni lavandin treba uvati u suhom stanju do prerade. Lavandin ne smije pokisnuti. U protivnom gubi na vrijednosti. S nasada kultivara Budrovke starog dvije godine sa 100 grmova moe se oekivati prinos od 50-100 kg cvjetova, to daje 1-2 kg ulja. U treoj godini uzgoja lavandina

moe se oekivati puni urod. Tada se od jednog grma dobiva 1-1,5 kg cvijeta. Za litru ulja potrebno je oko 30 kg cvjetova.Meu vanijim otkupljivaima lavandina jest i tvrtka IREKS-AROMA iz Jastrebarskoga, koja sklapa ugovore s proizvoaima na podruju Republike Hrvatske. U njihov kotao za destilaciju moe odjednom stati oko 230-240 kg lavandina. Iz te mase destilacijom se moe dobiti oko 5 kg ulja. Koliina dobivenog ulja ovisi o nainu branja biljaka.Kotlovi za destilaciju lavandina mogu biti razliitog volumena(100-7000 l).

Proizvodnja presadnicaZa sadnju se koriste presadnice odreenih sorti lavande i hibrida. Sorte se proizvode generativno sjemenom, dok se hibridi, primjerice kultivar Budrovke proizvode iskljuivo vegetativno, reznicama i mikro-razmnoavanjem u uvjetima in vitro. To je najkvalitetniji i najsigurniji nain razmnoavanja i preporuuje se u komercijalnoj proizvodnji.

Destilacija Budrovke u Jastrebarskom (foto: Snjeana Peut-Pilon)

LAVA

ND

A

LAVANDALAVA

ND

ALAVANDA

Formirani izdanci Budrovke dobiveni mikrorazmnoavanjem in vitro(foto: Joko Crmari)

Autor: dr. sc. Ines PohajdaOdgovorni urednik: Hrvoje Horvat, dr. med. vet.Naslovnica: Joko Crmari, Snjeana Peut-PilonGrafika priprema: Vanda uljat, dipl. ing.Nakladnik: Savjetodavna sluba

Savska cesta 41, 10000 ZAGREBtel. 01/4882 700fax: 01/4882 701e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hrhttp://www.savjetodavna.hr/

Zagreb, 2014.III. izmijenjeno i dopunjeno izdanjeISBN 978-953-6763-46-7

Na podruju Hrvatske ve je dolo do mijeanja odreenih kultivara u nasadima. Zbog nedostatka izvornog materijala, matinih biljaka lavande, sade se i biljke koje su fenotipski sline, a daju loiju kvalitetu ulja. Kvaliteta i koliina ulja prvenstveno ovisi o kvaliteti sadnog materijala. Sadni materijal treba nabaviti od poznatog proizvoaa, ovlatenog za izdavanje deklaracije.

LAVA

ND

ALAVANDA

Proizvodnju i stavljanje u promet sadnog materijala reguliraju:

Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 140/05; 35/08; 124/10, 55/11, 14/14);

Pravilnik o upisu u upisnike dobavljaa, laboratorija i uzorkivaa poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala (NN 29/08,37/09);

Pravilnik o stavljanju na trite poljoprivrednog reprodukcijskog materijala ukrasnog bilja (NN 129/07, 2/09).

Literatura1. Ines Pohajda (2006): Radionica o uzgoju, otkupu i preradi lavande. Bilten HZPSS, br. 116., 4.2. Ines Pohajda (2006): Uzgoj lavande u kontinentalnom podruju. Gospodarski list, br. 21., 49.3. Ivanka uti (2004-2006): Suvremena proizvodnja ljekovitog bilja i povra u Zagrebakoj upaniji4. VIP projekt. Prezentacija VIP projekta.5. http://www.lavander.hr, 25. rujna 2006.6. http://www.ireks-aroma.hr, 25. rujna 2006.

Proizvodnja presadnica Budrovke(foto: Joko Crmari)